Kategorija: Ekonomija

  • Britanci upalili i termoelektrane, od OPEK-a zatražena veća proizvodnja; “Srbija nema problema”

    Britanci upalili i termoelektrane, od OPEK-a zatražena veća proizvodnja; “Srbija nema problema”

    “Da nismo izgradili gasovod ‘Turski tok’ i da predsednik Vučić nije izdržao pritiske, mi danas ne bismo imali gas ili bismo imali probleme sa snabdevanjem.”

    Ovo je u ponedeljak rekao ministar finansija Siniša Mali, dodavši da Srbija vodi politiku sa fokusom na interese građana.

    Takođe, Mali je rekao da cena gasa u našoj zemlji, i pored svih turbulencija na svetskom tržištu, ostaje 270 dolara za 1.000 kubnih metara, kao i da se predsednik Vučić bori da ostane na tom nivou do kraja godine, pišu Novosti.

    Krajem prošle sedmice, zamenik premijera Ruske Federacije i kopredsednik ruskog dela Međuvladinog komiteta za saradnju naše zemlje i RF Jurij Borisov je našem državnom vrhu preneo poruku ruskog predsednika Vladimira Putina u kojoj garantuje da će naša država imati najpovoljnije cene gasa. I prilikom prekjučerašnje posete šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ponovljeno je da Srbija ne mora da strahuje zbog snabdevanja gasom.

    Nestašice struje zbog predstojeće zime brinu i najrazvijenije ekonomije. Velika Britanija je reaktivirala termoelektrane na ugalj zbog nemogućnosti vetroparkova da podmire visoku potražnju.

    Vlasti pokrajine Lijaoning, najvećeg ekonomskog centra severoistočne Kine, upozorile su u ponedeljak da se situacija sa nestašicom struje pogoršava, zbog čega će na snazi biti dodatne restrikcije. U tom delu zemlje ograničeno je snabdevanje električnom energijom od sredine septembra, zbog čega je stotinu hiljada domaćinstava ostalo bez struje, dok su industrijska postrojenja primorana na obustavu proizvodnje.

    Velika potražnja za ugljem uticala je i na cenu nafte, koja je porasla za 1,45 odsto u odnosu na prošlu sedmicu, što znači da barel sirove nafte sada košta 84,35 dolara.

    Od Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEK) zatraženo je da se značajnije poveća proizvodnja od najavljenih 400.000 barela. Sadašnje procene su da bi u idućoj godini manjak mogao dostići čak 1,4 miliona barela dnevno, objavljuje “Blumberg”.

    Sa druge strane, Rusija je usred haosa na tržištu energenata postala omiljena “meta” za investicije berzanskih trgovaca. Rublja je ovog meseca porasla više nego bilo koja valuta zemalja u razvoju, zbog većih prihoda od prodaje nafte i gasa.

    Cene akcija na moskovskoj berzi su porasle za 14 odsto u drugoj polovini godine, što je navelo investicione banke i hedž fondove da promene fokus sa kineskih tehnoloških firmi, i počnu da se “klade” na ruske energetske kompanije.

    “EU da poboljša odnose sa Moskvom”

    Stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov pozvao je Brisel da poboljša odnose sa Moskvom kako bi se izbegla nestašica gasa u budućnosti.

    On je pozvao Evropsku uniju da Rusiju ne tretira kao protivnika, već kao partnera. Istovremeno je naglasio da Moskvu ne zanima povećanje cena gasa, jer “to ne doprinosi stabilnosti”: neki počinju da prelaze sa gasa na ugalj.

    Peh u Libanu

    Veliki požar je izbio u ponedeljak u rezervoaru za skladištenje goriva nedaleko od elektrane “Zahrani” u Libanu, nekoliko dana nakon što je cela zemlja ostala bez struje zbog nestašice energenata. Požar je ugašen posle nekoliko sati, ali je zabrinuo populaciju zemlje koja se nalazi na udaru ekonomske, a sada i energetske krize.

    Pre toga, u nedelju, libansko Ministarstvo energetike saopštilo je danas da je dobilo odobrenje centralne banke za kredit u iznosu od 100 miliona dolara.

    Kredit je uzet za raspisivanje tendera za uvoz goriva za proizvodnju električne energije.

  • Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu

    Zbog nestašice čipova privreda BiH povlači ručnu

    Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na bh. tržište prenijeti u najnegativnijem obliku, jer, prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, iako je BiH dio globalnog tržišta na kraju smo proizvodnog lanca, a istovremeno nemamo ni kapital kojim se ovaj problem može prevazići.

    Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, i to najvjerovatnije zbog prekida u radu fabrika čipova zbog pandemije kovida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba te suše i nestašice struje na Tajvanu. Sve to je negativno uticalo na oko 170 grana industrije širom svijeta, a među njima i na neke od najpoznatijih evropskih proizvođača automobila kao što su FIAT, “Mercedes” te “Volkswagen”, koji su zaustavili svoju proizvodnju.

    Ova nestašica utiče negativno i na proizvođače bijele tehnike, računara, ali i mobilnih telefona.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne novine” je potvrdio da se ovo već negativno odražava na bh. kompanije te da se ne može precizno govoriti o tome kada bi ova kriza mogla proći.

    “S obzirom na to da je automobilska industrija generator razvoja visokorazvijenih država zapadne Evrope, prije svega mislim na Njemačku, Francusku, Italiju, a dobar dio automobilske industrije je prebačen na Češku, Slovačku, pa i Poljsku, dio tih proizvodnji, odnosno komponenti za automobilsku industriju, prelazi i na BiH, zbog čega mnoga bh. preduzeća već imaju pad narudžbi”, naveo je Ćorić, dodajući da je nezahvalno precizirati kada bi ovaj problem mogao biti riješen.

    “Mi ni ne naziremo kada bi ovaj problem mogao biti prevaziđen. Ovo se ne odnosi samo na automobilsku industriju, imamo saznanja i da će ovo dovesti do zaustavljanja i drugih segmenata proizvodnje kao što su na primjer proizvođači bijele tehnike”, rekao je Ćorić.

    Istakao je da se elektronski sklopovi već naručuju za 2023. godinu, jer su svi poluprovodnici i čipovi za cijelu 2022. godinu već rezervisani.

    “Mi smo dio tog globalnog tržišta, ali smo na kraju lanca i bićemo definitivno najpogođeniji, jer nemamo kapital koji može to prevazići, a radimo najmanje profitabilne poslove”, naveo je Ćorić.

    Kako je istakao, u njegovoj porodičnoj kompaniji “Megamont” iz Čelinca, u kojoj se rade dijelovi za FIAT, prihodi su već pali za 30 odsto u posljednja tri mjeseca.

    Okretanje ka bližim dobavljačima moguće rješenje krize
    Mirsad Jašarspahić, potpedsjednik Privredne komore FBiH, kazao je da se kompanije u FBiH još nisu požalile na posljedice ovog globalnog problema, ali da je izvjesno ako nestašica potraje da će se odraziti i na bh. kompanije.

    Dodao je da situaciju stalno prate, te da se narudžbe u auto-industriji ugovaraju unaprijed.

    “Okretanje naših dobavljača bližim balkanskim proizvođačima može da anulira ove probleme”, rekao je Jašarspahić.

    U kompaniji “Cablex” naveli su da rade za sestrinske kuće u Sloveniji, ali da već osjećaju poremećaj na tržištu.

    “Mi radimo jedan mali dio auto-industrije i kablove za zadnju poziciju svjetala, te to još funkcioniše, ali strahujemo da će se tu nešto desiti u skorije vrijeme”, naveli su u ovoj kompaniji.

    Dodali su da takođe rade dijelove za bijelu tehniku i to za kompaniju “Bosh”, te da su tu problemi već osjetniji.

    “Vidimo da narudžbe padaju, a znamo i da njihove fabrike u Njemačkoj rade tri dana sedmično, baš zbog nestašice čipova, što se na neki način odražava i na nas”, kazali su u “Cablexu” za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da ovaj problem zamjenjuju nekim drugim poslovima te da na taj način uspijevaju održati proizvodnju konstantnom.

    Nestašica poluprovodnike utiče na sve industrije
    Da nedostatak poluprovodnika i čipova utiče i na rad onih koji se ne bave proizvodnjom auto-dijelova ili komponenti za bijelu tehniku, za “Nezavisne novine” potvrdio je Hasan Sarajlija iz kompanije “Sejari” Sarajevo, koja je generalni zastupnik za “Isuzu” i “Krone” za BiH.

