Kategorija: Ekonomija

Stručnjaci su istakli da je neminovno zatvaranje termoelektrana u Bosni i Hercegovini, kao i to da je neminovno poskupljenje struje

Ovo su poručili iz Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET govoreći o situaciji u energetskom sektoru i energetskoj tranziciji. Član ReSETa i osoba koja ima dugo iskustvo u ovoj oblasti Ognjen Marković je upozorio na niz vrlo zabrinjavajućih okolnosti.

Napomenuo je da se Bosna i Hercegovina obavezala da formira tržište električne energije, ali da to još nije učinila. Ukazao je da sve države u regiji formiraju berze električne energije, ali da to ne čini država koja u regiji najviše izvozi struju – Bosna i Hercegovina. Marković je istakao da to, kao i neulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, ima više negativnih posljedica po sve, a koje doprinose povećanju cijene struje.

“Slijede teška vremena”

Ekonomista iz ReSETa Damir Miljević je naveo da slijede “teška vremena”, a kao osnovni razlog za to je istakao to što se većina struje proizvodi iz uglja i što se ne oporezuje stvaranje štetnih gasova tokom proizvodnje.

Podsjetio je da se Evropska unija odlučila da oporezuje proizvode nastale u inostranstvu, a čijom se proizvodnjom emituje ugljendioksid (CO2). Između ostalog, kao takve proizvode je naveo one od željeza, aluminija i struju. Predstoji da ovu odluku donese Evropski parlament, a trebala bi na snazi biti od 1. januara 2026.

Razlog za ovu vrstu oporezivanja jeste namjera EU da se zaštiti od nelojalne konkurencije i onemogućavanje curenja ugljika. Onemogućavanje curenja ugljika značit će sprečavanje kompanija, koje svojim djelatnostima emituju ugljendioksid, da svoje pogone premještaju iz EU u zemlje koje nisu članice unije.

Prema Miljevićevim riječima, izgledno je da će taksa iznositi 80 eura po toni ugljendioksida, odnosno minimalno 60 eura po megavat satu struje.

Naglasio je da postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina bude izuzeta u ovom oporezivanju, ali ako ispuni nekoliko uslova. Istakao je da je ključni uslov da i sama uvede ovaj porez. Ocijenio je da je jedno od najvažnijih pitanja kako bi se trošio novac prikupljen po ovoj osnovi.

“Tržište će zatvoriti termoelektrane”

Kao pitanja na koja je još nepoznat konačan odgovor je naveo: Da li će iko u EU htjeti kupovati struju od Bosne i Hercegovine proizvedenu iz prljavih izvora energije, a koji će se oporezivati, te da li će Bosna i Hercegovina morati zatvoriti svoje termoelektrane?

Miljević smatra da će tržište neminovno uzrokovati gašenje termoelektrana, jer će jeftinije biti kupovati struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije nego onu koja je proizvedena iz fosilne energije. Očekuje da će se prvo ugasiti ona najlošija termoelektrana, a neodgovorenim pitanjem ostaje koja je to najlošija.

Nije isključio mogućnost da Bosna i Hercegovina izvozi struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije, ali da za domaće potrebe koristi struju iz fosilne energije, koja će biti skuplja.

U ReSETu su saglasni da je potrebno postepeno uvoditi oporezivanje emisije ugljendioksida i znatno više ulagati u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Zaključeno je da će se time planski doprinijeti zatvaranju termoelektrana, jer će ih u suprotnom zatvoriti tržište.

Poskupljenje struje

Postepena i planska energetska tranzicija, u kojoj će se svim građanima omogućiti korištenje obnovljivih izvora energije, će značiti postepeno poskupljenje struje. Poručeno je da će zbog toga biti nužno subvencionirati plaćanje struje socijalno ugroženim.

Sjeverna Makedonija je navedena država koja je najviše u regiji odmakla u energetskoj tranziciji. Jedina je jasno odredila rok za zatvaranje termoelektrana i već je iskoristila 180 miliona eura iz EU za ovu tranziciju.

Potcrtano je da bi Bosni i Hercegovini bilo potrebno 15 godina da zatvori sve termoelektrane i da struju u potpunosti proizvodi iz obnovljivih izvora energije.

Također je napomenuto da je sve više evropskih banaka koje ne žele kreditirati djelatnosti kojima se emituju štetni gasovi. Već sada postoji više od 50 posto “zelenih” kredita. Izgledno je da kompanije neće ulagati u državama u kojima nema dekarbonizacije.

