Kategorija: Ekonomija

Privreda Republike Srpske posljednjih godina suočava se sa velikim izazovima i problemima koji se ogledaju u poslovanju i izvozu, a nastali su kao rezultat globalnih poremećaja dešavanja na zapadnoevropskom tržištu na kojem je došlo do pada tražnje, izjavio je Srni predsjednik Privredne komore Srpske Goran Račić.

– U gotovo svim oblastima u kojima smo prisutni na tržištu Zapadne Evrope imamo pad tražnje. Mi smo orijentisani na to tržište gdje izvozimo električnu energiju, obuću, namještaj, elemente za drvnu industriju, elektromašinsku industriju… Sve te oblasti su na Zapadu u krizi i u padu tražnje – rekao je Račić za Srna podkast.

On je podsjetio da se poslovanje Srpske odvijalo u uslovima pandemije virusa korone, zatim sukoba u Ukrajini koji je doveo do poremećaja u snabdijevanju i krize cijena energenata, smanjenja tražnje na zapadnom tržištu, kao i na činjenicu da je ekonomija Srpske uglavnom okrenuta ka zapadnoevropskom tržištu, na koje izvozi do 75 odsto domaćih proizvoda, a sa kojeg se uvozi oko 90 odsto proizvoda.

Prema njegovim rječima, na zapadu Evrope, građani nisu toliko orijentisani prema potrošnji kada očekuju neku neizvjesnost ili su suočeni sa problemima koji mogu da ugroze njihovu egzistenciju.

– To je dovelo da mi već tri zadnje godine imamo pad industrijske proizvodnje, da je tek u prošloj godini malo popravljena pokrivenost uvoza izvozom. U januaru je taj procenat prešao 70 odsto, ali januar nije reprezentativan mjesec za posmatranje – naveo je Račić.

On je istakao da postoje i određene obaveze preuzete u procesu pridruživanja BiH EU i na potpisan sporazum sa Energetskom zajednicom koji obavezuje da se već od ove godine na šest grupa proizvoda obračunava CO2, što stvara određene probleme kod domaćih izvoznika.

– Mi kao komora pokušavamo da na sve te izazove dajemo adekvatne odgovore i edukacije. U proteklom periodu imali smo dosta seminara, edukacija i obuka da bi obučili naše privrednike da sastave izvještaje i obračunaju CO2 na način da taj dio obaveze koji na njih pada ne ugrozi njihovo poslovanje u vezi sa tim pitanjem – rekao je Račić.

RAST CIЈENA NAFTE UZROKOVAĆE RAST CIЈENA PROIZVODA, A TIME INFLACIЈU

Goran Račić izjavio je da je eskalacija sukoba u Persijskom zalivu i ozbiljna prijetnja za domaću ekonomiju, jer će neminovno dođi do poskupljenja nafte i naftnih derivata, što će uzorokvati rast cijena proizvoda i samim tim može doći do inflatornih kretanja.

– Vidimo da je proteklih dana došlo do rasta cijena nafte i očekujem da će još rasti u narednom periodu. Veća cijena nafte znači i veće ulazne troškove koji operećuju nabavke proizvoda i samim tim doći će do rasta cijena i to može dovesti do inflatornih kretanja na ovim prostorima – rekao je Račić.

On je naglasio da to nije dobro jer je Republika Srpska u posljednje dvije godine uspjela da zaustavi inflaciju i da je drži na jednocifrenom iznosu od četiri do pet odsto, kao i da bi budućom inflacijom bile pogođene skoro sve privredne grane.

Račić je naveo da su očekivanja privrede da taj sukob neće trajati dugo, jer ako bude sigurno će doći do značajnih poremećaja u pogledu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima.

– Za nas je to problematično jer mi u Republici Srpskoj nemamo naftne terminale koje mogu da obezbijede značajne zalihe i na taj način ublažimo trendove u pogledu rasta cijena nafte. Isključivo smo orjentisani na one nabavke koje mogu da napune postojeće skladišne kapacitete koje naši distributeri imaju – naveo je Račić.

