VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

  • Inflacija ide dalje: Nestaju zalihe, nafta ide prema 100 dolara za barel

    Inflacija ide dalje: Nestaju zalihe, nafta ide prema 100 dolara za barel

    S obzirom na informacije koje stižu s robnih berzi, a prema kojima bi nafta trebala preskočiti simboličnu granicu od 100 dolara za barel.

    Pri tome i investitori izgleda smatraju kako je skupa nafta realni scenario skorije budućnosti pa kupuju dionice naftnih kompanija računajući na rekordne profite. Od početka februara cijena nafte porasla je oko 11 dolara za barel, čime je prošlu sedmicu tzv. Brent crude premašio 95 dolara za barel, što je 63 odsto više u odnosu na ljeto 2014.

    Problem je sljedeći: sad čak i neki od najiskusnijih eksperata predviđaju kako bi cijena nafte u ovoj godini mogla imati rast do čak 150 dolara za barel, a to ne objašnjavaju geostrateškim napetostima između Rusije i široke fronte zapadnih zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

    “Ako uzmete kako imamo podinvesticiju u kapitalna istraživanja, nama počinje nedostajati fizičke nafte, počinju nestajati zalihe”, upozorio je Džon Driskol, direktor JTD Energyja u intervjuu za CNBC. On rast cijene nafte iznad 120 dolara smatra izvjesnim, a ne isključuje doseg spomenute cijene od 150 dolara. Već sad, u ovom trenutku, trgovci plaćaju posebnu cijenu na naftu koja je fizički dostupna jer očekuju daljnje ubrzanje potražnje.

    Dio poskupljenja može se objasniti time što su članice OPEC+ grupe, kao i Rusija, tokom januara pumpale nešto manje nafte u odnosu na predviđene kvote.

    Ne treba misliti kako će veliki naftni igrači biti spremni na bilo koji način žuriti sa spuštanjem cijena jer su lani napokon imali sjajne profite uslijed rasta cijena nafte. Dobri profiti BP-a, Shella, Totala…, privukli su investitore. S&P 500 Energy Sector Indeks trenutno je na godišnjem nivou 50 odsto veći, prenosi Jutarnji.

  • Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika premašila 455 miliona KM

    Dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a i drugih dažbina premašuju 455 miliona КM, a iako je trenutni dug nešto manji u odnosu na raniji presjek, stručnjaci su uvjereni da dio potraživanja nikada neće biti naplaćen, pokazuju najnovije evidencije Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

    Prema presjeku od 20. januara, nakon što je istekao obračunski period, dug od 2006. godine zaključno sa 2021. iznosi 455,32 miliona. Od tog iznosa najviše se odnosi na dugovanja poreskih obveznika po osnovu PDV-a, jer taj dug premašuje 412 miliona КM.

    Iz UIO podsjećaju da je dug na kraju 2020. godine iznosio 529 miliona КM, tako da je lani ukupan iznos smanjen za oko 74 miliona КM, prenosi “Glas Srpske”.

    “Uzimajući u obzir podatak za 2020. godinu, gdje je u odnosu na 2019. dug smanjen za oko 43 miliona КM, može se konstatovati da je ukupan iznos duga nad kojim se vodi postupak prinudne naplate u padu”, ističu iz UIO.

    UIO je, kako navode, od 2005. do 2021. godine prikupila 103,62 milijarde КM prihoda od indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi. Sa druge strane, dug nad kojim se vodi postupak prinudne naplate za taj period, a koji iznosi oko 500 miliona КM, zauzima minimalni procentualni iznos od oko 0,45 odsto.

    “Analiza pokazuje da se oko 28,5 odsto duga odnosi na 57 dužnika čiji dug po osnovu neplaćenih indirektnih poreza premašuje milion КM. Isto tako, na pet najvećih dužnika, čiji je dug veći od pet miliona КM, odnosi se 10,85 odsto ukupnog duga”, kažu u UIO i dodaju da su u postupcima prinudne naplate s ciljem namirenja duga milionskih dužnika sprovedene sve mjere prinudne naplate u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

    Po osnovu prinudne naplate PDV-a i akcize lani je naplaćeno 226,17 miliona КM, što je oko 14 miliona КM manje u odnosu na 2020. godinu, a u UIO navode i da efekti pljenidbe ne zavise samo od pravovremenog preduzimanja mjera za prinudnu naplatu već od drugih faktora, među kojima su platežna moć dužnika i raspoloživost imovine koja je pogodna za pljenidbu s ciljem namirenja duga.

