Kategorija: Ekonomija

Sa hrvatskog tržišta privremeno se povlače sve serije lijeka Zoltex 40 mg za pripremu rastvora za injekcije nakon što su u pojedinim uzorcima uočene čestice za koje se sumnja da potiču od materijala zatvarača na pakovanju, saopštili su Belupo i Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Kako navode, riječ je o serijama A99A1, A2VO1, XDOF1, X2XK1 i X2XJ1.

Iz HALMED-a navode da su u rastvoru su primijećene čestice za koje se pretpostavlja da potiču od materijala zatvarača na pakovanju.

Dodaju da na tržištu postoje drugi lijekovi istog farmaceutskog sastava, što pacijentima omogućava da nesmetano nastave terapiju.

Ljekari su pozvani da obavezno prijave svaku nuspojavu ili sumnju u neispravnost lijeka. Pacijentima koji su razvili neku nuspojavu savjetuje se da se obrate svom ljekaru radi dogovora o nastavku liječenja, a nuspojave mogu prijaviti i direktno Agenciji.

Inflacija i poskupljenja skoro svega od početka godine jedinu korist donose državi i entitetima koji će zbog većih cijena ubirati i više novca od poreza.

Kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, od početka ove godine je došlo do poskupljenja skoro svega, od mrežarine na računima za električnu energiju, svih osnovnih životnih namirnica, do drugih režijskih troškova, kirija, te je najavljeno poskupljenje i telekomunikacionih usluga, odnosno interneta i kablovske televizije.

Slijedi novi talas poskupljenja

Ono što se može reći je to da će nedugo poslije ovih drastičnih poskupljenja, u narednih nekoliko dana doći do još jednog talasa poskupljenja skoro svega, jer zbog napetih odnosa na Bliskom istoku cijene goriva su iz dana u dan sve veće.

Znamo da su cijene goriva ugrađene u skoro sve proizvode, pa je neminovno da će doći do povećanja cijena skoro svih roba i usluga.

Od ovoga će opet jedinu korist imati država i entiteti, jer će od naplate PDV-a dobijati veće iznose novca.

Država naplaćuje PDV od 17 odsto, te iznos koji se plati nije isti ako je na primjer jedan hljeb dvije KM ili ako košta 2,5 KM.

UIO BiH od PDV-a sakupio više novca

Inače, iz mjeseca u mjesec Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) objavljuje podatke o tome koliko je prikupljeno novca.

Prema njihovim podacima, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su milijardu i 885 miliona KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili milijardu i 801 milion KM.

“Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu”, stoji u saopštenju.

Dodaje se da je u februaru 2026. godine prikupljeno nešto više od milijardu KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

“Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM”, piše u saopštenju.

Godišnja inflacija 3,6 odsto

Takođe, prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH su u januaru u odnosu na decembar prošle godine više za 0,9 odsto.

“Nivo cijena u januaru 2026. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

I ovo su sve podaci u kojima nisu uračunate više cijene goriva.

Rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda, što u prvi mah može dovesti do zaključka da to pogoduje budžetu.

“Međutim, sa procesom rasta inflacije dolazi do smanjenja kupovne moći zarada zaposlenih u javnom sektoru, kao i drugih korisnika budžeta. Takav razvoj situacije dovodi do pritiska na povećanje zarada i ostalih fiksnih davanja iz budžeta tako da se otvara svojevrsna trka između rasta cijena i rasta zarada. U mjeri u kojoj rast zarada ne bude u stanju da apsorbuje posljedice inflacije država će imati povećanje fiskalnog kapaciteta. U slučaju ravnomjernog povećanja cijena i zarada i ostalih budžetskih davanja realni iznos javnih prihoda ostaće nepromijenjen”, istakao je Mlinarević.

Američko-izraelski rat protiv Irana doveo je do poremećaja izvoza nafte i gasa sa Bliskog istoka i primorao zemlje regiona Persijskog zaliva, od Katara do Iraka, na obustavu proizvodnje, dok je to obustavu tokom vikenda objavio i Kuvajt, piše danas Rojters.

Analitičari predviđaju da će i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati takođe uskoro morati da smanje proizvodnju pošto im ponestaje prostora za skladištenje nafte.

