VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac danas je u razgovoru sa generalnim sekretarom Svjetske carinske organizacije Kuniom Mikurijom istakao da ga posebno ohrabruje činjenica da ta organizacija podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Stoga ću ponovo apelovati na političke strukture iz Federacije BiH /FBiH/ da od realnog sektora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne prave taoce svojih političkih predrasuda, te da permanentno radimo na prihvatanju ove inicijative da bismo omogućili nove investicije, te brži protok robe, ljudi, kapitala i usluga. To je način da podržimo domaće privrednike i pokažemo spremnost da stanemo uz njih”, poručio je Košarac.

    Košarac je istakao da je jedan od ključnih koraka institucija u BiH prihvatanje “Otvorenog Balkana”, kako bi se u okviru ove regionalne inicijative adaptirala kretanja u određenim segmentima olakšavanja trgovine, uključujući i pojedine segmente carinske politike, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    On je informisao generalnog sekretara Mikuriju da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nakon sastanaka sa nadležnim institucijama u Srbiji, razgovarati i sa relevantnim predstavnicima Sjeverne Makedonije i Albanije kako bi se došlo do sveobuhvatne informacije o benefitima uključivanja u inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Naša namjera je da sve potrebne podatke dostavimo kako domaćem privrednom sektoru, tako i Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH, kako bismo u konačnici na adekvatan način razmotrili pridruživanje Otvorenom Balkanu“, dodao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Košarac je sa Mikurijom razgovarao o međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela ratifikacijom Kjoto konvencije o pojednostavljivanju i harmonizaciji carinskih postupaka.

    Na sastanku je bilo riječi i o potrebi donošenja određenih propisa s ciljem primjene odredaba revidirane Kjoto konvencije, pri čemu je ukazano na značaj ispunjavanja standarda u oblasti carinskih politika i carina.

    Poseban akcenat stavljen je na značaj regionalnih inicijativa, kao i na opredijeljenost institucija na svim nivoima vlasti u BiH ka evropskim integracijama, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku je razgovarano i o potrebi da BiH pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

    Košarac je ukazao na aktivnosti koje je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa preduzelo u protekle dvije godine kada je riječ o ispunjavanju uslova za članstvo u ovoj organizaciji, te izrazio uvjerenje da će u narednom periodu, uz saglasnost nadležnih struktura, biti usvojeni preostali propisi kako bi BiH postala članica ove važne svjetske asocijacije.

    On je uputio poziv generalnom sekretaru Svjetske carinske organizacije da prisustvuje ovogodišnjem “Jahorina biznis forumu”.

    Košarac je napomenuo da je riječ o renomiranom događaju čiji je cilj promocija pozitivnih ekonomskih politika i prakse zemalja regiona, čime Republika Srpska i njene institucije dokazuju opredijeljenost da na odgovoran način definišu strategije s ciljem jačanja i unapređenja ekonomije u Srpskoj i BiH.

  • NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    Najveća svetska NFT trgovina oborila je dosadašnji rekord, koji je postavljen u avgustu prošle godine.

    OpenSea, koji predstavlja najveći svetski tržni centar za NFT (Non-Fungible Token), oborio je svoj prethodni rekord po mesečnom obimu trgovanja iz avgusta 2021. godine.

    Tokom januara ove godine, OpenSea je na svojoj platformi ostvario više od 4,95 milijardi dolara kada je u pitanju obim trgovanja Ethereum kriptovalutom.

    Pored toga tokoim januara je ostvaren i obim trgovine od 79 miliona dolara u Polygon valuti, čime je oboren prethodni rekord od 76 miliona dolara.

    U avgustu 2021. godine, eksplodiralo je NFT tržište, a sa tim je povećan i obim trgovanja na NFT trgovinama..

    OpenSea, kao najveći igrač u ovom segmentu tržišta, u jednom trenutku je zabeležio promet prodaje od čak 233 miliona dolara samo tokom perioda od 24 sata.

  • Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj svetske privrede.

    Ali iz Sjedinjenih Država stižu zabrinjavajuće vesti, a ni u glavnom motoru svetske privrede, Kini, situacija nije sjajna.