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi u UIO BiH trebalo da naprave ozbiljnu analizu stanja i procjenu koliko je od ukupnog duga realno naplativo.

    “Neće sve moći namiriti, to je činjenica. Ima firmi koje su ugašene, kao i onih koje su žive, ali ne mogu da izmire obaveze. Neka potraživanja bi trebalo potpuno brisati ili barem skinuti sa aktivne evidencije Uprave o potraživanjima. I kompjuter kada zastari i kada nije više za upotrebu otpisuje se”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”

  • Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    Derventa najjeftinija, u Banjaluci kvadrat i do 4.600 KM

    U Banjaluci su nekretnine u novoj gradnji najskuplje u odnosu na ostale gradove, a prosječna cijena stanova u Banjaluci tokom prošle godine iznosila je 2.323 KM – podaci su koje je objavila agencija za istraživanje “Metrics” Banjaluka.

    Prosječna cijena novih stanova u Trebinju iznosila je 1.869 KM po metru kvadratnom, u Prijedoru 1.843 KM, dok je kvadrat novog stana najjeftiniji u Derventi, gdje je kvadrat 1.386 KM.

    Izvor podataka koju je ova agencija koristila je Republički zavod za statistiku.

    – Ako posmatramo istorijske podatke od 2018. godine, cijene stanova su doživjele rekordan nivo u prethodnoj godini. Poređenja radi, prosječna cijena stana u novogradnji u 2021. u Trebinju iznosila 1.869 KM, što je više za oko 19 odsto u odnosu na 2018, kada je kvadrat iznosio u prosjeku 1.574 KM – navode u agenciji “Metrics”.

    U Banjaluci je prosječna cijena u novogradnji u 2018. godini iznosila 2.160 KM, dok je tokom prošle godine kvadrat stana u prosjeku prodavan za 160 KM više.

    Ipak, ovo su prosječne cijene koju “izvlače” stanovi koji se grade na udaljenijim lokacijama i prodaju se po nižim cijenama, dok je kvadrat stana u užoj gradskoj zoni trenutno veći od 3.000 KM. Takođe, agenti za nekretnine prodaju stanove u izgradnji u tzv. “rupi”, u centru Banjaluke, i do 4.600 KM po kvadratu.

  • Politika blokira “carinu bez papira”

    Politika blokira “carinu bez papira”

    Primjena NCTS sistema, koja je nakon nekoliko odgađanja planirana da počne 1. aprila ove godine, zavisi isključivo od toga da li će parlament BiH usvojiti zakon o carinskoj politici i zakon o carinskim prekršajima.

    NCTS sistem, odnosno “carina bez papira”, koji će dovesti do pojednostavljenja prevoza robe preko granica, prvobitno je trebalo da bude uveden prošle godine, ali je stopiran jer parlament BiH, zbog blokade u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, nije zasjedao.

    S obzirom na to da su institucije BiH i dalje u blokadi, upitno je da li će ovaj sistem zaživjeti, a prevoznici, koji bi zajedno s privrednicima imali najveću korist od NCTS-a, skeptični su te se plaše da bi ovo mogla biti samo prvoaprilska šala.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uslov za uvođenje ovog sistema je da zakon o carinskoj politici bude usvojen u parlamentu BiH. Ističu da je UIO BiH završio sve pripremne radnje.

    “UIO BiH je u maju prošle godine postao sertifikovano tijelo za izdavanje digitalno kvalifikovanog potpisa, koji mora biti u primjeni da bi se elektronski dokumenti mogli ovjeravati. Pritom su svi učesnici u carinskom postupku odmah podnosili zahtjeve i dobijali svu neophodnu opremu da bi mogli digitalno potpisivati svoje dokumente”, rekli su u UIO BiH.

