VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Prijeti li Federaciji grčki scenario?

    Prijeti li Federaciji grčki scenario?

    Prijeti li Federaciji grčki scenario? Na to je upozoreno u oba doma federalnog parlamenta, gdje se raspravljalo o prijedlogu budžeta za ovu godinu.

    Dok opozicija ukazuje na rast duga i nedostatak razvojnih projekata, federalni premijer Nermin Nikšić kategoričan da je budžet, kako kaže, snažno socijalno orijentisan. U ovoj godini Federacija će morati vratiti 1,3 milijarde ranijih dugova.

    Rekordan budžet, ali i rekordna zaduženja. Od oko 8,9 milijardi maraka, čak 25 odsto se odnosi na dug.

    – Tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode, posebno kada uključimo i servis duga koji s kamatama u narednoj godini takođe iznosi 1,309 miliona maraka, te je s toga i neko dodatno zaduženje neophodno, a što nije novina nikakva u odnosu na prethodne godine – rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

    Čeka nas grčki scenario, poručuje iz Kluba poslanika SDA.

    – Јa odgovorno tvrdim, nadam se da će me vrijeme demantovati, da sa ovakvim budžetom mi definitivno ulazimo u grčki scenario- rekao je Mirsad Zaimović, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    Prezaduženo smo, kaže iz SBiH.

    – Više od dvije milijarde konvertibilnih maraka ovog budžeta je planirano zaduženje. Nikada u istoriji Federacije niste imali to – naveo je Admir Čavalić, poslanik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    Do juna je planirano zaduženje od 800 miliona evra na Londonskoj berzi. Ovaj put po puno nepovoljnijim uslovima nego prošle godine, upozorava dio poslanika.

    – Nemojte zaboraviti da je ovo izborna godina, da je način funkcionisanja ove vladajuće strukture u ovom mandatu takav da se ponašaju poput pijanih bogataša – daj uzmi šta je na raspolaganju i daj što više, jer ko zna ko živ, ko mrtav, nakon desetog mjeseca ko će činiti novu većinu – kaže Slaven Raguž, poslanik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

    I Dom naroda federalnog parlamenta u sličnom tonu kao i Predstavnički.

    – Grčki scenario je scenario u koji vi vodite Federaciju BiH već odavno. 2022. godine kada je neko drugi vodio procese na području Federacije BiH ostao je suficit u budžetu preko 500 miliona maraka. Dakle, od 2022. ste uspjeli potrošiti suficit i napraviti deficit koji je svake godine sve veći i veći – ističe Aida Obuća, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SDA).

    I ekonomisti upozoravaju na mogući sistemski slom javnih finansija. Smanjenje broja zaposlenih, sve manje investicija, a sve više ugašenih firmi – realnost je to u Federaciji, dok Vlada obećava najviše novca za penzionere i sve predstavlja kao blagostanje. Istovremeno, nezvanično, prikriva stvarni deficit od oko dvije milijarde maraka.

    – Postoji ozbiljna bojazan da ono što se javno prikazuje ne odgovara stvarnosti, jer inače sami postupci ne bi imali smisla. Ako je stanje tako dobro kako se hvali u nekoj preuranjenoj izbornoj kampanji, zašto se onda nisu smanjili doprinosi od nove godine, zašto se onda nije obavljala fiskalna reforma? – pita Igor Gavran,ekonomski stručnjak.

    Dok Federacija grca u dugovima, u federalnom parlamentu gotovo svi složno protiv ukidanja privilegija samima sebi. Tako je većina poslanika u Predstavničkom domu na različite načine onemogućila da se na dnevnom redu nađu izmjene Zakona kojim bi se automatski zaustavio rast plata izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i primanje takozvanog “bijelog hljeba“. Neki su bili suzdržani, a pojedinci su naprasno nestali iz sale tokom glasanja. Sa posljednjim povećanjem, plata parlamentarca u Federaciji iznosi nešto više od 4.200 maraka. Oni koji nemaju zaposlenje nakon mandata, za godinu dana nerada će dobiti preko 50. 000 maraka.

  • Srpska pred ključnom odlukom o litijumu

    Srpska pred ključnom odlukom o litijumu

    Republika Srpska i BiH bi u 2026. godini mogla ući u potpuno novu ekonomsku i političku fazu, jer se upravo ove godine očekuju ključne odluke o eksploataciji litijuma na području Majevice, jednog od najvećih potvrđenih nalazišta ovog strateškog minerala u Evropi.

