Kategorija: Ekonomija

Od osam banaka kojima je sjedište u Republici Srpskoj, njih sedam je povećalo svoju dobit u prošloj godini u odnosu na 2024, pokazuju finansijski izvještaji banaka koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

Ukupna dobit banaka u RS porasla na 267 miliona KM

Podsjećamo, kako je ranije objavila Agencija za bankarstvo Republike Srpske, dobit banaka u Srpskoj je u odnosu na 2024. godinu povećana za 20 miliona KM, te je iznosila ukupno 267 miliona KM.

Nova banka ostvarila najveći profit

Najveću dobit je imala Nova banka, koja je povećala dobit za više od devet miliona KM u odnosu na 2024. godinu.

Dobit najveće banke u RS je 2025. godine iznosila 95.363.244 KM, dok je 2024. godine bila 86.042.057 KM.

NLB i Atos banka takođe povećale zaradu

Slijedi NLB banka, koja je tokom prošle godine uvećala dobit za nešto manje od milion KM, jer je 2025. godine imala dobit 57.346.075 KM, a 2024. godine 56.401.770 KM.

Atos banka je tokom prošle godine imala dobit od 35.032.629 KM, dok je 2024. godine imala dobit od 34.063.162 KM.

Ovo znači da je ova banka za godinu dana povećala zaradu za skoro milion KM.

UniCredit jedina banka sa padom dobiti

Jedina banka koja je smanjila dobit tokom prošle godine je UniCredit, i to za oko 450.000 KM.

Ipak, kada se pogleda da je dobit ove banke prošle godine iznosila 32.809.559 KM, ne radi se o značajnijem gubitku.

Rast dobiti kod Addiko, MF i drugih banaka

Slijedi Addiko Bank, koja je za godinu dana povećala dobit za više od 5,5 miliona KM.

Tako je ova banka prošle godine imala dobit 26.872.661 KM, a 2024. godine 21.257.633 KM.

MF banka je u prošloj godini takođe povećala zaradu za više od dva miliona KM.

Sa 12.460.644 KM, koliko su imali 2024. godine, dobit u 2025. godini je povećana na 14.710.282 KM.

Naša banka je prošle godine imala dobit od 2.432.872 KM, a 2024. godine 2.218.587 KM, što znači da je povećala zaradu za oko 200.000 KM.

Banka Poštanska štedionica imala je 2025. godine zaradu od 2.359.699 KM, a 2024. godine 1.449.445 KM.

Ova banka je povećala zaradu za oko 900.000 KM.

Bankarski sektor među najprofitabilnijim u privredi

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da banke vjerovatno najviše zarađuju od svih sektora.

“Kod nas generalno privreda je slaba, i kada imate bankarski sektor koji je zahvaljujući konzervativnim investicijama visoko likvidan i sa niskim nekvalitetnim kreditima, onda dođete u situaciju da praktično bankarski sektor odudara od svih drugih sektora. Na primjer, kada pogledate plate, vidite da su one mnogo veće u bankarskom sektoru nego u trgovini, koja je najveći sektor u privredi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. U trgovini je plata bliska minimalnoj, a u bankarstvu iznad prosjeka, a daleko iznad minimalne. Bankarstvo je jedna od najzdravijih privrednih grana u RS i BiH i ova dobit to pokazuje”, objasnio je Đogo.

U 2026. godini, finansijska pismenost i pametno ulaganje postaju ključni za povećanje lične štednje i sigurnu zaradu. Ekonomisti i finansijski savjetnici izdvajaju nekoliko pravila koja mogu pomoći običnim ljudima da bolje rasporede svoje novčane resurse i ostvare stabilan prihod.

1. Štednja je temelj

Prije nego što razmišljate o investiranju, važno je da imate solidnu finansijsku rezervu. Preporučuje se da uštede pokrivaju najmanje tri do šest mjeseci osnovnih troškova. To daje sigurnost i sprečava da vas neočekivani troškovi izbace iz ravnoteže.

2. Diverzifikacija ulaganja

Ne stavljajte sva jaja u jednu korpu. Kombinacija štednih računa, državnih obveznica, akcija i fondova omogućava stabilniji rast kapitala i smanjuje rizik od gubitaka. Stručnjaci upozoravaju da diverzifikacija štiti investitore od tržišnih turbulencija.

3. Ulaganje u digitalne i inovativne sektore

Tehnologija i zelena energija i dalje dominiraju globalnim tržištima. ETF fondovi ili akcije kompanija iz ovih sektora mogu donijeti solidan prinos dugoročno, posebno ako imate strategiju ulaganja od nekoliko godina.