    Dodali su da je bilo planirano da se 1. jula prošle godine počne s primjenom NCTS-a, odnosno elektronskog provoza na nacionalnom nivou, jer BiH prvo mora godinu dana ovaj sistem korisiti na nacionalnom nivou da bi postala ravnopravna članica Konvencije. Ali rok za početak njegove primjene od tada je nekoliko puta pomjeran.

    “Primjena NCTS-a podrazumijeva primjenu zakona o carinskoj politici koji je usvojen prije pet ili šest godina, ali njegova primjena nije počela zbog nepostojanja digitalno-kvalifikovanog potpisa. Da bi se ovaj zakon primjenjivao, mora postojati zakon o carinskim prekršajima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da je zakon o carinskim prekršajima bio u proceduri, ali nije usvojen.

    “Ukoliko zakon o carinskim prekršajima i zakon o carinskoj politici do 1. aprila ne budu usvojeni, onda će Savjet ministara BiH morati donijeti novu odluku kojom će opet pomjeriti početak primjene NCTS-a”, rekli su u UIO BiH, navodeći da bi primjenjivanje ovog sistema predstavljalo pogodnost za bh. privredu.

    “Mi smo, nažalost, jedna od rijetkih zemalja koja ovaj sistem ne koristi. Kada počne primjena elektronskog provoza, to znači da, čim se carinska deklaracija i najave robe koja se iz BiH izvozi u neku drugu zemlju ubace u poseban informacioni sistem, sve carinske službe od BiH pa svih zemalja kroz koje ta roba treba proći do zemlje odrednice, istog trena vide koja firma izvozi robu, koja je vrsta robe, koja je količina i sve ostale informacije iz deklaracije”, objasnili su u UIO BiH, dodajući da to znači da će se skratiti vrijeme čekanja na granicama.

    “To će podrazumijevati da će carinska služba unaprijed imati sve papire i obradiće ih, te kamion nema potrebe da čeka na graničnim prelazima”, kazali su u UIO BiH, dodajući da će to skratiti rok isporuke robe, roba će biti atraktivnija tržištu, a smanjiće se i troškovi prevoza. Istakli su da, ako se počne s primjenom NCTS sistema 1. aprila ove godine, BiH će punopravna članica postati 1. aprila 2023. godine.

    Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, istakao je da će ovaj sistem sigurno ubrzati, pojednostaviti i pojeftiniti međunarodni i međuentitetski saobraćaj, kako prevoza robe, tako i prevoza putnika.

    “Jednostavno ćemo od mjesta utovara robe do mjesta carinjenja imati elektronsko praćenje robe, koje će biti vrlo jednostavno i efikasno”, kazao je Mitrović, dodajući da će na taj način i pojeftiniti transport.

    “Moram napomenuti da će se na ovaj način smanjiti i mogućnost malverzacija u oblasti transporta robe, jer će se onemogućiti predeklarizacija robe iz jedne kategorije u drugu”, zaključio je on.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da prevoznici sumnjaju da će NCTS početi da se primjenjuje 1. aprila ove godine.

    “Taj prijedlog je trebalo da se usvoji davno. Primjena NCTS sistema bi za prevoznike, ali i privrednike značila ogroman pomak, samo ako uzmete da na graničnim prelazima Gradiška, Rača, Šamac, prevoznici provedu i nekoliko dana da bi roba mogla da ide ka krajnjem potrošaču ili fabrikama”, kazao je Grbić za “Nezavisne novine”, dodajući da su prevoznici skeptični zbog velikog pomjeranja datuma početka primjene NCTS-a, te da se boje da će početak primjene ovog sistema 1. aprila biti samo prvoaprilska šala.

  • Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Novi aranžman s MMF-om tek poslije izbora

    Međunarodni monetarni fond (MMF) ne očekuje početak pregovora s BiH o novom aranžmanu prije održavanja narednih izbora, što znači da bi novi aranžman eventualno mogao biti zaključen možda tek sljedeće godine.

    Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da narednog mjeseca u posjetu BiH dolazi nova šefica Misije MMF-a za BiH Alina Ianku u sklopu priprema za pisanje izvještaja o stanju ekonomije u BiH u skladu sa članom IV Sporazuma o MMF-u, gdje će u sklopu temeljnih razgovora o bh. ekonomiji riječi biti i o trenutnoj krizi u BiH, kao i o drugim temama.