    Lajnbnic-Institut za ekonomska istraživanja (RWI) iz Esena prošle nedelje objavio je dobru vest: “U brojnim svetskim lukama porastao je kontejnerski promet”. To bi trebalo da “doprinese blagom popuštanju problema u snabdevanju”, ocenio je Torsten Šmit, šef odeljenja za razvoj privrede, u aktuelnom izdanju Indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju Lajbnic-Institut i Institut za pomorski saobraćaj i logistiku (ISL), piše DW.

    Međutim, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju –dobrim delom je tu reč o zakasnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije. I zaista, u ovom trenutku se mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vreme.

    Kontejnerski brodovi na čekanju

    Kompanija za logistiku i prevoz “Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima i prenosi da je na dan 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u “K+N” zadužen za odnose s javnošću.

    Kako bi imali pravi pregled situacije u toj firmi su formirali sopstveni indeks pod nazivom “Seaexplorer Disruption Indicator”. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcavanje tereta taj indeks iznosi 180.000.

    Prošlog petka (28.1) njihov indeks je iznosio “12,5 miliona TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svetskih luka”, kaže za DW Nadelhofer. Na pitanje šta to konkretno znači u praksi, on odgovara: “Preko našeg indeksa trenutno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u poređenju s normalnim uslovima.”

    Nisu sve luke podjednako efikasne

    Za takvu situaciju nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primer SAD gde trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: “U Severnoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona”. Zato je u lukama postalo tesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.

    Osim toga, nisu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka sveta, “New Global Container Port Performance Index” (CPPI), koju objavljuju Svetska banka i londonska firma “IHS Markit”, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

    Na prvom mestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini. Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

    Kina je postala kočničar

    To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posledicu kočenje svetske trgovine.

    Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RWI i ISL: “Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen”.

    Nema naznaka oporavka

    Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat “kombinacije mnogih faktora”. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i pre pandemije. Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.

    Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RWI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: “Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mesecima.”

  • Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u RS su stabilne i trenutno miruju te se kreću od 1,47 do 1,56 KM po litri, sa druge strane, cijene punjenja plinskih boca za domaćinstva na benzinskim pumpama variraju od 27 KM do čak 32 KM.

    Dok na nekim benzinskim pumpama u Srpskoj navode da su cijene plinskih boca u posljednjih 15 dana pale i do tri KM te da one koštaju oko 27 KM, na drugim navode da su u posljednjih sedam dana cijene porasle te da sada punjenje boce košta čak 32 KM. Podsjećamo da su, prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u novembru 2021. godine cijene punjenja plinskih boca dosegle rekordnu visinu od 30 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, trenutne cijene TNG-a su na nivou cijena koje su bile u decembru prošle godine i nema značajnih povećanja.

    “Cijene su i dalje visoke imajući u vidu da su se prosječne cijene TNG-a kretale u rasponu od 0,50 do 0,70 KM po litru”, naveo je Trišić. Dodao je da su nabavne cijene TNG-a i dalje visoke te da je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom.

    “Za RS, s aspekta energetske stabilnosti, veoma je značajan dogovor Vlade Srpske o kapitalnom investicionom projektu gasifikacije Srpske, a to potvrđuje sastanak Milorada Dodika i Vladimira Putina. Siguran sam da će saradnje Vlade Srpske sa ‘Gazpromom’ definisati strateške odrednice, a tiče se gasifikacije Republike Srpske i dugoročnih cijena, te dati prednost u kreiranju dugoročnih ekonomskih politika i energetsku stabilnost naše zemlje”, kazao je Trišić.

    Istakao je da su to strateški ciljevi Srpske i Srbije te da očekuje da će ovi projekti paralelno razvijati i privredni ambijent i obezbijediti energetsku stabilnost.

    Na jednoj pumpi u Banjaluci su za “Nezavisne novine” naveli da trenutno punjenje plinske boce košta 27 KM, što je, kako su naveli, za tri KM niže u odnosu na cijene prije petnaestak dana.

    Na drugoj pumpi u gradu na Vrbasu navode da je cijena plina za domaćinstvo u posljednjih sedam dana porasla i da sada punjenje jedne boce košta čak 32 KM. Sa druge strane cijena već napunjene plinske boce na jednoj pumpi u Prijedoru trenutno iznosi 28 KM.