    Kako je naveo, u ovoj kompaniji su primijetili da su rokovi za isporuku nezapamćeno dugi.

    “Tako vi sada kada naručujete novo vozilo, rok za isporuku je septembar ili oktobar 2022. godine”, rekao je Sarajlija.

    Dodao je da ovako duge rokove ne pamte te da je situacija bila slična jedino za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.

    “Tada su rokovi bili dugi zbog velike potražnje, a sada zbog lošeg snabdijevanja komponentama”, kazao je Sarajlija. Globalna nestašica sirovina već je uticala i na cijene automobila u svijetu, te je sada, prena analizi koju su objavili njemački mediji, za nova kola potrebno izdvojiti više novca.

    “Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena”, rekao je Ferdinand Dudenhefer, šef Instituta “Center Automotive Research” (CAR) iz Duizburga.

    Ista sudbina, po svemu sudeći, očekuje i kupce računara, pametnih telefona ili bijele tehnike.

  • Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    U Hrvatskoj je ponovo znatno poskupjelo gorivo tako da je punjenje prosječnog rezervoara od 50 litara dizela skuplje za čak 19,5 kuna (5 KM), dok za spremnik benzina treba izdvojiti 13 kuna više (oko 3,50 KM), a plina 15 kuna (4 KM).

    U svijetu cijene plina, električne energije i goriva rastu već duže vrijeme. O snižavanju akciza, koje zajedno s porezima opterećuju cijenu goriva oko 60 posto, u Vladi Hrvatske nemaju precizan odgovor, javlja HRT.

    Iako cijene goriva vrtoglavo rastu, ministar privrede Tomislav Ćorić kaže da ne razmišljaju o snižavanju akciza. Ministar finansija Zdravko Marić smatra da akcize nisu nedodirljive. Premijer Andrej Plenković zasad ne otkriva moguće opcije, ali kaže da Vlada s velikim zanimanjem prati rast cijena.

    Iako i u Bosni i Hercegovini cijene goriva rastu iz sedmice u sedmicu i dalje su ipak nešto niže nego u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega mnogi u pograničnim područjima prelaze na teritoriju naše države kako bi natočili pun rezervoar.

    Prosječna cijena dizela na bh. pumpama danas iznosi od 2,16 do 2,41 KM, dok za litar benzina treba izdvojiti od 2,21 KM do 2,41 – zavisno od kompanije.

  • Carine za električne i hibridne automobile koji se u BiH uvezu do kraja 2022. će biti smanjene

    Carine za električne i hibridne automobile koji se u BiH uvezu do kraja 2022. će biti smanjene

    Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sastavilo je Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2022. godine.

    Prijedlogom ove odluke propisuju se kriteriji pri uvozu u BiH novoproizvedenih električnih i hibridnih automobila koji će se uvoziti do kraja naredne godine, uz korištenje privremene suspenzije i privremenog smanjenja carinskih stopa utvrđenih u Zakonu o carinskoj tarifi. Podsjetimo da zastupnici i trgovci sada plaćaju carinu od pet posto na uvoz električnih i 15 posto za hibridne automobile, te da su odavno tražili da se to promijeni.

    Tarifne suspenzije ne odnose se na robe koje su porijeklom iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini. Također, radi ostvarivanja prava na uvoz robe uz carinsku deklaraciju će biti neophodno podnijeti i potvrda Vanjskotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u zemlji.

    “Bez obzira na rok primjene određen prema ovoj Odluci, Vijeće ministara BiH može dva puta godišnje preispitati primjenu ove Odluke i na osnovu činjenica utvrđenih u tom postupku, na prijedlog resornog ministarstva, donijeti Odluku o prestanku primjene tarifne suspenzije za konkretnu robu, ako više nije u interesu bh. privrede ili zbog tehničkog razvoja proizvoda ili izmijenjenih oblasti ili ekonomskih trendova na tržištu”, stoji u Prijedlogu odluke.

    Odluka će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

  • Ostaju bez struje: Kina podigla upozorenje

    Ostaju bez struje: Kina podigla upozorenje

    Pokrajina Lijaoning, u severoistočnom pojasu Kine, upozorila je danas da se situacija s nestašicom električne energije pogoršava.

