VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    Stručni savjet Agencije za lijekove BiH mogao bi već na sljedećoj sjednici razmatrati inicijativu o izmjeni Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    Ovu inicijativu je još ranije podnijelo Udruženje “Misli dobro” iz Banjaluke i njome zatražilo da veleprodajna marža na lijekove umjesto osam bude šest odsto te da se umjesto Slovenije izabere druga referenta država na osnovu koje se računa veleprodajna cijena lijeka. Takođe, inicijativom je zatraženo i da koeficijent s kojim se množi cijena lijeka umjesto jedan bude 0,9.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, on će na sljedećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije ponoviti ultimativno da se što prije razmatra inicijativa o mogućim korekcijama ovog pravilnika koje bi išle u korist građana BiH.

    Prodanović je istakao da sada u postkovid periodu i periodu ekonomske krize ima apsolutno razloga da se ponovo razmišlja o izmjenama ovog pravilnika.

    “Mislim da dozvoljena marža koja je do sada bila osam odsto ima smisla za lijekove do 10 KM, ali ako je neki lijek do 50 KM, mislim da maksimalna veleprodajna marža ne smije biti viša od šest odsto, do 100 KM možda četiri odsto, a za lijekove čije je cijena viša od 150 KM da marža bude dva odsto”, rekao je Prodanović, dodajući da veleprodajna cijena automatski utiče i na maloprodajnu cijenu lijekova.

    “Maloprodajne cijene lijekova u BiH se formiraju na osnovu odluka Vlade RS i kantonalnih vlada. Vlada RS je donijela odluku da najveća marža sa 20 odsto bude smanjena na 18 odsto”, kazao je Prodanović, dodajući da bi bilo dobro da se marže regulišu na sličan način kao u susjednim zemljama kao što su Hrvatska i Crna Gora.

    “U Srbiji je još bolji pristup tome, mada mislim da je i u Hrvatskoj diferencirana stopa PDV-a od 10 odsto. Zbog toga ova inicijativa da se marža u diferenciranoj stopi PDV-a smanji na minimum ima apsolutno smisla, te nema razloga da ova stopa bude iznad sedam procenata. Svako smanjenje PDV značajno bi uticalo na cijenu lijekova”, naveo je Prodanović, dodajući da bi se tako zaštitile socijalno najugroženije osobe, koje su nerijetko i one kojima su lijekovi najpotrebniji.

    Kako je naveo Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, ovom inicijativom ne traže ništa što već nema u regionu.

    “BiH je do 2017. godine bila jedina zemlja koja uopšte nije imala Pravilnik o cijenama lijekova i veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka su na tržištu radili šta su htjeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se Pravilnik mijenja”, rekao je Vukić, dodajući da je neophodno da se ovaj put Pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.

    “Sva regulativa koja se donosi u BiH u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da građani u BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Nadamo se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa”, zaključio je Vukić.

  • Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio je danas o zapadnim sankcijama i ekonomskim posljedicama koje su one ostavile na Rusiju, ali i SAD i Evropu.

    Naglasio je stav da Zapad nije uspio sankcijama srušiti ruski finansijski sistem niti stvoriti nestašicu robe.

    “Glavni negativni faktor za privredu u posljednje vrijeme bio je sankcioni pritisak zapadnih zemalja. Nadali su se da će brzo potkopati finansijsku i privrednu situaciju u našoj zemlji, izazvati paniku na tržištima, kolaps bankarskog poslovanja, sistema i veliku nestašicu robe u trgovinama. Ali već sada možemo sa sigurnošću reći da je takva politika prema Rusiji propala”, rekao je on na sastanku o privredi.

    Šta više, izjavio je da je zapadna strategija zapravo dovela do rasta cijena i nezaposlenosti u SAD-u i Evropi, a ne Rusiji, tako pogoršavajući sami sebi ekonomsku situaciju.

    Priznaje da je Rusija imala jedan period šoka i uzbuđenja nakon što su uvedene sankcije, ali tvrdi da se sada situacija smirila, rusko maloprodajno tržište stabiliziralo, a trgovački lanci oporavljaju.

    Inače. SAD i EU su uvele niz sankcija Rusiji i Bjelorusiji kako bi ih natjerale da obustave rat koji su započeli u Ukrajini. Do sada je to bilo bezuspješno s obzirom na to da su se bombardovanje i borbe nastavile i do danas.

  • Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Europa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da evropske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u evrima.

