VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Gdje odlazi najviše novca za lijekove u BiH

    Gdje odlazi najviše novca za lijekove u BiH

    Prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine najviše novca se potrošilo na skupe lijekove protiv raka.

    “Na prvom mjestu prema finansijskom iznosu u 2024. godine su antineoplastici i imunomodulatori, na drugom mjestu lijekovi za kardiovaskularni sistem i na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam”, napisali su iz Agencije za “Avaz”.

    Onkološke i imunološke terapije najskuplje

    Antineoplastici i imunomodulatori su uglavnom lijekovi protiv raka i lijekovi koji jačaju ili regulišu imuni sistem. Koriste se kod terapija za karcinom, autoimune bolesti i teža hronična oboljenja, zbog čega su i najskuplji.

    Lijekovi za kardiovaskularni sistem su lijekovi za srce i krvne sudove i tu spadaju terapije za visok pritisak, srčane bolesti, aritmije, zgrušavanje krvi i slične probleme koje ima veliki broj ljudi.

    I trećenavedeni su lijekovi za želudac, crijeva i metabolizam. U ovu grupu ulaze lijekovi za dijabetes, želudačne tegobe, probavu, masnoće u krvi i slično.

    Najprodavaniji lijekovi u BiH tokom 2024. godine

    Prema zvaničnim podacima Agencije na vrhu liste najprodavanijih lijekova prema internacionalnom nezaštićenom nazivu u 2024. nalaze se skupe terapije za liječenje raka, poput pembrolizumaba i atezolizumaba, koje se koriste kod teških malignih oboljenja i djeluju tako što pomažu imunitetu da se bori protiv bolesti.

    Veliki dio novca odlazi i na lijekove za srce i krvne sudove, prvenstveno one za razrjeđivanje krvi, kao što su rivaroksaban i apiksaban, koji se koriste za prevenciju moždanog udara i krvnih ugrušaka.

    Među najkorištenijim su i lijekovi koje građani svakodnevno uzimaju – paracetamol i ibuprofen za bolove i povišenu temperaturu, pantoprazol za želučane tegobe i smanjenje kiseline, te aspirin koji se često koristi u terapiji za srce.

    Na listi se nalazi i kombinacija ibuprofena i pseudoefedrina za simptome prehlade i gripe, kao i empagliflozin, lijek za dijabetes koji pomaže u regulaciji šećera u krvi, ali i štiti srce i bubrege.

  • Sutra isplata uvećanih januarskih penzija u Srpskoj

    Sutra isplata uvećanih januarskih penzija u Srpskoj

    Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće sutra 178,3 miliona KM za januarske penzije koje su redovnim godišnjim usklađivanjem uvećane za 6,45 odsto u odnosu na decembarsku penziju, najavljeno je iz Ministarstva.

     

    Iz Ministarstva navode da prosječna penzija za januar iznosi 695 KM i čini 44 odsto prosječne plate isplaćene za decembar.

    Usvojenim budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno 2.162.600.000 KM, što je više za 196,6 miliona KM nego u 2025. godini, navodi se u saopštenju.

  • U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća – porast za čak 58%

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 preduzeća – porast za čak 58%

    Tokom prošle godine u Republici Srpskoj ugašeno je 506 preduzeća, što je za 58,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je odjavljeno 295 preduzeća, a kako kažu naši sagovornici, svako zatvaranje preduzeća predstavlja ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske.

    Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u istom periodu je zabilježen i blagi pad broja novoprijavljenih firmi u Srpskoj.

    Naime, prošle godine registrovano je ukupno 1.039 preduzeća, dok je u 2024. godini broj novoosnovanih bio 1.023.

    Povećan broj firmi u Banjaluci
    Kada je riječ o Banjaluci, prema podacima APIF-a, broj novoprijavljenih firmi u prošloj godini je 501, što je porast u odnosu na godinu dana ranije, kada ih je bilo 462.

