Kategorija: Ekonomija

  • “Najveći broj zaposlenih ikada u Srpskoj” Dodik poručuje i da je više radnika u realnom, nego u javnom sektoru

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska ekonomski stabilna, te naveo da u prilog tome ide i podatak da je izvoz prošle godine bio 30 odsto veći nego godinu ranije.

    Dodik je naveo i da je uvoz prošle godine bio 24 odsto veći nego godinu ranije, što govori da se debalans između uvoza i izvoza smanjuje.

    – Ukoliko ovako nastavimo narednih nekoliko godina možemo da očekujemo da ćemo imati potpuno balansiran odnos uvoza i izvoza – rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci.

    On je istakao i da je pokrivenost uvoza izvozom trenutno 80 odsto, te ocijenio da je ona visoka, imajući u vidu da je SNSD naslijedio pokrivenost tek od 35 odsto.

    – Danas imamo i najveći broj zaposlenih ikada u Republici Srpskoj, a to je više od 282.000, kao i 10.000 manje penzionera nego radnika i smatramo da će taj odnos ići u korist povećanja broja radnika – rekao je Dodik.

    On je izrazio zadovoljstvo, jer su mjere preduzete s ciljem smanjenja zapošljavanja u javnom sektoru dale rezultate, te je zabilježeno da je najveći broj zaposlenih u realnom sektoru, koji sada ima daleko veći broj zaposlenih nego javni sektor.

    Na sjednici Predsjedništva SNSD-a bilo je riječi i o predstojećoj poljoprivrednoj sjetvi, te da su podržane mjere Vlade Srpske koje su donesene u ovoj oblasti.

    – To su tek početne mjere, jer tražimo model u kojem ćemo pokušati da obezbijedimo kvalitetna sjemena za svakog ko želi da na svom imanju i okućnici posije poljoprivredne proizvode – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će narednih dana biti riječi o toj temi, da bi bila pronađena finansijska sredstva za realizaciju ove podsticajne mjere.

  • Advokati zbog milionskog spora povukli iz banke 250.000 KM

    Advokati zbog milionskog spora povukli iz banke 250.000 KM

    Izvršni odbor Advokatske komore Republike Srpske donio je odluku da iz banjalučke UniCredit banke povuče depozite u iznosu od oko 250.000 KM, potvrđeno nam je u Advokatskoj komori RS.

    Odluka o povlačenju depozita donesena je u subotu, a razlog je taj što je UniCredit banka pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci izgubila prvostepeni spor protiv firme “Bitminer Factory” iz Gradiške i dužna joj je isplatiti 256 miliona KM.

    “Odluka o povlačenju depozita je donesena zbog prijetnje koja se može desiti ukoliko presuda postane pravosnažna, jer u tom slučaju postoji opasnost da nama neće moći isplatiti sredstva koja imamo”, rekao je Aleksandar Majkalović, član Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske, dodajući da će depoziti iz UniCredit banke biti raspoređeni u druge banke.

    Da je donesena odluka o povlačenju depozita iz UniCredit banke, potvrdio nam je i Savan Zec, predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore, ističući da je razlog spor koji je UniCredit banka izgubila pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci.

    Dalibor Mrša, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske, rekao je da je odluka Izvršnog odbora o povlačenju depozita donesena iz predostrožnosti, ali i da smatra da takvim odlukama nije mjesto u javnosti, istovremeno se pitajući kako su te informacije došle u javnost. Inače, krajem prošle godine, Okružni privredni sud u Banjaluci donio je prvostepenu presudu prema kojoj UniCredit banka kompaniji “Bitminer Factory” treba da isplati čak 256 miliona KM na ime odštete i izgubljene dobiti jer je jednostranim zatvaranjem računa ovoj firmi spriječila realizaciju milionskog projekta.