Kuvajtska naftna korporacija je počela da smanjuje proizvodnju nafte i aktivirala 7. marta klauzulu o “višoj sili”, zbog događaja koji su van njene kontrole usljed zatvaranja izvoza preko Ormuskog moreuza.

Nacionalna naftna kompanija u Abu Dabiju u Emiratima je juče saopštila da aktivno upravlja nivoima proizvodnje na moru kako bi sačuvala “operativnu fleksibilnost”.

U ključnom globalnom čvorištu za skladištenje i punjenje nafte došlo je do požara zbog toga što se zapalio otpad u luci Fudžejra u Emiratima.

Irak je takođe upozorio na dalja smanjenja proizvodnje nafte. Drugi najveći proizvođač OPEK-a, smanjio je proizvodnju skoro 1,5 miliona barela dnevno zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje i izvoz, a zvaničnici su 3. marta rekli Rojtersu da bi ta brojka mogla porasti na 3 miliona barela dnevno u roku od nekoliko dana ako se izvoz ne nastavi.

Ukupna iračka proizvodnja je u januaru iznosila oko 4,1 milion barela dnevno, pokazalo je  istraživanje agencije, što je oko 4 odsto svjetske proizvodnje.

Pored toga, u Iračkom Kurdistanu, autonomnoj kurdskoj oblasti na sjeveru Iraka, nekoliko kompanija je zaustavilo proizvodnju na svojim poljima kao mjeru predostrožnosti.

Region je u februaru izvezao 200.000 barela dnevno putem naftovodom u Tursku.

Istovremeno, Katar je 2. marta obustavio rad u svojim postrojenjima za tečni gas LNG, što je pogodilo neke od najvećih svjetskih postrojenja.

Kompanija QatarEnergy je takođe obustavila deo nizvodne proizvodnje dan kasnije, a 4. marta je aktivirala klauzulu o višoj sili  u vezi  isporuke LNG-a.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, obustavila je proizvodnju u svojoj rafineriji Ras Tanura kapaciteta 550.000 barela dnevno i počela je da preusmerava utovar sirove nafte iz istočnih luka u Janbu na Crvenom moru.

Rafinerija je ponovo pogođena 4. marta, ali nije pretrpjela oštećenja, saopštilo je saudijsko ministarstvo odbrane.

Izrael je takođe smanjio dio svoje proizvodnje nafte i gasa.

Pored toga, Kina takođe smanjuje obim rada rafinerija i zatvara neke jedinice za preradu sirove nafte, ili ubrzava planirano održavanje zbog poremećenog toka sirove nafte, navodi Rojters.

Indija u međuvremenu traži alternative i zamenske izvore sirove nafte, tečnog naftnog gasa (TNG) i tečnog prirodnog gasa (LNG) kako bi se pripremila ako kriza potraje duže od 10-15 dana, rekao je vladin zvaničnik.

Indonezija takođe mijenja način nabavke energenata i planira da poveća uvoz sirove nafte iz SAD kako bi nadoknadila smanjenu ponudu sa Bliskog istoka.

Blokirana ključna arterija

Kada je riječ o pomorskom saobraćaju, on je uglavnom zatvoren  kroz Ormuski moreuz nakon što je Iran napao najmanje pet brodova, sa ograničenim brojem tankera u tranzitu, blokirajući ključnu arteriju koja čini oko 20 odsto protoka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Britanska organizacija za praćenje bezbjednosti civilne plovidbe, UKMTO,  prijavila je nekoliko napada na brodove u regionu od 1. marta, uključujući tanker kod Kuvajta i kontejnerski brod u Ormuskom moreuzu.

Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu. Rast cijena energenata već izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije i dodatnog pritiska na životni standard.

Cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 92 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao da se nastavi. Energetski stručnjak Almir Bečarević izjavio je za “Nezavisne novine” da bi litar dizela na pumpama u BiH već naredne sedmice mogao koštati i više od tri marke.

„Ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 150 dolara po barelu, možemo očekivati i cijene između 3,50 i 3,80 KM po litru“, kazao je Bečarević.