    Međutim, broj odjavljenih firmi u Banjaluci takođe je u porastu, te ih je prošle godine bilo 163, dok je u 2024. godini ugašeno 104 preduzeća.

    Iz APIF-a navode da ovi podaci ukazuju na određene oscilacije u poslovnom okruženju te da se trendovi otvaranja i zatvaranja firmi razlikuju po regijama i djelatnostima

    Globalna ekonomska kriza
    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je do smanjenja broja firmi u Republici Srpskoj došlo usljed globalne ekonomske krize.

    “Sve se to prenijelo i na naše prostore, odnosno na Republiku Srpsku, i imalo je uticaja na smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, iako ukupan broj zaposlenih nije značajnije smanjen”, rekao je Škrebić.

    Dodao je da se ovakav trend vjerovatno neće značajnije promijeniti ni u ovoj godini, te da, s obzirom na trenutnu situaciju, postoje izgledi da se negativna kretanja nastave.

    Kako je pojasnio, na smanjenje broja preduzeća u Srpskoj utiče i rast prosječnih plata, koje su u proteklih pet godina povećane za 60 do 70 odsto.

    “Brz rast troškova ne prati odgovarajući rast produktivnosti.”

    Privredne aktivnosti padaju

    Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da privredne aktivnosti godinama unazad nastavljaju ozbiljno da padaju.

    “Generalno, privredna struktura imala je niže stope privrednog rasta prošle godine, a kao rezultat toga dolazi do zatvaranja i preduzeća, ali i do pada broja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, to su parametri koji idu jedni sa drugima.

    “I svako zatvaranje preduzeća je ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske”, kazao je Stanić.

    Komentarišući podatak da je u Banjaluci došlo do porasta broja novootvorenih firmi, Stanić navodi da to ukazuje na koncentraciju stanovništva i privrednih aktivnosti u manjem broju urbanih sredina.

    Manji gradovi zamiru
    “Banjaluka i Bijeljina zadržavaju određenu privrednu dinamiku, dok manji gradovi i opštine sve više zamiru. Nema novih privrednih aktivnosti, a dolazi i do intenzivnijeg iseljavanja stanovništva. Čak i pozitivan podatak o većem broju otvorenih firmi u Banjaluci ima svoju negativnu stranu, jer ukazuje na proces pražnjenja i ekonomske centralizacije Republike Srpske”, rekao je tada Stanić.

     

  • Potvrđen kreditni rejting, uz stabilne izglede

    Potvrđen kreditni rejting, uz stabilne izglede

    Međunarodne agencije “Standar i purs” i “Modis” potvrdile su kreditni rejting BiH, uz stabilne izglede, ukazujući na otpornost domaće ekonomije, ali i na rastuće fiskalne i političke izazove u narednom periodu.

     

    Agencija “Standard i Purs” zadržala je kreditni rejting BiH nivou “B plus” sa stabilnim izgledima i prema njenim procjenama, budžetski deficit rašće od ove godine, prvenstveno kao posljedica predizborne potrošnje, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Očekuje se da će prosječni budžetski deficit iznositi oko 2,1 odsto Bruto domaćeg proizvoda /BDP/ do 2029. godine, dok bi javni dug mogao porasti na približno 25 odsto u istom periodu.

    Stabilni izgledi, prema ocjeni analitičara ove agencije, odražavaju ravnotežu između solidnog ekonomskog rasta i ograničenih spoljnih neravnoteža, nasuprot rastućim fiskalnim pritiscima i ograničenoj političkoj efikasnosti uoči opštih izbora.

    Iz “Standard i Pursa” su dodali da složen institucionalni okvir i politički zastoji i dalje predstavljaju značajan rizik za donošenje i provođenje ekonomskih politika, dok se kao važan faktor stabilnosti ističe aranžman valutnog odbora, koji podrazumijeva fiksni kurs konvertibilne marke prema evru i pruža važan politički oslonac domaćoj ekonomiji.