4. Kontrola troškova i budžetiranje

Pametno upravljanje ličnim finansijama je neophodno. Vođenje budžeta i praćenje mjesečnih troškova omogućava da dio prihoda ostavite za štednju i investiranje. Male uštede u svakodnevnim troškovima mogu se pretvoriti u značajan kapital na duži rok.

5. Edukacija i konsultacije sa stručnjacima

Investiranje bez osnovnog znanja može biti rizično. Redovno pratite finansijske savjete, kurseve ili stručne članke i razmislite o konsultaciji sa finansijskim savjetnikom, posebno kod većih ulaganja.

6. Strpljenje i dugoročna strategija

Najvažnije pravilo je da ulaganje zahtjeva vrijeme i disciplinu. Kratkoročne fluktuacije tržišta nisu razlog za paniku, a dugoročna strategija i redovno ulaganje mogu donijeti značajan profit.

Zaključak

Za obične ljude u Srbiji i regionu, 2026. godina može biti prilika za povećanje štednje i sigurnu zaradu ako se pridržavaju osnovnih pravila finansijske pismenosti: štednja, diverzifikacija, kontrola troškova, pametna ulaganja i dugoročna strategija. Pametan pristup finansijama može učiniti razliku između prosječne i stabilne ekonomske budućnosti.

Telegraf.rs

Dok je nekoliko privrednih giganata u BiH na ivici ambisa, zbog čega je ugrožena egzistencija više desetina hiljada ljudi, na sceni imamo ili nikakvu, ili potpuno “mlaku” reakciju nadležnih institucija.

Ugašene peći u “Koksari” Lukavac

Proizvodne peći u lukavačkoj “Koksari” su nedavno zvanično ugašene, a time i oko 800 radnih mjesta. Ako toj cifri dodamo i članove njihovih porodica, ispostaviće se da zbog ovakvog razvoja situacije ispaštaju hiljade ljudi. Međutim, gašenje “Koksare” pokreće lančanu reakciju, a posljedice će se preliti na “Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru, entitetske željeznice, lokalne preduzetnike…

Rizik od obustave rada – Nova Željezara Zenica

Frapantni podaci proističu iz rizika da “Nova Željezara Zenica” prestane sa radom. Prema podacima sa sajta ovog zeničkog giganta, imaju više od 1.900 direktno zaposlenih, te 12.000 indirektno zaposlenih putem saradnje, a kada na to dodamo njihove porodice, cifra je višestruko veća. Desi li se to, ispaštaće i zaposleni u “Željeznicama Republike Srpske”.

“Ako ‘Nova Željezara Zenica’ stane s radom, posljedice će biti nesagledive i biće ugrožena egzistencija 1.700 ljudi”, upozorio je u otvorenom pismu Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske”, nakon što su, kako je naveo, 27. februara obaviješteni od strane “Nove Ljubije” iz Prijedora da se zbog problema u poslovnim aktivnostima “Nove Željezare Zenica” obustavlja transport željezne rude na relaciji Omarska – Zenica.

Stečaj – Nova Ljubija

Samo nekoliko dana kasnije zabrinjavajuće informacije stižu i iz Prijedora. Stečaj u firmi “Nova Ljubija”, nekadašnji “ArcelorMittal” iz Prijedora, trebalo bi da bude pokrenut u narednim danima i to će ugroziti 600 radnih mjesta.

“Pripremamo dokumentaciju i u narednim danima podnijećemo zahtjev za otvaranje stečajnog postupka u ‘Novoj Ljubiji'”, kazala je za “Nezavisne novine” Suzana Gašić, zamjenica direktora ovog preduzeća, te pojasnila da se “Željezara Zenica” već duže vrijeme nalazi u teškoj situaciji i ne izmiruje svoje obaveze prema rudniku u Prijedoru.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da su razočarani dešavanjima, prije svega u “Koksari”, te da je oko 800 zaposlenih ostalo bez posla.

“Ti uposlenici su posebni radnici, koji imaju, da kažem, znanje kakvo rijetko ko ima. Vrlo je malo radnika koji su se bavili poslom koji su oni radili. Mi smo pokrenuli određene aktivnosti preko Zavoda za zapošljavanje da tražimo odgovarajuća rješenja. Mi kao sindikat stvarno ne možemo vjerovati da se gase tako jake firme, a da nemaju kvalitetnu komunikaciju sa kantonalnim vladama i Vladom FBiH, da se pokuša nešto riješiti”, ističe Kurtović za “Nezavisne novine”.