    Rusija isporučuje oko 40 posto prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplikujući financiranje i logistiku postojećih poslova.

    Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.

    “Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plin”, rekao je Putin prošle sedmice na sjednici vlade i ocijenio da “u Evropi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.

    Putin je također rekao da Evropa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizuje tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.

    Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sistem opskrbe plinom.

    Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Evrope u Aziju i obrnuto.

    Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode za izvoz u Kinu, a u februaru je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.

    Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je takođe rekao da Rusija treba zamjeniti uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.

    Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Evropu.

    Nastavak plaćanja u evrima?

    Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u evrima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. maja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.

    Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u evrima.

    Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u evrima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.

    Evropska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni evro ili dolar.

  • Srpska još čeka cijenu gasa – Ima li poskupljenja?

    Srpska još čeka cijenu gasa – Ima li poskupljenja?

    Republika Srpska idućih dana trebalo bi da dobije od “Gasprom-eksporta” podatke o cijenama gasa za drugi kvartal, a u “Gas-Resu” za sada ne prognoziraju da li će i za koliko taj energent biti skuplji ili se pak možda neće ništa mijenjati u odnosu na prvo tromjesečje.

    Direktor “Gas-Resa” Ljubo Glamočić rekao je “Glasu Srpske” da je očekivao da do prve polovine aprila dobije zvanično saopštenje “Gasproma” o cijenama za drugi kvartal.

    • Ostali kupci dobili su instrukcije i obavještenje o poskupljenju. Mi još zvanično ništa nismo dobili od “Gasproma”. Kada bih bilo šta rekao u vezi s tim bila bi moja slobodna procjena. Čekamo da vidimo šta će biti. Vidio sam i izjavu da će prijateljske zemlje imati određene benefite po pitanju cijena. Za sada nikakve prognoze ne iznosimo, dok ne dobijemo zvanično dokumenta od “Gasproma” – rekao je Glamočić.

    Podsjetio je da Srpska ima sa “Gasprom-eksportom” iz Peterburga potpisan ugovor o isporuci gasa do kraja maja.

    • Količine i način isporuke su ugovorene do kraja maja. Međutim, aneks ugovora o cijenama za drugi kvartal još uvijek nemamo, niti predračun koji bi trebalo da dobijemo da platimo avans za maj. Zbog toga očekujemo da ćemo idućih dana o svemu biti obaviješteni. Kada je riječ o aprilu, za taj mjesec smo uplatili avans po cijenama iz marta. Ne znam zaista šta bi mogli očekivati i šta će se desiti – poručio je Glamočić i dodao da je zbog svih dešavanja u Ukrajini otežana i komunikacija.

    Mnoge zemlje trpe posljedice rusko-ukrajinskog sukoba, a RS se gasom snabdijeva preko “balkanskog toka” koji ide direktno preko Crnog mora, Turske, Bugarske, te preko Zaječara ulazi u Srbiju odakle jedan krak ide ka BiH.

    • Dakle, gas koji RS dobija ne prolazi kroz Ukrajinu. Mi ni do sada nismo imali nikakve probleme po pitanju isporuke gasa i ne očekujemo ih ni dalje – naveo je Glamočić.

    Oko 90 odsto skladišta gasa u Evropi drži “Gasprom”, a zalihe gasa u Evropi su na minimumu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je zbog sankcija koje su zapadne zemlje nametnule Rusiji zatražio od neprijateljskih zemalja da plin plaćaju ruskom valutom, rubljom. Zemlje članice G7 odbacile su ovaj prijedlog, za koji smatraju da je kršenje ugovora. Oni predviđaju plaćanje u evrima ili američkim dolarima.

    U FBiH nove cijene

    Nabavna cijena gasa za FBiH porasla je za 21,7 odsto u odnosu na januar 2022. godine. Direktorica “Energoinvesta” iz Sarajeva Bisera Hadžialjević kazala je da su dobili cijenu gasa koja će biti aktuelna od aprila 2022. godine za naredni kvartal.

    • Dobili smo cijene od “Gasproma” koje će biti aktuelne od aprila 2022. godine za naredni kvartal, znači naredna tri mjeseca. Samim tim isporuka gasa za taj period nije upitna. Cijena je povećana za 21,7 odsto u odnosu na januar 2022. godine – rekla je Hadžialjevićeva i dodala da je ta cijena gasa bila donekle i očekivana.
  • CNN: Ovo je najveći rizik po globalnu ekonomiju o kojem niko ne govori

    CNN: Ovo je najveći rizik po globalnu ekonomiju o kojem niko ne govori

    Prema procjeni CNN-a, zatvaranje (lockdown) u Kini je najveći zanemareni rizik po globalnu ekonomiju. Skoro 400 miliona ljudi u 45 gradova su pod potpunim ili djelomičnim lockdownom, a što je posljedica politike “nula zaraženih” koronavirusom.

