VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    I nakon 45 godina rada oko sedam miliona Nijemaca čeka mizerna penzija?

    Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 evra mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom.

    To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke, piše DW.

    Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 evra bruto – odnosno neto penziju od oko 1160 evra.

    3.200 evra plate za 1.500 evra penzije

    Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 evra mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 evra bruto.

    Ko želi da ima penziju od 1.500 evra, mora mjesečno zarađivati ​​najmanje 3.200 evra bruto. Za penziju od 2.500 evra bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plata od 5.350 evra.

    “To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina evra više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč.

    Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Barč zahtijeva da se nivo penzija poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plate.

    Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija

    U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plata koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

    Vlada je takođe naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem.

  • “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    Zbog stupanja na snagu “Otvorenog Balkana”, za poljoprivredne proizvode između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije od početka godine više neće biti zadržavanja kamiona na graničnim prelazima.

    Kako ističu zvaničnici u sve tri zemlje, ovo će značiti da se više neće dešavati da na graničnim prelazima danima stoje kamioni s poljoprivrednim proizvodima, te da više neće biti opasnosti da se roba pokvari i propadne, što je izazivalo milionsku štetu za kompanije u ovim zemljama.

    Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, na primjer, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrazamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i do sada, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i do sada, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla, i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i do sada, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države.

    Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će “Otvoreni Balkan” značajno povećati obim razmjene jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo I dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.

  • Raste uvoz luksuzne robe

    Ferari vrijedan oko 600.000 KM juri po bh. putevima. To je najskuplje vozilo uvezeno lani. Vrtoglave cifre, običnim građanima nedostižne, izdvojene su za više vozila. Među njima i Lambordžini, za koji je iskeširano oko pola miliona KM. Da je auto najskuplja uvezena stvar mnogi su pogodili. Kada se dođe do cifri, rijetko ko je pogodio.

    “Nemam pojma, vjerovatno neko auto. Pa ne znam, negdje sam pročitao neki Ferari, u vrijednosti nekih 150.000, tako nešto, uglavnom neka basnoslovna cifra. Jeste, ovaj je bio oko 600.000 KM. Vjerovatno auto neko. Pa cifre su prije bile, čini mi se, jedno 400-500.000 KM, ali nisam siguran. Mislio sam da kažem automobili, jer to je prešlo sve granice s uvozom, najvjerovatnije da se radi preko 500.000 KM”, kažu građani.

    Takvi su u manjini. Od oko 46.000 auta, koliko je uvezeno u 10 mjeseci 2021, većinu je neko već vozio.

    “Činjenica je da je među tim vozilima nešto više od 39.000 vozila bilo polovnih, a da je 6.270 bilo novih putničkih motornih vozila. To je dakako i sama činjenica i podatak da većina građana BiH najčešće kupuje automobile srednje vrijednosti”, kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju.

    Uvozio se i skup nakit. I tu se osjeti velika razlika u kupovnoj moći. 54.000 KM – toliko je koštao samo jedan sat. Dok je neko bio spreman za to da izdvoji nečije petogodišnje prosječne plate, većina stanovništva bi mogla nekoliko stotina KM.

    Da porast uvoza luksuzne robe nikada nije zavisio od životnog standarda najvećeg broja građana, objašnjavaju ekonomisti. Kažu da u uslovima krize, poput pandemije, uvijek postoje dobitnici. Vlasnici kompanija traže način da zarađen novac investiraju ili da sebi učine zadovoljstvo kupovinom luksuznih stvari.

  • Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Kako će Mask potrošiti pare zarađene prodajom dionica “Tesle”

    Direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask je nedavnim prodajama dionica zaradio milijarde dolara. Šta će uraditi s tim novcem?

    Prema navodima CNN-a, izgledno je da će dio novca investirati u svoju kompaniju za putovanje u svemir SpaceX. I u ovoj kompaniji je direktor i vlasnik je kontrolnih dionica.

    Od 16,4 milijarde dolara, koliko je prihodovao od 8. novembra prodajom dionica, 11 milijardi će morati izdvojiti za plaćanje federalnog poreza.

    Vjerovatno je i da će morati platiti dvije milijarde poreza u Kaliforniji, gdje je sjedište Tesle. Tako da će mu ostati tri milijarde dolara. Teško je da to neće izbjeći uprkos tome što je sjedište počeo izmiještati u Teksas, gdje se porez na dohodak ne plaća.

    Mask se na prodaju dionica odlučio u trenutku kada Tesla odlično posluje. Ona je šesta kompanija u istoriji koja vrijedi više od bilion dolara, a čime je njen direktor postao najbogatija osoba na svijetu.