    To se dešava uprkos naporima vlade da poveća snabdevanje ugljem i upravlja potrošnjom struje u uslovima pospandemijske energetske krize koja pogađa mnogo zemalja sveta.

    Vlasti Lijaoninga podigle su danas nivo upozorenja o deficitu električne energije na najviši drugi nivo, po peti put u dve sedmice, navodeći da bi manjak mogao dostići skoro 5,0 gigavata (GW), prenosi Rojters. Lijaoning je najveća ekonomija na severoistoku zemlje koja troši najviše energije od tri provincije u tom kineskom industrijskom regionu. U toj pokrajini se sprovode obustave u snabdevanju strujom od sredine septembra. Upozorenje drugog nivoa odgovara deficitu struje od 10 do 20 posto ukupne potražnje za električnom energijom.

    S oporavkom globalne ekonomske aktivnosti nakon ukidanja korona mera ograničenja, na površinu je isplivao problem nestašice goriva koja se koriste za proizvodnju električne energije u Kini i drugim zemljama, a s kojim se bore industrije i vlade na pragu ulaska severne hemisfere u zimsku sezonu.

    “Nestašica električne energije mogla bi 11. oktobra da dostigne 4,74 gigavata (GW)”, navodi se u obaveštenju koje je izdalo pokrajinsko ministarstvo Lijaoninga za industriju i informisanje.

    Naredba o isključivanju korisnika sa energetske mreže važi od 6,00 časova ujutru (22 sata po GMT u nedelju), navodi se u saopštenju.

    U toj pokrajini su upozorenja o drugom nivou restrikcija takođe bila na snazi tokom poslednja tri dana septembra, kada je dnevni deficit električne energije dostizao čak 5,4 GW, ostvljajući stotine hiljada domaćinstava bez struje i primoravajući industrijska postrojenja na obustavu proizvodnje.

    Pad proizvodnje iz elektrana usledio je zbog smanjenog snabdevanja i ogromnih cena uglja, koji se koristi za proizvodnju više od 70 posto električne energije u tom regionu.

    Vetroparkovi su takođe u posustali s proizvodnjom zbog male brzine vetra. Energija vetra učestvovala je sa 8,2 posto u proizvodnje struje u provinciji Lijaoning 2020. godine.

  • Vučić: Znam Putina, imaćemo najpovoljniju cenu; “Svi hoće toplu sobu. A odakle da nađem gas?”

    Vučić: Znam Putina, imaćemo najpovoljniju cenu; “Svi hoće toplu sobu. A odakle da nađem gas?”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je gasnu krizu koja je sada, po njegovim rečima, najvažnije pitanje u Evropi.

    “Ni o čemu se ne govori osim o energetici. Za budućnost najvažnija su tri pitanja – energetika, voda i hrana”, istakao je on.

    Otkrio je i pet razloga zašto imamo krizu.

    “Prebrzo su uvedene posebne karbon takse na energiju koja nije iz obnovljivih izvora. Zatim, već je druga godina korone i veliki problemi koje su zemlje Evrope imale u privredi i koje su davale privredi svoj jeftin gas, a nisu obnavljali svoja skladišta. Treće, nisu se sklapali dugoročni ugovori sa Rusijom o nabavci gasa, i tu su politički razlozi zašto je to tako. Na kraju, niko neće da prizna i svoju grešku odustajanja od uglja”, rekao je on i dodao da ćemo ” krizu narednih 6 meseci”.

    “Plašim se da će da traje dve godine”, istakao je on.

    “Imaćemo krizu koja će da utiče na povećanje svih cena. Kod nas u Srbiji malo manje i zahvalni smo na tome ruskim partnerima. Imaćemo najjeftiniju cenu u celoj Evropi”, jasan je bio Vučić istakavši i da “rastu cene i hrane i građevinskih materijala svugde u Evropi”.

    “Svi ti koju su nam držali pridike i predavanja o 22. i 23. veku – polako. Da vidimo kako da izađemo iz krize”.

    “Gradićemo nove pogone za OIE ali ćemo da koristimo i ugalj. A ne da se kockamo sa tim da bismo se nekom dodvoravali”, zaključio je Vučić.

    Takođe, Vučić se pita “kako to Rusi na nas vrše uticaj preko energetike”.

