VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vrijednost Bitcoina nastavlja padati, za samo nekoliko sati izgubio 1.878 dolara

    Vrijednost Bitcoina nastavlja padati, za samo nekoliko sati izgubio 1.878 dolara

    Nastavlja se pad vrijednosti najopoznatije kriptovalute Bitcoin, koji je pao za još 5,6 posto na 34.448,94 dolara u subotu, izgubivši 1.878,27 u odnosu na prethodno zatvaranje.

    Bitcoin, najveća i najpoznatija kriptovaluta na svijetu, porastao je za 1,8 posto u odnosu na najniži iznos 22. januara od 34.000 dolara na godišnjoj razini.

    Ether, valuta povezana s ethereum blockchain mrežom, pala je u subotu 8,4 posto na 2352,72 dolara, izgubivši 189,64 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje.

    Bitcoin je pretrpio težak početak godine i cijene su pale za više od 40 posto u odnosu na vrhunac s početka novembra. Digitalna imovina je posebno pretrpjela posljednjih dana zbog šire prodaje tehnologije, rastućih regulatornih prijetnji i zabrinutosti oko pooštravanja monetarne politike SAD-a.

  • Skuplje usluge stomatologa u Srpskoj: Zubari povećavaju cijene za 20 odsto

    Skuplje usluge stomatologa u Srpskoj: Zubari povećavaju cijene za 20 odsto

    Već godinama stomatolozi u Republici Srpskoj pružaju usluge pacijentima po istim cijenama, iako su materijali i oprema stalno poskupljivali.

    Sada su, kažu, primorani da povećaju svoje cijenovnike, jer kažu da su im troškovi u epidemiološkim uslovima porasli najmanje za 30 odsto. U brojnim ordinacijama usluge stomatologa već se plaćaju barem za petinu više nego prije mjesec dana.

    Dr Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS, kaže da je samo samo zaštitna oprema u vremenu kovida poskupjela za 300 odsto, prenose Novosti.

    “Materijali koje koriste ambulante i doktori su već otišli nagore od 30 do 40 odsto. Kad je u pitanju Komora mi nemamo zakonsku osnovu da odredimo koja je to maksimalna cijena usluga u privatnim stomatološkim ambulantama. Ali, imamo zakonsku osnovu da odredimo minimalne cijene, što i radimo. Daćemo već naredne sedmice preporuku privatnim ambulantama da formiraju nove, veće cijene usluge koje će pratiti cijene materijala na tržištu”, pojašanjava Dabić.

    Samo stomatološka stolica koštala je lane 30.000 maraka, a sada je 40.000. Imamo cijenu materijala kao i naše kolege na Zapadu, ali je razlika u cijeni usluge ogromna. Nove cjenovnike usluga će formirati kolege na terenu i do njih je da vide sa kolikim povećanjem mogu da idu i šta je prihvatljivo građanima. Iako plaćamo skuplje materijale i opremu od 30 odsto i više, mi ne možemo toliko povećati cijenu usluge.

    Doktor Dušan Bastašić, stomatolog i suvlasnik ZU “BL dental”, kaže da je formiranje cijena usluga slobodno i da će zavistiti od ambulante do ambulante. Kaže da će tržište diktirati cenu.

    Na spisku 1.300 ljekara
    Prema riječima dr Dabića, u Srpskoj ima 380 privatnih ambulanti, a samih ljekara stomatologije u Srpskoj ima oko 1.300.

    “Od 1.300 lekara stomatologije, gotovo 60 odsto njih radi u privatnim ambulantama”, kaže Dabić.

    Turisti iz Evrope
    Povoljne cijene stomatoloških usluga u Srpskoj oduvijek su privlačile na hiljade građana Evrope. Oni dolaze da poprave ili urade zube, jer je usluga u Srpskoj čak od pet do deset puta jeftinija nego na Zapadu.

  • Najniža cijena Bitcoina u posljednjih šest mjeseci

    Najniža cijena Bitcoina u posljednjih šest mjeseci

    Bitcoin je pao u produženoj rasprodaji kriptovaluta na vrijednost od 38.000 američkih dolara što je najniža cijena u posljednjih šest mjeseci.

    Najveća valuta potonula je u petak čak 8,7 posto, što je označilo trodnevni pad. Više od 236.000 trgovaca zatvorilo je svoje pozicije u posljednja 24 sata, uz likvidacije u ukupnom iznosu od 867 miliona američkih dolara, prema podacima Coinglass-a, platforme za trgovanje fjučersima kriptovaluta i informacijske platforme.