    U izvještaju “Standard i pursa” navedeno je da se u narednom periodu očekuje ograničen napredak u ključnim reformama vezanim za proces pristupanja EU i Inicijativu za rast zapadnog Balkana, posebno uoči održavanja opštih izbora.

    Istovremeno, agencija “Modis” potvrdila je dugoročni kreditni rejting BiH na nivou “B tri” sa stabilnim izgledima, a prema njenoj ocjeni, ograničena politička saradnja unutar zemlje i dalje usporava donošenje ključnih zakona i sprovođenje reformi, što negativno utiče na efikasnost ekonomskih politika.

    – Iako su političke tenzije oslabile u odnosu na raniji period, one i dalje predstavljaju značajan ograničavajući faktor za unapređenje kreditnog profila zemlje – istakli su iz ove agencije.

    “Modis” procjenjuje da će se fiskalni rezultat BiH umjereno pogoršati usljed rasta socijalne potrošnje, ali naglašava da relativno nizak nivo javnog duga i dalje predstavlja važan faktor podrške kreditnom rejtingu.

    Očekuje se da će ukupna zaduženost javnog sektora ostati povoljna u poređenju sa zemljama sličnog rejtinga, uprkos rastu fiskalnih pritisaka.

    Prema izvještaju ove agencije, ekonomski rast BiH trebao bi ostati umjeren i uglavnom otporan na političke tenzije, iako strukturna ograničenja i budući uticaj mehanizma EU za oporezivanje ugljenika predstavljaju izazove za dugoročnu konkurentnost privrede.

    Stabilni izgledi obje rejting agencije odražavaju procjenu da će postojeća politička ravnoteža, aranžman valutnog odbora i nizak nivo zaduženosti javnog sektora omogućiti BiH da zadrži trenutni kreditni rejting u srednjoročnom periodu.

  • U “Šumama RS” izvršenje 90, a realizacija 92 odsto

    U “Šumama RS” izvršenje 90, a realizacija 92 odsto

    Fizički pokazatelji preduzeća “Šume Republike Srpske” za prošlu godinu govore da je izvršenje sječe i privlačenja šumskih sortimenata 90 odsto, dok je realizacija 92 odsto, izjavio je Srni pomoćnik ministra za šumarstvo Radenko Laketić.

    “Lično nisam zadovoljan, smatram da se kasnilo sa provođenjem mjera i nije u punom obimu iskorišteno ono što je Vlada Republike Srpske riješila za preduzeće”, istakao je Laketić.

    On je pojasnio da je kredit od 15 miliona KM, koji bio operativan već početkom aprila, trebalo hitno realizovati kako je i namijenjeno, odnosno za izvođače radova, čime bi bio zaustavljen njihov odlazak u Federaciju BiH, a bili bi i stimulisani za ostvarivanje većih učinaka.

    Fizički pokazatelji preduzeća “Šume Republike Srpske” za prošlu godinu govore da je izvršenje sječe i privlačenja šumskih sortimenata 90 odsto, dok je realizacija 92 odsto, izjavio je Srni pomoćnik ministra za šumarstvo Radenko Laketić.

    “Lično nisam zadovoljan, smatram da se kasnilo sa provođenjem mjera i nije u punom obimu iskorišteno ono što je Vlada Republike Srpske riješila za preduzeće”, istakao je Laketić.

    On je pojasnio da je kredit od 15 miliona KM, koji bio operativan već početkom aprila, trebalo hitno realizovati kako je i namijenjeno, odnosno za izvođače radova, čime bi bio zaustavljen njihov odlazak u Federaciju BiH, a bili bi i stimulisani za ostvarivanje većih učinaka.

    On je ukazao na to da je važno da se vodi računa o kvalitetnom krojenju stabala i sortimenata, odnosno da sjekač ne može prerezivati gdje hoće.