    “Pa mi vršimo pritisak na njih, ne oni na nas. Odakle da nađem gas? Svi hoće toplu sobu, svi hoće da šetaju u kratkim majicama, a kako? Odakle taj gas? Pa nema”.

    Kako kaže, dali su nam najpovoljniju cenu, a na pitanje da li ima garanciju, kaže da “ima obećanje Lavrova i Borisova da će da mole Putina da imamo najpovoljniju cenu”.

    “Znam čoveka, znam Putina. I mogu da vam kažem da ćemo imati najpovoljniju cenu”, zaključio je Vučić u obraćanju medijima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Rusije.

  • BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH je posljednja u regionu kad je u pitanju odustajanje od elektrana na ugalj, ali najava Ursule fon der Lejen, predsjednice Evropske komisije, da je i BiH konačno započela s EU da razgovara o modalitetima prelaska s energije uglja znači da je energetska tranzicija konačno započela.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su u protekle dvije godine u razgovorima s najrelevantnijim međunarodnim institucijama pisale o problemima implementacije ovih projekata, a Manuela Nesl, šefica Kancelarije u BiH Evropske banke za obnovu i razvoj, prošle godine nam je rekla da s BiH nemaju nijedan projekat o tranziciji s energije uglja. Ona nam je tada rekla da njena banka više neće finansirati projekte koji se odnose na energiju dobijenu iz uglja. Poslali smo im upit da li se nešto promijenilo, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor. Međutim, na stranici EBRD-a je vidljivo da su svi krediti koji su zaključeni u proteklih godinu dana između organa u BiH i ove banke u vezi s nekim drugim oblastima, što znači da se ništa nije promijenilo, odnosno da i dalje nema projekata s BiH koji se odnose na zelenu tranziciju.

    Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne novine” kaže da je problematika energetske tranzicije mnogo kompleksna tema, koja se neće moći riješiti u kratkom periodu.

    “Vidite kako cijene energenata poput gasa skaču u Evropi, tako da sam jako zabrinut da je na pomolu velika energetska kriza. Veliki problem je u tome što obnovljivi izvori i u najrazvijenijim zemljama i zemljama koje su u tome najviše odmakle i dalje ne mogu pokriti potražnju”, kaže on.

    Ističe da BiH, bez obzira na teškoće s kojim će se suočiti po pitanju energetske tranzicije, nema drugog izbora osim da prati trendove koji su u okruženju, i da od EU pokuša dobiti što više grantova kako bi razvila obnovljive kapacitete.

    “Lako je donijeti propise, ali je pitanje ko će to platiti. Sigurno je da će energetska tranzicija značiti i povećanje cijena električne energije, i to je neminovno”, istakao je on. Kao prelazno rješenje Milovanović vidi modernizaciju postojećih termalnih postrojenja koja su ekološki prihvatljivija, dok se ne razvije dovoljno obnovljivih kapaciteta koji bi onda omogućili da se ova postrojenja trajno zatvore.

    Koliko god BiH i dalje polagala nade u energiju uglja, postaji problem sve težeg iznalaženja finansiranja za izgradnju ovih postrojenja. Posljednji udarac ekonomiji uglja zadala je Kina, koja je najavila da ni ona više neće finansirati niti podržavati izgradnju termocentrala van njene teritorije, što znači i da je i projekat “Blok VII” u Tuzli, takođe, osuđen na propast.

    Podsjećanja radi, upravo je Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, u intervjuu za “Nezavisne novine” najavio takav ishod, iako su u to vrijeme svi u FBiH vjerovali da će taj projekat biti realizovan. Osim toga, zbog tog projekta, Energetska zajednica je pokrenula postupak protiv BiH, a prijete joj i dodatne sankcije.

    Fon der Lejenova je na Brdu kod Kranja ponovila stav Evropske komisije da će zapadnom Balkanu biti stavljeno na raspolaganje devet milijardi grantova, od kojih će veliki dio biti namijenjen energetskoj tranziciji.

  • Povećana potražnja peleta širom BiH

    Povećana potražnja peleta širom BiH

    Zbog povećane potražnje širom BiH, došlo je do viših cijena peleta za 20 odsto, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom ovog energenta.

    Naime, kako kažu, sada se cijene kreću od 350 do 390 KM za tonu, u zavisnosti od vrste, ali i kvaliteta.

