Kategorija: Ekonomija

Na sastanku izvoznika, predstavnika međunarodnih drumskih prevoznika i relevantnih institucija na nivou BiH zatražen je hitan sastanak kako bi se izbjegle kilometarske kolone na granici sa Hrvatskom, i to u periodu pojačanog izvoza lako kvarljive robe.

Nakon sastanka koji je održan u Spoljnotrgovinskoj komori BiH rečeno je da se u roku od nekoliko dana traži sastanak sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija na nivou BiH, predstavnicima UIO BiH, Granične policije, inspektoratima i nadležnim institucijama entiteta.

– Traži se od Ministarstva bezbjednosti BiH da iznađe model sa Graničnom policijom kako bi se na izlazu iz BiH na graničnim prelazima hladnjače, tj. transport lako kvarljive robe, stavile u prioritet i to da pod policijskom pratnjom budu propraćene do carinskih službi – navodi se u saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodaje se da se traži od UIO BiH da angažuje maksimalno sve svoje ljudske i tehničke kapacitete kako bi se u što kraćem roku završile carinske procedure prilikom izlaska iz BiH.

– Tražimo od inspekcijskih organa da se hitno omogući prioritetan prolaz lako kvarljive, sezonske robe, kao što su voće i povrće, na graničnom prelazu Gradiška te da se hitno produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i da se uskladi sa radnim vremenom UIO BiH tokom izvoza sezonskog voća i povrća, i to radnim danom do 19 časova i subotom do 15 časova – pojašnjava se u saopštenju.

Oni traže od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da ponovi urgenciju prema Inspektoratu Hrvatske u vezi sa održavanjem zajedničkog sastanka, a u vezi s produženjem radnog vremena fitosanitarnih inspektora Republike Hrvatske i uvođenjem rada subotom.

– Tražimo i formiranje radne grupe koja bi predstavnicima Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora sa Hrvatskom predstavili prijedloge sistemskog, dugoročnijeg rješavanja ovog pitanja, i to otvaranja dodatnog BIP, olakšavanja transporta i izvoza po određenim stavkama – naglašava se u saopštenju.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, rekao je da je poražavajuće da 80 odsto vremena prevoznici čekaju na našoj granici.

– Nema bržeg prolaska naših hladnjača, jer nema trake na kojoj bi oni imali prednost i mogli zaobići ostale transporte koji nisu hitnog karaktera. Jedina zamjerka za hrvatsku stranu jeste da bi trebalo otvoriti dodatni BIP, jer se ne radi vikendom – kazao je Selimović.

Kako kaže, najveći problem je kriminal sa naše strane granice.
– Transporte koji su u hladnjačama naši carinici mogu da sprovedu da ne čekaju u redovima dva-tri dana, jer je to hitan transport. Nastaju svađe na graničnom prelazu, i oni na privatnim terminalima čekaju i više plaćaju ležarine. Ovo je strašan, domaći kriminal i to od ljudi koji rade na našim graničnim prelazima. Oni, izgleda, žele našu ‘kilu mesa’ koju izvozimo da upropaste. Ne mogu se ni dogovoriti s kolegama s hrvatske strane kada će uzimati pauzu i onda prevoznici na granicama čekaju dva sata samo zbog pauze – naglasio je Selimović.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kazao je da se prevoznici žale najviše zbog skraćenog vremena rada fitosanitarne službe sa hrvatske strane.

Dakle, prevoznici sigurno ne čekaju duže zbog carinskih organa BiH, to mogu potvrditi. Svaki kamion koji ima svu potrebnu dokumentaciju za carinjenje prođe odmah carinski postupak u BiH. Upoznati smo i mi da je hrvatska carinska služba pojačala kontrole, da fitosanitarna služba sa hrvatske strane radi skraćeno, ali nažalost, ne možemo mi na to uticati – naglasio je Kovačević.