Evro nadalje pada i prodaje se danas (6.marta) za 1,156 dolara, što je njegova najniža vrijednost od kraja novembra, pošto investitori sve više kupuju američku valutu usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Visoke cijene energenata pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD, koje su najveći svjetski proizvođač nafte, prenosi Blumberg.

Valuta evrozone našla se pod pritiskom nakon što je Izrael izveo napad na Bejrut, pošto je taj potez označio značajno proširenje vojne kampanje protiv Irana, koja je počela nedjelju dana ranije uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Američki predsednik Donald Tramp je danas na svojoj društvenoj mreži Truth Social saopštio da Vašington neće skopiti nikakav dogovor sa Teheranom prije “bezuslovne predaje” Irana.

Trampov ultimatum praktično znači da Sjedinjene Američke Države više ne prihvataju diplomatske pregovore sa trenutnim strukturama vlasti u Teheranu.

Uslov za prestanak bombardovanja je postavljanje novog rukovodstva koje će biti “prihvatljivo” za Vašington i njegove saveznike, poručio je Tramp.

Zvaničnici Evropske centralne banke upozorili su da bi produženi rat na Bliskom istoku u koji bi se uključile dodatne države mogao istovremeno da podigne inflaciju u evrozoni i uspori ekonomski rast.

Analitičari ocjenjuju da trenutno postoji oko 55 odsto verovatnoće da ECB podigne kamatne stope u julu, dok investitori vide oko 85 odsto šanse za još jedno povećanje do decembra, prenosi Trejding ekonomiks.

Cijene nafte ponovo su danas drastično porasle, jer je eskalacija sukoba na Bliskom istoku ozbiljno poremetila globalne tokove energije.

Tako je nafta Brent skočila za više od sedam odsto na nivo od oko 91 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024. godine, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) za više od 10 odsto, na oko 89 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

Ministar energetike Katara Sad el Kabi rekao je da će izvoznici iz zemalja Persijskog zaliva obustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana ako tankeri ne budu mogli da prođu kroz Ormuski moreuz.

Moreuz je ključna ruta kojom se obično transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno.

U međuvremenu, tenzije ostaju visoke nakon što je Abas Arakči rekao da Iran ne traži pregovore.

Sjedinjene Američke Države signalizirale su moguće akcije za ublažavanje pritiska, uključujući potencijalno oslobađanje nafte iz strateških rezervi, a istovremeno su privremeno dozvolile Indiji da kupi dio ruske sirove nafte koja je već na moru.

Saudijska Arabija je podigla cijene nafte za azijske kupce i preusmjerila pošiljke preko luka Crvenog mora kako bi zaobišla Ormuz.

U proizvodnim preduzećima koja funkcionišu u sklopu Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske”, prije svega u Rudniku i Termoelektrani Gacko i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, postoje zloupotrebe koje se odnose na ograničenu radnu sposobnost, tzv. invalidi rada, i na korišćenje bolovanje.

Tvrdi ovo Luka Petrović, generalni direktor ERS, koji pojašnjava da se radne zloupotrebe dešavaju na način da radnik “donese od ljekara potvrdu da ne može da radi na radnom mjestu gdje je raspoređen i onda se prebacuje na druga, lakša radna mjesta, ali zadržava veću platu koju je imao na prethodnom radnom mjestu”.

Ljudi otvaraju bolovanje pa odu raditi nešto drugo

Petrović tvrdi i da ovo nije u njihovim rukama, već u rukama ljekara koji, kako je naveo, olako daju potvrde ljudima da ne mogu raditi na određenim radnim mjestima.

“Imate onda i zloupotrebu bolovanja, pa imamo slučajeve da ljudi uzmu bolovanje mjesec-dva, a rade negdje drugo, a istovremeno primaju 85 odsto plate, jer je toliko predviđeno prema Kolektivnom ugovoru u ERS kad su na bolovanju. Tu je zakazao kontrolni mehanizam koji uopšte ne reaguje. Zbog tih stvari se pojavljuju viškovi radne snage koja nije direktno na poslovima. Najviše problema je u dvije termoelektrane jer je tamo oko 3.800 ljudi. U hidroelektranama nemamo te probleme”, tvrdi Petrović.