U Republici Srpskoj se takođe očekuje poskupljenje. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi cijene goriva u narednim danima mogle dostići granicu od tri marke po litru.

„U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM“, istakao je Savić.

Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se maloprodajne cijene dizela u Federaciji BiH trenutno kreću od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz razlike između pojedinih benzinskih pumpi i do 0,50 KM. U Banjaluci se cijena dizela trenutno kreće između 2,62 i 2,85 KM po litru.

Iz Ministarstva navode da su razlike u cijenama posljedica prodaje ranije nabavljenih zaliha po starim cijenama, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim troškovima na tržištu. U Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži, pa je za veleprodaju maksimalna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a za maloprodaju na 0,25 KM.

Slične zabrinutosti prisutne su i u ostatku regiona. U Srbiji državni nameti čine oko 55 odsto cijene dizela i 57 odsto cijene benzina, a analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 20 odsto moglo značajno ublažiti rast cijena goriva.

U Sjevernoj Makedoniji vlasti poručuju da će reagovati ukoliko dođe do naglog skoka cijena nafte, uz mogućnost smanjenja akciza ili PDV-a kako bi zaštitile životni standard građana. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju.

U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

U Crnoj Gori opozicija upozorava na moguć domino-efekat i lančani rast cijena robe i usluga, te traži smanjenje akciza kako bi se ublažio pritisak na potrošače.

Hrvatska takođe najavljuje moguće intervencije, uključujući ograničavanje cijena goriva, posebno uoči turističke sezone. Procjene pokazuju da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.

U svim državama regiona zajednički cilj je da se poreskom politikom, kontrolom cijena i drugim mjerama ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i spriječi nagli udar na životni standard stanovništva.

Cijena nafte na svjetskim berzama dostigla je preko 92 dolara po barelu, zbog čega se očekuje novo poskupljenje goriva na pumpama. Litar dizela mogao bi u narednoj sedmici koštati i preko 3 KM, kazao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Prema njegovim riječima, ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 100 dolara po barelu, građani BiH će gotovo sigurno dočekati nove cjenovnike goriva na benzinskim pumpama.

“Ukoliko se to desi, možemo očekivati i cijene između 3,50 do 3,80KM po litri”, kazao je Bečarević.

Razlika u cijenama dizela na benzinskim pumpama u Federaciji BiH dostiže i do 0,50 KM po litru, pokazuju podaci Federalnog ministarstva trgovine.

“Maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) trenutno se kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike između različitih prodajnih mjesta”, kazali su.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži, budući da se zalihe nabavljene po ranijim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima. U cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, u Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži na naftne derivate.

Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

Cijena dizela na pumpama u Banjaluci, kreću  se od 2,62 do 2,85 KM po litru, rečeno  je za “Nezavisne novine” sa nekoliko benzinskih pumpi.

Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, istakao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

“U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM”, rekao je Savić.

Plenum Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine” upozorio je institucije BiH da imaju rok do 23. marta da ponude konkretna rješenja za probleme drumskog transportnog sektora, inače će prevoznici, zajedno sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, pokrenuti koordinisane regionalne proteste zbog, kako navode, višemjesečne diskriminacije vozača i transportnih kompanija.

Dodaju da nakon 14 mjeseci kontinuiranih zahtjeva, sastanaka, dopisa i upozorenja, plenum je donio zaključke i zahtjeve.

“Transportni sektor Bosne i Hercegovine, zajedno sa najorganizovanijim prevozničkim asocijacijama regiona Zapadnog Balkana, pokreće jedinstveni i koordinisani regionalni odgovor prostora od preko 17 miliona stanovnika.

Ukoliko do 23. marta  ne dođe do kredibilnog i sistemskog rješenja problema diskriminacije vozača i transportnih kompanija, transportni sektor će započeti regionalne proteste i institucionalne aktivnosti širom regiona”, navode iz  plenum Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine”.

Plenum konstatuje da u proteklih 14 mjeseci nijedan od ključnih zahtjeva transportnog sektora nije riješen, uprkos brojnim obećanjima i zaključcima institucija.

U proces su bile uključene institucije:

Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Savjet ministara BiH, kao i nadležni ministri i odgovorni funkcioneri.