Inače, izvoz svježeg voća i povrća, i to šljiva, krastavaca kornišona, mladog krompira i stonog grožđa iz BiH u EU kontinuirano raste. U 2021. godini na tržište EU izvezeno je 22.950 tona robe u vrijednosti 42,7 miliona KM, što čini 79 odsto od ukupnog izvoza svježeg voća i povrća. Najviše proizvoda izveze se u Njemačku, Hrvatsku i Sloveniju, međutim Hrvatska je za BiH značajna tranzitna zemlja.

“Protest prevoznika način da ukažu na svoje probleme”
Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da se prevoznici koji imaju problem zbog visokih cijena nafte i naftnih derivata, ali i Ministarstvo, pribojavaju da, i ako nađu neka rješenja, neće naići na odobravanje na nivou BiH.

– Protest prevoznika bio je njihov način da skrenu pažnju na probleme koje imaju. Oni su na ovaj način odlučili da skrenu pažnju na probleme koje imaju u svojoj oblasti, imali smo sastanke, a prisustvovali su i predstavnici Privredne komore. Tražićemo rješenja za Srpsku, a predlagati za nivo BiH – rekao je Ćorić za RTRS.

Naveo je da je ogroman problem poskupljenje goriva, pišu Nezavisne.

– Imamo situaciju da je gorivo jeftinije u Hrvatskoj, Sloveniji, ponegdje i u Srbiji, nego u BiH, što dodatno dovodi prevoznike u loš položaj – istakao je Ćorić.

Borba protiv inflacije će sigurno dovesti do značajnijeg pada privredne aktivnosti, a onda gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju, što neće zaobići ni BiH.

Ovo za “Nezavisne novine” kažu ekonomski analitičari, koji nisu iznenađeni najnovijim upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz koga su nedavno saopštili da je globalna privreda postala značajno mračnija u prethodna tri mjeseca i da zbog ekonomske situacije ne mogu odbaciti mogućnost negativne stope privrednog rasta u 2023. godini.

Iznoseći prognoze, Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, poručila je da će ranije prognozirani ekonomski rast od 3,6 odsto za 2022. godinu ponovo biti ublažen, a što će, kako je navela, biti već treća korekcija u ovoj godini.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” pojašnjava da inflacija na svjetskom nivou nezadrživo raste, a da bi se zaustavio rast cijena, onda mora biti primijenjena restriktivna monetarna politika.

“Moraju se povećavati kamatne stope i mora se voditi računa o restriktivnoj poreskoj politici, dakle podizati visinu poreza”, kaže Stanić.

Navedeno, poručuje, sa sobom direktno povlači pad privrednog rasta.

“Sve te mjere će po pravilu smanjiti investicije, smanjiti privrednu aktivnost i zaposlenost. Pošto je u fokusu svih međunarodnih finansijskih institucija i vlada borba protiv inflacije, sigurno je da će doći do usporavanja privrednog rasta, a vjerovatno u nekim područjima svijeta do ulaska privreda u recesiju”, naglašava Stanić i podsjeća da je inflacija u BiH veća od prosjeka u EU i svijeta.

Stručnjaci kažu da će sve izvjesnijoj recesiji na globalnom nivou prethoditi period stagflacije, u kome se, prema njihovim riječima, BiH već nalazi, jer trpi snažan rast cijena važnih energenata, koji u posljedici dižu troškove proizvodnje.

“U zadnjih nekoliko mjeseci, čak i prije izbijanja rata u Ukrajini, bilo je takvih prognoza i na kraju je taj sukob samo još više pogoršao situaciju, pogotovo izglede za budući globalni privredni rast. Ima čitav niz takvih analiza koje upućuju na pojavu smanjenog privrednog rasta i koje će dovesti do jedne od najgorih stvari, a to je stagflacija. Nažalost, ova zadnja procjena MMF-a samo je jedna u nizu koje su u prethodnom vremenu dali takve prognoze”, ističe za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, iz Udruženje ekonomista RS SWOT.

Ekonomista Slaviša Raković smatra da u posljednjih godinu dana svjetska privreda nije imala adekvatan odgovor na krizu niti je pokazivala znakove oporavka, kao što je to bio slučaj nakon najvećeg pandemijskog udara 2020. godine.