    Riječ je o projektu koji se već sada opisuje kao vrijedan više milijardi eura, ali koji istovremeno izaziva snažne podjele u javnosti – od entuzijazma vlasti i investitora do otvorenog protivljenja ekoloških organizacija i dijela lokalnog stanovništva.

    Litijum s Majevice – šta se tačno planira

    straživanja na području Lopara, na planini Majevici, pokazala su izuzetno bogat mineralni potencijal. Prema dostupnim procjenama, na ovom lokalitetu se nalazi:

    oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata,

    oko 14 miliona tona borne kiseline,

    35 miliona tona kalija,

    te 94 miliona tona magnezij-sulfata.

    Ukupna vrijednost ovih sirovina procjenjuje se na više milijardi eura, zbog čega se projekat smatra jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

    Ko traži koncesiju i gdje je zapelo

    Zahtjev za dodjelu koncesije podnijela je Arcore AG, švajcarska kompanija koja je godinama vodila istražne radove putem svoje lokalne firme Arcore ulaganja d.o.o.

    Međutim, kako je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske potvrdilo ove sedmice, odluka o dodjeli koncesije još nije donesena.

    – Vlada Republike Srpske još nije donijela odluku po pitanju podnesenog zahtjeva za dodjelu koncesije, niti je ovo pitanje razmatrano u bilo kom obliku – naveli su iz Ministarstva.

    Nezvanično, BiznisInfo saznaje da bi se odluka mogla donijeti u narednim mjesecima, što bi 2026. godinu moglo učiniti presudnom za sudbinu projekta.

    Podsjetimo, nedavnim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske ograničena je uloga lokalnih zajednica u postupku odlučivanja, dok je odlučujuća nadležnost prebačena na nivo Republike.

    Stoga je prostor za djelovanje protivnika ovakvih odluka znatno sužen, budući da je njihov najveći utjecaj do sada bio upravo na lokalnom nivou.

    Početak eksploatacije već najavljen za kraj 2026.

    Iako koncesija još nije odobrena, investitori već govore o početku komercijalne eksploatacije krajem 2026. godine, uz ulaganja od nekoliko stotina miliona evra u prvoj fazi.

    Planirano je da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijum-hidroksid namijenjen evropskoj automobilskoj industriji.

    U tom lancu ključnu ulogu ima partnerstvo Arcorea s kompanijom Rock Tech Lithium, koja već razvija pogone za preradu litijuma u Njemačkoj.

    Švajarska firma i Mađarska – ko šta radi

    Važan dio priče je i uloga Mađarske. Riječ je o istom projektu s jasno podijeljenim ulogama:

    Arcore AG (Švajcarska) – nosilac istraživanja, tehnologije i formalnog zahtjeva za koncesiju;

    Mađarska – glavni finansijski i politički partner, kroz državne fondove i banke;

    Evropska autoindustrija – krajnji korisnik litijuma, preko Njemačke i Mađarske.

    Mađarska vlada planira uložiti oko 500 miliona evra tokom 2026. godine u mineralni sektor Republike Srpske, u okviru šire strategije premijera Viktor Orbán da Mađarsku pretvori u evropsko središte proizvodnje baterija.

    Ovaj angažman dio je i šireg političkog sporazuma Budimpešte i vlasti Republike Srpske.

    Ekološki otpor i strahovi

    Paralelno s ekonomskim ambicijama, projekat se suočava s jakim ekološkim otporom. Građani Lopara, ali i šire regije, strahuju od zagađenja podzemnih voda, upotrebe sumporne kiseline u procesu prerade, dugoročnog uništavanja prirode Majevice.

    Ekološke organizacije već su najavile daljnje proteste i pravne bitke, upozoravajući na iskustva iz Srbije, gdje je projekat Rio Tinta u dolini Jadra obustavljen upravo zbog ekoloških razloga.

    Godina odluke

    Iako vlasti ovaj projekat opisuju kao “istorijsku razvojnu šansu”, jasno je da se BiH nalazi pred jednom od najvažnijih odluka u novijoj ekonomskoj istoriji.