    “Mi ne punimo plinske boce, već građani nama donesu svoju praznu bocu, a od nas kupe novu, punu bocu. Cijena je prije nekoliko dana bila nešto viša, oko 30 KM, a sada je ona malo pala te iznosi 28 KM”, naveli su na ovoj pumpi u Prijedoru.

    Da su cijene plinskih boca previsoke, smatraju građani Srpske, te tako Vera K., penzionerka iz Banjaluke, kaže da je cijena viša od 30 KM za jednu plinsku bocu iznenađuje.

    “Znam da sve cijene rastu, ali to je zaista previše, sjećam se kada su te boce koštale oko 15 KM. Zbog uštede struje, ali i toga što brže skuvam hranu na plinu, volim koristiti plin u kuhinji, međutim brine me ako u budućnosti budu opet rasle cijene, onda mi se neće isplatiti da kuvam na plinu”, navela je ova penzionerka.

  • Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    • Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, uprkos najavljenom rastu plata, negativno će uticati na džep radnika u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, prema prošlosedmičnim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj u decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 odsto, dok je prosječna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine, iako nominalno veća za šest odsto, realno povećana tek za 0,1 odsto.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da prosječna plata trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše uticala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plate.

    “Inflacija utiče i uticaće prije svega na robu široke potrošnje, a za privredu je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plate prate povećanje svega”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plata za iznos koji je veći nego što je procenat inflacije.

    “Treba vršiti određene akcione mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, sa cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imaćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije virusa korona, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine”, objasnio je Ćorić.

    Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plate iznosi između 40 i 70 odsto kupovne moći plate u zemlji u koju se imigrira.

    “Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 odsto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflaciona kretanja i rast plata su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po privredni rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji”, naglasio je Đogo.

  • Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Prema procjeni konsultantske agencije McKinsey, za ekonomiju s nultom stopom emisije štetnih gasova godišnje će biti potrebno dodatnih 3,5 biliona dolara.

    Ovo je iznos koji predstavlja polovinu od ukupnog profita korporacija širom svijeta. To je 60 posto više u odnosu na to koliko se do sada trošilo za stvaranje ekonomije s nultom stopom emisije.

    Međutim, to je mnogo jeftinije nego ne činiti bilo šta po ovom pitanju. Svaka država i svaki sektor bit će izloženi transformaciji u ekonomiju nulte stope emisije. Najviše će biti izloženi oni koji se oslanjaju na fosilna goriva. Troškovi transformacije su neizbježni, prije ili kasnije.

    Izgledno je da bi uskoro poskupljenje struje moglo biti i do 25 posto. Cijena željeza i cementa mogla bi biti viša za 35-40 posto.

    No, transformacija ka obnovljivim izvorima energije nije isključivo trošak. Stručnjaci ukazuju na to da će dekarbonizacijom biti stvoreno milion radnih mjesta. Osim toga, podstaknut će ekonomski razvoj širom svijeta. Očekuje se da će struja biti dostupna tamo gdje to nije bio slučaj. Globalna stopa BDP-a bi trebala porasti za 18 posto ili 13,6 biliona dolara godišnje, podaci su Svjetske banke (WB).

  • Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Suzana Gašić izjavila je Srni da pokazatelji za prošlu godinu za sektor turizma govore da će, sa poboljšanjem epidemiološke situacije, taj sektor među prvima oporaviti.

    Gašićeva je napomenula da je pandemija virusa korona pogodila sektor turizma u cijelom svijetu i da je u 2020. godini zabilježen pad broja dolazaka i noćenja u svim zemljama, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Pokazatelji za prošlu godinu potvrđuju nam ono što su analitičari govorili od samog početka pandemije, a to je da je turizam sektor koji će se među prvima oporaviti sa poboljšanjem epidemiološke situacije i krajem pandemije, koji se, nažalost, i pored svih očekivanja još ne nazire”, navela je Gašićeva.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u prošloj godini zabilježeno 295.038 dolazaka turista i ostvareno je 748.275 noćenja. Broj dolazaka veći je za 55 odsto, a broj noćenja za 40,8 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Zvanična statistika pokazuje i da je broj dolazaka turista u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2020. godine veći za 86,9 odsto, a da je broj noćenja u posmatranom periodu povećan za 83 odsto.

