Kategorija: Ekonomija

IRB nastavlja podršku privredi, kao što je bilo tokom cijele pandemije virusom korona, istakao je Dražen Vrhovac direktor IRB-a.

• Bilo je mnogo olakšica tokom korone. Neke od mjera su još uvijek na snazi, pratimo šta se dešava sa privrednicima, dvije godine je već prilično dug period – naglašava Vrhovac.

On poručuje da je IRB sve svoje kapacitete stavio u službu privrede.

• IRB ne smije biti profitabilna institucija. Cijela Srpska je pokrivena poslovnicama, od Prijedora do Trebinja. Naša sredstva su strogo namjenska, i mi vršimo stalni monitoring naših sredstava – dodao je Vrhovac.

Vrhovac je naglasio da je stopa za mlade bračne parove fiksna tri odsto, i da će se nastaviti ta politika da mladi bračni parovi ostaju u Republici Srpskoj.

U Republici Srpskoj i ove godine je smanjen broj nezaposlenih, a ujedno je i povećanja privredna aktivnost, rekao je direktor Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić.

• U zadnjih nekoliko godina u kontinuitetu se smanjuje broj nezaposlenih. Јedino smo imali problema u periodu kada se pojavio virus korona – naveo je Vujičić.

Istakao je da su mjere Vlade Srpske pomogle da se problemi prevaziđu, te dodao da se brzo povećao broj zaposlenih.

• Takođe, nije tačno da se broj nezaposlenih smanjivao zbog odlazaka u inostranstvo. Mi imamo podatke, a takođe Vlada Srpske u kontinuitetu sprovodi aktivnosti na otvaranju novih radnih mjesta u Srpskoj – naveo je Vujučić.

Pandemija virusa korona nije zamrznula tržište nekretnina, koje je ove godine zabilježilo rast cijena i prometa, što se očekuje i u 2022, kada će mnogi kupovati stanove ne samo da bi živjeli u njima, već i da im posluže za iznajmljivanje ili preprodaju.

Uagencijama za nekretnine širom Republike Srpske kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prometom, ističući da slično očekuju i u idućoj poslovnoj godini.

Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” u Banjaluci Dragan Milanović ističe da ljudi sve više kupuju nekretnine, jer im to predstavlja jednu od najsigurnijih investicija.

– Dobar pokazatelj je porez na nepokretnosti. Oni koji imaju jedan stan oslobođeni su plaćanja tog poreza, dok podaci Poreske uprave pokazuju da pet odsto ljudi plaća 80 odsto poreza na nepokretnosti, što znači da u vlasništvu imaju više nekretnina koje rentiraju ili posluju sa njima – navodi Milanović.

Prema njegovim riječima, naše finansijsko tržište je nedovoljno razvijeno, pa se neko ko ima novac radije odlučuje da uloži u nekretnine, umjesto da pokreće sopstveni biznis koji sa sobom nosi i određene rizike.

– Prodaja stanova ide u veoma ranoj fazi gradnje. To je zato što je velika potražnja, posebno za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih lako izdati ili preprodati po znatno višoj cijeni nego što su platili dok su bili u izgradnji – navodi Milanović, piše Glas Srpske.

I u bijeljinskim agencijama za prometovanje nekretninama kažu da je najviše klijenata koji kupuju stanove da bi u njima živjeli, ali da je sve više i onih koji nakon kupovine odlučuju da ih daju pod kiriju.

– Stanovi su uvijek više traženi, mada postoji veliko interesovanje i za kupovinu kuća. Prodaja nekretnina nije opala čak ni u vrijeme pandemije. Ko je imao novca prije nekoliko godina, ima i danas da kupi stan. Sa druge strane, mnogi se i kreditno zadužuju kako bi riješili stambeno pitanje – navode u bijeljinskim agencijama.

Kako ističu, cijene stanova skočile su najviše zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali to i dalje ne sprečava kupce da se javljaju agencijama. Slična situacija očekuje se, kako kažu, i u idućoj godini.

– Sve je više ljudi koji nekretnine kupuju uz pomoć agencija. Cijene kvadrata zavise od lokacije i da li je riječ o staroj ili novoj gradnji. Tako kvadrat u staroj gradnji košta od 900 do 1.500 maraka, ukoliko je riječ o renoviranom stanu, dok se cijene po kvadratu u novoj gradnji kreću od 1.900, pa i više od 2.000 maraka – navode u bijeljinskim agencijama.

Ekonomista Marko Đogo kaže da je za privredu dobro kada raste obim građevinskih radova i cijene nekretnina.

– Cijene nekretnina kod nas su desetak godina stagnirale i sada je zanimljivo da su u periodu kada je pandemija pogodila mnoga druga ekonomska kretanja nastavile ubrzano rasti. To je posebno zanimljivo jer se dešava u periodu kada su izražene emigracije, što znači da naši ljudi koji zarade novac u inostranstvu ovdje mahom kupuju stanove – navodi Đogo.

On kaže da to može potvrditi i podatak da je kod nas svaka deseta marka od doznaka iz inostranstva, tako da ne bi čudilo da je značajan dio trenda rasta prodaje nekretnina u stvari posljedica migracija.

– To može biti i jedan pozitivan plod emigracija, koje su ostavile razne negativne posljedice i zbog kojih smo izgubili veliki dio radne snage – dodao je Đogo.