    Hoće li litijum s Majevice postati temelj novog industrijskog razvoja ili simbol propuštene prilike i ekološkog rizika – odgovor bi mogao stići već u narednim mjesecima, prenosi Biznisinfo.

  • Kako su prošle godine poslovale Republika Srpska i FBiH?

    Kako su prošle godine poslovale Republika Srpska i FBiH?

    Tokom prošle godine i Republika Srpska i Federacija BiH su imale deficite u spoljnotrgovinskoj razmjeni, pokazali su podaci entitetskih zavoda za statistiku.

    Tako je, prema ovim podacima, Federacija BiH imala duplo veći izvoz od Republike Srpske, ali i tri puta veći uvoz.

    Podaci Zavoda za statistiku RS
    Iz Zavoda za statistiku RS su saopštili da je u periodu januar – decembar 2025. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi i 354 miliona KM, što je za 6,1% više nego u periodu januar – decembar 2024. godine, te uvoz u vrijednosti od sedam milijardi i 628 miliona KM, što je za 3,9% više nego u periodu januar – decembar 2024. godine.

    “Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,2%. U decembru 2025. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 456 miliona KM, što je za 9,5% više nego u decembru 2024. godine, te uvoz u vrijednosti od 678 miliona KM, što je za 8,1% više nego u decembru 2024. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 67,3%”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dodali su da u pogledu geografske distribucije robne razmjene sa inostranstvom, u periodu januar – decembar 2025. godine, najviše se od ukupno ostvarenog izvoza izvozilo u Hrvatsku, i to u vrijednosti od 943 miliona KM (17,6%) i u Srbiju 936 miliona KM (17,5%).

    “U istom periodu najviše se od ukupno ostvarenog uvoza uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od milijardu i 378 miliona KM (18,1%) i iz Italije, u vrijednosti od milijardu i 72 miliona KM (14%)”, navodi se u podacima.

    Koliki je spoljnotrgovinski deficit FBiH?
    S druge strane, Federacija BiH je prošle godine imala ukupan izvoz od 11,19 milijardi KM, dok je uvoz iznosio čak 21 milijardu KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio skoro 10 milijardi KM.

    “Federacija BiH je za decembar 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.012.000 KM, što je za 543.000 KM ili 0,1% manje u odnosu na novembar 2025, odnosno za 98.628.000 KM ili 12,1% više u odnosu na decembar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.765.336.000 KM, što je za 68.365.000 KM ili 4% više u odnosu na novembar 2025, odnosno za 75.049.000 KM ili 4,4% više u odnosu na decembar prethodne godine”, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

    “Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,8%, što je za 2,2% manje u odnosu na novembar 2025, kada je pokrivenost bila 54%. Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2025. iznosi 850.324.000 KM”, ističe se u podacima.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je FBiH izvozno orijentisana u komparaciji sa RS.

    “Ipak, riječ je o jedinstvenom ekonomskom prostoru i tako ga treba posmatrati. Čitava BiH kao mala, otvorena ekonomija još ima i vjerovatno će ostvarivati tekući deficit po osnovu trgovine. To je jednostavno zbog činjenice da privreda nije dovoljno razvijena i da imamo izuzetne dotacije iz inostranstva od strane dijaspore koji finansiraju i održavaju tekuću potrošnju i to se odražava na uvozne aktivnosti.

    Kada je riječ o ograničenjima uvoza, teško je to uopšte uraditi. Pitanje je i strukture uvoza, da li je to za industriju, biznis ili nešto drugo kako bi se mogla uraditi komparacija dva entiteta.

    Zašto to naglašavam? Kako bi se ostvario veliki izvoz kao što je to uradila FBiH, potrebno je da se ostvari i veliki uvoz, na primjer sirovina, materijala, energije ili nečega drugog, tako da je to jedan jin i jang vanjskotrgovinskih odnosa”, objasnio je Čavalić.

  • Prekid energetske saradnje sa Moskvom negativno uticalo na njemačku ekonomiju

    Prekid energetske saradnje sa Moskvom negativno uticalo na njemačku ekonomiju

    Odustajanje Berlina od energetske saradnje sa Rusijom izazvalo je najnegativniji efekat na njemačku ekonomiju, izjavio je za RIA Novosti zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski.

    On je rekao da ekonomski rast Njemačke do kraja prošle godine nije bio veći od 0,1 ili 0,2 odsto.