    Druge kriptovalute su na sličan način završile u minusu jer su investitori odbacili rizične opklade u nestabilnoj sedmici za globalna tržišta. Eter je pao ispod 3.000 dolara, što predstavlja pad od čak 11 posto, dok su Solana, Cardano i Binance Coin također oslabili.

    Bitkoin je pretrpio težak početak godine i cijene su pale za više od 40 posto u odnosu na vrhunac s početka novembra. Digitalna imovina je posebno pretrpjela posljednjih dana zbog šire prodaje tehnologije, rastućih regulatornih prijetnji i zabrinutosti oko pooštravanja monetarne politike SAD-a.

    Regulatori u Velikoj Britaniji, Španiji i Singapuru ove sedmice su predložili pooštravanje pravila o promociji kriptovaluta neiskusnim investitorima, dok je ruska centralna banka u četvrtak predložila potpunu zabranu kriptovaluta.

  • Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    • Vrijednost uvezene robe u BiH u 2021. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 27,9 odsto, a došlo je i do rasta izvoza iz BiH u odnosu na pandemijsku 2020. godinu od 35,7 odsto.

    Iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) jasno se vidi da je tokom 2020. godine, to jeste od početka pandemije virusa korona u BiH, došlo do značajnog pada kako uvoza tako i izvoza robe.

    Prema riječima ekonomskih stručnjaka, u 2021. godini zabilježeni su dobri rezultati, situacija se evidentno popravlja te raste pokrivenost uvoza izvozom, koja je sada dostigla 66,1 odsto. Spoljnotrgovinski robni deficit, prema podacima agencije za statistiku BiH, iznosio je 7,323 milijarde KM.

    Kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, ekonomski analitičari navode da je moguće, iako se očekuje dalji trend rasta, da to uspore s jedne strane novi talas virusa korona, a sa druge strane energetska kriza i rast cijena finalnih proizvoda i usluga.

    Inače, tokom 2020. godine, prema podacima UIO BiH, ukupan uvoz iznosio je 17,2 milijarde KM, što predstavlja pad od 13,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je uvezena roba u iznosu od 19,8 milijardi KM.

    “Tokom 2020. godine iz BiH je izvezena roba u iznosu od 10,8 milijardi KM, što je za 9,8 odsto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je izvezeno 11,8 milijardi KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

    Da je do značajnog oporavka tržišta lani došlo, pokazuje podatak da je vrijednost izvezene robe iznosila 14,6 milijardi KM.

    “U istom periodu ukupan uvoz u BiH iznosio je 21,9 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektne poreze BiH.

    Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, tu nema velikih promjena već duži niz godina, jer najviše robe se i uveze, ali i izveze u zemlje regiona kao što su Srbija i Hrvatska, a takođe veliki dio spoljnotrgovinske razmjene BiH vrši se i sa zemljama Evropske unije.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, realno je očekivati da će spoljnotrgovinska razmjena BiH rasti te da pokrivenost uvoza izvozom bude što veća.

    “Preduslov da jedna ekonomija bude zdrava je kada imate suficit u spoljnotrgovinskom bilansu i treba težiti ka tome. Težimo da mi izvozimo robu koja je više vrijedna i da je to finalna roba, a ne sirovine i polufabrikati”, rekao je Ljuboja.

    Dodao je da je pandemija prije dvije godine učinila svoje smanjujući potrošnju kao i operativne aktivnosti u prerađivačkoj industriji koja je uvozila manje sirovima, a trgovina i turizam su svedeni na niži nivo.

    “Prošle godine situacija se popravljala, pozitivno je to što je pokrivenost uvoza izvorom u stalnom rastu”, kazao je Ljuboja.

    Istakao je da bi peti talas virusa korona tokom ove godine mogao ugroziti trend rasta.

    “Novi talas je desetkovao radnu snagu, posebno u prerađivačkom sektoru, gdje u pojedinim slučajevima imate odsustvo i do 30 odsto radne snage i to se ne dešava samo nama, tako je u cijelom svijetu”, rekao je Ljuboja, dodajući da prvi kvartal 2022. godine neće donijeti ono što je prognozirano i očekivano.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je bilo očekivano da tokom 2020. godine dođe do pada spoljnotrgovinskih aktivnosti te je istakao da je takođe loše kada dođe do pada vrijednosti uvoza, isto kao što je loše kada pada vrijednost izvoza.