“Podsjećamo na političku i institucionalnu odgovornost nosilaca funkcija  ministra Staše Košarca, ministra Elmedina Konakovića, ministra Srđana Amidžića, ministra Edina Forte, ministre u Vladama Republike Srpske i Federacije BiH, predsjedavajuću Savjeta ministara BiH, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zorana Tegeltiju, kao i predsjednike nadležnih komisija u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Plenum daje rok institucijama Bosne i Hercegovine do 23. marta  da kroz ozbiljnu državnu i regionalnu političku saradnju pokrenu stvarne i kredibilne aktivnosti prema Evropskoj komisiji i Vladama država regiona. Transportni sektor više ne prihvata improvizacije, medijske izjave, niti marketinške objave na društvenim mrežama koje stvaraju privid rješenja. Potrebne su konkretne političke i institucionalne odluke”, kazali su.

Do 50 odsto  transportnog sektora moglo biti dovedeno pred gašenje

Ističu da  obzirom na upozorenja da bi zbog postojećih restrikcija i diskriminacije do 50 odsto  transportnog sektora moglo biti dovedeno pred gašenje, Plenum zahtijeva da institucije Bosne i Hercegovine pripreme ekonomski plan zaštite sektora drumskog transporta.

“Ukoliko institucije ne uspiju postići rješenje sa Evropskom komisijom i Vladama država regiona, potrebno je planirati finansijski fond podrške transportnom sektoru u iznosu od približno 30.000.000 KM mjesečno, kako bi se očuvalo funkcionisanje kompanija i radna mjesta u sektoru”, pojašnjavaju.

Ističu da su u proteklih 14 mjeseci razgovarali sa pojedinim institucijama i po četrdeset puta.

” Dostavili smo stotine stranica analiza, prijedloga i rješenja. Ništa nismo zaboravili. Ništa nismo preskočili. Našu dobru volju i strpljenje institucije su koristile, a transportni sektor se danas osjeća prevarenim i iznevjerenim.Sve vam je poznato. Svi dokumenti su dostavljeni. Svi sastanci su održani”, navode.

Dodaju da ukoliko do 23. marta  ne dođe do konkretnih rješenja, regionalni protesti transportnog sektora biće pokrenuti širom regiona.

Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva

“Protesti će obuhvatiti i javnu odgovornost nosilaca funkcija na svim nivoima institucija Bosne i Hercegovine, jer javnost mora znati ko je i zašto 14 mjeseci ignorisao rješenje problema transportnog sektora. Informacije o odgovornosti institucija i pojedinaca biće predstavljene javnosti Bosne i Hercegovine  od vrata do vrata, građaninu po građaninu. Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva transportnog sektora”, zaključuju.

U Federaciji BiH /FBiH/, u cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, na snazi ostaju mjere ograničenja marži na naftne derivate, saopšteno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

Resorno ministarstvo pozvalo je građane da koriste mobilnu aplikaciju “FMT FBiH oil”, koja omogućava praćenje cijena na pumpama u realnom vremenu.

U saopštenju Federalnog ministarstva trgovine navodi se da se maloprodajne cijene dizelskog goriva /BAS EN 590/ na benzinskim pumpama u Federaciji BiH /FBiH/ kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike od čak 0,50 KM po litru između različitih prodajnih mjesta.

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži budući da se zalihe nabavljene po ranijim nabavnim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima, javljaju federalni mediji.

Cijena peleta u blagom je padu, a na tržištu ima dovoljno zaliha ovog energenta, rekao je Srni predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović.

Ivanović je dodao da je u Republici Srpskoj cijena tone peleta između 550 i 600 KM, dok je u Federaciji BiH trenutno nešto veća.

“Zbog toplijeg vremena smiruje se i potražnja”, naveo je Ivanović.

Prema njegovim riječima, visoka cijena gasa može otvoriti prostor i potrebu za alternativnim izvorima energije poput peleta.

“Proizvođači su podigli proizvodnju ove zime i fokus je bio na snabdijevanju domaćeg tržišta, što je za pohvalu”, naglasio je Ivanović.