    Suština spora “Bitminer Factory” iz Gradiške i UniCredit banke je u tome da je kompanija iz Gradiške imala plan da preko dvije hidrocentrale proizvodi struju, koju bi dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudaranje kriptovaluta, dok bi ostatak, odnosno višak električne energije koju proizvode, išao u elektroenergetsku mrežu. Plan je bio da se za taj projekat animiraju i privuku investitori tako što bi se emitovali digitalni tokeni u zamjenu za novac, koji bi se prikupljao preko računa koji je bez ikakvih poteškoća otvoren u UniCredit banci u Banjaluci. Prvi problemi nastali su nakon što je banka počela da vraća uplate, pravdajući se da ne može poslovati s preduzećima koja se bave kriptovalutama, jer su navodno takva pravila grupacije. S obzirom na to da je cijeli projekat bio zasnovan na blockchain tehnologiji i tzv. pametnim ugovorima, cijeli projekat je na kraju propao. Tokom prvostepenog postupka pred Okružnim privrednim sudom BiH UniCredit banka nije uspjela dokazati da je postupala u skladu sa zakonskim propisima te da su pravila UniCredit grupacije takva da se ne posluje s klijentima koji se bave rudarenjem kriptovaluta. U svijetu je UniCredit banka poznata kao neko ko je rano usvojio blockchain tehnologije i pametne ugovore, što se može zaključiti i iz ranijih saopštenja UniCredit banke u Italiji.

    Povodom spora UniCredit banke i kompanije “Bitminer Factory” juče su se oglasili i iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske, gdje kažu da je taj spor u isključivoj nadležnosti sudova te da Agencija za bankarstvo ne može komentarisati sudske presude. “O sadržaju same presude, kako predmetne, tako ni drugih presuda, bez obzira na vrstu spora Agencija se neće oglašavati”, saopštili su juče iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    U ovoj agenciji navode da su svjesni da je iznošenje proizvoljnih komentara od strane pojedinaca dijelom posljedica nedovoljnog poznavanja rada Agencije i njenih nadležnosti kao i kompleksnosti prirode predmetnog spora.

    “Agenciju je o nastanku predmetnog spora upoznao ‘Bitminer Factory’ d.o.o. Gradiška dva mjeseca nakon zatvaranja njihovog računa u banci, te je, budući da su okolnosti slučaja ukazivale na to da se spor može rješavati samo pred sudom, ‘Bitminer Factory’ d.o.o. Gradiška na sud i upućen”, saopštili su iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

  • Vrijednost ponovo opada: Bitkoin daleko ispod 40.000 dolara

    Vrijednost ponovo opada: Bitkoin daleko ispod 40.000 dolara

    Kapitalizacija tržišta kriptovaluta je u proteklih 24 sata izgubilo 5,5 odsto svoje vrijednosti i prema podacima sajta koingeko, ona trenutno iznosi 1,81 bilion dolara.

    Bitkoin je u istom vremenskom periodu izgubio čak 4,3 odsto svoje vrijednosti i njim se trenutno trguje po cijeni od 38.277 dolara.

    Itirijum bilježi i veći pad, od 5,9 odsto i na berzama i mjenjačnicama se cijeni oko 2.621 dolar.

  • BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

    Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

    Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

    Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

    “Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

    Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

    Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

    Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

    Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.

  • Iz Sindikata uprave RS upozoravaju: Stanivuković i do 200 KM smanjio plate radnicima

    Iz Sindikata uprave RS upozoravaju: Stanivuković i do 200 KM smanjio plate radnicima

    Iz Sindikata uprave Republike Sprske poručili su da gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković krši zakon, jer radnicima Gradske uprave smanjuje plate i do 200 KM.

    U saopštenju Sinidkat je, kako je rečeno zbog neustavnih i nezakonitih odredbi kolektivnog ugovora u Gradu Banja Luka koje su na snazi, pozvao sve zaposlene čiji koeficijent nije usklađen sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave da ulože prigovor na izdato Rješenje.

    “Prigovore je do sada uložilo preko 70 zaposlenih i sigurni smo da će ta brojka u narednim danima biti mnogo veća. Svi zainteresovani radnici za svoj primjerak Prigovora mogu se obratiti Draganu Lukajiću predsjedniku Sindikalne organizacije ili njegovom zamjeniku Vladimiru Pudaru koji će ih uputiti u sve detalje oko ulaganja prigovora”, poručili su iz Sindikata.

    Napomenuli su da je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, sa resornom ministricom Senkom Jujić zaključio izmjene Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u kojem su utvrđeni novi koeficijenti, a koji su 11. februara 2022. godine stupili na snagu.

    “Takođe napominjemo da su gradonačelnik Draško Stanivuković i predsjednik Sindikalne organizacije u okviru Žutog sindikata potpisali Kolektivni ugovor kod poslodavca na neustavan i nezakonit način i da su zaposlenima uredili koeficijente manje od najnižih zagarantovanih koeficijenata.Nepoštivanjem koeficijenata utvrđenih Posebnim kolektivnim ugovorom, zaposlenima u Gradskoj upravi Banja Luka plate su manje i do 200,00 KM”, zaključili su iz Sindikata u saopštenju koje je objavljeno na njihovoj Fejsbuk stranici.

