VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada Srbije odredila maksimalne cijene goriva

    Vlada Srbije odredila maksimalne cijene goriva

    Vlada Srbije ograničila je cene naftnih derivata.

    Naime, Vlada Srbije danas je usvojila Uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata kojom je propisano da maksimalna maloprodajna cena Evro dizela i Evro premijuma BMB 95 iznosi 179, odnosno 171 dinar po litru.

    U saopštenju posle sednice vlade navodi se da je to učinjeno kako bi se sprečio veći poremećaj i očuvao životni standard stanovništva, s obzirom na to da je u prethodnom periodu zabeležen rast cena ovih derivata, a što je direktno uticalo na povećanje cena svih drugih roba i usluga.

  • Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Novi stanovi nikad skuplji u Srpskoj

    Aktivna potražnja za stanovima u Srpskoj dovela je do povećanja prodaje novih stanova, pa su tako u četvrtom kvartalu prošle godine prodata 1.053 završena nova stana, što je za 70,9 odsto više nego u istom periodu 2020. godine.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u četvrtom tromjesečju prošle godine prosječna cijena novih stanova bila je viša za 15 odsto u poređenju sa istim periodom godinu ranije.

    “Prosječna cijena bila je 1.892 KM po kvadratu”, navodi se u podacima zavoda.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da aktivna potražnja za stanovima dovodi do toga da se u skoro svakom momentu traži stan više.

    “Kupci, kako domaći, tako i oni koji žive izvan granica Republike Srpske, sigurniji vid štednje vide u ulaganju u nekretnine, a ovom treba dodati i veliku inflaciju koja je prisutna, te kupci kao zaštitu svog novca vide u ulaganju u nekretnine”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”. Ističe da je u vremenu inflacije uvijek najsigurnije ulaganje u nekretnine, tako da je ovakvo stanje, kako kaže Petrović, očekivano.

    Dragan Gruban, iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine” ističe da je u Prijedoru ekspanzija stanogradnje te da se pojavljuje dosta investitora.

    “U Prijedoru svaki mjesec kreće izgradnja jednog objekta s 20 stanova, a to je za ovaj grad specifično, jer je ranije na godišnjem nivou bilo izgrađeno oko 60 stanova, a sada to iznosi i do 160 stanova”, kaže Gruban.

    Dodaje da se stalno pospješuje gradnja, ali i da su cijene u stalnom porastu te, kako kaže, sada je kvadrat novog stana u Prijedoru dostigao cijenu i 2.250KM u centru grada.

    “Što se tiče cijena polovnih stanova, i one su u porastu za 20 odsto, pa je tako sa 1.350 KM polovan renoviran stan dostigao cijenu od 1.600 do 1.700 KM po kvadratu”, rekao je Gruban.

    Ističe da će cijene do ljeta dostići vrhunac, jer je Prijedor grad s jakom dijasporom koja ulaže u nekretnine i očekuje se da će cijene preći 2.300 KM po kvadratu za novu gradnju.

    Kako je rekao, što se tiče kupaca, to su uglavnom ljudi iz dijaspore koji te stanove ostavljaju za sebe kada dođu na godišnje odmore ili ih izdaju nekome u Prijedoru.

    Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da, sve dok ima kupaca, stanovi će se graditi, a cijena će rasti.

    “Cijelu prošlu godinu bilježili smo trend poskupljenja, a to je nastavljeno i u ovoj godini upravo zbog velike potražnje, ali i zbog poskupljenja građevinskog materijala, što je dodatno povećalo cijenu stanova”, istakao je Milanović i dodao da se investitori rukovode samo potražnjom.

    Da kupovinom nekretnina lokalno stanovništvo i ljudi iz dijaspore čuvaju novac, kaže za “Nezavisne novine” i Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

    “Ne povećava nam se broj stanovnika, nego je većina tih stanova investicija”, kazao je Radivojac i istakao da se može desiti da u jednom momentu bude prevelika ponuda stanova na tržištu i da dođe do pada cijene.

  • Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    Trišić: Teško prognozirati buduće cijene goriva

    ijene goriva posljednjih mjesec dana rastu. Ipak, one su najniže u regionu, kaže Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Šta će se desiti u narednim danima teško je prognozirati”, istakao je Trišić za RTRS.

  • Životni standard pada, BiH jedina ne reaguje

    Životni standard pada, BiH jedina ne reaguje

    Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Federacija BiH jedine su u okruženju, a među rijetkima i u Evropi koje praktično još uvijek nisu reagovale na drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica, pad životnog standarda stanovništva i inflaciju koja bilježi decenijske rekorde.