Socijalni partneri u Republici Srpskoj pregovaraju o utvrđivanju najniže plate koja trenutno iznosi 540 maraka.

Goran Stanković iz Saveza sindikata Srpske istakao je da mora doći do povećanja najniže plate.

– Poslodavci moraju generalno povećati plate i iz svojih dobiti – rekao je Stanković, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

Naglasio je da se mora poboljšati status radnika u Srpskoj.

Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca je istakao da plate rastu na osnovu rasta produktivnosti u kompanijama.

– Rast plata i rast produktivnosti trebaju da idu paralelno. Status radnika se mora poboljšati – dodao je Aćić.

Istakao je da je potrebno pregovarati na kraju svake godine kako bi se plate povećavale za određen procenat.

– Ne pristajemo na populizam i priču o naglom skoku rasta plata. Moramo pregovarati i dogovarati se. A na kraju godine da se povećava plata za dva, do tri odsto – naveo je Aćić, prenosi RTRS.

Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ove godine obrisano je 47 osoba koje su odbile posao, što je duplo više nego prije dvije godine, a dok poslodavci smatraju da mnogi ni ne žele da se zaposle, sindikalci tvrde da ne treba ni pristati na neprihvatljive uslove.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, lani je sa evidencije nezaposlenih izbrisana 51 osoba, a 2019. godine njih 23, a među onima koji su odbili posao najviše je kvalifikovanih radnika, te onih sa visokom i srednjom stručnom spremom.

“Oni su neopravdano odbili da prihvate ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivališta ili ono koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima”, kazali su u Zavodu, dodajući da se u tim slučajevima nezaposleni narednih 12 mjeseci ne mogu ponovo prijaviti na biro. Naglasili su da su različiti razlozi zbog kojih građani odbijaju posao.

“Uglavnom su nezadovoljni visinom ponuđene plate ili uslovima rada. Takođe, brišu se sa evidencije nezaposlenih i ako odbiju intervju sa poslodavcem ili se ne pojave na razgovoru”, rekli su Zavodu.

Predstavnik Saveza sindikata u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje RS Danko Ružičić za “Glas” kaže da je sporno koliko su su pomenuti razlozi za brisanje sa liste nezaposlenih u slučaju neopravdanog odbijanja posla zaista neopravdani.

“Nerealno je očekivati da će svaki nezaposleni građanin potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uslovima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. Pitanje je da li na ponuđenom radnom mjestu imaju prava na četrdesetčasovnu radnu nedjelju, pola sata pauze, imaju li pravo na topli obrok i plaćen prevoz. Takođe, radnicima koji su na birou bitno je i hoće li na vrijeme biti obaviješteni o prekovremenom radu i da li će im biti plaćeno duže ostajanje na poslu”, istakao je Ružičić, koji je i potpredsjednik Saveza sindikata RS.

Dodao je i da zaposlenje u struci najprije mora biti u skladu sa kvalifikacijama radnika, njegovim obrazovanjem, ali i da su uslovi rada prihvatljivi.

“Ako poslodavac ponudi kvalifikovanom radniku platu od 540 ili 600 KM, to je u skladu sa zakonom, ali to nije dovoljno”, rekao je Ružičić, dodavši da iako je u tom slučaju poslodavac ispunio zakonom propisane uslove, ipak treba imati na umu da ne mogu svi biti isto plaćeni. Problem je, kaže on, u tome što nije utvrđena najniža plata za kvalifikovane i visokokvalifikovane radnike, ali i za one sa visokom stručnom spremom.

“Bez kolektivnih ugovora poslodavac radniku sa biroa može ponuditi platu kakvu hoće”, kazao je Ružičić.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas”, u okviru kojeg posluje i lanac pekara “Manja”, kazao je da je iskustvo pokazalo da više od 90 odsto onih koji dođu na razgovor za posao nisu zainteresovani za zaposlenje.

“Ostaje nejasno zašto su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje RS. Mi već četiri mjeseca tražimo radnika za rad u prodaji nudeći platu od 900 KM i ne možemo da popunimo ta upražnjena mjesta. Može se reći da u Banjaluci nemamo nezaposlenih”, kazao je Trivić.

Opravdan razlog
U Zavodu za zapošljavanje RS pojasnili su u kojim slučajevima nezaposleni kojima ponude posao mogu da ga odbiju, a da ne budu “skinuti” sa biroa.

“Mogu odbiti zaposlenje ako posao ne odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama i ako je ponuđeni posao udaljen više od 50 kilometara od mjesta prebivališta nezaposlenog”, kazali su u Zavodu.