    Ljubinski je istakao da Njemačka diskrdituje sebe zamrzavanjem ruskih suverenih sredstava i nacionalizovanjem ruskih preduzeća.

    Prema njegovim riječima, takvi postupci ugrozili su raniju reputaciju Njemačke kao “iskrenog posrednika”.

    – Ruska suverena imovina u vijednosti od oko 3,42 milijarde evra zamrznuta je u Njemačkoj, a nemačke vlasti su nedavno aktivno promovisale ideju da se ona koristi za beskamatni “reparacioni kredit” Kijevu, ali “bez miješanja u imovinska prava” – naveo je Ljubinski.

    On je naveo da se u Njemačkoj narušavaju interesi velikih ruskih kompanija, uz napomenu da je kompanija “Gasprom Germanija” nacionalizovana, te da su vlasti Njemačke uvele spoljno upravljanje sredstvima “Rosnjefta” u Njemačkoj.

  • Uvoz struje u BiH porastao za 316 miliona KM

    Uvoz struje u BiH porastao za 316 miliona KM

    Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine uvezla električne energije u iznosu od 628,9 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Uvoz električne energije iznosio 312,6 miliona KM

    Tako je, samo godinu dana ranije, uvoz električne energije iznosio 312,6 miliona KM, što znači da je za godinu dana uvoz struje povećan za 316,3 miliona KM.

    Znači, za godinu dana se došlo do toga da je veći iznos povećanog uvoza električne energije od ukupnog uvoza struje tokom 2024. godine.

    Izvoz struje povećan

    Sa druge strane, i izvoz struje je povećan.

    Izvoz električne energije je tokom prošle godine iznosio  868,8 miliona KM, dok je godinu dana ranije iznosio 669,7 miliona KM.

    Ovo znači da je izvoz povećan za nešto manje od 200 miliona KM.

    Iako je izvoz povećan, ipak je to daleko od iznosa izvoza električne energije prije nekoliko godina, kada je godišnje prihodovano više od milijardu KM.

    BiH od izvoznika postala veliki uvoznik struje

    Tako se mnogi stručnjaci slažu s tim da je BiH od izvoznika postala veliki uvoznik struje te da nije na adekvatan način iskoristila ovaj resurs.

    Inače, Bosnu i Hercegovinu su tokom prošle godine zatekli mnogobrojni problemi u elektroenergetskom sektoru, koji su doveli do toga da računi za električnu energiju potrošača, ali i privrede u oba entiteta budu povećani.

    Od 1. septembra prošle godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

    Uvedene su tri blok-tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

    Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i za crvene osam odsto.

    Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

    Sa druge strane, Regulatorna komisija za energetiku RS (RE RS) je prije nekoliko dana donijela odluku da će računi za električnu energiju građanima od 1. februara naredne godine biti veći za 10 odsto, dok će za privredu biti veći za šest odsto.

    Podsjećamo, tokom prošle godine i krajem 2024. godine bilo je dosta problema u proizvodnji električne energije, prvenstveno u Republici Srpskoj i to zbog nedostatka uglja.

    U problemima i Federacija BiH

    U problemima je i Federacija BiH, jer je većina rudnika u sastavu “Elektroprivrede BiH” u ogromnim dugovima, te se sve manje uglja iskopava za potrebe proizvodnje struje.

    Takođe, na ovakvo stanje i povećan uvoz električne energije je uticala i loša hidrologija tokom 2025. godine.

    Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i bivši direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da se na neke stvari može uticati, a na neke ne može.

    “Ono na šta niko ne može uticati je hidrologija, koja je i ove, ali i prethodne godine bila loša. Proizvodnja iz termoelektrana je najveći problem zbog kojeg je došlo do ovolikog uvoza električne energije. Ako nije bilo dovoljne proizvodnje uglja u rudnicima, ali i termoelektranama Tuzla, Kakanj, Ugljevik i Gacko, onda je jasno koliko je energije nedostajalo. Ne može se tvrditi kolika je odgovornost pojedinih članova uprava u elektroprivredama, ali samim tim što su rukovodioci, na njima leži odgovornost za stanje onakvo kakvo je danas u elektroprivredama”, istakao je Jerlagić.

  • Zašto povrat PDV-a na prvi stan još nije počeo?