    Džuel je rekao da će nakon tih razgovora s vlastima MMF razmišljati o daljim koracima, ali da je njegova procjena da zbog vremenskih okvira nije realno očekivati početak pregovora o novom aranžmanu prije izbora.

    “Razgovori koje ćemo voditi sa vlastima su konsultacije, a ne pregovori o novom aranžmanu, mada smo mi uvijek otvoreni za razgovore, tako da ne mogu isključiti da će do pregovora doći nekad u budućnosti. Moje mišljenje je da je veoma teško da pregovori počnu prije izbora jer mnogo stvari se dešava u ovom trenutku. Mi imamo konsultacije u skladu sa članom IV, a onda imamo sastanak našeg odbora u junu. Nakon toga dolazi ljetna pauza”, istakao je Džuel za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče konsultacija u skladu sa članom IV, Džuel je rekao da se radi o rutinskim koje se obavljaju u svakoj članici jednom godišnje ili jednom u dvije godine.

    “Zadnje konsultacije smo imali u februaru 2021. godine, tako da je prošlo otprilike godinu dana. Razgovaraćemo s predstavnicima vlasti, članovima građanskog društva i drugim segmentima u BiH. Onda ćemo ići u Vašington, gdje ćemo analizirati sve što smo čuli i onda objaviti naš izvještaj”, rekao je on.

    Naglasio je da je sasvim sigurno da se neće sada razgovarati o novom aranžmanu.

    “Dakle, to nisu programski pregovori – neće, takoreći, biti novac na stolu, već bi se to prije moglo shvatiti kao pregled stanja ekonomije. U tom kontekstu mi ćemo iznijeti neke preporuke”, rekao je Džuel.

    Na naše pitanje da li američke sankcije na bilo koji način utiču na rad MMF-a, Džuel je odgovorio odrično te naglasio da je MMF spreman da sa vlastima vodi dijalog o temama koje se tiču odnosa BiH s tom institucijom.

    Džuel je rekao da je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nedavno javno pozvao šeficu Misije Alinu Ianku da počne nove pregovore.

    “Nezavisne novine” su se obratile i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Iz Savjeta ministara nam niko nije odgovorio, a u Ministarstvu finansija ističu da o novom aranžmanu zvanično još nije bilo govora unutar institucija BiH, jer odluku o tome donosi Fiskalni savjet nakon konsultacija s MMF-om da BiH aplicira za određeni program.

    Bh. ekonomija je žilava
    Na naše pitanje kako MMF ocjenjuje stanje bh. ekonomije, Džuel je rekao da se ona mnogo snažnije oporavila u prošloj godini nego što su oni to očekivali.

    “U procesu smo da korigujemo naša predviđanja za 2021. godinu. Pokazalo se da ekonomija BiH ima određenu žilavost koja nas je značajno iznenadila. Ove godine očekujemo određeno usporavanje, ali iznenadilo nas je kako se ekonomija oporavila, posebno imajući na umu teškoće zbog pandemije virusa korona”, rekao je Džuel.

  • Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Dodik: U naredna dva dana 10 miliona KM podsticaja za sjetvu

    Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je poljoprivrednicima u Republici Srpskoj isplaćeno 7,7 miliona KM za podsticaje za 2021. godinu, čime je završena isplata svih podsticaja za prošlu godinu.

    Dodik je istakao za Srnu da je prvi put ukupan podsticaj izmiren u februaru, a sve sa ciljem da se poljoprivrednicima pomogne kod sjetve.

    “U naredna dva dana biće odobreno 10 miliona KM podsticaja za sjetvu, te pomoć uzgajivačima svinja u iznosu od 2,5 miliona KM zbog niske otkupne cijene. Vlada Republike Srpske izdvojiće 1.500.000 KM za proizvodnju merkantilne pšenice, te 2.200.000 KM za regresiranje nabavke sjemena kukuruza”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će za podršku proizvodnji i otkupu povrća biti izdvojeno 1,8 miliona KM, kao i milion KM za podršku voćarskoj proizvodnji.