    Gašićeva je rekla da se na osnovu analize strukture turista vidi da oko 60 odsto ostvarenih dolazaka i noćenja čine domaći turisti, što se može pripisati ograničenjima u kretanju, posebno povratku, koja važe još u pojedinim zemljama.

    S druge strane, kaže, to pokazuje da je došlo do značajnog rasta broja domaćih turista, navodeći kako vjeruje da je jedan od rezultata projekta turističkih vaučera, koji su realizovali od 15. juna 2020. godine do 30. juna prošle godine.

    Gašićeva je dodala da osnovu za to daje i podatak da se u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je trajao projekat, broj domaćih turista povećao za 100,58 odsto u odnosu na 2020. godinu, što predstavlja ogroman rast koji se može, makar djelimično, ako ne i potpuno, posmatrati kao rezultat ovog projekta.

    “Upravo ovi pokazatelji daju nam osnov da i tokom ove godine realizujemo ovaj projekat, a trenutno su u toku pripremne aktivnosti neophodne za pokretanje i nesmetanu realizaciju projekta turističkih vaučera”, istakla je Gašićeva.

    Ona je navela da je Vlada Srpske, uz projekat turističkih vaučera, tokom protekle dvije godine donosila različite mjere pomoći i podrške sektoru turizma, koje su u značajnoj mjeri doprinijele opstanku i oporavku sektora turizma, ali i ostvarenim rezultatima.

    Gašićeva je rekla i da je u prošloj godini došlo do rasta i prihoda od boravišne takse, te da su po tom osnovu prošle godine prihodi iznosili 1.332.052 KM i veći su za 35 odsto u odnosu na 2020. godinu kada su iznosili 987.366 KM.

  • Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Kupovina, trgovina i rudarenje kriptovaluta pojmovi su koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju, a koliko god da su kriptovalute ušle i na bh. tržište, o njima se malo zna, a ni vlast još uvijek ne shvata ozbiljno potrebu regulacije tržišta u ovom smjeru.

    Većini ljudi nije najjasnije šta su kriptovalute, kako se njima trguje i koje su njihove pogodnosti. Bio je to povod i da kontaktiramo Feđu Krivošića, stručnjaka za kriptovalute, koji nam je pojasnio koji je prvi korak pri uključivanju u ovaj biznis.

    “Prvo se morate povezati na neku svjetsku berzu, kao što je naprimjer Binance ili FTX, registrovati se te uplatiti određeni iznos novca. To je jedini način, a svakako je neophodno i čitati o ovoj tematici i upoznati se sa svim što kriptovalute jesu, kako se kreću i za šta služe”, kazao je Krivošić.

    Ono što je veliki problem na bh. tržištu jeste da oblast kriptovaluta nije zakonski uređena, a nemamo ni mjenjačnice. U našoj državi se posluje po Zakonu o deviznim poslovanju i na njega se banke pozivaju.

    “Banke se pozivaju na Zakon o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova definiše sve kupovine i prodaju deviza i strane gotovine. U zakonu se ne opisuju dodatno kriptovalute. Kada bi to bio slučaj onda bi se moglo legalno trgovati kriptovalutama. Međutim, bankama u BiH ni u svijetu nije u interesu da rade sa kriptovalutama i one odugovlače taj proces maksimalno”, kaže Krivošić.

    Kriptovalute, dodaje, mijenjaju bankarski sektor, jer za trgovanje sa kriptovalutama nije potreban veliki broj banaka, koliko ih danas ima, a koje uzimaju velike namete, gdje još uvijek ljudi rade na šalterima i gdje BiH još nema zakon o elektronskom potpisu zbog čega cijeli proces traje dosta duže i košta više.

    “Građani u BiH ne mogu otvoreno kupiti neku kriptovalutu u nekoj mjenjačnici ili banci. Kriptovalute nisu nigdje napisane, nisu zakonski regulisane tako da ni većina banaka ne može kupiti kriptovalute. Mi, kao država sa relativno jeftinom električnom energijom, smo imali dosta rudarenja, a rudarenje podrazumijeva učestvovanje u blockchainu, potvrđivanje transakcija. Dakle, imate svoj kompjuter koji sa ostalim kompjuterima u svijetu potvrđuje te transakcije i on rudari, troši energiju i što više tih kompjutera imate i što više energije trošite, to dobijate veću nagradu za to. Međutim, kako ovo tržište nije regulisano kod nas onda morate prodavati na nekim svjetskim berzama. To je šteta jer mi imamo veliku dijasporu kojoj bi to mnogo značilo i olakšalo. Naprimjer, ako imate nekoga u Njemačkoj ko hoće da vam pošalje novac, on to sada mora uraditi preko western uniona. Pri tome morate platiti sedam posto za tu transakciju, a na novac morate sačekati dva do tri dana. Kada bi i banke ušle u ovaj sistem i kada bismo imali kripto mjenjačnice taj proces bi bio znatno brži i jeftiniji – trajao bi nekoliko sekundi i koštao nekoliko feninga”, pojasnio je Krivošić.