    “Radnici na krojenju i primanju učinka moraju biti kod proizvodnih radnika, da se vodi računa o kvalitetnom krojenju i klasiranju šumskih drvnih sortimenata. Ne može se desiti da imate značajno nižu cijenu od planske, to je nedopustivo jer se izgubio efekat povećanja cijena trupaca sa početka godine. Na realizovanih oko 960.000 metara kubnih četinara da je ostvarena planirana cijena /a ne niža za oko deset maraka po metru kubnom/ ostvario bi se značajno veći prihod”, istakao je Laketić.

    Prema njegovim riječima, rukovodstvo “Šuma” treba da pojača radnu disciplinu i da izvođenje radova podigne na maksimalan nivo.

    “Treba voditi računa da se izmiruju redovno obaveze prema izvođačima radova i da se svi radnici maksimalno radno angažuju. Oni koji ne mogu raditi u proizvodnji, mogu biti angažovani na šumsko-uzgojnim radovima i sakupljanju ostalih šumskih proizvoda”, rekao je Laketić.

    Rok za završetak finansijskog izvještaja preduzeća je kraj februara.

     

  • Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Odlazak radnika iz Srpske gorući je problem sa kojim se suočavamo i kojim se država što prije mora pozabaviti.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Naglašava da ankete poslodavac pokazuju da se polovina problema na koje se ljudi žale odnosi na državu, a 50% na probleme ekonomske prirode.

    – Nezadovoljni su malim platama, ali i zdravstvom, školskom, malim penzijama, na čemu država mora da radi. A mi se trebamo boriti da nađemo novu tehnologiju gdje možemo da zaradimo veće plate – ističe Trivić.

    Na pitanje da li se neki od navedenih problema mogu riješiti u skorije vrijeme, Trivić naglašava da bi poslodavci rado to uradili, ali da nisu u prilici.

    – Možeš nekome reći, daću ti regres, ali ti ne mogu podići platu. Ne mogu dati i jedno i drugo, zato što nemam. Privreda je već digla plate više nego što produktivnost kaže. Zato imamo probleme, zato imamo gubitak radnih mjesta. Nije stvar moje dobre volje da dam platu, nego mogu li je zaraditi ili ne mogu – kaže Trivić i naglašava da je domaća prerađivačka industrija za 3 godine izgubila 8.000 radnih mjesta.

    – Znači, rast plata koji nije vezana za produktivnost, uništava neka preduzeća, što će dovesti do toga da ćemo imati radnika onoliko koliko treba – poručuje Trivić.

    Nakon nedavnog sastanka sa sindikalcima, novi ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić naglasio je da je svjestan koliko je oblast rada važna.

    – Da bi jednog dana svi bili penzioneri i da bi mogli da imaju život dostojan čovjeka, segment rada mora da bude unaprijeđen. Jer, bez radnika, bez njihovog doprinosa, prije svega u ekonomskom smislu, nema ni napretka. Svjesni smo da u ovoj oblasti ima mnogo problema koje treba otkloniti, ali smo svjesni i toga da za kratko vrijeme ne možemo da uradimo ono što ne možemo da uradimo – naglašava Ostojić.

  • Američki građevinski div “Bechtel” ulazi u BiH?

    Američki građevinski div “Bechtel” ulazi u BiH?

    Američka kompanija Bechtel, jedna od najvećih i najuticajnijih građevinskih kompanija u svijetu, izrazila je interes za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C, na izuzetno zahtjevnoj dionici od Konjica do Aerodroma Mostar.

    Ovu informaciju od ogromne važnosti u ponedjeljak, 2. februara, gotovo nezapaženo, iznio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović tokom konferencije za medije.

    Potencijalna promjena svih planova i rokova
    Ako bi došlo do realizacije saradnje s Bechtelom, to bi moglo iz temelja promijeniti dinamiku izgradnje Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu, ali i značajno uticati na rokove njegovog završetka.

    “Razgovarali smo o Koridoru 5C na području između Konjica i Aerodroma Mostar, jer dio od Aerodroma prema Počitelju ide u punu implementaciju, a na sjeveru se projekti privode kraju”, kazao je Čović, govoreći o razgovorima s predstavnicima Bechtela.