Najčešće se prelazi iz proizvodnje

Da se ne radi o nekoj praznoj priči, potvrđuju za “Nezavisne novine” i u RiTE Ugljevik.

Naš izvor iz ovog preduzeća tvrdi da se u najvećem broju slučajeva radi o prelasku iz proizvodnih u neproizvodne pogone, ali i da postoji određeni broj radnika koji su teži slučajevi i koji su morali da mijenjaju radnu okolinu.

Ipak, kako navodi, ovo je problem pred kojim se ne smiju zatvoriti oči.

“Ti problemi nisu samo u Ugljeviku i Gacku, već su se, kako saznajemo, pojavili i u Termoelektrani Stanari. Postoji broj zloupotreba gdje radnici, ne mogu sad reći lako, ali na neki lakši način dobiju to rješenje od da im je umanjena radna sposobnost na radnom mjestu koje je uglavnom proizvodno i tačno je da su ta mjesta vrlo dobro plaćena. Kad pređu sa proizvodnog radnog mjesta, njima preduzeće obezbijedi novo radno mjesto u skladu sa njihovom ograničenom mogućnostima i stručnom spremom. To značajno utiče na finansijsko stanje preduzeća iz razloga što oni povuku tu svoju platu na neproizvodna radna mjesta, pa se stvara veliko opterećenje”, pojašnjava naš izvor iz RiTE Ugljevik.

Navodi da je zakon koji je omogućavao da radnici sa umanjenom radnom sposobnošću prelaze na lakša radna mjesta bio jako dobar, ali da je vremenom došlo do velikih zloupotreba jer se to pravo počelo koristiti maksimalno.

“Nekad je bilo da radnik kada pređe sa proizvodnog na neproizvodno radno mjesto sa sobom ponese svoj koeficijent složenosti poslova u vidu jedne nadoknade, ali naravno da to ne podrazumijeva sve ostale beneficije koje ima, rad noću, rad nedjeljom, rad na praznik. Oni sad u ovom slučaju sve to povuku sa sobom i to uvećava njihovu platu i rezultat svega toga je da radnici koji rade u proizvodnji znaju da imaju i manju platu od tih koji su prešli gdje nije direktna proizvodnja”, ističe izvor “Nezavisnih”.

Pored toga, dodaje da sada postoji problem i da je broj tih koji su tražili promjenu radnog mjesta toliki da ih više nemaju gdje ni rasporediti.

Novaković: Čitav niz zloupotreba

Da postoji čitav niz zloupotreba, od “produkcije invalida do bolovanja”, potvrđuje i Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik, koji kaže da je to sve prouzrokovano pravnim prazninama u postojećim zakonima.

“Bez pomoći države, skupštine, izmjena zakona, ali pomoći i gospodina Luke Petrovića i izmjena Kolektivnog ugovora, to se ne može riješiti”, kaže Novaković za “Nezavisne”.

RiTE Gacko: Odneseš doktoru novac i to je to

Potvrdu svega dobili smo i od naših izvora u RiTE Gacko.

“Imali smo slučajeve da se iz rudnika prebacuju na lakša radna mjesta. Ali više ima lažnih bolovanja. Odneseš doktoru 50-100 KM i to je to. Odu onda da rade negdje drugo, toga najviše ima tokom ljeta. Pored toga, dešava se da uzmu bolovanje, a odu da voze kamion za privatnu firmu”, tvrdi naš izvor iz gatačkog preduzeća.

Šta kažu u Fondu PIO?

Sa ovim problemima upoznati su, i to već godinama, i u Fondu PIO Republike Srpske.

Za “Nezavisne” navode da su prije nekoliko godina imali intenzivnu saradnju sa tadašnjim rukovodstvom RiTE Ugljevik i RiTE Gacko i radili i reviziju nalaza ocjene i mišljenja kojima je smanjena radna sposobnost zaposlenih, odnosno kroz medicinsku dokumentaciju, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti članova porodice.