    Crna Gora od 1. januara ove godine povećala je minimalnu platu s 250 evra na 450 evra, s tim da je ukinula doprinose za zdravstvo i uvela neoporezivi dio zarade do 700 evra, istovremeno povećala porez za plate više od 1.000 evra s devet na 15 odsto. Takođe, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojima se predviđaju dječji dodaci za svu djecu do 18 godina, a sve ove mjere usmjerene su isključivo na zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva.

    Kao i Crna Gora, ali u mnogo većoj mjeri reagovala je i Srbija, koja je do sada građanima, posebno mladima i penzionerima, podijelila milijarde evra. Nedavno je završena isplata po 100 evra za više od milion mladih u Srbiji, a najavljeno je da će do jula mladi od 16 do 30 godina dobiti po još 100 evra. U ovoj sedmici počeće i isplata po malo više od 160 evra za sve penzionere u Srbiji koji su prošle godine u dva navrata dobili novac. Osim njima, Srbija je dijelila novac i ostalim građanima u nekoliko navrata, za šta je do sada potrošeno više od milijardu evra.

    “Za tri dana kreće isplata po 20.000 dinara za penzionere, to je oko 34 milijarde dinara, čime pokazujemo da u vreme krize za koju nismo krivi, i energetske i inflatorne, želimo da pomognemo ljudima i da podstaknemo dodatnu potrošnju, da bismo naš ekonomski rast mogli da podignemo na još viši nivo, jer je to suština svega”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, čije vlasti su u cilju zaštite standarda stanovništva još ranije ograničile cijenu hljeba.

    Mjere za zaštitu najsiromašnijih slojeva stanovništva zbog inflacije i činjenice da cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i kućnih potrepština rastu praktično na dnevnom nivou, preduzela je i Hrvatska. Vlada Hrvatske u ponedjeljak je na telefonskoj sjednici donijela uredbu i odredila najviše cijene naftnih derivata, a razmatra se i prijedlog da država penzionerima s primanjima manjim od 4.000 kuna pomogne sa iznosom od 400 do 1.200 kuna.

    Osim zemalja regiona, i evropske zemlje uglavnom su reagovale kako bi zaštitile standard stanovništva, koji je ugrožen posebno zbog rasta cijena energenata. Zanimljivo je da je u Evropi, recimo, rast cijena osnovnih životnih namirnica daleko manji nego u BiH, međutim rast cijena energenata je drastičan, što nije slučaj u BiH.

    Austrija je najavila paket pomoći od 1,7 milijardi evra, a između ostalog sva domaćinstva dobiće po 150 evra zbog povećanja cijena energije. Belgija je smanjila PDV na električnu energiju s 21 na šest odsto, a svako domaćinstvo dobiće po 100 evra. Kao i Belgija i Kipar je smanjio PDV na račune za struju s 19 na pet odsto, dok je Grčka pomogla direktnim subvencijama građanima itd. Francuska je za subvencije za električnu energiju građanima i privredi do sada doznačila nekoliko milijardi evra, dok je

    Poljska, recimo, otišla i korak dalje i od 1. februara ukinula PDV na hljeb, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, a smanjila PDV na gorivo s 23 na osam odsto. Ukidanje ili smanjenje PDV-a drastično je snizilo cijene hrane pa tako, recimo, mediji prenose da kilogram narandži u Poljskoj košta 0,64 evra, a samo nekoliko kilometara dalje u Češkoj kilogram košta čak 2,06 evra.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da država mora tražiti mjere koje će zaustaviti poskupljenja jer sve je poskupjelo – energija, roba široke potrošnje, materijali itd.

    “Sada se već moramo ozbiljno zamisliti zato što je to postalo ubrzano i procenti su daleko veći. Napori privrednika da povećaju plate i zadrže radnike su obezvrijeđeni kroz ovu inflaciju i sada je pitanje da li su plate ovolike kolike jesu i da li su realno manje nego što su bile”, rekao je Ćorić, dodajući da treba ozbiljno i vrlo brzo reagovati jer će biti kasno ako se izgubi kontrola. On kaže da su povećanjem cijena i prilivi u budžetu daleko veći i jedan od načina je da se od tih više sredstava formiraju fondovi koji bi intervenisali u slučajevima gdje je neophodno. “Država se mora odreći svojih prihoda”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    I Saša Stevanović, ekonomista, slaže se da država mora reagovati, istovremeno naglašavajući da je praksa mnogih zemalja takva da se protiv krize bori očuvanjem privatne potrošnje.