    Najskuplje i najteže dionice u BiH
    Iako Čović nije precizirao o kojim se tačno dionicama radi, poznato je da se na ovom potezu nalaze najveće, tehnički najsloženije i najskuplje dionice Koridora 5C u BiH.

    Upravo realizacija ovih dionica presudno će odrediti brzinu završetka kompletnog auto-puta, s obzirom na to da će ostali dijelovi, posebno kroz Federaciju BiH, biti završeni znatno brže.

    Tunel Prenj – ključni izazov
    Na ovom pravcu nalazi se i tunel Prenj, najzahtjevniji infrastrukturni objekt u BiH i jedan od najdužih tunela u Evropi, dug skoro 11 kilometara. Procedura izbora izvođača za ovaj tunel traje već godinama.

    Mostar Sjever – Mostar Jug
    Druga kapitalna dionica je Mostar Sjever – Mostar Jug, jedna od najskupljih i najkompleksnijih dionica u zemlji, za koju se takođe već godinama vode tenderske procedure.

    Ova dionica počinje sjeverno od Mostara i završava kod Aerodroma Mostar, južno od grada.

    Između ove dvije dionice nalazi se i dionica Tunel Prenj (izlaz) – Mostar Sjever, koja je trenutno najmanje odmakla u pripremama i za koju još nisu provođene tenderske procedure.

    Osim toga, neizgrađena je i dionica Ovčari – Tunel Prenj koja se nalazi na potezu od Konjica do ulaza u tunel.

    Problem: Tenderi su već u toku
    Ipak, potencijalna implementacija saradnje s Bechtelom neće biti jednostavna, s obzirom na to da su neke od ovih dionica već u fazi tenderisanja, što može predstavljati pravne i tehničke izazove.

    Iako detalji nisu poznati, zna se da Bechtel vjerovatno neće dolaziti radi jedne dionice jer je to premali projekt za njega. Kompanija ima interes samo za izgradnju cijelih auto-puteva ili velikih dionica dugih desetine kilometara.

    Bechtel zainteresovan i za Jadransko-jonski auto-put
    Osim Koridora 5C, Bechtel je iskazao interes i za Jadransko-jonski auto-put.

    Riječ o putu koji bi se odvajao od Koridora 5C kod Počitelja. Dok bi Koridor 5C nastavljao prema Pločama, Jadransko-jonski auto-put bi vodila prema Stocu, a zatim dalje prema granici s Crnom Gorom.

    Prekretnica u izgradnji Koridora
    Za sada je riječ tek o razgovorima i neizvjesno je da li će doći do realizacije saradnje naročito na Koridoru 5C, posebno imajući u vidu da su pojedine dionice već u fazi tenderskih procedura. No, jasno je da bi eventualni ulazak Bechtela mogao predstavljati prekretnicu u izgradnji Koridora 5C kroz BiH, ocjenjuje Biznisinfo.

  • Reforma tržišta rada u BiH

    Reforma tržišta rada u BiH

    Broj zaposlenih u realnom sektoru u Federaciji BiH približava se broju penzionera, dok rast troškova života dodatno opterećuje i radnike i poslodavce. Ovo je analizirala o tome kakve promjene donosi Prednacrt Zakona o radu FBiH, jedne od najvažnijih reformi tržišta rada posljednjih godina.

    Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH dostavilo je Vladi Prednacrt zakona o radu, na kojem se radilo nekoliko godina, čime je započela formalna procedura za njegovo usvajanje. Nakon razmatranja u Vladi, konačnu riječ daće Parlament Federacije BiH.

    Predlagač zakona navodi da je cilj unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost, ali bez ugrožavanja poslovnog ambijenta.

    „Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru“, poručio je ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.

    Sindikat podržava ključne izmjene

    Da je novi zakon potreban, saglasni su socijalni partneri uključeni u njegovu izradu. Sindikati posebno pozdravljaju fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, uvođenje kaznenih odredbi za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva, kao i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora.