    U kompaniji “Ensa BH” iz Srpaca potvrdili su da su cijene peleta više za 20 odsto nego u ljetnim mjesecima.

    “I pored viših cijena ovog energenta, trenutno imamo povećanu isporuku, tako da smo količine koje smo imali unaprijed prodali”, kažu iz ove kompanije za “Nezavisne novine”.

    Zbog velike potražnje kupci su prinuđeni da na isporuku, kako objašnjavaju, čekaju po 20 i više dana. Dodaju da tona peleta sada košta 355 KM.

    Da su cijene peleta više za 20 odsto, potvrdili su nam i iz firme “Drvosječa” Sarajevo, ali ističu da poskupljenje nije uticalo na potražnju.

    “Sad tona peleta košta 390 KM. U krugu od 50 kilometara čeka se na isporuku do 10 dana, a isporuka za dalje relacije čeka se 20-30 dana. Potražnja jeste veća, jer je više ljudi prešlo na grijanje ovim energentom. Mi ga ne izvozimo u inostranstvo i podmirujemo naše tržište, jer je gužva i ne možemo stići da izvozimo”, kažu u ovoj firmi za “Nezavisne novine”.

    Iz preduzeća “DI Karać” Aleksandrovac, koje se bavi prodajom peleta, kažu da paleta od 990 kg bez prevoza košta 345 KM te da je skuplji nego prošle godine.

    Iz preduzeća “Drvoprodex” Banjaluka, koje se bavi proizvodnjom peleta, kažu da kupci svakodnevno zovu radi kupovine peleta te da je velika potražnja za njim, jer su mnogi građani prešli na ovaj energent.

    “Trenutno smo obustavili proizvodnju peleta te samo vršimo isporuku već naručenog”, kažu iz ovog preduzeća i dodaju da oni nisu podigli cijenu.

    “Tona peleta kod nas košta 350 KM, a mi svake godine u aprilu imamo akciju, kada prodajemo pelet po 330 KM po toni i veliki broj naših kupaca uglavnom tada nabavlja pelet”, ističu iz ovog preduzeća za “Nezavisne” i dodaju da besplatno voze samo u Banjaluci.

    I na prodajnom portalu OLX može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju od 320 do 400 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

    Sanja V. iz Banjaluke kaže da je na pelet kao ogrev prešla prošle godine i da jeste efikasnije grijanje i nema puno čišćenja kao kad se koristi drvo, ali da je rast cijena zabrinjava.

    “Nabaviću sada određene količine peleta i samo se nadam da neće biti jaka zima”, rekla je ona.

    Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijenu kreću od 70 do 85 KM po metru.

    Savo Đurić, prodavac drva iz Banjaluke, rekao je da većina ljudi kupuje drva uglavnom pred jesen, u avgustu, septembru i oktobru.

    “Sada je velika potražnja za drvima, a oni koji se odluče na taj način grijanja moraju čekati porudžbinu i do deset dana”, kazao je Đurić.

  • Telekom Srbija prestigao Hrvatski telekom: Top lista telekoma 2020. godine

    Telekom Srbija prestigao Hrvatski telekom: Top lista telekoma 2020. godine

    Sa prihodom od 820 miliona evra u 2020. godini Telekom Srbija je na čelu liste 20 najvećih telekoma na Balkanu.

    To je objavio je hrvatski portal Media Daily, specijalizovan za medijsku i telekomunikacionu industriju.

    U tradicionalnoj Top listi 20 telekoma za 2020. godinu po prihodima, dobiti i broju zaposlenih, a koju godišnje pravi ovaj portal, došlo je do promene na samom vrhu.

    Hrvatski telekom više nije broj jedan kao što je bio 2019. godine, navodi Media Daily u svojoj analizi i precizira:

    “Sa 820 miliona evra prihoda u 2020. godini na čelu lestvice 20 najvećih telekoma na Balkanu po prvi put se nalazi Telekom Srbija. Hrvatski Telekom beleži značajan pad prihoda što ga je i dovelo na drugu poziciju no i dalje je to respektabilnih 780 miliona evra (38 miliona evra manje nego 2019.) Pozicije od trećeg do šestog mesta po prihodima i dalje drže Telekom Slovenije (3.) A1 Hrvatska (4.) Telenor (5.) i A1 Srbija (6.) Među njima simbolično je i povećao prihode samo Telenor (dva miliona evra) dok ostali beleže pad”.