    “U 2021. godini dolazi do značajnog rasta vanjskotrgovinske razmjene, čak u nekim mjesecima prelazi pretkovid period od 2019. godine. To znači da se globalna potražnja oporavila”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su novonastalu situaciju bh. izvoznici iskoristili, odnosno nove geopolitičke uslove zemalja Azije, to jest Kine i zemalja EU.

    “To se odnosi prije svega na rast transportnih troškova, naročito brodskog transporta i on je stvorio neki prostor za domaće izvoznike da iskoriste situaciju”, naveo je Čavalić.

    Dodao je da tokom ove godine očekuje trend rasta izvoza, ali i oporavak uvoza.

    “I prošle godine, ali i ove dolazi do oporavka uvoza, jer je došlo do povećanja potražnje na domaćem tržištu”, kazao je Čavalić.

    Istakao je da na put trendu oporavka spoljnotrgovinske razmjene mogu stati energetska kriza, kao i aktuelna poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, u smislu da destimulišu potražnju na domaćem tržištu.

    “Međutim, mislim da to neće drastično uticati na opšte tendencije kada je riječ o rastu vanjskotrgovinske razmjene”, naveo je Čavalić, dodajući da je izvoz nosilac ekonomskog oporavka BiH.

  • Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Organizovani kriminal i pranje novca su u BiH, Srbiji i Crnoj Gori koncentrisani u oblastima u kojima postoje slabe državne institucije, a godišnje se opere novca u vrijednosti između dva i pet odsto bruto domaćeg proizvoda, navedeno je u najnovijoj studiji Globalne inicijative sa sjedištem u Švajcarskoj.

    U studiji, koju su podržali Njemačka agencija za razvoj GIZ i norveško Ministarstvo spoljnih poslova, naglašeno je da su banke ključna mjesta za pranje novca, posebno zato jer je, kako su istakli, omogućeno da se gotovina može lako transferisati preko granica. Naglašavaju i da su bankovne pozajmice i garancije na zajmove čest metod koji se koristi za prikrivanje traga novca.

    “U BiH lokalna često fiktivna preduzeća pozajmljuju novac iz inostranstva, najčešće preko kompanija u Persijskom zalivu, jer tamo lokalne vlasti rijetko mogu ustanoviti porijeklo novca. Te kompanije onda novac u vidu zajmova investiraju u nekretnine, nove kompanije ili opremu. MONEYWALL procjenjuje da se ova metoda koristi u sve tri zemlje tako da novac ‘šeta’ između kompanija kojima je isti vlasnik, kao i fantomskih firmi, kako bi se novac legalizovao”, naglašeno je.

    Ključna mjera protiv ovakve prakse je, kako su naglasili, transparentnost registara privatnih i pravnih lica, što bi vlastima pomoglo da uđu u trag vlasništva i ograničilo prisustvo anonimnih kompanija. Korupcija je, kako ističu, ključna ranjivost u sve tri zemlje, a u izvještaju se posebno govori o korupciji koja nastaje kao rezultat slanja finansijske dobiti u inostranstvo.

    “U BiH smo otkrili da se veliki dio javnog novca kanališe kroz nevladine organizacije i organizacije civilnog društva koje se zasnivaju na političkom favorizovanju”, istakli su oni. Kao primjer navode distrikt Brčko, za koji kažu da predstavlja mikrokosmos sličnih aktivnosti na nivou cijele BiH.

    “Na osnovu razgovora koje smo vodili, postoje brojni primjeri spona političkih partija i korumpiranog finansiranja nevladinih organizacija. Na primjer, u 2018. od dva miliona planiranih za dodjeljivanje nevladinim organizacijama jedan zvaničnik je dodijelio jednoj drugoj fiktivnoj organizaciji 325.000 evra”, istakli su oni.

    Prema navodima koje su dobili od bivšeg službenika za suzbijanje finansijskog kriminala u BiH, u izvještaju je definisano sedam načina na koje se izbjegava plaćanje poreza. To su, kako naglašavaju, preferiranje transakcija u gotovom novcu, široko rasprostranjeno izbjegavanje carinskih registracija, deklarisanje visokih poreskih stopa u isplatama plata i doprinosa, a istovremeno smanjenje stopa na ugovore sa zaposlenicima, državno tolerisanje sive ekonomije, neadekvatni kapaciteti inspekcijskih organa i drugih službi, komplikovani i neadekvatni poreski sistem s čestim promjenama regulative, kao i netačno deklarisanje vrijednosti robe.