Veliki privredni šok

Ovo što se dešava, ocjenjuje naš sagovornik, veliki je privredni šok za državu kao što je BiH.

“Mi kao sindikat tražimo odgovarajuća rješenja u smislu šta uraditi kada hiljade radnika ostanu bez posla. Mora se utvrditi i šta je razlog tome”, poručio je Kurtović.

Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare”, dijeli zabrinutost zaposlenih u ovom gigantu koji su ostali bez posla. Svjetlo na kraju tunela se, čini se, ne nazire.

“Bio je sastanak u Vladi kantona da premijer krene od firme do firme u Lukavcu da vidi gdje treba radnika i da se on navodno pobrine za to. Ja sam mu dao spisak svih radnika, pa da vidimo koji su najugroženiji, da se prvo njima pomogne. Prema onome što sam do sada vidio, nisam neki optimista da će se nešto postići. Ima puno radnika sa oko 30 godina staža, oni nisu prispjeli nigdje”, rekao je Halilović za “Nezavisne novine”.

Svih pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj koja posluju u okviru “Elektroprivrede RS” su prethodnu godinu završila pozitivno, pokazuju podaci o rezultatima poslovanja koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

“Elektrokrajina” značajno popravila rezultat u odnosu na 2024.

Nagomilani problemi u dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, Rudniku i Termoelektrani Gacko i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, doveli su do toga da Vlada Srpske planira tražiti finansijera koji bi im dao po 150 miliona KM, ukupno 300 miliona, u cilju stabilizacije poslovanja i nastavka proizvodnje.

Nejasni uslovi i plan traženja finansijera

Kako se planira tražiti finansijer, da li putem javnog poziva ili na drugi način, te pod kojim uslovima se uopšte neko može prijaviti kao finansijer – ključna su pitanja na koja iz Ministarstva energetike i rudarstva RS nisu odgovorili, a kad pošalju, objavićemo njihove odgovore.

Jedino što je dosad poznato jeste izjava resornog ministra Petra Đokića, koji je kazao da je plan da se finansijer nađe u 2026. godini.

“Vlada RS je u ovoj godini planirala da, ukoliko se pronađe finansijer, odobri i izda garanciju od 150 miliona KM za Ugljevik, 150 miliona KM za Gacko, da bi ušli u proces revitalizacije. Gatačka elektrana je u 42. godini eksploatacije, Ugljevik je ušao u 41. godinu, dakle, to su objektivno stari objekti. Mnogi takvi objekti su u Evropi isključeni. Mi ne želimo da naše elektrane budu isključene, nego činimo napor da one što duže rade”, izjavio je Đokić.

RiTE Ugljevik: Gubici rastu, proizvodnja obustavljena

Najava finansijske injekcije u RiTE, ukoliko se pronađe finansijer, nije poznata rukovodstvu ugljevičkog preduzeća. Ipak, ne kriju da bi im novac i te kako dobro došao.

“Nisam upoznat o tome, a značilo bi jako puno jer zbog situacije u kojoj se nalazimo prijeko su nam potrebna ulaganja, što u rudnik, što u termoelektranu”, poručuje za “Nezavisne” Žarko Novaković, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik.

Da im je prijeko potrebna pomoć, bilo je jasno i nakon što je objavljen finansijski izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, a prema kojem su RiTE Ugljevik prošlu godinu završili u minusu od 27,8 miliona KM.

Proizvodnja uglja trenutno je problem broj 1 u Ugljeviku, s obzirom na to da je preduzeće već duže vremena van pogona, a kako je saopšteno u srijedu, 4. marta, RiTE Ugljevik neće krenuti sa radom najmanje do 20. aprila ove godine.

To će, prema procjenama nadležnih, dovesti do toga da gubitak RiTE Ugljevik poraste na čak 50 miliona maraka.

Da bi se problemi suzbili što prije, Uprava preduzeća je odlučila da 1. marta krenu u remont preduzeća, umjesto 15. aprila, kako je prvobitno bilo planirano.

“Remont bi trebalo da traje oko 50 dana. U međuvremenu očekujem da završimo otkrivku sa polja Istok 1 i 2 i da dođemo do potrebnih količina uglja za start TE”, rekao je Novaković.

Nadležni su svjesni da će se gubici nastaviti sve dok Ugljevik ne počne sa radom.