  • Poslodavci reagovali na odluku o isplati toplog obroka

    Poslodavci reagovali na odluku o isplati toplog obroka

    Nije tačno da poslodavac koji obezbjeđuje topli obrok zaposlenima treba da isplati i razliku u novcu ako je trošak ishrane manji od osam KM dnevno po radniku.

    Ovo za Srpskainfo kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    Unija udruženja poslodavaca danas je reagovala nakon što je juče Savez sindikata RS objavio informacije u vezi sa isplatom toplog obroka u ovoj godini, a pozivajući se na Odluku Vlade RS koja je objavljena u posljednjem broju “Službenog glasnika RS.”

    U Savezu sindikata RS su, između ostalog, naveli da “ako trošak toplog obroka, isporučen putem kateringa, iznosi manje od osam KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu”.

    – To uopšte nije tačno. Ili je topli obrok ili je naknada za topli obrok. Nema nikakve isplate razlike – poručuje Trivić.

    Unija udruženja poslodavaca ocjenjuje da “ovakvo slobodno tumačenje propisa sa ciljem dezinformisanja radnika i poslodavaca ugrožava napore institucija i poslovne zajednice na stabilizaciji ekonomskih i socijalnih prilika u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini”.

    Trivić kaže da je suština promjene odluke Vlade RS u tome što je promijenjen obračun plata iz neto u bruto i da sve drugo ostaje kao i do sada.

    Iz Vlade RS se nisu oglašavali, a juče je Savez sindikata rekao da od 22. februara stupa na snagu odluka Vlade po kojoj zaposleni u realnom sektoru imaju pravo na novčanu naknadu od 11,60 KM u bruto iznosu, za svaki dan proveden na poslu.

    – Odnosno, osam KM u neto iznosu za svaki dan. Na primjer, ako radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, a kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu da utvrde i veći iznos toplog obroka – kažu u Sindikatu.

    U Uniji udruženja poslodavaca naveli su za svoje članstvo da Odluka Vlade RS u dijelu koji se odnosi na promjenu obračuna toplog obroka sada poznaje institut “0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan radnika, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika”.

    Po podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna bruto plata u RS prošle godine iznosi 1.546 KM.

    Inače, novčana naknada za topli obrok je oporezivana u RS kao primanje radnika, dok je topli obrok neoporezovan.

  • Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Oročena štednja građana u bankama Republike Srpske prošle godine je iznosila oko 1,83 milijardi KM, preliminarni su podaci Agencije za bankarstvo RS.

    Od početka pandemije primjetan je trend smanjenja ove vrste štednje, a rast štednje po viđenju.

    Tako je oročena štednja građana od kraja 2019. godine smanjena za 26,8 miliona KM.

    – Kada se posmatra ukupna štednja (oročena i štednja po viđenju) u iznosu od oko 2,6 milijardi KM, u istom periodu (od kraja 2019. do kraja prošle godine) došlo je do rasta od tri odsto, radi prelijevanja dijela oročene štednje u štednju po viđenju pod uticajem pada kamatnih stopa na depozite, što je uticalo na pad oročenja novčanih sredstava kod banaka na duži rok – kažu za Srpskainfo u Agenciji za bankarstvo RS.

    S druge strane, u periodu od 2019. do 2021. godine došlo je do značajnog porasta stanja na tekućim računima građana; zabilježen je rast od 457,8 miliona КM.

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na dugoročne depozite je u blagom padu sa 1,4 odsto, koliko je iznosila 2019. godine, na 1,35 odsto u 2021. godini i relativno je niska, naročito kada se posmatra u uslovima sve veće inflacije.

    – Kretanje štednje, posebno oročene, i u narednom periodu će dobrim dijelom biti pod uticajem visine kamatnih stopa. Do sada je pad kamatnih stopa na štednju pratio i pad kamata na kredite, a kretanje kamatnih stopa se ne može s dovoljnom tačnošću predvidjeti u inflatornim uslovima. Ono što se pokazalo u prethodnom periodu je da građani u uslovima niskih kamatnih stopa na depozite preusmjeravaju slobodna novčana sredstva u druge investicije, a kod nas prevashodno u nekretnine – preciziraju u Agenciji za bankarstvo RS.

  • Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

    Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

    – Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

    Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

    – Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

    U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

    Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

    Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

    Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

    Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

    Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

    U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

    Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine predstavlja prijetnju globalnoj finansijskoj stabilnosti

    Tržište kriptoimovine u procvatu moglo bi predstavljati ozbiljnu prijetnju finansijskoj stabilnosti ako regulatori ne preduzmu mjere, rekao je globalni nadzornik.

    Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), koji prati finansijske vlasti u 24 zemlje, zabrinut je da obim i strukturna ranjivost kriptotržišta, kao i povećanje međusobne povezanosti s tradicionalnim finansijskim sistemima, imaju potencijal da izazovu značajne poremećaje u globalnoj ekonomiji.

    “Iako se obim i priroda upotrebe kriptoimovine donekle razlikuju u pojedinim jurisdikcijama, rizici finansijske stabilnosti mogli bi brzo eskalirati, naglašavajući potrebu za pravovremenom i preventivnom procjenom mogućih odgovora politike”, navodi se u izvještaju švicarskog tijela, piše The Guardian.

    Sistemski važne banke i druge finansijske institucije, stoji u izvještaju, sve su spremnije da poduzmu aktivnosti u kriptoimovini i steknu izloženost. Prevalencija složenijih investicionih strategija, uključujući derivate i druge proizvode s polugom, koji se odnose na kriptoimovinu, također je porasla.

    “Ako se nastavi trenutna putanja rasta obima i međusobne povezanosti kriptoimovine s ovim institucijama, to bi moglo imati implikacije na globalnu finansijsku stabilnost”, navedeno je.

    U izvještaju se procjenjuje da je tržišna kapitalizacija kriptoimovine porasla 3,5 puta u 2021. godini na vrijednost od 2,6 milijardi dolara. Napominje se da kriptoimovina ostaje mali dio ukupnog finansijskog sistema, ali je rizik upoređen s izloženošću hipotekarnim kreditima koji su izazvali finansijsku krizu 2007. i 2008. godine.

    “Ako se finansijske institucije nastave više uključivati na tržišta kriptoimovine, to bi moglo utjecati na njihove bilanse stanja i likvidnost na neočekivane načine. Kao i u slučaju krize hipotekarnih kredita u SAD-u, mala količina poznate izloženosti ne znači nužno i malu količinu rizika, posebno ako postoji nedostatak transparentnosti i nedovoljna regulatorna pokrivenost”, navedeno je još u izvještaju.

    Izvještaj je ispitao ranjivosti tri aspekta tržišta kriptoimovine, uključujući nepodržane valute kao što je bitcoin, stabilne kovanice kao što je tether, koji je podržan rezervnim sredstvima, decentralizovane finansije (DeFi) i platforme za trgovanje kriptoimovinom. Svi postoje samo na mreži i nisu regulisani od centralizovanog tijela.

    Posebno zabrinjava struktura stabilnih coina, koja potrošače čini ranjivim na visoke kreditne i operativne rizike, neusklađenost likvidnosti i iznenadno smanjenje njihovih rezervi. Nepodržana valuta također nosi rizik visoke volatilnosti cijena.

    Ostala zabrinutost uključuje utjecaj na životnu sredinu mehanizama za isisavanje energije, koji se koriste za određena kriptosredstva, kao i pitanja javne politike, kao što je njena upotreba za pranje novca, ransomware i cyber kriminal.

    FSB nema obavezujuću regulatornu jurisdikciju nad zemljama, već nadzire finansijski sistem i savjetuje kreatore politike o najboljoj praksi. Regulatori, uključujući Upravu za finansijsko ponašanje, ranije su upozoravali na rizike u kupovini kriptovaluta, poput onih koje promovišu utjecajni ljudi, uključujući Kim Kardashian West.

    FSB je obećao da će nastaviti pratiti razvoj i rizike na tržištima kriptoimovine, kao i da istražuje nadzorne implikacije nepodržane imovine, kako bi pomogao državama članicama dati odgovore na povezane prijetnje finansijskoj stabilnosti.

    “S obzirom na međunarodnu i raznoliku prirodu tržišta kriptoimovine, vlasti globalno moraju dati prioritet prekograničnoj i međusektorskoj saradnji. Potrebni su napori da se poboljša praćenje i minimizira regulatorna arbitraža kroz daljnju saradnju i razmjenu informacija kako bi se održao korak s razvojem kriptoimovine”, zaključuje se u izvještaju.

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.