“Nakon prvog polugodišta vidimo da je došlo do pada cijena na tržištu robe, prije svega metala i drveta, ali i drugih stvari. To su prvi znaci neke stagflacije i znaci da će privreda možda stati”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

Podsetimo, o inflaciji i recesiji govorilo se i tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nešto više od mjesec dana. Tada je Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao da čak četiri međusobno povezane krize prijete izazivanju globalne recesije, a pored inflacije i energetske krize, Habek je naveo i nestašicu hrane i klimatske promjene.

Cijna gasa u Evropi premašila je 1.900 dolara za 1.000 metara kubnih prvi put od 9. marta na londonskoj ICE berzi.

Generalno, cijena gasa je od početka trgovanja porasla za skoro sedam odsto.

Avgustovska cijena fjučersa u TTF čvorištu u Holandiji porasla je na 1.926 dolara za 1.000 metara kubnih ili 182,65 evra po megavat-času, javlja TASS.

Primjena Zakona o carinskoj politici BiH nakon skoro sedam godina počinje od 1. avgusta, što će, prema riječima privrednika i prevoznika, značajno uticati na brži protok robe, ali i smanjenje troškova.

Zakon o carinskoj politici BiH usvojen je još 2015. godine, ali njegovo sprovođenje je zahtijevalo da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, kojim će se ovjeravati elektronski dokumenti.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kazao je za “Nezavisne” da UIO nije mogla čekati da neko u BiH postane sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, te su sami ušli u postupak dobijanja ovog statusa.

“Na ovom putu smo imali veliku pomoć Delegacije EU u BiH, koja je putema IPA fondova sve finansirala. UIO je u maju 2021. godine postala sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime je ispunjen uslov da buduće provozne carinske deklaracije budu digitalno ovjerene i potpisane i da imaju istu pravnu snagu kao i sadašnji klasični pečat i potpis. Zato je bilo planirano da početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a bude 1. jul 2021. godine, uz uslov da Parlament BiH usvoji novi Zakon o carinskim prekršajima BiH”, objašnjava Kovačević.

Dodao je da je Parlament BiH nakon nekoliko pomjeranja konačno usvojio Zakon o carinskim prekršajima BiH, te početak primjene NCTS-a, odnosno bespapirnog provoza definitivno počinje 1. avgusta.

“Novi elektronski provozni sistem (NCTS) podrazumijeva obradu carinskih deklaracija bez papira. To znači da će svi učesnici u elektronskom provozu, kao što su uvoznici, izvoznici i špediteri, u novi sistem u UIO slati provozne deklaracije isključivo elektronskim putem.

Takvi dokumenti moraju biti potpisani novim digitalnim kvalifikovanim potpisom, kako bi imali istu pravnu snagu kao i dokumenti koji se sada predaju. To znači da će se cijeli postupak odvijati puno brže i uz manje troškove”, naglasio je Kovačević.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je za “Nezavisne” da smo, nažalost, morali dugo čekati da se Zakon o carinskoj politici BiH koji je usvojen još 2015. godine tek sada počne primjenjivati.

“Ovo omogućava brži protok robe i od velike je koristi za sve privredne subjekte, pogotovo što BiH nije član Evropske unije i gubi dosta vremena na carinskim prelazima”, pojasnio je Ćorić. Istakao je da će NCTS sigurno ubrzati protok robe.

“Sve što pojednostavljuje procese i zahtijeva manje rada samim tim i smanjuje i troškove. Sve što se digitalizuje, što omogućava brže, jednostavnije i efikasnije sprovođenje će dati svoje efekte i u finansijskom dijelu”, naglasio je Ćorić.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, kaže da je ovo veoma važna stvar za prevoznike, te se nada da će što prije zaživjeti.

“NCTS je davno trebalo da bude u primjeni. Ovo će ubrzati procedure i smanjiti troškove. Najbitnije u svemu tome je da se što manje na graničnim terminalima i carinskim prelazima čeka ocarinjenje robe”, istakao je Grbić.