    U međuvremenu njegov SpaceX prikuplja stotine miliona dolara u gotovini za finansiranje ambicioznih ciljeva. Prodajom dionica dodatno povećava mogućnost za njihovu realizaciju, prenosi CNN.

  • Rast prometa industrije RS

    Rast prometa industrije RS

    Ukupni desezonirani promet industrije Republike Srpske u novembru prošle godine u odnosu na oktobar veći je za 1,8 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    U posmatranom periodu desezonirani promet na domaćem tržištu imao je rast od 3,1 odsto, a na inostranom tržištu rast od 0,6 odsto.

    Posmatrano prema ekonomskoj namjeni proizvoda, najveći procentualni rast desezoniranog prometa od 13 odsto bio je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju.

    Ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije Srpske u novembru prošle godine u odnosu na isti mjesec predprošle godine imao je rast od 31,3 odsto, gdje je promet na inotržištu imao rast od od 33,4 odsto, a na domaćem tržištu rast od 29,1 odsto.

    Najveći procentualni rast kalendarski prilagođenog prometa od 37,6 odsto bio je kod kapitalnih proizvoda.

  • Vidović: IRB će moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima

    Vidović: IRB će moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će Investiciono-razvojna banka (IRB), zahvaljujući planiranoj prekompoziciji, moći da ponudi mnogo povoljnija sredstva privrednicima i građanima, pogotovo mladim bračnim parovima koji uzimaju stambene kredite.

    Vidovićeva je rekla Srni je upravo to cilj kada je riječ o njenim ranijim najavama da se IRB u ovoj godini daju veća ovlašćenja, značaj i poslovi.

    Ne otkrivajući za sada detalje u vezi sa prekompozicijom, budući da taj proces traje, Vidovićeva je rekla da je nova koncepcija IRB potrebna s obzirom na to da je njena izlazna kamata na kredite 0,5 odsto, te da ukupna kamatna stopa, zavisno od klijenta, biva tri, tri i po ili četiri odsto, jer se plasira preko komercijalnih banaka.

    Vidovića na tom planu kaže da se Srpska i do sada, kao vlasnik kapitala u IRB, potpuno odricala dobiti da bi privrednici i građani dobili povoljnija sredstva od komercijalnih, te da je pomenuta kamata od 0,5 odsto tu da pokrije troškove ove banke.

    Ona je podsjetila da djelatnost IRB značajna, jer ova banka bilježi plasmane veće od 2,8 milijardi KM, od čega se znatan dio odnosi na privredu i stambene kredite.

    I vršilac dužnosti direktora IRB Republike Srpske Dražen Vrhovac je rekao Srni da još nije u prilici da saopšti detalje u vezi sa novom organizacijom i potencijalnim novim ovlaštenjima ove banke.

    “Razgovori sa Ministarstvom finansija i Vladom Srpske na ovu temu još traju. Međutim, prioritet i glavni razlog zbog kojeg je i pokrenuta ova priča jeste činjenica da smo i prije i tokom pandemije virusa korona pokazali da smo oslonac i podrška privredi Srpske. Privrednici u nama vide partnera i mi se tako i ponašamo, a sve što i sada radimo je sa isključivim ciljem efikasnije podrške privredi i građanima”, rekao je Vrhovac.

  • Najgori rezultat

    Najgori rezultat

    Turska lira je završila 2021. s gubitkom vrednosti od 44 posto u odnosu na američki dolar, a samo u poslednjoj nedelji prošle godine pala je za 19 procenata.

    To je najgori rezultat koji je turska valuta zabeležila otkako je predsednik Redžep Tajip Erdogan došao na vlast pre skoro 20 godina, piše Rojters.

    Lira se tokom poslednje dve sedmice 2021. godine blago oporavila, ojačavši sa nivoa od 18,4 lira za dolar na 10,25, da bi u petak, 31. decembra, završila godinu na 13,19 lira za dolar.Prema podacima Refinitiva, turska lira je među valutama ekonomija u usponu najviše stradala. Njen pad se ubrzao u poslednjih par meseci zbog, kako kažu analitičari, Erdoganovog “novog ekonomskog programa” koji je fokusiran na izvoz, kredite i niske kamatne stope.

    U nastojanju da ublaži pad lire, Erdogan je u decembru predstavio plan za zaštitu depozita položenih u domaćoj valuti od gubitka vrednosti u odnosu na čvrste valute, nakon čega je lira zabeležila nagli, ali kratak rast od 50 odsto podržana intervencijama centralne banke na međubankarskom deviznom tržištu.

    U želji da sačuvaju vrednost svoje ušteđevine, Turci masovno menjaju lire u devize.