Ipak, navode da je uloga Fonda u ovom postupku ograničena.

“Fond utvrđuje zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika u skladu sa zakonom, dok pitanja koja se odnose na organizaciju rada i raspoređivanje radnika spadaju u domen radnih odnosa kod poslodavca”, dodaju oni.

Poručuju da zahtjev za ocjenu radne sposobnosti podnosi osiguranik, a samo u izuzetnim slučajevima i poslodavac.

“Napominjemo da se osiguranik ne može obratiti Fondu zahtjevom za promjenu radnog mjesta, već se u postupku medicinskog vještačenja isključivo utvrđuje zdravstveno stanje i radna sposobnost osiguranika u skladu sa zakonom”, naveli su iz Fonda PIO.

Cijena nafte Brent raste i bliži se granici od 90 dolara za barel zbog rata na Bliskom istoku.

Prema podacima sa berzi, cijena nafte Brent je u 14 časova iznosila 89,384 dolara za barel, dok je američka nafta WTI dostigla 86 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prosječna cijena galona (3,785 litara) običnog benzina porasla je skoro 27 centi u posljednjih sedam dana, na 3,25 dolara, prenosi CNBC.

Ministar energetike Katara Sad al-Kabi upozorio je danas, 6. marta, da bi cijene nafte mogle da dostignu i 150 dolara po barelu ako tankeri ne budu mogli da prolaze kroz ključni Ormuski moreuz, koji je trenutno blokiran zbog ratnih dejstava.

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država je ušao u sedmi dan, a američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su SAD “tek počele da se bore”.

“Iran se nada da ovo ne možemo da izdržimo, što je zaista loša procjena”, napomenuo je Hegset na konferenciji za novinare.

Stručnjaci upozoravaju da dalje eskalacije sukoba mogu da izazazovu globalne nestašice i dodatno podignu cijene energenata, prenosi Tanjug.

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle na najviši nivo za četiri mjeseca, objavila je danas, 6. marta, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

FAO indeks cijena hrane porastao prvi put nakon pet mjeseci

FAO indeks cijena hrane (FFPI), koji prati mjesečna kretanja cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, porastao je prvi put nakon pet mjeseci, na 125,3 poena, što je za 0,9 odsto više u odnosu na januar.

Povećanje indeksa cijena žitarica, mesa i biljnih ulja više je nego nadoknadilo pad cijena mliječnih proizvoda i šećera, napominje se u izvještaju.

Indeks cijena žitarica porastao je za 1,1 odsto u odnosu na januar, na 108,6 poena, pošto su cijene pšenice porasle zbog mrazeva i rizika od oštećenja usjeva u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, kao i zbog logističkih problema u Rusiji i tenzija u regionu Crnog mora.

Biljna ulja na najvišem nivou od juna 2022. godine

Pored toga, indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,3 odsto i dostigao 174,2 poena, što je najviši nivo od juna 2022, uglavnom zbog rasta cijena palminog, sojinog i ulja repice, dok su cijene suncokretovog ulja blago pale.

Indeks cijena mesa porastao je za 0,8 odsto na mjesečnom nivou na 126,2 poena i sada je za oko osam odsto više nego prije godinu dana, uz značajan rast cijena goveđeg i ovčijeg mesa, dok su cijene svinjskog i živinskog mesa tek neznatno porasle.

FFPI i dalje ispod prošlogodišnjeg i rekordnog nivoa

Vrijednost indeksa cijena mlječnih proizvoda pala je za 1,2 odsto na 119,3 poena, uglavnom zbog nižih cijena sira, dok su cijene šećera pale za 4,1 odsto na 86,2 poena i dostigle najniži nivo od oktobra 2020. godine zbog očekivanja obilne globalne ponude.