“Nemamo višak prihoda u preduzeću RiTE Ugljevik, jer 100 dana neće imati ni marku od proizvodnje struje. Svjesni smo da moramo ići u minus, ali svi moramo biti svjesni da moramo iznijeti situaciju da se Ugljevik vrati”, kaže Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

Prema procjeni Petrovića, početak eksploatacije uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2 mogao bi značiti oporavak preduzeća već od jeseni ove godine.

“Ako budu izdržljivi, mislim da u septembru i oktobru možemo doći do ozbiljnih količina uglja kojim može da se vrati sve u plus i da se izravna situacija u ovoj godini. Da nije bilo Istoka 2, garantujem da bi se ova elektrana vrlo brzo ugasila”, upozorio je Petrović.

RiTE Gacko: Pozitivan bilans, ali potrebna ulaganja

Stanje u Gacku je mnogo bolje u poređenju sa Ugljevikom, ali daleko od toga da je idealno.

Finansijski bilans pokazuje da su RiTE Gacko 2025. završili u plusu od 2.517.980 KM.

Ukupni prihodi preduzeća na kraju prošle godine bili su 182.201.798 KM, dok su rashodi bili 181.500.785 KM, što je u bilansu plus od 701.013 KM. Ipak, kada se na dobit od 701.000 KM dodaju odloženi poreski prihodi, a oni iznose 1.816.967 KM, dobije se da je prošla godina završena pozitivnim saldom od 2,5 miliona KM.

Što se tiče potencijalnih 150 miliona KM, i u Gacku kažu da ne znaju nikakve detalje o tome, te da će narednih dana tražiti pojašnjenje od ministra Đokića. Ali, i oni tu namjeru pozdravljaju.

“Bili bismo izuzetno zadovoljni ako bi došlo do takvog aranžmana s obzirom na to da su obje elektrane u radu preko 40 godina i da je neophodna revitalizacija u rudniku i dijelovima termoelektrane kako bi mogle da produže radni vijek. Mi smo još krajem 2024. proslijedili dopis Matičnom preduzeću i resornom ministarstvu gdje smo prezentovali kakva su minimalna ulaganja potrebna u RiTE Gacko da bi se produžio rad za još nekih stotinak hiljada sati, do 2050, za kada je po Zelenoj agendi precizirano gašenje termoelektrana”, kaže za “Nezavisne” Maksim Skoko, v.d. direktora RiTE Gacko, te dodaje da svako ulaganje u TE produžava njihov životni vijek, što je važno za energetsku i socijalnu stabilnost u Srpskoj.

Posljedice po Elektroprivredu RS

Kompletna situacija u dvije termoelektrane, naročito ugljevičkoj, odraziće se na “Elektroprivredu Republike Srpske” u cjelini, upozoravaju iz ERS.

“‘Elektroprivreda’ će 20. aprila biti stotinu dana bez električne energije iz Termoelektrane Ugljevik. Ukoliko bi ta situacija potrajala, morali bismo da kupujemo energiju. Međutim, uvjeren sam da ćemo izdržati mart bez kupovine energije i sopstvenim kapacitetima je nadoknaditi. Matično preduzeće će sigurno negativno poslovati, što zbog kupovine struje, što zbog prestanka rada i loše prošle hidrološke godine”, kazao je Luka Petrović, prvi čovjek ERS-a.

Cijene nafte pale su danas, izbrisavši ranije dobitke, nakon izvještaja da iranski operativci traže razgovore sa SAD kako bi okončali rat, koji remeti energetske tokove na Bliskom istoku, piše Rojters.

Cijena nafte marke “Brent” pala je za 50 centi, ili 0,6 odsto, na 80,90 dolara po barelu do 13.18 časova, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla maksimum od 84,48 dolara.

Američka nafta marke “West Texas Intermediate” pala je za 88 centi, ili 1,2%, na 74,96 dolara, dan nakon što je dostigla najviši nivo od juna.

Njujork tajms je objavio da su operativci iranskog Ministarstva obavještajnih poslova signalizirali otvorenost Centralnoj obaveštajnoj agenciji SAD za razgovore o okončanju rata, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da Sjedinjene Države pobjeđuju u ratu protiv Irana i da američka vojska može da se bori koliko god je potrebno.

– Iako je protok nafte kroz Ormuski moreuz i dalje poremećen, učesnici na tržištu izgleda očekuju deeskalaciju sukoba i nastavak protoka nafte – rekao je analitičar banke UBS Đovani Staunovo.

Evropski berzanski indeksi su danas neujednačeni, dok cijene gasa i nafte nadalje rastu zbog krize na Bliskom istoku i rasplamsavanja sukoba između Irana i savezničkih snaga Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji je ušao u peti dan.