    Prema finansijskoj kompaniji Nomura Holdings, oni čine 40 posto ili 7,2 biliona dolara BDP-a Kine. Analitičari upozoravaju na ekonomske posljedice restriktivnih epidemioloških mjera smatrajući da im kompanije odgovarajuće ne pristupaju.

    “Globalna tržišta možda potcjenjuju utjecaj, zato što je mnogo pažnje posvećeno rusko-ukrajinskom sukobu i zato što Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država podiže kamatne stope”, napisao je u posljednjem izvještaju Lu Ting iz Nomura Holdingsa.

    Najrestriktivnije mjere su u Šangaju – gradu u kojem živi 25 miliona ljudi, gradu velike proizvodnje i velikog izvoza. Šangajska luka, u kojoj je prošle godine ostvareno 20 posto od ukupnog kineskog transporta robe, trenutno nije u funkciji. U kontejnerima se nalazi i hrana za cijeli svijet, koja, prema navodima CNN-a, propada, jer u funkciji nisu sistemi za hlađenje.

    Roba u ovoj luci se u prosjeku zadržava osam dana prije isporuke, što je duže za 75 posto u odnosu na vrijeme prije početka zatvaranja. Svi kargo letovi u i iz Šangaja su otkazani, a 90 posto kamiona za izvoz i uvoz se ne koriste. U Šangaju se ostvaruje šest posto od ukupnog kineskog izvoza, a postojećim epidemiološkim mjerama je pogođen lanac opskrbe.

    Kompanije, koje rade za Sony i Apple, su obustavile proizvodnju. Među takvim kompanijama je i Quanta koja proizvodi MacBook. Agencija Reuters je objavila da je kompanija Tesla proizvela 50.000 automobila manje.

    Michael Hirson iz konsultantske kompanije Eurasia Group očekuje da će se u narednih pola godine dešavati ekonomski i društveni poremećaji zbog restriktivnih epidemioloških mjera u najmnogoljudnijoj državi svijeta, prenosi CNN.

  • EU će ipak sankcionisati Sberbanku iako putem nje plaća Rusiji za plin i naftu

    EU će ipak sankcionisati Sberbanku iako putem nje plaća Rusiji za plin i naftu

    EU planira sankcionisati najvećeg ruskog zajmodavca Sberbank i druge ruske finansijske kompanije u svom sljedećem krugu sankcija, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen za njemački list Bild am Sontag.

    Naredni krug sankcija koje EU namjerava uvesti Rusiji uključivat će sankcionisanje Sberbanke putem koje su se do sada plaćali računi za plin i naftu.

    “Dalje gledamo na bankarski sektor, posebno na Sberbanku, koja čini 37 posto ruskog bankarskog sektora”, rekla je von der Leyen za Bild am Sonntag na pitanje o predstojećoj šestoj rundi sankcija.

    SAD su ranije u aprilu uvele ‘oštre sankcije’ Sberbanci i još jednom ruskom kreditoru, Alfa banci. Velika Britanija je također sankcionirala Sberbanku i obavezala se da će ukinuti sav uvoz ruskog uglja i nafte do kraja 2022. godine.

    Ali EU je do sada poštedjela Sberbanku i drugog velikog ruskog zajmodavca, Gazprombanku, jer su oni bili glavni putevi za plaćanje ruskog gasa i nafte.

    Von der Leyen je rekla da EU radi na ‘pametnim mehanizmima’ za uključivanje nafte u sljedeće sankcije, prenosi Reuters.

    U petoj rundi kazni, EU je najavila niz ograničenja, uključujući potpunu zabranu transakcija za četiri banke koje su predstavljale 23 posto ruskog bankarskog sektora.

  • Medvedev: Bankrot Rusije može da izazove bankrot Evrope

    Medvedev: Bankrot Rusije može da izazove bankrot Evrope

    Bankrot Rusije mogao bi da izazove hiperinflaciju i bankrot Evrope, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev povodom tvrdnje predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je “bankrot Rusije samo pitanje vremena”.