    Kako je pokazala analiza ovog portala, ukupni prihodi 20 najvećih telekom kompanija u regionu su bili 5.448.525.346 evra i manji su u odnosu na 2019. godinu za približno 105 miliona evra.

  • Energetska kriza trese svijet

    Energetska kriza trese svijet

    Libanska elektroenergetska mreža je potpuno ugašena, nakon što su dvije glavne elektrane ostale bez goriva. Nestašice prijete Indiji, Njemačkoj, Rumuniji. Prijete i nestašice pojedinih proizvoda.

    Građani Srbije ne moraju da brinu – imaće tople domove i neće rasti cijene struje i gasa, poručuje predsjednik Vučić. A preduzimaju se, kaže, mjere za zaštitu privrede.

    Liban je ostao bez struje i to na nekoliko dana. Zbog nestašica dizela isključene su dvije glavne elektrane što je obustavilo proizvodnju električne energije.

    A zbog nestašice uglja sa restrikcijama se suočava Indija i sjever Kine. Najmnogoljudnija zemlja svijeta prethodno je najavila da se okreće zelenoj energiji, a primorana je ponovo da uvozi ugalj.

    U Evropi energetski cjenovni cunami. U Albaniji, koja je među najvećim uvoznicima struje kažu, da je zemlja u vanrednom stanju zbog krize u snabdijevanju električnom energijom.

    Problemi i u Rumuniji i Bugarskoj. Italijani se već suočavaju sa drastičnim poskupljenjem i gasa i struje.

    “Iako upozoreni na poskupljenje struje i plina od prvog oktobra, Italijani će tek kada im stignu računi vidjeti šta znači poskupljenje struje za 29,8 odsto i poskupljenje plina za 14,4 odsto. Novo uvećanje samo struje bilo bi znatno dramatičnije da nije reagovala italijanska vlada: struja bi poskupila za 45 odsto”, objašnjava dopisnica RTS iz Italije Sanja Lučić.

    Dodaje da je energetska kriza u Italija pokrenula poskupljenja gotovo svih proizvoda.

    Zbog vrtoglavog rasta cijena gasa najveći britanski proizvođači – čelika, stakla, keramike i papira, upozorili su vladu da će obustaviti proizvodnju.

    Skupi energenti u Njemačkoj pokrenuli su domino efekat: poskupljuju mnogi proizvoda, a prijete i nestašice.

    “Poskupio je i gas. Računi za grijanje su Nijemcima za 12 odsto veći od ovog mjeseca. Sve to se odrazilo i na inflaciju, koja je u Njemačkoj, poslije dugo vremena, prešla četiri odsto”, objašnjava Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Njemačke.

    Kakva je situacija u Srbiji 

    Srbija prati dešavanja na svjetskom i evropskom energetskom tržištu, kaže predsjednik Vučić ističući da je naša zemlja na vrijeme riješila probleme. Obezbijeđen je i preventivi interventno i uvoz struje do polovine decembra dok se ne završi remont bloka B1 u TENT-u.

    Energetsku bezbjednost zemlja je osigurala izgradnjom gasovoda Balkanski tok, uprkos svim pritiscima sa Zapada.

    “Svakog dana gledamo da dva do tri miliona dodatno spustimo u Bantski Dvor da bismo čuvali za ne daj Bože. Tako se domaćin ponaša. Svaki dan mi danas ne trošimo iz Bantskog Dvora, već ono što nam regularno dolazi, gasovodom”, naveo je Vučić.

    Kako je objasnio, “dodatnih 180 megavata električne energije koje smo čuvali u rezervi, pustili smo u pogon, da bismo spustili berzansku cenu, da bismo pomogli domaćim privrednicima”.

    “To građane ne interesuje, mi za njih držimo najnižu moguću cenu u Evropu. Srbija ima najnižu cenu električne energiju u Evropi za domaćinstva”, istakao je Vučić.

    Predsjednik je poručio i da se pripremaju projekti gradnje novih hidroelektrana Đerdapa 3 i Bristrice što će za 15 odsto povećati proizvodne kapacitete električne energije.