    Zašto povrat PDV-a na prvi stan još nije počeo?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH pripremio je sve potrebne materijale neophodne za primjenu izmjena Zakona o PDV-u koje se odnose na povrat novca na prvu nekretninu, te je ostalo samo da se zakaže sjednica i ti materijali i u konačnici usvoje.

    Pravilnik spreman, ali bez sjednice UO UIO

    “UO UIO BiH nakon obavljene javne rasprave i usaglašavanja teksta Pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u nije imao redovnih sjednica jer nije bilo moguće usaglasiti termin koji bi odgovarao svim članovima.  U Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO pripremljeni su svi potrebni materijali i u toku su konsultacije sa članovima UO u vezi sa terminom naredne sjednice na čijem dnevnom redu će se naći i ovaj pravilnik”, rekli su za “Nezavisne” u Kancelariji predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Zakon prošao bez problema, primjena zapela

    S obzirom na to da su ovi materijali već jednom razmatrani tokom javne rasprave, očekuje se da ne bude problema prilikom njihovog usvajanja. Ove izmjene Zakona o PDV-u, još ranije, praktično bez problema, prošle su oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ali i Savjet ministara BiH, što je bila rijetkost u ovom sazivu.

    Pritisak javnosti i pitanja građana

    Inače, u posljednjih nekoliko dana pojedini zvaničnici u Bosni i Hercegovini otvoreno su pitali vlasti u BiH šta je sa primjenom Zakona o PDV-u i kada oni koji su postali vlasnici prve nekretnine mogu očekivati povrat PDV-a na tu nekretninu.

    Nešković: Odugovlačenje stvara pravnu i finansijsku nesigurnost

    Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je Zakon o PDV-u izmijenjen 12. aprila 2025. godine te da je Uprava za indirektno oporezivanje u septembru iste godine usvojila i Pravilnik o njegovoj primjeni, međutim njegova primjena još nije počela.

    “UO UIO početkom septembra prošle godine je Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u uputio na petnaestodnevne javne konsultacije, nakon kojih je najavljeno njegovo usvajanje, ali taj podzakonski akt još nije usvojen i početak njegove primjene se ne nazire”, kaže Nešković.

    On je naveo da građani s pravom očekuju da zakon koji je usvojen prije više mjeseci konačno počne da se primjenjuje.

    “Odugovlačenje stvara pravnu i finansijsku nesigurnost. Rok za usvajanje podzakonskih akata je bio 60 dana od dana usvajanja zakona, ali politika je to zakočila i onemogućila građanima da dobiju povrat novca. Više udruženja građana i potencijalnih kupaca stanova već mjesecima upozorava da se proces bespotrebno odužio, ali konkretnih odgovora nema”, poručio je Nešković.

    Ko ima pravo na povrat PDV-a na prvu nekretninu

    Dakle, primjena izmjene Zakona o PDV-u trebalo je da počne već u ljeto prošle godine, međutim do danas to nije urađeno. Zakonom je predviđeno da svi oni koji su kupili novi stan i postali prvi put vlasnici nekretnine budu oslobođeni od PDV-a. Tačnije taj PDV će platiti, ali će im on biti vraćen nakon podnošenja zahtjeva. Kupac prvog stana može ostvariti pravo na povrat PDV-a za površinu stana do 40 kvadrata, a ukoliko se odluči da to pravo koristi i za članove njegovog porodičnog domaćinstva, tada se površina može uvećati do 15 kvadratnih metara po članu.

    Ukoliko je stan površinom veći od one propisane pravilnikom, kupac će ostvariti pravo na povrat PDV-a do iznosa koji ispunjava uslov.

  • Košarac: Neophodno da i BiH kao Srbija zaštiti proizvođače čelika

    Košarac: Neophodno da i BiH kao Srbija zaštiti proizvođače čelika

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da odluka Srbije o privremenom ograničavanju uvoza pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika iz BiH predstavlja posljedicu uvođenja obračunavanja Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika /CBAM/ za zemlje zapadnog Balkana, te naveo da i BiH razmatra mogućnost da primjeni sličnu mjeru.

    – Došli smo u fazu da se zemljama zapadnog Balkana obračunava CBAM. Mjera Srbije je posljedica uvođenja CBAM-a i ponovo je do EU i Evropske energetske zajednice – rekao je Košarac u Sarajevu.

    On je pojasnio da je riječ o mjerama zaštite domaćih proizvođača od uvoza, te iznalaženju mogućnosti da se plasiraju njihovi proizvode na teritoriji svoje zemlje.