    “Što se tiče podrške uzgajivačima domaćih životinja Vlada će sufinansirati nabavku priplodnih junica u iznosu od milion KM, a za otkup i preradu svinjskog mesa biće izdvojeno 2,5 miliona KM”, naglasio je Dodik.

    Dodik je naveo i da je iz redovnog agrarnog budžeta obezbijeđeno 5.700.000 KM za regresirani dizel.

    “Takođe će biti odobreno umanjenje zakupnine za 2023. godinu i koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 50 odsto zakupoprimcima i koncesionarima koji nemaju prispjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu zakupnine odnosno koncesione naknade”, istakao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, takođe, uputilo inicijativu Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza mineralnih đubriva iz trećih zemalja.

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.

  • Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Njemcima će tek da poskupi; “Najviše u posljednjih 30 godina”

    Prema prognozama njemačkih stručnjaka, hrana bi ove godine mogla da poskupi za sedam procenata. To će dodatno da poveća godišnju stopu inflacije u Njemačkoj.

    Stručnjaci Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena očekuju nagli rast cena hrane tokom godine.

    “Prema našim istraživanjima, više od dve trećine proizvođača hrane planira dalja povećanja cena narednih meseci”, rekao je šef ekonomskog odeljenja Instituta Timo Volmershojzer u intervjuu za list “Velt”.

    To je najviše u poslednjih 30 godina, odnosno od ponovnog ujedinjenja Nemačke. “Zato će cene hrane verovatno biti ključni pokretač inflacije ove godine”, dodao je naučnik.

    Institut IFO očekuje ove godine porast cena hrane od sedam odsto. Zbog toga su istraživači ekonomskih kretanja svoju prognozu ukupne stope inflacije u Nemačkoj podigli na četiri procenta, prenosi DW.

    Cene proizvođača porasle za 22 odsto

    “Poskupljenja u prodavnicama tek počinju”, kaže Kristijan Jance iz konsultantske kuće “Ernst i Jang”. “Cene proizvodnje naglo rastu, što na kraju utiče i na potrošačke cene. To će posebno biti uočljivo nakon sledeće žetve.” Predstoji nam, kaže Jance, “cenovni šok”.

    Poslednji proračuni nemačkog Zavoda za statistiku pokazuju u kolikoj meri su proizvođači u poslednje vreme podigli cene poljoprivrednih proizvoda: one su u decembru prošle godine u proseku porasle za 22 odsto. “To je najveći međugodišnji rast cena još od jula 2011. godine”, navode statističari. Biljni proizvodi su, recimo, poskupeli za 29 odsto, a oni životinjskog porekla za 17 procenata.

    Loše žetve

    “Rast cena biljnih proizvoda delimično je posledica skoka cena žitarica u julu 2020”, navode iz Zavoda za statistiku. Velika tražnja iz Nemačke i inostranstva, uz istovremeno slabiju žetvu, glavni su razlozi za to.

    Statističari objašnjavaju enormno povećanje cene uljane repice za 68 odsto činjenicom da se ona koristi i za proizvodnju energije, a u uslovima smanjene ponude u svetu, registruje se i velika tražnja.

  • Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Košarac: Vrijeme je za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac smatra da je vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a.

    “To smatram, prije svega, cijeneći arhitektonske poremećaje u privrednom smislu zbog poskupljenja gasa i u tom kontekstu vidimo da imamo značajne poremećaje u tržišnim cijenama određenih proizvoda, na šta moramo adekvatno odgovoriti u interesu građana”, rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, neke cijene u BiH enormno su visoke i potrebno je smanjivanje PDV-a na osnovne životne namirnice, ali i povećanje PDV-a na luksuznu robu.

    Košarac, koji je član Predsjedništva SNSD-a, smatra da je ova stranka pokazala odgovoran odnos prema ovom pitanju i ljudima u BiH, jer je Klub poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH ovu inicijativu već uputio u parlamentarnu proceduru.

    Kada je riječ o smanjenju akciza na gorivo, Košarac je istakao da je to pitanje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, koja već vrši određene analize.