Fjučersi evropskih cijena gasa su danas u jednom trenutku skočili na 61 evra za megavat-sat, što je najviša vrijednost za posljednje tri godine, a cijene nafte Brent je premašila 84 dolara po barelu.

Katar je u ponedjeljak obustavio kompletnu proizvodnju tečnog prirodnog gasa nakon iranskih napada dronovima na ključna postrojenja u Ras Lafanu i Mesaidu.

Na ovaj način je sa tržišta uklonjeno oko 20 odsto svjetske ponude LNG.

Pored toga, Iran je blokirao transport energenata kroz ključnu rutu preko Ormuskog moreuza, što je povećalo zabrinutost za snabdijevanje.

Nivo popunjenosti evropskih skladišta gasa iznosi 31 odsto, znatno manje u odnosu na 40 odsto u isto vrijeme prošle godine.

Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 časova porastao za 0,65 odsto na 23.892,25 poena, francuski CAC 40 za 0,23 odsto na 8.122,03 poena, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,02 odsto na 10.477,76 poena, moskovski MOEX za 0,22 odsto na 2.819,56 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na sinoćenjem zatvaranju berzi pala za 0,83 odsto na 48.501,27 poena, S&P 500 za 0,94 odsto na 6.816,63 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,02 odsto na 22.516,69 poena.

Evropski fjučersi gasa za april su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 58 evra za megavat-sat.

Prema aktuelnim podacima, cijena sirove nafte je porasla na 76,186 dolara, a cijena nafte Brent na 83,225 dolara.

Cijena zlata je porasla na 5.156,02 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 5,7226 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks iznosi 1,16059 dolara, što je za 0,08 odsto manje nego na početku trgovine.

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju da će u prvom kvartalu ove godine doći do povećane potražnje preduzeća za kratkoročnim, te dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama.

Krediti stanovništva

Ovo se navodi u anketi Centralne banke BiH, te se dodaje da banke očekuju da će u prvom kvartalu potražnja stanovništva za kreditima ostati na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.

“Rezultat iz prikupljenih odgovora osam najvećih banaka u BiH, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, ukazuje da banke ne očekuju promjene u kreditnim standardima, kako za stanovništvo, tako i za preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Šta je pokazala anketa

Istakli su da je anketa pokazala da je potražnja preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima nastavila da raste i u četvrtom kvartalu 2025. godine.

“Neto procenat prikupljenih odgovora banaka u četvrtom kvartalu ukazao je na to da su uslovi za odobravanje kredita preduzećima ostali nepromijenjeni u odnosu na kvartal prije. U četvrtom, u odnosu na prethodni kvartal, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje da je došlo do neznatnog povećanja odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

Potražnja stanovništva za stambenim kreditima

Dodali su da su banke navele da je potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila da raste u četvrtom kvartalu, dok je potražnja za nenamjenskim kreditima ostala na nivou od prethodnog kvartala.

“Uslovi odobravanja kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu lani ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U posljednjem kvartalu 2025, u odnosu na kvartal prije, nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu”, kazali su iz Centralne banke.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je sigurno da su banke u jako komotnoj situaciji jer na depozite plaćaju bijedne kamate daleko ispod inflacije.

“Trećina prihoda banaka je iz naknada koje su abnormalno, sramotno, ekstremno visoke, te ih regulator ne ograničava ni na koji način. Plaća im i sama Centralna banka BiH kamatu za dio sredstava iznad obavezne rezerve kod njih, zarađuju na tržištima izvan BiH… i zato i mogu imati stroge kriterije i visoke kamate za kredite”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Kamate i naknade bi trebali biti niži

Prema njegovim riječima, iz ugla interesa privrede sigurno je da bi ti kriteriji, kao i kamate i naknade trebali biti niži.

“S druge strane (posebno kada su građani u pitanju) ne bi se kriteriji trebali ni previše spustiti jer bi to moglo potaknuti na nepotrebna i pretjerana zaduženja, što dalje vodi u probleme same dužnike. Mislim da bi naknade morale biti drastično niže, a mnoge ukinute, kamate na kredite također niže, a na depozite više, dok kriteriji za odobravanje kredita moraju biti realni i usklađeni sa stanjem na tržištu i realnim karakteristikama aplikanata. Nemoguće je reći da li je to sada slučaj ili ne samo na osnovu broja odbijenih zahtjeva, ali s obzirom na situaciju u kojoj su banke, logično je pretpostaviti da ima prostora za fleksibilniji pristup”, naglasio je Gavran.