    Košarac ističe da je neophodno da i BiH donese zaštitnu mjeru na isti način, te da se pogrešno interpretira ono što je učinila Srbija.

    -Srbija je uvela kvote. Mi razmišljamo o prijedlozima uvođenja kvota ili carina kako bismo zaštitili proizvođače čelika u BiH da bi mogli da proizvode plasiraju na teritoriji Federacije BiH i Republike Srpske. Smatram da bi to bila popularna mjera da zaštitimo domaću proizvodnju – rekao je Košarac.

    On je ukazao da već postoje određeni prijedlozi i da teče proces usaglašavanja sa institucijama Federacije BiH i Republike Srpske kako bi se došlo do rješenja jer se domaći proizvođači moraju zaštiti.

    Vlada Srbije je donijela uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.

    Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to – rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama.

    Mjera se uvodi na period od šest mjeseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 odsto.

  • U prošloj godini u BiH uloženo 130 miliona evra

    U prošloj godini u BiH uloženo 130 miliona evra

    Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ u prošloj godini investirala je u BiH 130 miliona evra u 25 projekata, učvršćujući podršku zelenoj tranziciji, konkurentnosti i dugoročnoj ekonomskoj otpornosti zemlje.

    Program solarne tranzicije EP BiH /15 miliona evra/ pomogao je ubrzavanje dekarbonizacije i proširivanje kapaciteta obnovljivih izvora energije.

    Direktor EBRD-a za BiH Stela Melnik izjavila je da je BiH u prošloj godini postigla važne prekretnice na svom putu prema zelenijoj, konkurentnijoj i inkluzivnoj ekonomiji.

    Istakla je da EBRD ostaje predan povećanju ulaganja, ubrzavanju reformi i pomaganju BiH da iskoristi nove prilike za održivi rast i integraciju u EU.

    Iz EBRD-a je saopšteno da je protekla godina obilježila godinu ubrzanog zamaha i širenja partnerstva, a da o snažnom fokusu na aktivnosti privatnog sektora govori 73 odsto svih transakcija.

    Lani je, dodali su, EBRD postigla i rekordnih 199 miliona evra mobilisanih sredstava, dodatnog finansiranja koje EBRD uz vlastita sredstva privlači od drugih investitora, što je najveći iznos u ekonomijama zapadnog Balkana.

    Od početka svog rada 1996. godine, EBRD je uložila više od 3,45 milijardi evra u više od 260 projekata u BiH, podržavajući konkurentnost, inkluziju, održivost i regionalnu integraciju.

  • Velike njemačke kompanije sele proizvodnju u Srbiju

    Velike njemačke kompanije sele proizvodnju u Srbiju

    Velike njemačke korporacije i globalni industrijski brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-dijelova do ljepila, privučeni povoljnom političkom i ekonomskom klimom za investitore, piše njemački list “Berliner cajtung”.

    Njemačke kompanije sve češće sele pogone tamo gdje politika ima više sluha za njihove potrebe. Proizvodna postrojenja se zatvaraju u više njemačkih regiona – u Cvikauu, Saksoniji i Švebiš Gmindu u Baden-Virtembergu – dok se najsavremenije fabrike grade u Debrecinu, Kečkemetu, Novom Sadu, Pančevu, Subotici i Kaću.

    Zašto Srbija i Mađarska postaju industrijski magnet

    Prema ocjeni stručnjaka, kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmjerena na privlačenje investicija čine Srbiju i Mađarsku izuzetno privlačnim destinacijama za industriju.

    Srbija kao dio evropskih lanaca snabdijevanja

    “Berliner cajtung” ističe da je Srbija, iako nije članica Evropske unije, postala interesantna njemačkim industrijskim šampionima jer se posljednjih godina transformisala iz pretežno poljoprivredne zemlje u sastavni dio evropskih lanaca snabdijevanja.

    Nakon što su se u Mađarsku preselile fabrike poput “GKN Drivelinea”, Henkela, BMW-a, Mercedesa i Boša, Srbija takođe značajno profitira od odlaska kompanija iz Njemačke.