    “Ako nam je inflacija uvozna, djelovanje mjerama kojima će se novac podijeliti ugroženim kategorijama stanovništva, licima starijim od 65 godina i mladima od 15 do 24 godine u vidu nekih stipendija za rad djelovaće pozitivno na privatnu potrošnju i kult rada, a stariji ljudi prepoznaće republiku da im pomaže kada je teško”, rekao je Stevanović za “Nezavisne novine”, istovremeno ističući da je Srbija interesantan primjer.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto te da je to jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na prodične budžete u cijeloj BiH.

    “Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bi bio sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni”, rekao je Dodik.

  • Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

    Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

    Iako je Međunarodna rejting agencija “Standard and Poor's” (S&P) potvrdila trenutni kreditni rejting BiH B sa stabilnim izgledima, ekonomski analitičari ističu da je ovo jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima.

    Kako kažu, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene.

    Iz Centralne banke BiH ističu da u obrazloženju analitičara Agencije “Standard and Poor's” navodi kako su političke napetosti u BiH posljedica najave Republike Srpske da se priprema za povlačenje iz nekoliko državnih institucija.

    Analitičari očekuju smanjenje tenzija te da će političke strukture ostati uglavnom nepromijenjene u BiH.

    “Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno uticati na rast, koji bi u 2022. godini iznosio 2,7 odsto, dok je za 2021. procijenjeni rast od 6,7 odsto. Pozitivna okolnost je da neto dug opšte vlade BiH ostaje nizak, ispod 30 odsto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu uticali na kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija”, navodi se u saopštenju Centralne banke BiH.

    Analitičari ističu da se “stabilni izgledi” zasnivaju na balansu između negativnih rizika koji proizlaze iz složene i konfrontirajuće politike u BiH u sljedećih 12 mjeseci i s druge strane relativno jake ekonomske osnove, kao što su neto dug opšte vlade, poboljšanje vanjske pozicije i otpornost bankarskog sektora.

    U izvještaju se navodi da je posebno dobar izvoz ostvaren u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora. Turizam se, takođe, oporavlja pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 odsto u odnosu na period prije pandemije. Međutim, puni uticaj političkih događanja još nije u potpunosti vidljiv u podacima, budući da su se političke nesuglasice intenzivirale pred kraj 2021. Takođe, rizik i dalje predstavlja pandemija koju je uzrokovao virus kovid-19.

    “U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je prosječna inflacija u 2021. godini iznosila dva odsto nakon deflacije od 1,6 odsto u 2020. Cijene hrane, energije i prevoza ključni su pokretači inflacije. U 2022. godini analitičari očekuju inflaciju od 4,2 odsto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. godine. Ipak, dugoročno, ne očekuju veću inflaciju, te predviđaju da će indeks potrošačkih cijena rasti umjereno do dva ili 2,5 odsto godišnje tokom perioda 2023-2025. godine”, ističe se u saopštenju Centralne banke BiH. Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting BiH može biti povećan ukoliko dođe do unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo saglasnosti i manje konfrontacija, koji bi bili usmjereni na strukturne reforme i ekonomski rast.

    S druge strane, analitičari navode da do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke konfrontacije, što bi vjerovatno uticalo na postojeće mehanizme servisiranja duga i dovelo do izraženijih negativnih implikacija na formulisanje ekonomske politike i rast.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne novine” da je to jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima, a koji spada u grupu špekulativnih rejtinga.

    “Znači visok nivo nesigurnosti, nizak nivo povjerenja u mogućnost izmirivanja obaveza i najniži je u grupi B rejtinga, odmah iznad grupe C koja označava ‘smeće’, odnosno najniže kategorije visokošpekulativnih”, ističe Gavran.

    Kako je pojasnio, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene, što, kako kaže, u našem slučaju takođe nije pozitivno jer potvrđuje izostanak bilo kakvih reformi koje bi vodile napretku i poboljšanju rejtinga.

    “Ukratko, stabilno smo loši, na ivici katastrofalnog, a nije nikakva utjeha to da smo mogli biti još gori, kao što će vjerovatno domaće vlasti pokušati ovaj rezultat da prikažu pozitivnim izrazima stabilnosti ekonomije, što on ni u kom slučaju nije”, pojašnjava Gavran.

    Kako je rekao, ovo je jasan signal investitorima da BiH nije perspektivno područje za ulaganja, osim, kako kaže, spekulativna i visokorizična ulaganja kakva ni ne želimo da privlačimo.

  • Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Ukupan dug stanovništva SAD dostigao je kraju 2021. godine 15,6 biliona dolara, prema podacima Federalnih rezervi okruga Njujork objavljenim danas.

    Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine, američki građani su povećali dug za 333 milijarde dolara, a u cijeloj godini za nesto više od 1.000 milijardi dolara (jedan bilion dolara), prenosi CNBC.

    Prema podacima njujorške filijale FED-a, povećanje duga stanovništva u posljednja tri lanjska mjeseca je najveće u jednom kvartalu od 2007. godine, dok je rast duga na godišnjem nivou najveći ikada, otkako je 2003. počela da se vodi ova evidencija.

    Povodom visokog duga Amerikanaca, CNBC predočava da se ove godine očekuje da FED počne da podiže referentnu kamatu kako bi zauzdao inflaciju koja je dostigla najviši nivo u posljednjih skoro 40 godina, što će se direktno odraziti na troškove zaduživanja građana, počev od hipotekarnih zajmova do kreditnih kartica.

    Na tržištima kapitala se procjenjuje da će američka centralna banka početi da podiže kamatu u martu i da će ove godine biti najmanje pet povećanja stope u ukupnom iznosu od 1,25 procentnih poena.

    Veliki dio povećanja duga stanovništva potiče od hipotekarnih kredita, koji su podigli bilans za 890 milijardi dolara za godinu dana i za 258 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, na skoro 11 biliona dolara.

    Stanje duga po kreditnim karticama uvećalo se za 52 milijarde dolara u posljednja tri mjeseca prošle godine, što je novi kvartalni rekord koji je ukupan dug u toj kategoriji digao na 860 milijardi dolara.

    Zbog brzog rasta cijena, bilans stanja kredita za automobile povećan je za 90 milijardi dolara, ili za 6,6 odsto, na 1,46 biliona dolara. Cijene novih automobila u SAD su skočile za 11,8 procenata lani, dok su polovnjaci poskupili za vrtoglavih 37,3 posto, prema podacima Ministarstva rada.

    Jedina kategorija duga stanovništva u kojoj je zabilježen mali rast bili su studentski krediti, koji su povećani za samo 20 milijardi dolara za godinu dana, dok su u četvrtom tromjesečju čak neznatno opali, navodi američki medij.

  • Dodik: Smanjiti PDV na osnovne životne namirnice na 10 odsto

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da će kao predsjednik najveće političke organizacije u Republici Srpskoj i BiH predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto.

    Dodik je naglasio da je smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na porodične budžete u cijeloj BiH.

    Ova bi mjera, tvrdi Dodik, bila privremenog karaktera i mogli bi je ograničiti do kraja ove godine dok se ne stabilizuje tržište.

    “Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bio bi sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni”, zaključio je Dodik.

  • Advokati žestoko protiv uvođenja fiskalnih kasa

    Pred narodnim poslanicima danas će se naći Prijedlog zakona o fiskalizaciji, a ako budu slušali advokate, neće biti usvojen. Bar ne onako kako je prvobitno planirano.

    Naime, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske, Dalibor Mrša, 24. decembra protekle godine je Zakonodavnom odboru Narodne skupštine RS uputio dopis u kojem, između ostalog, navodi argumente protiv fiskalizacije advokatskih usluga. Najkraće rečeno, smatra da Narodna skupština treba da odredi izuzetke od primjene Zakona.

    – Advokatska kancelarija nije samostalna trgovinska radnja, niti se rad advokata može izjednačiti sa radom drugih privatnih preduzetnika. Djelatnost advokata je krajnje kompleksna sa brojnim trajnim obavezama i posljedicama koje su od krucijalnog značaja za svakog klijenta i demokratiju u zajednici – navedeno je u dopisu Advokatske komore Srpske, uz pojašnjenje da “nagrade za izvršenu djelatnost advokata, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, zavisi od vrste spora, od vrijednosti spora u parničnim postupcima, te od težine krivičnog djela u krivičnom postupku”.

    Da li su argumenti Advokatske komore dovoljno snažni da bi se napravio ustupak pitali smo poslanika Srđana Mazalicu, koji je jedan od članova Zakonodavnog odbora Narodne skupštine RS. Mazalica je istakao da je u proteklom periodu na tu temu razgovarao s predstavnicima Advokatske komore, te da je glavni cilj pronalazak rješenja koje će biti svima “po mjeri”.