    Da je uspostavljanje mjenjačnica od izuzetne važnosti pokazalo se na slučaju otvaranja jedne u Zagrebu – Electrocoin mjenjačnice, koja posluje tek nekoliko godina, a koja već ima veći promet od Zagrebačke berze. Nikola Škorić, direktor i suosnivač Electrocoina, kazao je ranije kako je tri godine zaredom ova mjenjačnica bilježila rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast, što pokazuje njenu opravdanost. Osim mjenjačnice, u Hrvatskoj posluje i Fond, u kojem se može ulagati u kriptovalute.

    I susjedna Srbija ima mjenjačnicu, a sredinom prošle godine na snagu je u ovoj zemlji stupio i Zakon o digitalnoj imovini kojim je obezbijeđena pravna sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine.

    “Stanje u bankarskom sektoru u regionu je veoma slično. Većina banaka je u vlasništvu stranaca i veliko je lobiranje da se ovaj proces kod nas ne desi još uvijek. Međutim, u zemljama regiona ipak imamo neki pomak, što želimo da se desi i u Bosni i Hercegovini. Kako bi se to desilo neophodno je da se i građani uključe u cijelu ovu priču, da budu glasniji i da traže od vlasti da se ova oblast i zakonski reguliše kako bi mogli legalno kupovati i trgovati kriptovalutama”, kaže Krivošić.

    Omogućavanje transakcija kriptovalutama, kaže Krivošić, neće ugroziti poslovanje banaka, nego će banke samo dobiti konkurenciju.

    “To je samo još jedan od načina poslovanja. Nije to kontra bankama. To će samo promijeniti tok novca, što je i interesantnost kriptovaluta. Bitno u ovoj priči je ono što će neki korisnik dobiti, a to je da može slati novac jeftinije, da ljudi međusobno više trguju i razmjenjuju informacije, a ne da ima neka centralizovana berza ili banka koja to radi”, istakao je ovaj stručnjak.

    Banke će, kaže, uvijek imati neku funkciju i kriptovalute kao tehnologije će koegzistirati sa bankama i u pozitivnom smislu će mijenjati bankarski sistem. Međutim, bit će manje uticaja ljudske strane, manje šaltera, sve će se vršiti znatno brže i korisnici će sve moći kontrolisati na svom cloudu.

    Podsjetio je Krivošić i na činjenicu da je bitcoin nedavno pao za 50 posto od najveće cijene koja je bila u novembru, ali dodaje kako se to i ranije dešavalo, te očekuje da će kriptoimovina ponovo rasti.

    “Kriptoimovina ima najveću volatilnost od bilo koje imovine za ulaganje, ali mislim da će tu biti još dosta uspona i padova”, zaključio je Krivošić.

  • Američke kamate tresu i Balkan

    Američke kamate tresu i Balkan

    Odluka američke centralne banke, odnosno Federalnih rezervi (FED), da zbog obuzdavanja inflacije u SAD od marta ove godine poveća kamatne stope mogla bi dovesti do toga da se na sličan korak odluči i Evropska centralna banka (ECB), a što bi se onda moglo negativno odraziti na mnoge zemlje u razvoju, pa i na BiH i njen finansijski i bankarski sektor.

    Smatra ovo profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, analizirajući posljednje fiskalne poteze FED-a, navodeći kako oni ne bi trebalo da dovedu do većih finansijskih potresa i globalne krize, ali problem je, kako kaže, a što postaje sve realnije, ukoliko se na sličan potez odluči i Evropska centralna banka.