    Što se tiče sive ekonomije, citiraju podatke Međunarodne organizacije za rad koja tvrdi da je više od 18,7 odsto svih radnika u Srbiji, i čak 30 odsto radnika u BiH zaposleno u sivoj zoni.

    “Svi oni svoja primanja i zarade dobijaju u gotovini”, naglašeno je u izvještaju.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Kapital, koji prati finansijske tokove, kaže da je veliki problem i generator pranja novca i svih ovih oblika koruptivnog djelovanja činjenica da u BiH postoje slabe institucije koje ne rade na suzbijanju ovih aktivnosti.

    “Kod pranja novca nije samo problem što je to ozbiljno krivično djelo jer se novac ubacuje u legalne tokove, već i to što je ogromna količina gotovog novca, po čemu je BiH u samom vrhu na zapadnom Balkanu, u opticaju, a na taj način se može prikriti tok novca, što je onda pogodno za koruptivne aktivnosti”, kaže Vukelić.

  • Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je da bi na nekoj od narednih redovnih sjednica Narodne skupštine trebao da bude razmatran nacrt zakona koji će na najbolji način urediti oblast kriptovaluta i elektronske imovine.
    Vidovićeva je rekla Srni da će taj akt biti usklađivan sa zakonima koji u toj oblasti postoje u regionu.

    “Ova oblast kod nas još nije zakonski regulisana i lani smo potrošili mnogo vremena da to napišemo, posložimo i vidimo kako tu oblast regulišu druge zemlje, sagledamo njihova iskustva i slično”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je riječ o vrlo osjetljivom zakonu koji bi, ako se usvoji na pogrešan način, mogao izazvati velike probleme.

    Vidovićeva je rekla da se istovremeno trebaju usvojiti i izmjene određenih zakona koji se odnose na oblasti tržišta kapitala i fondova u Srpskoj.

    Ona je dodala da će ovi akti, nakon što ih usvoji Vlada, biti razmatrani u parlamentu Srpske upravo u formi nacrta kako bi se donijela najbolja moguća zakonska rješenja.

    “O oblasti kriptovaluta će onda, kako to nalaže skupštinska procedura, biti sprovedena široka rasprava. To je neophodno da se uredi iz razloga što su pomenute valute već prisutne kod nas. S njima se može raditi, jer ljudi time plaćaju porez isto kao svi drugi. I dohodak koji se u vezi s tim ostvari treba biti oporezovan, ali ćemo u tom zakonu, ipak, precizirati mnoge stvari, naravno, uklapajući se sa drugima u okruženju”, zaključila je Vidovićeva.

    Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca, koja ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države.

    Kriptovalute postoje samo u elektronskom obliku. Prva je bila “bitkoin”, a poslije su se pojavile i druge.

    To su digitalne novčane jedinice koje bi trebalo da funkcionišu kao nezavisni, decentralizovano kontrolisani i kriptografski šifrovani sistemi plaćanja, a koje ne generiše ili izdaje državna centralna banka, poput evra ili američkog dolara, već se generišu isključivo digitalno.

  • Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Od 1. januara stupile su na snagu izmjene više zakona koji se odnose na obračun plata u Republici Srpskoj po osnovu čega će radnici primiti uvećane plate.

    Prema uputstvima za novi obračun koji je objavljen u Finraru, časopisu Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, radniku koji je imao neto platu u visini 600 KM, nova plata je uvećana za 2,7 odsto, odnosno 16,1 KM.

    Oni koji su imali neto platu 800 KM sada će dobiti 816,3 što je uvećanje od dva odsto.

    Plate od 1.000 KM uvećane su za 1,8 odsto i iznosiće 1.018 konvertibilnih maraka.

    Nešto manje uvećanje od 1,5 procenata imaće neto plate od 1.500 KM, koje su sada uvećane na 1522,3 KM, dok će procentualno najmanje biti uvećan iznos 2.000 KM, za 1,3 odsto, i sada će biti isplaćeno 2026,6 KM.

    Ukupno, radnik koji je primao platu od 600 KM, sada će na godišnjem nivou zaraditi 193,2 KM više nego tokom prošle godine, dok će radnik koji imao platu 2.000 KM sada na godišnjem nivou prihodovati 319,2 KM više.

    Šta je izmijenjeno u zakonima?
    U Službenom glasniku Republike Srpska od 29. decembra 2021. godine objavljene su Izmjene i dopune Zakona o radu RS, a stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.