    – Krajnji rezultat zavisi od nekih tehničkih rješenja, ali i odnosa prema drugim zakonima. S jedne strane, maksimalno ćemo se založiti da uvažimo objektivne okolnosti specifičnosti poslovanja advokatske djelatnosti, ali opet, s druge strane, najvažnije je da zakon bude pravičan i jednak za sve – kratko je prokomentarisao Mazalica.

    Kako saznajemo, jedna od opcija je da se predloženi Zakon donekle izmijeni amandmanima, a u kojoj mjeri i na koji način saznaćemo na današnjoj sjednici Narodne skupštine.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i banjalučki advokat Milan Petković smatra da su primjedbe Advokatske komore opravdane, jer ova djelatnost nije fiskalizovana ni u jednoj zemlje regiona i Evrope. Ukoliko bi stupila na snagu, tvrdi da bi, pored štete koju bi nanijela advokatima, suočila građane s većim troškovima advokatskih usluga, jer bi im odmah morali biti ispostavljeni svi računi. Petković ne isključuje mogućnost štrajka, ukoliko primjedbe Advokatske komore ne budu bile uvažene.

    – Nedavno se, upravo zbog najavljene fiskalizacije, u Crnoj Gori održao štrajk, kojem je i naša advokatska komora pružila podršku. Upravo zbog tog pritiska do fiskalizacije nije došlo – podsjetio je Petković.

  • Cijena benzina i dizela u Srpskoj ponovo skače

    Cijena benzina i dizela u Srpskoj ponovo skače

    Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj gorivo će narednih dana u prosjeku poskupiti za još pet feninga po litru, ali to nije kraj skoku cijena benzina i dizela.

    Kako su za Srpskainfo potvrdili u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore RS, litar BMB 95 trenutno košta 2,34-2,43 KM, a dizela ED5 2,32-2,45 KM, dok su cijene tečnog naftnog gasa 1,49-1,56 KM, u zavisnosti od regije i distributera.

    – U prethodnih 15 dana, na svim benzinskim pumpama u Srpskoj došlo je do rasta cijena u prosjeku za četiri feninga. I dalje nas očekuje nestabilna period i rast cijena do pet feninga po litru benzinu i dizelu. Razlog je što su, u prethodnom periodu, konstantno rasle ulazne cijene prema distributerima, a to je primjetno i u zemljama okruženju, odnosno Hrvatskoj i Crnoj Gori – naglašava za Srpskainfo predsjednik Grupacije Dragan Trišić.

    Dodaje da je nafta Brent na berzi dostigla nivo iz oktobra 2014, kad se prodavala za 93 dolara po toni.

    – To je maksimum unazad ovih sedam godina. Moja predviđanja su da će prvi kvartal ove godine i dalje biti nestabilan, periodične stabilizacije, ali u konačnici rast je neminovan – poručuje Trišić.

    Zvanična statistika pokazuje da su samo u prošloj godini, litar benzina i dizela u Srpskoj poskupili za skoro 33 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u decembru prošle godine gorivo je u prosjeku koštalo 2,3, a u istom mjesecu 2020. godine 1,73 KM.

  • EU pred velikom ekonomskom krizom: Inflacija skoro dvostruko viša, rast dodatno usporen

    EU pred velikom ekonomskom krizom: Inflacija skoro dvostruko viša, rast dodatno usporen

    Redovna tromjesečna anketa Evropske centralne banke (ECB) predviđa da će godišnja stopa inflacije u eurozoni u ovoj godini iznositi tri posto, znatno podigavši dosadašnju procjenu. Ovo je rezultat propitivanja vodeći ekonomskih eksperata.

    U prethodnoj anketi, objavljenoj krajem oktobra prošle godine, inflacija u eurozoni trebala je u 2022., prema prosječnoj procjeni stručnjaka, iznositi 1,9 posto.

    U 2023. trebala bi se spustiti na 1,8 posto, a u 2024. ostati više-manje stabilna, na 1,9 posto, predviđaju stručnjaci u anketi objavljenoj krajem prošle sedmice, prenosi agencija dpa.

    Očekivanja rasta ekonomije, pokazala je ova ECB-ova anketa, smanjena su za ovu godinu, a povećana za 2023.

    U ovoj bi godini zajednička ekonomija trebala porasti za 4,2 posto, za 0,3 postotna boda slabije nego što su prognostičari koje je ECB anketirao prognozirali u ranijem izvještaju.

    Za 2023. godinu podigli su procjenu rasta za pola postotnog boda, na 2,7 posto.

    Najnovije istraživanje provedeno je od 7. do 13. januara i temelji se na predviđanjima 62 stručnjaka.