    “Bankrot Rusije mogao bi da izazove bankrot Evrope, kako moralni, tako i materijalni”, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu, dodajući da finansijski sistem EU nije toliko stabilan i da građani gube povjerenje, prenosi TASS.

    Štaviše, smatra Medvedev, vlasti u EU treba da očekuju “veliku zahvalnost Evropljana zbog hiperinflacije za koju ne može da se okrivi Rusija, za nestašicu osnovnih prehrambenih namirnica u prodavnicama i priliv izbjeglica koji će izazvati talas nasilnog kriminala”.

  • CBBiH: Kriptovalute treba posmatrati kao finansijski instrument

    CBBiH: Kriptovalute treba posmatrati kao finansijski instrument

    Trenutni stav Centralne banke BiH je da kriptovalute treba posmatrati kao aktivu, finansijski instrument, a ne kao novac, rečeno je iz te institucije.

    Pojašnjavaju da je, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH konvertibilna marka i da je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM, već da je samo ostale zvanične valute moguće razmijeniti u KM.

    Takođe, precizirano je da kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini, te da one ne funkconišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru baziran na internetu.

    Iz CB BiH dodaju da se upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja kolektivno od strane mreže, a snabdijevanje tom “valutom” regulisano je ugovorom između korisnika i uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, dok vrijednost određuju ponuda i potražnja.

    “Sve transakcije s kriptovalutama se obavljaju putem virtualne neregulisane mreže. U nekim zemljama takođe postoje i bankomati za kupovinu i prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u Bosni i Hercegovini”, navode iz CB BiH.

    Ističu da se za oblike koji u određenim poslovima ili situacijama služe kao mjera vrijednosti u pružanju ili razmjeni robe ili usluga ne može koristiti termin valuta, jer nemaju sve elemente valute.

    Iz CB BiH naglašavaju da finansijski sektor ide prema značajnim promjenama pošto digitalizacija ubrzano mijenja izgled finansijske industrije, kao i da postoji obimna literatura o toj temi, ali bez saglasnosti o krajnjem ishodu za centralne banke.

    “Prisutne su ideje o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, što je nešto oko čega su određene centralne banke već pokrenule aktivnosti. Međutim, stoji činjenica da su nove tehnologije u svijetu finansija, poput DLT (distributed ledger technologies) tj. blockchain, kao i brojne različite kriptovalute, sve više prisutne u finansijskom svijetu. Teško je reći šta će prevladati u budućnosti”, tvrde iz CB BiH.

    Pristup CB BiH ovome je da treba pažljivo pristupati donošenju ili izmjenama propisa koji se tiču ovih pitanja.

  • Fon der Lajen: Bankrot Rusije je pitanje vremena

    Fon der Lajen: Bankrot Rusije je pitanje vremena

    Bankrot Rusije je samo pitanje vremena, a ovim ratom predsjednik Rusije Vladimir Putin uništava i sopstvenu državu i budućnost njenog naroda, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen.

    U intervjuu za njemački list “Bild”, ona je rekla da sankcije prodiru sve dublje u rusku ekonomiju svake nedjelje i da je izvoz u Rusiju pao za 70 odsto.

    “Sedamsto ruskih aviona je izgubilo licencu zbog nedostatka rezervnih dijelova i ažuriranja softvera. Stotine velikih kompanija i hiljade eksperata okreću leđa toj zemlji. Prema sadašnjim prognozama bruto domaći proizvod u Rusiji će pasti za 11 odsto”, istakla je ona.

    Na pitanje o priprema za uvođenje šestog paketa sankcija Rusiji, Fon der Lajenova je kazala da EU nastavlja da posmatra bankarski sektor, posebno Sberbanku, koja sama čini 37 odsto ruskog bankarskog sektora, ali da, naravno, postoje energetski problemi.

    Na konstataciju da države EU svakog dana plaćaju Rusiji 450 miliona evra samo za isporuke nafte, ona je navela da je primarni cilj smanjiti Putinu prihode.

    “Ali naftom se trguje na globalnom nivou. Ono što ne bi trebalo da se desi jeste da Putin naplaćuje još više cijene na drugim tržištima… Zato trenutno razvijamo pametne mehanizme kako bi nafta mogla da bude uključena u sljedeći korak sankcija”, naglasila je predsjednica Evropske komisije.

    Ona je izjavila da Ukrajina može da pobijedi u ratu i da je hrabrost i otpor Ukrajine impresivan.