Vrijednost FFPI je dalje niža za jedna odsto u odnosu na februar 2025. i za 21,8 odsto u odnosu na rekordne vrednosti zabilježene u martu 2022, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

Azijske berze u petak su imale mješovit učinak nakon blagih padova na Volstritu, dok je cijena nafte oslabila za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine. Istovremeno, rast cijena zlata i srebra pokazuje da investitori i dalje traže sigurnija utočišta usljed geopolitičkih tenzija.

Cijene nafte u petak su pale, donoseći kratkotrajan predah nakon naglih skokova ranije ove sedmice, dok rastu strahovi u vezi sa proizvodnjom i snabdijevanjem zbog rata s Iranom.

Američka referentna nafta WTI rano u petak je oslabila 1,2 odsto, na 80,07 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dostigla 81,01 dolar.

Brent, međunarodni referentni tip nafte, pao je jedan odsto, na 84,59 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigao 85,41 dolar.

Analitičari upozoravaju da bi dodatni rast cijena nafte mogao ozbiljno opteretiti globalnu ekonomiju. Ukoliko bi cijena dostigla 100 dolara po barelu i zadržala se na tom nivou, pojedini investitori i ekonomisti smatraju da bi to predstavljalo veliki pritisak za svjetska tržišta.

Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem situacije ove sedmice izazvala je snažne i česte oscilacije na finansijskim tržištima, ponekad i iz sata u sat.

Pad cijena nafte u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile privremeno, tridesetodnevno izuzeće Indiji za kupovinu ruske nafte, naveli su analitičari ING-a Voren Paterson i Eva Mantej u bilješci upućenoj klijentima. Kako ističu, to nije „prekretnica“, ali pokazuje nastojanje Vašingtona da ograniči rast cijena nafte.

Dalje kretanje cijena zavisiće od stabilnog obnavljanja protoka kroz Hormuški moreuz nakon poremećaja u kretanju tankera u tom području. Procjenjuje se da oko petine svjetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz ovaj tjesnac između Irana i Omana.

Terminski ugovori na američke indekse blago su porasli dok rat s Iranom ulazi u sedmi dan, a izraelski vazdušni napadi pogađaju prijestonice Irana i Libana. Fjučersi na indeks S&P 500 porasli su 0,2 odsto, dok su fjučersi na Dau Džons industrijski indeks bili viši 0,3 odsto.

Na azijskim tržištima, južnokorejski Kospi oslabio je 0,8 odsto, na 5.536,40 poena, nakon veoma turbulentne sedmice. Indeks je u srijedu potonuo 12 odsto, da bi u četvrtak gotovo izbrisao taj pad skokom od skoro 10 odsto.

Tokijski Nikkei 225 porastao je 0,4 odsto, na 55.518,63 poena.

Hongkonški Hang Seng skočio je 1,6 odsto, na 25.713,49 poena, dok je šangajski kompozitni indeks ojačao 0,1 odsto, na 4.113,70 poena.

Australijski S&P/ASX 200 pao je 1,1 odsto, na 8.845,30 poena.

Tajvanski Taiex zabilježio je pad od 0,4 odsto, dok je indijski Senseks oslabio 0,6 odsto.

Na Volstritu je u četvrtak indeks S&P 500 pao 0,6 odsto, na 6.830,71 poen. Industrijski Dau Džons oslabio je 1,6 odsto, na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq kompozit skliznuo 0,3 odsto, na 22.748,99 poena.

Akcije proizvođača čipova Brodkoma skočile su 4,8 odsto nakon što je kompanija objavila kvartalnu dobit i prihode iznad očekivanja, što je pomoglo da se ublaže ukupni gubici na Volstritu.

Akcije aviokompanija bile su među najvećim gubitnicima jer su više cijene nafte povećale troškove goriva, dok su stotine hiljada putnika ostale zaglavljene širom Bliskog istoka zbog rata.

Akcije American Airlinesa pale su 5,4 odsto, United Airlinesa pet odsto, a Delta Air Linesa 3,9 odsto.

U drugim ranim jutarnjim trgovanjima u petak, američki dolar ojačao je na 157,80 jena sa 157,56 jena. Evro je ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.

Cijena zlata porasla je 1,1 odsto, dok je srebro skočilo 2,7 odsto.