VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa treba hitno da smanji zavisnost od sistema Visa i Mastercard

    Evropa “hitno” treba da smanji zavisnost od američkih platnih sistema kao što su Visa i Mastercard.

    Na to je upozorila Martina Vajmert, izvršna direktorka Evropske inicijative za plaćanja (EPI), grupe koja okuplja 16 najvećih evropskih banaka i finansijskih kompanija.

    “Veoma zavisimo od međunarodnih platnih rešenja. Imamo dobre domaće sisteme kartica, ali ništa što funkcioniše preko granica. Ako tvrdimo da je nezavisnost ključna, potrebna je hitna akcija”, rekla je Vajmert u intervjuu za Fajnenšel tajms (FT).

    Vajmert je istakla da banke i trgovci prepoznaju potrebu za izgradnjom evropske platne mreže koja funkcioniše preko granica, ali da je “geopolitički kontekst” učinio ovo pitanje centralnim i hitnim.

    Visa i Mastercard činili su gotovo dve trećine kartičnih transakcija u Evrozoni 2022. godine, a 13 članica EU nema nacionalnu alternativu američkim provajderima, navodi Evropska centralna banka (ECB), dodajući da čak i tamo gde postoje domaći sistemi, njihova upotreba opada.

    Evropski zvaničnici sve više brinu da bi američke platne kompanije mogle da zloupotrebe svoju moć u slučaju pogoršanja transatlantskih odnosa.

    Mario Dragi, bivši predsednik ECB, upozorio je da “duboka integracija stvara zavisnosti koje mogu da se zloupotrebe kada partneri nisu saveznici”.

    EPI, čiji su članovi između osalob BNP Paribas i Dojče Bank, je 2024. lansirao evropsku alternativu Apple Pay-u pod nazivom Wero, sa 48,5 miliona korisnika u Belgiji, Francuskoj i Nemačkoj, a planira širenje na onlajn i u prodavnicama do 2027. godine.

    ECB napominje da su prethodne inicijative privatnog sektora, uključujući raniji plan EPI za konkurentsku karticu, pokazale “teškoće u skaliranju”, jer “učesnici imaju problem da usklade zajedničke standarde”.

    Istovremeno, ECB promoviše digitalni evro kao inicijativu za jačanje monetarne suverenosti evrozone, a trgovci bi morali da ga prihvataju od 2029. godine.

    Međutim, Vajmert upozorava da bi, u slučaju pogoršanja geopolitičkih tenzija, digitalni evro mogao da stigne prekasno.

    “Problem je što će digitalni evro biti dostupan tek za nekoliko godina, možda i posle mandata (američkog predsednika) Donalda Trampa. Mislim da nam vreme curi”, zaključila je ona.

  • Tenzije SAD i Irana utiču na tržište, cijene nafte u porastu

    Tenzije SAD i Irana utiču na tržište, cijene nafte u porastu

    Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za oko jedan dolar po barelu nakon što je američko Ministarstvo prometa upozorilo brodove pod američkom zastavom da izbjegavaju plovidbu uz iransku obalu tokom prolaska kroz Hormuški moreuz i Omanski zaliv, zbog povećanih bezbjednosnih rizika.

    Fjučersi sirove nafte Brent porasli su za 1,08 dolara, odnosno 1,6 odsto, na 69,13 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skuplja za 95 centi ili 1,5 odsto i iznosila je 64,50 dolara. Tržišta su reagovala na procjene da bi nove tenzije mogle ugroziti globalno snabdijevanje.

    Agencija za pomorsku upravu pri američkom Ministarstvu prometa navela je da su se brodovi u tom području i ranije suočavali sa rizikom presretanja i ukrcavanja iranskih snaga, uključujući incident zabilježen početkom februara. Brodovima je preporučeno da se, prilikom prolaska prema istoku, drže bliže obali Omana.

    Ovaj potez obnovio je strah od mogućih poremećaja u isporuci energenata, jer kroz Hormuški moreuz prolazi oko petina ukupne svjetske potrošnje nafte. Analitičari navode da se cijene trenutno više kreću pod uticajem geopolitike nego realnih tržišnih pokazatelja ponude i potražnje.

    „Trgovina sirovom naftom ove sedmice imaće malo veze s fundamentima, a mnogo s premijom rizika povezanom s Iranom“, rekao je savjetnik za trgovinu naftom iz kompanije Ritterbusch and Associates.

    Prethodno su cijene bile u padu, produžavajući prošlosedmične gubitke, nakon što su SAD i Iran signalizirali spremnost da nastave indirektne razgovore, koje su obje strane ocijenile pozitivnim. Ipak, tržište i dalje procjenjuje mogućnost novih sankcija iranskom izvozu.