    • Imali smo sličnu situaciju početkom osamdesetih, kada je FED takođe značajno povećao kamatne stope, a što je bio okidač da mnoge zemlje u razvoju upadnu u dužničku krizu. I sada će se određene zemlje, a koje imaju viši nivo duga denominovanog u dolarima, naći u problemu. I pored svega, mislim da je crni scenario iz osamdesetih ili 2008. malo vjerovatan. Daleko veći problem jeste činjenica što je inflacija postala gorući problem i u evrozoni. ECB od svog osnivanja vodi monetarnu politiku da ona ne bude veća od dva odsto na godišnjem nivou, a ona je na kraju prošle godine iznosila čak pet odsto. To je za njih šokantan podatak, pa stoga možemo očekivati da ECB pođe stopama FED-a, da i oni povećaju kamatne stope na svoje instrumente monetarne politike. Ukoliko dođe do drastičnog povećanja, to će se sigurno negativno i katastrofalno reflektovati i na naš bankarski i finansijski sektor – istakao je Đogo dodajući i da ono što se dešava u SAD, ECB tjera na jedan takav potez.

    Kako kaže, može doći do vrlo nezgodne situacije, jer su domaće banke odobravale kredite po fiksnim kamatnim stopama na duži period. Moglo bi doći do situacije da pasivna kamatna stopa po kojoj su banke pozajmljivale novac premaši aktivnu kamatnu stopu.

    • Na taj problem sam ukazivao još prije dvije godine na samitu guvernera centralnih banaka zemalja jugoistočne Evrope. Sada imamo situaciju da taj crni scenario koji sam tada predvidio počinje izgledati sve izvjesnije i realnije, a što će dovesti do velikih problema u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana. Uvijek pucaju najslabije karike – navodi Đogo.

    Kaže i kako je monetarna politika FED-a iz 2008 – 2009. i ECB-a iz 2012 – 2013. bila krajnje neobična i “abnormalna za normalnu monetarnu teoriju”.

    • U jednom trenutku smo imali čak i negativne kamatne stope, a što je u suprotnosti sa ekonomskom i finansijskom logikom. Zato ćemo sada trpjeti posljedice te i takve pretjerano ekspanzivne monetarne politike. Stopa od tri, četiri ili pet odsto inflacije nije toliko strašna koliko je zastrašujuća količina odštampanog novca. To su ogromne svote koje su ubrizgavane u oporavak privrede, a pogotovo u ovo vrijeme pandemije. Sve to sada polako dolazi na naplatu. Ali isto tako smatram da to neće dugo potrajati, te da će na kraju doći do stabilizacije finansijskih prilika. Pitanje je samo kako preživjeti ovaj kritični period i kolika će šteta biti – naglasio je Đogo.

    Lančana reakcija

    Prema riječima Đoge, odluka američke centralne banke da poveća kamatne stope dovešće i do korigovanja kursa vrijednosti dolara prema evru i ostalim valutama, a što će lančano dovesti i do rasta cijena energenata, a prije svega nafte i gasa.

    • Treba imati u vidu da se skoro dvije trećine ovih nabavki plaća u dolarima. On je glavno platežno sredstvo u ovim poslovima. Bilo je nekih pokušaja da se dolar zamijeni nekom drugom valutom, ali do toga nikada nije došlo – kaže Đogo.
  • Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijena barela nafte premašila je 90 dolara i najveća je u prethodnih sedam godina, pošto je ukrajinska kriza prevladala naznake da će američke Federalne rezerve pooštriti monetarnu politiku.

    Cijena barela brent nafte porasla je za jedan procenat i iznosi 90,85 dolara, a barel sirove nafte u SAD-u trenutno košta 88,22 centa nakon poskupljenja za jedan posto.

    Cijena je naglo skočila jučer usljed tenzija između Rusije, drugog najvećeg izvoznika u svijetu, i Zapada. Zbog njihovog spora o Ukrajini postoji bojazan da će doći do poremećaja u zalihama energenata u Evropi.

    Američke Federalne rezerve najavile su jučer da će vjerovatno povećati osnovnu kamatnu stopu u martu, kao i da planiraju završetak otkupa vrijednosnih papira u istom mjesecu da bi ublažile inflaciju.
    Američki dolar ojačao je poslije te objave, što je poskupilo naftu za kupce koji koriste druge valute.