    Na pitanje da li pobijediti znači ponovo otjerati Rusiju iz istočne Ukrajine, Fon der Lajenova je rekla da pobjeda znači da u Ukrajini ponovo vlada mir, a pod kojim uslovima, to Ukrajina odlučuje sama.

    Na konstataciju “Bilda” da se u Ukrajini prikupljaju dokazi o ratnim zločinima, Fon der Lajenova je istakla da je čvrsto uvjerena da će počinioci biti kažnjeni za svoja zvjerstva od strane međunarodnog suda.

    “Formirali smo istražni tim s Ukrajinom da pružimo informacije Međunarodnom sudu pravde. Postoje brojni dokazi o zločinima koje su počinili ruski vojnici. Ali ne treba samo neposredni počinioci da budu izvedeni pred lice pravde, već i oni koji su odgovorni za ovaj rat koji je koštao života hiljada civila. Putin je odgovoran za ovaj rat, on je naredio invaziju i vuče sve konce”, kazala je ona.

    Fon der Lajenova je istakla da moramo učiniti sve da se rat što pre okonča, ali i da se u isto vrijeme pripremimo na činjenicu da bi, u najgorem slučaju, rat mogao da traje mjesecima, pa i godinama.

  • Pad berzi drugu sedmicu zaredom

    Pad berzi drugu sedmicu zaredom

    Cijene akcija na svjetskim berzama pale su i ove sedmice, drugu nedjelju zaredom. Agencije prenose da je taj trend nastupio zbog odluka centralnih banaka da povećavaju kamatne stope kako bi suzbile visoku inflaciju, što bi moglo usporiti oporavak ekonomije.
    Indeks Dau Džouns na Vol Stritu petak je zaključio oslabljen za 0,8 odsto, na 34.451 bod, SiP 500 je pao 2,1 odsto, na 4.392 boda, a Nasdak indeks 2,6 odsto, na 13.351 bod.

    Oštar pad SiP 500 i Nasdaka posljedica je rasta prinosa na američke državne obveznice, što ne ide u prilog tehnološkom i drugim sektorima zasnovanim na rastu. Posljednjih sedmica tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD i bojazni da će američka centralna banka povećati ključne kamatne stope jače nego što se očekivalo, prenosi Indeks.hr.

    U utorak je objavljeno da su u martu potrošačke cijene u SAD porasle 8,5 odsto u odnosu na godinu ranije, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.

    Sezona objave poslovnih rezultata
    Idućih sedmica u fokusu ulagača biće i poslovni rezultati poslovanja američkih kompanija u prvom kvartalu godine.

    Većina od 34 kompanija, koje su dosad objavile izvještaje, ostvarila je veću zaradu nego što se očekivalo, no taj je rast skroman, pokazuju prvi podaci.

    Analitičari u anketi Rojtersa procjenjivali su početkom sedmice da će zarade kompanija i banaka iz sastava SiP 500 indeksa u prvom kvartalu porasti 6,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a sada očekuju rast od 6,3 odsto.

    Biće to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 odsto na godišnjem nivou.

    „Niz je razloga za zabrinutost. Poslovni rezultati kompanija su miješani, što je, zajedno sa zabrinutošću zbog visoke inflacije i agresivnog Feda, navelo ulagače na prodaju uoči praznikom produženog vikenda“, kazao je Rajan Detrik, strateg u kompaniji LPL Fajnenšel.

    Pad evropskih berzi
    I na većini evropskih berzi cijene akcija u sedmici za nama su pale.

    Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 odsto, na 7.616 bodova a frankfurtski DAX 0,85 odsto, na 14.163 boda. S druge strane, pariski CAC ojačao je 0,6 odsto, na 6.589 bodova.

    Blaži pad evropskih berzi u odnosu na Vol Strit zahvaljuje se suzdržanosti Evropske centralne banke (ECB) po pitanju zaoštravanja monetarne politike, za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata.

    Predsjednica ECB-a Kristin Lagard kazala je u četvrtak, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti sedmicama, pa i mjesecima nakon što ta institucija ukine programe podsticaja u trećem tromjesečju.

    Na Tokijskoj berzi pak Nikej indeks tokom sedmice ojačao je 0,4 odsto, na 27.093 boda, jer japanska centralna banka, po svemu sudeći, još neko vrijeme planira da vodi podsticajnu monetarnu politiku.