    Ogromne investicije i hiljade novih radnih mjesta

    Kompanija Kontinental otvorila je u februaru 2023. godine najsavremeniju fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada. Pogon na 30.000 kvadratnih metara proizvodi displeje i info-zabavne sisteme, a investicija od oko 150 miliona evra donijela je približno 1.500 novih radnih mjesta.

    ZF od 2019. godine ima fabriku u Pančevu, gdje proizvodi elektromotore i komponente za mjenjače, a četiri godine kasnije proizvodnja je proširena i na elektroniku za hibridna vozila.

    Specijalista za izduvne sisteme Bojsen otvorio je 2021. godine svoju najveću fabriku u inostranstvu u Subotici. U pogon je uloženo 65 miliona evra, otvoreno je 500 radnih mjesta, a proizvode se kompletni izduvni sistemi za Mercedes i Audi.

    Slobodna trgovina i poreske olakšice kao ključna prednost

    List navodi da Srbija nudi jedinstvenu prednost – sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, Evroazijskom unijom, Turskom, Velikom Britanijom i, od oktobra 2023. godine, sa Kinom.

    Roba proizvedena u Srbiji može se bez carina izvoziti na tržišta sa ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. Uz to, u 15 posebnih bescarinskih zona kompanije imaju mogućnost bescarinskog uvoza materijala i opreme, kao i poreske olakšice.

    Njemačka gubi industrijsku konkurentnost

    Razlozi za preseljenje proizvodnje su višestruki, ali najizraženiji su visoki troškovi rada i energije. Za mnoge kompanije proizvodnja u Njemačkoj više nije isplativa.

    Barbara Kolman iz Njemačko-mađarske industrijske i trgovinske komore govori o investicionom bumu zahvaljujući politici “ekonomija na prvom mjestu”, dok izvršni direktor Industrijske i trgovinske komore Osnabrika Marko Graf oštro kritikuje situaciju u Njemačkoj.

    “Investitori se u Njemačkoj prerijetko dočekuju crvenim tepihom. Birokratija ih ometa već u fazi realizacije, dok se u Mađarskoj i Srbiji procedure ubrzavaju, a problemi rješavaju pragmatično”, ističe Graf.

    Istočna Evropa preuzima primat u industriji

    Pad industrijskog prisustva u Njemačkoj mogao bi dovesti do odlaska mladih kvalifikovanih radnika i smanjenja investicija, uz podsjećanja na devedesete godine i nestanak industrije u istočnoj Njemačkoj nakon ujedinjenja.

    Region između Budimpešte i Beograda postaje novi industrijski centar. Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi svoju prvu evropsku fabriku u Segedinu, dok željeznička pruga Beograd–Budimpešta, finansirana kineskim kapitalom, treba dodatno da unaprijedi logistiku.

    Već 2022. godine petina ukupnog izvoza Srbije dolazila je iz automobilske industrije. Njemačke kompanije sve češće hvale produktivnost, znanje i posvećenost lokalne radne snage.

    ZF je 2023. godine otvorio i razvojni centar u Novom Sadu sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima nove generacije, čime se istraživanje i razvoj sve više premještaju iz Njemačke u Srbiju.

    Kompromis između uštede troškova, finansijskih podsticaja i dugoročnog planiranja trenutno navodi njemačke poslovne lidere da daju prednost istočnoj Evropi u odnosu na Njemačku, zaključuje “Berliner cajtung”.

  • Građani na udaru poskupljenja

    Građani na udaru poskupljenja

    Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odgađanja, hitno analizira i koriguje cijene osnovnih proizvoda i usluga koje su neopravdano povećane u posljednja tri mjeseca.

    Identičnog su stava i u udruženjima za zaštitu potrošača, odakle poručuju da su građani na udaru konstantnih poskupljenja, te da im se mora stati na kraj.

    Podsjetimo, nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalija u gradovima širom Republike Srpske, na red je došao hljeb.

    Građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati.

    Šta je moguće uraditi

    Stručnjaci kažu da ograničavanje marži, kojem smo ranije svjedočili, može samo djelimično, ali nedovoljno, uticati na to da se cijene smanje.

    Ekonomista Milenko Stanić pojašnjava da je nekoliko pravaca u kojim bi Vlada mogla djelovati, poput, recimo, povećanja konkurencije koja bi “rušila” cijene, jer su one previsoke u situacijama kada postoje monopolisti na tržištu.