    Kako su ranije naveli u Vladi RS, zbog promjene modela obračuna plata, promjene osnovice poreza na dohodak, smanjenja stope poreza na dohodak i izmjena Zakona o radu koje se odnose na obavezno ugovaranje bruto plate i zadržavanje postojeće bruto plate, kao i definiciju bruto plate, smanjenje doprinosa se usmjerava direktno u povećanje pojedinačnih plata zaposlenih u Republici Srpskoj.

    Zakonom o radu izmijenjen je pojam plate koja sada podrazumijeva bruto platu koja predstavlja: osnovnu platu, uvećanja plate propisano Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovor o radu, porez na dohodak i doprinose.

    Zbirna stopa doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% smanjena na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

    U Vladi računaju da će primjena ovog rješenja dovesti do gubitka prihoda od doprinosa u iznosu od oko 80 miliona KM. Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.

    Izmjenom Zakona o porezu na dohodak stopa poreza na prihode od ličnih primanja je snižena sa 10% na 8%. Stopa od 10% ostaje za plaćanje poreza na prihod od samostalnih djelatnosti. Za prihode od autorskih prava, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka plaća se porez na dohodak po stopi od 13%. Godišnji lični odbitak je sa 8.400 KM povećan na 12.000 KM.

    Povećanje budžetlijama
    Usvojenim Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2022. godinu povećane su plate za budžetske korisnike.

    Kako ranije obrazloženo za plate do 1.000 KM uvećanje iznosi pet odsto, a za plate veće od 1.000 KM – tri odsto.

    Minimalna plata
    Izmjenama i dopune Zakona o radu propisano je da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža (0,3% za svaku godinu radnog staža). Vlada Republike Srpske odlučila je da minimalna plata u 2022. godini iznosi 590 KM, dok će primjenom novih zakonskih rješenja, radnik sa npr. 20 godina radnog staža imati najnižu platu od oko 625 KM.

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Više od 100 najbogatijih ljudi širom svijeta pozvalo je vlasti da ih obavežu na to da plaćaju veće poreze.

    Riječ je o grupi nazvanoj “Milioneri patrioti (Patriotic Millionaires)”, koja smatra da najbogatiji ljudi nisu bili primorani da tokom pandemije koroanvirusa preuzmu teret ekonomskog oporavka.

    Kako su naveli u otvorenom pismu Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), kao milioneri znaju da postojeći porezni sistem nije pravedan.

    Među potpisnicima ovog pisma su Disneyjeva nasljednica Abigail Disney i jedan od prvih investitora u kompaniji Amazon Nick Hanauer. Prema riječima Hanauera, vrlo mali broj bogataša može reći da je iznos poreza koji plaćaju pravedan.

    Nedavno su iz organizacije Oxfam saopćili da su bogataši tokom pandemije postali još znatno bogatiji te da je istovremeno veliki broj ljudi gurnut u siromaštvo.

    Poduzetnica Gemma McGough, koja je osnovala spomenutu grupu u Velikoj Britaniji, je poručila da je vrijeme da se isprave nepravde koje su nastale u svijetu nejednakosti. Kako je kazala, vrijeme je da se bogati oporezuju. Smatra da se vlast ne može očekivati da joj se vjeruje ako će, kako je navela, radije oporezivati radnike nego bogataše, prenosi BBC.

  • Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft je odlučio da kupi Activision, izdavača Call of Duty, World of Warcraft i Diablo igara.

    Sporazum o kupovini ukazuje na to da će Activision Blizzard biti kupljen za 68,7 milijardi dolara.

    Ovo će biti Microsoftov najveći proboj u segmentu gejminga, kada su u pitanju akvizicije. Kompanija je prošle godine kupila Bethesda (ZeniMax Media) studio za 7,5 milijardi dolara, a pre toga Minecraft za 2,5 milijardi američkih dolara.

    Microsoft planira da u svoj Xbox Game Pass servis sosa veliki broj Activisionovih igara, nakon što sporazum o kupovini bude okončan.

    Očekuje se da će Microsoft uskoro postati vlasnik popularnih franšiza, kao što su Warcraft, Diablo, Overwatch, Call of Duty i Candy Crush.

    Microsoft veruje da će akvizicija Activision Blizzarda biti okončana tokom fiskalne 2023. godine, s obzirom na to da Activision posluje na velikom broju tržišta na kojima su potrebna odobrenja o akviziciji.

    Satja Nadela, izvršni direktor Microsofta, veruje da će kupovina Activision Blizzarda biti ključna u razvoju kompanijinih metaverzum platformi.