    Dodatnu neizvjesnost izaziva stav Vašingtona da pooštri sprovođenje sankcija na iransku naftu, dok Teheran najavljuje mogućnost presretanja tankera u regionu. Takvi rizici ublažili su procjene da će tržište ove godine ostati prezasićeno zbog povećane proizvodnje zemalja OPEK plus, kao i SAD, Kanade i Brazila.

    Istovremeno, uvoz nafte u Indiju ostaje pod znakom pitanja, jer je trgovinski sporazum sa SAD povezan sa obustavom kupovine ruske nafte, što usporava sklapanje novih ugovora sa rafinerijama.

    Ukupno gledano, kretanja cijena nafte trenutno su u najvećoj mjeri određena političkim tenzijama i bezbjednosnim procjenama, dok tržište pažljivo prati dalji razvoj odnosa između Vašingtona i Teherana.

  • Uvoz automobila u BiH oborio rekorde

    Uvoz automobila u BiH oborio rekorde

    U Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine uvezen 95.421 automobil, za koje su građani i firme, uključujući i plaćene dažbine, izdvojili skoro milijardu i po konvertibilnih maraka.

    Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila, dok su električna vozila prava rijetkost.

    Prema njihovim podacima, tokom prošle godine na bh. puteve stigla su 9.292 nova automobila, dok je čak 86.129 bilo polovnih vozila.

    Ukupna vrijednost uvezenih automobila iznosila je 1.145.335.182 KM, dok je na ime dažbina plaćeno dodatnih 262.720.176 KM.

    Ako se uporede raniji podaci, jasno je da je prošla godina donijela rekordan broj uvezenih vozila u BiH.

    Tako je 2024. godine uvezeno 89.207 automobila, dok je 2023. godine taj broj iznosio 72.237, a 2022. godine 55.224 vozila.

    Prema njihovim podacima u ovoj godini, tokom januara uvezeno je 5.120 auta, u vrijednosti od 68.889.107 KM, od kojih su 333 nova, a 4.787 polovnih.

    Koliko je uvezeno električnih vozila?

    Naime, prema podacima, prošle godine uvezeno je ukupno 207 električnih vozila ukupne vrijednosti od 11.297.468 KM  sa uračunatim dažbinama.

    Dok je u  2024. godini uvezeno 230 električnih vozila, vrijednosti 13.889.048 KM”, kazali su iz UIO BiH.

    Najskuplji uvezeni auto

    Kako dodaju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine najskuplji uvezeni auto bio je porše 911 GT3 RS, koji je vlasnika koštao ukupno 511.118 KM računajući i dažbine.

    “U ovoj godinu najskuplji uvezen auto je mercedes benc G klasa G450, čija  je vrijednost 302.806 KM sa uključenim dažbinama”, kazali su iz UIO BiH.

    BiH i dalje evropski auto-otpad

    Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da omjer broja novih i polovnih automobila govori da je BiH i dalje evropski auto-otpad.

    “Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža i koja su često bliža reciklaži nego novim vozilima naprednih tehnologija kakva preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama”, kazao  je Gavran.

    Dodaje da je tužno da ove godine BiH nema ni podsticaje za kupovinu električnih i plug-in hibridnih vozila, kakve su imali ranije u Federaciji BiH.

    “A da ne spominjem eventualne sistemske poticaje prevoznicima za obnovu voznog parka”, pojasnio  je Gavran.

    Ističe da je sve to štetno i za prirodu i zdravlje, povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju, a i ekonomski je negativno, jer su starija vozila manje efikasna i skuplja za održavanje zbog isteka garancije i češćih kvarova.

    Ekstremno visoke cijene

    Komentarišući podatke da je neko u BiH platio automobili u vrijednosti većoj od 511.00 maraka,  Gavran kaže  da je  riječ o izuzecima ekstremno visokih cijena, oni se odnose ili na rijetke ekstremno bogate pojedince ili na besramno rasipne vlasti.

    “Dok je poneki privatni vlasnik možda i pošteno zaradio novac za takvo vozilo, u BiH to često nije slučaj,  ničim se ne može opravdati kada se u vrhu liste najskupljih uvezenih vozila nalaze ona namijenjena vlastima u kojima se voze budžetski paraziti koji ni svoju platu nikada nisu opravdali”, kategoričan je Gavran.

  • Srpska se zadužuje po kamati duplo većoj nego zemlje EU

    Srpska se zadužuje po kamati duplo većoj nego zemlje EU

    Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.

    Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je to duplo više nego što za slična zaduženja plaćaju zemlje Evropske unije.

    Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira da se dugoročno na međunarodnom tržištu zaduži za pola milijarde evra, odnosno oko milijardu KM.

    – Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Ali je veoma bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.

    Prema riječima Stanića Vlada Republike Srpske, s obzirom na obim planiranog zaduženja u novom budžetu, praktično prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu, jer su domaći izvori ograničeni.

    – Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca, depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do 2 milijarde KM zaduženja, ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 odsto. To je granica preko koje se ne može – objašnjava Stanić.

    Zbog tih ograničenja, dodaje on, budžet mora da traži međunarodne izvore finansiranja, ali problem je i u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.

    – Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada, a građani ostaju bez informacija. A morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet – naglašava Stanić.

    Prema njegovim riječima, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora sa kojima vlast ima političke veze.

    – Pretpostavljam da će to biti neko od investitora sa kojima vlada još ima neke konekcije da li je to Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija koja je uvijek na raspolaganju…Problem je kod tih netransparentnih zaduženja, a ona su uvijek takva kad ne znamo ko je dao novac, što će cijena uvijek biti veća – rekao je Stanić i podsjetio da je planirano  odlukom Narodne skupštine da kamatna stopa bude između 5,5% i 6%,

    On podsjeća da se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 odsto, dok je u Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja oko 3,5 odsto.

    – Mi idemo na 5,5 do 6 odsto. Da je održana saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 odsto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje – tvrdi Stanić.

    Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.

    ko unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 odsto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata je moguća samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je očigledno nema – naglašava on.

    Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.

    – Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug. Zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste. Investicije su minimalne – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredne investicije planirano je svega oko 150 miliona KM, što je izuzetno skromno u odnosu na budžet koji je veći od 7 milijardi KM.

    – To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije – dodao je Stanić.

  • BRIKS: Fokus na integraciji članica i saradnji

    BRIKS: Fokus na integraciji članica i saradnji

    BRIKS je trenutno usmjeren na integraciju novih članica i proširenje saradnje, uz istovremeno zadržavanje otvorenih vrata za dalje proširenje, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije i ruski predstavnik u BRIKS-u Sergej Rjabkov.

    – BRIKS se trenutno nalazi u procesu razmatranja načina za proširenje i jačanje saradnje sa partnerima – rekao je Rjabkov za TASS.

    On je naveo da BRIKS ostaje otvoren za prijem novih članica, iako to trenutno nije prioritet te asocijacije.

    – Vrata BRIKS-a ostaju otvorena. Zemlje koje žele da se pridruže asocijaciji toga su svjesne – napomenuo je Rjabkov.

    On je dodao da je BRIKS u protekle dvije godine, tokom ruskog predsjedavanja, zabilježio eksplozivan rast, te da je sad fokus na agendi, pri čemu vlade, ministarstva i agencije članica blisko sarađuju u svim oblastima.

  • U Banjaluci kvadrat stana skoro 4.000 KM

    U Banjaluci kvadrat stana skoro 4.000 KM

    Prosječna cijena metra kvadratnog završenog prodatog stana u Republici Srpskoj u četvrtom kvartalu prošle godine bila je 3.052 KM, dok je u Banjaluci iznosila čak 3.936 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna cijena metra kvadratnog završenog prodatog stana u zadnjem kvartalu lani niža je za 0,7 odsto nego u istom periodu 2024. godine.

    U Republici Srpskoj je u četvrtom kvartalu prošle godine prodato 1.156 završenih stanova, od kojih je 292 bilo u Banjaluci.

    Korisna površina završenih prodatih stanova u posmatranom periodu bila je 62.558 metara kvadratnih.

  • Ko ima pravo na naknadu nakon dobijanja otkaza u Republici Srpskoj?

    Ko ima pravo na naknadu nakon dobijanja otkaza u Republici Srpskoj?

    Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

     

    BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

  • BiH ostaje bez evropskih sredstava?

    BiH ostaje bez evropskih sredstava?

    Od 976 miliona evra, koliko je BiH dobila iz Reformske agende EU, 261 milion namijenjen je za zelenu tranziciju, 223 miliona za razvoj privatnog sektora, 234 miliona za razvijanje ljudskog kapitala, a 257 miliona za temeljne sistemske reforme.

    Od ovih 976 miliona, predviđeno je da 280 bude dodijeljeno u vidu grantova, a ostatak kroz pozajmice, i to 454 miliona iz trezora EU, 241 milion iz fonda za zapadni Balkan.