    „Ključne su mnoge stvari – od plata i dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika i sindikalaca. Ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego postojeći“, smatra Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

    Poslodavci traže korekcije

    Poslodavci ističu da im je usvajanje zakona važno zbog nastavka rasta preduzeća i investicija, ali naglašavaju da određena rješenja treba doraditi.

    „Jasno mi je da je bilo poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon i davali ugovore mjesec po mjesec, ali zbog pojedinačnih slučajeva ne treba cijelu privredu dovesti u neizvjesnost“, kaže Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

    Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodi da su nezadovoljni određenim institutima u zakonu, posebno vrstama ugovora.

    „Radimo kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci ponovo opteretiti, umjesto da se rasterete. Nije problem izračunati prosječnu satnicu pomnoženu s plaćenom pauzom i vidjeti o kakvim iznosima je riječ“, upozorava Nenadić.

    Ugovor na neodređeno kao pravilo

    Ministar Delić naglašava da ugovor na neodređeno vrijeme mora postati standardna praksa, uz jasnije definisanje ugovora na određeno kako bi se spriječile zloupotrebe.

    „Ugovor na određeno vrijeme biće zadržan, ali preciznije definisan kako se ne bi dešavalo da ljudi decenijama rade bez mogućnosti da steknu ugovor na neodređeno. Kada je riječ o pauzi, o tome smo razgovarali, ali kompromis još nije postignut“, navodi Delić.

    Dodaje da će zakonom biti definisani i novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu, kao i rad u periodima prirodnih nesreća.

    Potraga za kompromisom

    Poslodavci i resorno ministarstvo saglasni su da je privredi potrebno dodatno rasterećenje, dok struka smatra da je ključ u pronalaženju balansiranog rješenja.

    „Zakon je iskorak u odnosu na ranije stanje. Evropa je prostor u kojem su radnička prava najzaštićenija. Razmišljanja poslodavaca su djelimično opravdana, ali zato postoji dijalog i medijatorska uloga Vlade kako bi se našao kompromis“, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

    Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura s ciljem modernizacije tržišta rada, rasterećenja poslovnog sektora i unapređenja položaja radnika, piše Federalna televizija.

     

  • Računi rastu, usluge sve gore: Komunalna preduzeća traže nove cijene

    Računi rastu, usluge sve gore: Komunalna preduzeća traže nove cijene

    Početak 2026. godine građanima je, uz rast cijena hrane, donio i novi talas poskupljenja komunalnih usluga, pa kućni budžeti trpe dodatni pritisak.

    Dio računa već je uvećan, dok su nova povećanja najavljena i izvjesno je da će ih domaćinstva teško izbjeći. Od juče je skuplja mrežarina, što će, prema procjenama, povećati račune za električnu energiju u prosjeku za oko deset odsto.

    U brojnim lokalnim zajednicama korigovane su i cijene vode i odvoza otpada, a zahtjev za poskupljenje usluga uputila je i banjalučka „Čistoća“. Istovremeno, Eko toplane Banjaluka traže višu cijenu grijanja, pa bi, ukoliko prijedlog bude usvojen, računi porasli za 25 odsto, odnosno oko 30 KM za stan od 60 kvadrata.

    Kada se saberu već uvedena i najavljena povećanja, mjesečni izdaci za režije mogli bi biti veći za približno 50 maraka. Ta procjena odnosi se na jednočlano domaćinstvo, dok bi porodice morale izdvajati znatno više.

    Dodatno nezadovoljstvo izaziva obrazloženje komunalnih preduzeća, koja poskupljenja pravdaju otežanim poslovanjem i rastom troškova.

    S druge strane, potrošači se često suočavaju sa prekidima u snabdijevanju strujom i vodom, slabijim grijanjem tokom zime i neredovnim odvozom smeća, pa smatraju da kvalitet usluge ne prati tražene cijene.