    Rojters navodi da su, prema zvaničnim podacima, sredstva u čvrstim valutama u toj zemlji samo prošle nedelje skočila na rekordnih 238,97 milijardi dolara.

    Erdogan je u petak pozvao građane da se drže lire kada je reč o štednji, tvrdeći da je nestabilnost deviznog tržišta pod kontrolom.

    “Ukoliko sopstveni novac ne postavimo kao referencu, osuđeni smo na potonuće. Turska lira, naš novac, to je ono s čime ćemo ići napred. Ne sa ovom ili onom stranom valutom”, rekao je on.

    Dodao je da će njegova vlada nastaviti da vodi politiku niskih kamata, koju vidi kao sredstvo za snižavanje cena, ali koja je naišla na osporavanje ekonomista kako u Turskoj tako i širom sveta, navodi britanska agencija.

  • Dolar pada, zlato raste: Mnoge države mijenjaju svoje devizne rezerve

    Dolar pada, zlato raste: Mnoge države mijenjaju svoje devizne rezerve

    Udio zlata u deviznim rezervama centralnih banaka raste širom svijeta, dostižući maksimum u posljednjih 31 godinu. U isto vrijeme, pada udio dolara u deviznim rezervama zemalja.

    Banke su povećale zlatne rezerve za 4.500 tona u posljednjoj deceniji, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato. U septembru 2021. godine, ukupne zlatne rezerve iznosile su 36.000 tona, što je najviše od 1990. godine i povećane su za 15 odsto u odnosu na 10 godina ranije.

    Udio dolara u deviznim rezervama u posljednjih 10 godina oštro je pao, pa je u 2020. dostigao najniži nivo u posljednjih četvrt vijeka, piše Raša tudej.

    Analitičari navode da centralne banke, naročito u zemljama u razvoju, nastavljaju prelazak na zlato, što je posljedica globalne zabrinutosti zbog monetarnog režima zasnovanog na dolaru. U prvih devet mjeseci 2021, Tajland je tako kupio 90 tona zlata, Indija 70, Brazil 60’.

    Porast udjela zlata naročito je počeo poslije svetske ekonomske krize 2008. godine, što je izazvalo odliv sredstava iz državnih obveznica SAD, zbog čega je pala vrijednost iovine denomirane u dolarima.

    Povjerenje u dolarsku aktivu tako je pokolebano, kazao je analitičar Icuo Tojošima za Nikei Azija. Sa druge strane, cijene zlata ostaju stabilne, a unca je koštala 1.806 dolara 30. decembra 2021, prenosi Sputnjik.

  • Ukupan obim razmjene od 5,5 milijardi dolara

    Ukupan obim razmjene od 5,5 milijardi dolara

    Republika Srpska je tokom jedanaest mjeseci lani ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od 5,52 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 79,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Vrijednost ostvarenog izvoza za jedanaest mjeseci prošle godine je 2,45 milijardi dolara i veća je za 36,8 odsto nego u istom periodu 2020. godine.

    Izvoz za jedanaest mjeseci 2021. bila je 3,07 milijardi dolara i veći je za 30,6 odsto nego u istom periodu 2020. godine.

    Republika Srpska je u jedanaest mjeseci lani najveći obim spoljnotrgovinske razmjene od 933,58 miliona dolara ostvarila u poslovanju sa Srbijom, zatim gotovo 802 miliona dolara sa Italijom.

    Srpska je od januara do novembra 2021. godine u poslovanju sa EU ostvarila izvoz od 1,78 milijardi dolara, a uvoza od 1,77 milijardi dolara.

    Vrijednost izvoza u EU u jedanaest mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2020. godine veći je za 37 odsto, a uvoza veći za gotovo 32 odsto.

    Ekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da Srpska već duži period stvara suficit u poslovanju sa EU, koja joj je najznačajniji spoljnotrgovinski partner i da se vraćana na pozicije koje imala u poslovanju sa Unijom u periodu pred pandemiju virusa korona.

    On je istakao značajnim što Republika Srpska ima visok procenat pokrivenosti uvoza izvozom, navodeći da kada se posmatra taj pokazatelj Srpska, između ostalog u posmatranom periodu imala značajan suficit u poslovanju sa razvijenim zemljama EU kao što su Njemačka ili Austrija.

  • Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Pandemija do sada nije bacila ekonomiju na koljena. Ali da li će se u narednoj godini privreda zaista oporaviti? Ozbiljne prognoze nisu moguće, smatra urednik ekonomske rubrike DW-a Henrik Beme.