    “Mi nemamo snažnu konkurenciju i to jeste veliki problem. Trebalo bi raditi na jačanju konkurencije, kroz podsticaje”, kaže Stanić.

    Država, dodaje, može uticati i na niz drugih faktora, poput poreza i doprinosa, koji se ugrađuju u cijenu.

    “Prva mjera i ujedno najvažnija je svakako da imamo domaću proizvodnju tako da tu trebaju jači podsticaji. Veća ponuda na tržištu bi obarala visoke cijene”, naglašava Stanić.

    Na naše podsjećanje da bi ove ili naredne godine s radom trebalo da počnu marketi poznatog njemačkog trgovačkog lanca te pitanje hoće li to povećati konkurenciju, Stanić ocjenjuje da hoće.

    “Oni imaju širok asortiman i niske cijene. Oni mogu da djeluju pozitivno s aspekta ponude jeftinijih proizvoda. U ovoj monopolskoj poziciji, otvaranje novih trgovačkih lanaca treba da bude pozitivan pomak. Problem je što i taj trgovački lanac, kao i većina drugih koji su u vlasništvu inostranih investitora, protežiraju proizvode iz njihovih zemalja. Oni prodaju svoje proizvode na našem tržištu”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

    Zahtijevaju efikasne mjere

    Savez sindikata Republike Srpske upozorava i izražava duboku i ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i nekontrolisanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što, kako su naveli, direktno ugrožava životni standard radnika, penzionera i građana Republike Srpske.

    Stoga Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odgađanja, preduzme konkretne i efikasne mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda radnika.

    Između ostalog, od Vlade Republike Srpske traže i da uvede jasna, obavezujuća i kontrolisana ograničenja trgovačkih marži na osnovne životne namirnice i ključne usluge. Zatraženo je od Vlade i da uspostavi efikasan i transparentan sistem kontrole formiranja cijena na tržištu. Traže i da se obezbijedi kontinuiran i pojačan rad inspekcijskih organa, uz javno objavljivanje rezultata izvršenih kontrola.

    Zatražili su i da se značajno povećaju novčane kazne i dosljedno sankcionišu svi subjekti koji neopravdano i spekulativno podižu cijene.

    “Republika Srpska se danas suočava sa društveno neprihvatljivom situacijom u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda neophodnih za svakodnevni život domaćinstva u Republici Srpskoj, u pojedinim slučajevima dostižu, pa čak i premašuju cijene u zemljama Evropske unije, dok su plate radnika značajno niže”, naveli su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Najave novih poskupljenja

    Istovremeno, kako podsjećaju, javnost se gotovo svakodnevno suočava sa najavama novih poskupljenja koja se najčešće pravdaju takozvanom “slobodom tržišta”, bez ikakve stvarne kontrole, analize opravdanosti i odgovornosti prema radnicima i građanima Republike Srpske, te jasne institucionalne reakcije.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako dodaju, stalno je upozoravao na to da povećanje plata neće postići očekivani efekat, ukoliko istovremeno ne postoji efikasna kontrola rasta cijena. Održali su, dodaju, i nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom, ali konkretnih rezultata nije bilo.

    “Očuvanje životnog standarda i kupovne moći radnika nije pitanje dobre volje, već zakonska, društvena i moralna obaveza institucija, a posebno Vlade Republike Srpske. Bez hitne intervencije, Republika Srpska može ući u zonu socijalne nestabilnosti i nastavka trenda odlaska radne snage iz Republike Srpske, što može ostaviti dugoročne i teško popravljive posljedice po ekonomiju i društvo u cjelini”, navode iz Saveza.

    “Očekujemo da Vlada RS u najkraćem roku ponudi konkretna i djelotvorna rješenja, jasne mjere i precizne rokove u cilju zaštite životnog standarda radnika i svih građana Republike Srpske. Ukoliko izostane blagovremena i efikasna reakcija, Savez sindikata Republike Srpske će, u skladu sa svojom ulogom i odgovornošću, preduzimati dalje korake u zaštiti prava i interesa radnika”, poručuju iz Saveza.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da već godinama na sceni imamo divljanje cijena te da je za mjerama trebalo posegnuti odavno.

    “Osnovne životne namirnice stalno poskupljuju. Mislim da je zaista vrijeme da se održi i tematska sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, da se stane na kraj nekorektnim povećanjima cijena koja se dešavaju unazad nekoliko godina”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.