    – Ovo nema nigdje! Čim im zafali para, pukne preko naših leđa. A, malo-malo, nema vode, nema struje, ljudi cvokoću uz hladne radijatore, smeće na svakom koraku… Pa, na osnovu čega komunalna preduzeća traže više para?! Ponašaju se prema nama kao prema budalama, jer plaćamo nešto što nemamo, ili bar nemamo u potpunosti, a još nam prijete više cijene?! Zbrze nešto u saopštenjima, a mi strahujemo koliko će nam se natovariti na leđa. Ako već ne mogu da vode preduzeća kako treba, ti direktori treba da se povuku – kaže Milenko S, građevinac iz Banjaluke.

    Ekonomisti ocjenjuju da su poskupljenja dodatni teret za stanovništvo, ali i da je problem u nedostatku povjerenja prema obrazloženjima preduzeća.

    – Naš narod stvarno nema povjerenje u ta povećanja cijena, čak i kad su ona, možda, opravdana. Zašto, zato što vjeruju da je to plod neefikasnog upravljanja i da se, onda, neki rashodi koji su posljedica toga, prevaljuju na cijene, odnosno na potrošače – ističe za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, preduzeća bi morala jasnije i otvorenije objašnjavati razloge za povećanje cijena.

    – Jer, ljudi vjeruju da je to posljedica nekog neefikasnog upravljanja. Zato bi trebalo da postoji transparentnost u strukturi troškova, u objašnjavanju koji su to razlozi koji dovode do povećanjem cijene usluga. Treba organizovati javne konferencije, prezentacije, ako treba čak i javne rasprave, prije nego dođe do poskupljenja – kaže Mlinarević i dodaje da bi se, na taj način, spriječilo da komunalna preduzeća, onako ovlaš, plasiraju informaciju da su neki troškovi porasli i da se moraju povećati cijene, a da građani, jednostavno, treba da shvate da to tako mora.

    On naglašava da bi odgovornost trebalo da snose i rukovodioci javnih preduzeća.

    – Treba da postoji jedna vrsta pritiska i na direktore koji upravljaju tim preduzećima, da ne mogu bez osnova da podižu cijene. I da će se, ako im je to praksa, naći na udaru čak i onih koji su ih delegirali na pozicije. Odnosno, da bi ih ta poskupljenja po inerciji, kao politički nepopularna, mogla koštati pozicije – poručuje Mlinarević.

    Građane dodatno zabrinjavaju upozorenja komunalnih preduzeća da bi, bez odobrenja za veće cijene, moglo doći do restrikcija u isporuci usluga.

    Iz banjalučkog „Vodovoda“ ranije su naveli da bi odbijanje poskupljenja moglo dovesti u pitanje redovno vodosnabdijevanje. Sredinom januara gradska toplana je samoinicijativno snizila temperaturu u stanovima sa 22 na 20 stepeni, a potom ponovo najavila mogućnost restriktivnog režima grijanja jer njihov zahtjev za povećanje cijene nije usvojen.

    Sve to dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među potrošačima, koji se suočavaju s većim računima, ali i neizvjesnim kvalitetom usluga.

  • Struja skuplja 10 odsto za građane, šest za privredu

    Struja skuplja 10 odsto za građane, šest za privredu

    Građani Republike Srpske od danas će plaćati električnu energiju skuplju za 10 odsto, dok će privrednicima računi od ovog mjeseca biti uvećani za šest odsto.

    Poskupljenje mrežarina najavljeno je u decembru prošle godine iz Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske (RERS), a primjenjivaće se u periodu od 2026-2028. godine.

    – Cijene će se primjenjivati od 1. februara, odnosno od računa koje će potrošači dobiti u martu – rekao je ranije Vladislav Vladičić, predsjednik RERS-a.

    Inače, distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto ali je na kraju odobreno povećanje od 20 odsto.

    Takođe, pored zahtjeva za većom cijenom mrežarine, ERS je išao i sa zahtjevom za poskupljenjem struje za 20 odsto, ali se nakon negodovanja javnosti od toga, bar za sada, odustalo.