    Rado bi čovjek napisao da će sve biti dobro. Ali nije sve baš tako jednostavno. Ko je prije godinu dana mogao znati sa kojim ćemo problemima biti suočeni ove godine, problemima koji na prvi pogled nisu povezani sa koronom. Pomenimo samo uska grla u lancima isporuke i inflaciju. A pojmovi “usko grlo” ili “zastoj u snabdijevanju” kao i “inflacija” decenijama nisu spominjani u vijestima iz privrede.

    Automobilska industrija nije dobijala dovoljno poluprovodnika, građevinski majstori nisu imali dovoljno drvene građe. To pomalo podsjeća na pokojnu istočnonjemačku državu i ekonomiju oskudice i nestašica. Džinovski porast potražnje desio se zato što su se sve svjetske privrede u isto vrijeme probudile iż šoka izazvanog koronom. A ta potražnja se suočila sa nedovoljnom ponudom, piše Deutsche Welle.

    Takav “šok ponude” desio se sedamdesetih – naftna kriza je izazvana time što su uglavnom arapske zemlje koje su proizvodile naftu zavrnule slavinu zbog politike Zapada koji je podržavao Izrael. Cijena nafte, kao i sa njom povezane cijene su eksplodirale.

    Pouke iz naftne krize

    To je dovelo do snažnog rasta cijena, sindikati su zahtijevali povećanje plata, da bi izjednačili inflacione gubitke u novčanicima zaposlenih. Tako je u javnim službama Njemačke 1974. godine dohodak porastao za 11 posto. Takva spirala povećanja cijena i plata je i danas moguća.

    Inflacija, koja je dvije decenije bila skoro nevidljiva, podstaknuta porastom cijena energenata i ogromnom potražnjom, dospjela je na naslovne strane. U Njemačkoj trenutno inflacija iznosi pet odsto, što je daleko od zacrtanog cilja Evropske centralne banke koji iznosi dva odsto. Poboljšanje nije na vidiku. Primirivanje inflacije neće zavisiti samo od politike Evropske centralne banke već i od predstojećih pregovora između poslodavaca i sindikata o tarifnim ugovorima. Ipak, postoje i druge poteškoće.

    Kada će lanci snabdijevanja privrede proraditi kao prije korone? Niko ne može dati ozbiljnu prognozu. Jedan od razloga je restriktivna politika nulte tolerancije prema kovidu koju sprovodi Peking. Dovoljno je da se otkrije jedan jedini slučaj infekcije u nekoj od kineskih luka i onda će milioni kontejnera biti zarobljeni nedjeljama.

    Isto tako, dovoljno je da se još jednom ispriječi jedan jedini nasukani teretni brod u Sueckom kanalu, što se stvarno dešava samo kad sve stvari krenu naopako, pa da dođe do globalnog zastoja.

    Recesija “uskog grla”

    Većina preduzetnika u Njemačkoj se u anketama krajem godine žali na “uska grla” u snabdijevanju. Čak je riječ o “krizi uskog grla”. To nisu baš optimistički tonovi. Procjenjuje se da širom svijeta nije proizvedeno 11 miliona automobila, jer su nedostajali elektronski dijelovi za njih. Može li se to nekako nadoknaditi? Vjerovatno ne.

    Zar onda nema dobrih vijesti? Ima ih! Na primjer, situacija na tržištu rada. Tokom cijele godine je Agencija za zapošljavanje javljala smanjenje broja osoba koje traže posao. Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom je veća od ponude.

    Broj firmi koje su proglasile stečaj je čak na istorijski niskom nivou, a to je vjerovatno rezultat izdašne vladine pomoći. Njemački indeks berzovnih vrijednosti je skočio do neslućenih razmjera. Pad akcija početkom pandemijske krize, na proljeće 2020., odavno je nadoknađen.

    Šta slijedi?

    Ništa od toga ne garantuje dobre vijesti i u novoj godini. Snažan pandemijski talas koji je pogodio Njemačku u četvrtom tromesječju, ponekog je naučio oprezu. Šef Savezne agencije za zapošljavanje je izjavio da se pogled u novu godinu pomalo zamutio. Predviđa se porast insolventnosti kod najmanjih preduzeća, kao i u trgovini i gastronomiji, kažu eksperti firme Creditreform.

    Ako inflacija sama od sebe ne splasne, prije ili kasnije moraće da interveniše Evropska centralna banka. Bez obzira da li se ona odlučila za povećanje kamatne stope ili redukovanje kupovine obveznica, nikada do sada nesigurnost nije bila veća. Kada će proraditi međunarodni lanci snabdijevanja? Kada će pasti cijene energije? Da li će se pojaviti nova, još gora varijanta virusa i doneti zatvaranja?

    Svijetu će biti dobro. Samo kada, to je veliko pitanje. Koje važi i za 2022.