    Novac dodijeljen po stavkama

    Prema podacima koje smo dobili iz Evropske komisije, ugrubo se može reći da je za razvoj digitalizacije EU dodijelila BiH oko 50 miliona evra, za sajber bezbjednost oko 20 miliona, dok je za reformu tržišta dodijeljeno oko 55 miliona evra.

    Za dekarbonizaciju planirano je 73 miliona evra, a za energetsku efikasnost još oko 47 miliona evra. Čak 200 miliona evra predviđeno je za reforme namijenjene poboljšanju poslovnog okruženja, a 15 miliona za reformu finansijskog sistema. Za obrazovanje je planirano oko 120 miliona evra, a oko 69 miliona za reformu rada, dok je 25 miliona odvojeno za reformu sistema socijalne zaštite.

    Za demokratizaciju planirano je oko 22 miliona, a 55 miliona za reformu pravosuđa. Za borbu protiv korupcije bi bilo izdvojeno oko 64 miliona evra, 41 milion za borbu protiv organizovanog kriminala, a 44 miliona za temeljna prava. Za viznu politiku i pitanja granica planirano je oko 22 miliona evra.

    BiH teško do novca

    Međutim, zbog kašnjenja predavanja liste reformi iz agende, kao i sporosti donošenja zakona na nivou BiH, već sada postoji opasnost da BiH neće uspjeti povući ovaj novac. Konačni rok za implementaciju reformi je kraj avgusta 2027, a BiH još nije ni počela, dok su ostale zemlje u regionu već gotovo godinu dana u samom reformskom procesu.

    Na primjer, iz oblasti energetike, reforme su trebale početi već 2024. godine, a BiH ni do kraja prošle godine nije ni započela svoj dio posla. I primjenu Trećeg energetskog paketa trebalo je završiti do kraja prošle godine, a BiH i u tom poslu znatno kasni. BiH je prošle godine trebalo i da započne s deregulacijom cijena energenata, posebno u oblasti električne energije, što je osjetljiva politička tema koju je teško očekivati da će biti pokrenuta u izbornoj godini. BiH je trebalo i da uvede tržišne principe u prodaji energije, posebno kada je riječ o tržištu električnom energijom prošle godine, a ni to nije ostvareno, iako je bilo određenog pomaka.

    EU priprema izvještaje i kontrolu

    Jedan od razloga što se bh. političari nisu previše uzrujali što se s reformama kasni je što je Komisija uvela mehanizam stroge kontrole kako se novac troši, a reforme primjenjuju.

    Kako je objašnjeno u dokumentu, Komisija će Evropskom parlamentu i Savjetu EU podnositi godišnji izvještaj o napretku u ostvarivanju ciljeva.

    “Godišnji izvještaj će se takođe baviti sinergijama i komplementarnostima Instrumenta s drugim programima EU, naročito podrškom obezbijeđenom na osnovu Uredbe (EU) 2021/1529, s ciljem izbjegavanja dupliciranja pomoći i dvostrukog finansiranja. Godišnji izvještaj biće dopunjen prezentacijama o stanju sprovođenja Instrumenta dva puta godišnje. Komisija će godišnji izvještaj dostavljati Odboru iz člana 31 Uredbe (EU) 2024/1449 i vodiće, najmanje dva puta godišnje, dijalog s nadležnim odborima Evropskog parlamenta, prema potrebi”, istaknuto je.

    Takođe je naglašeno da će biti ocjenjivan i stepen i kvalitet sprovođenja svih reformi i investicija radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Reformskoj agendi.

    “Korisnik će uspostaviti redovne i sistemske mehanizme praćenja i izvještavanja kako bi se informisalo o napretku ka ostvarivanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, naglašeno je.

  • Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU

    Isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji dostigle su istorijski maksimum u januaru, iako je uvedena potpuna zabrana ruskog gasa u evropskom bloku od 2027. godine, pokazuju podaci evropskog analitičkog centra “Brojgel”.

    Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU u januaru iznosio je 2,276 milijardi metara kubnih, u poređenju sa 2,05 milijardi metara kubnih u januaru 2025. godine, prenio je TASS.

    Isporuke u EU iz SAD te Trinidada i Tobaga u januaru su porasle za 18 odsto u poređenju sa decembrom i dostigle su osam milijardi metara kubnih.

    Evropa je u januaru ukupno uvezla 12,2 milijardi metara kubnih tečnog prirodnog gasa, što je za 1,3 odsto više nego u decembru 2025. godine i za šest procenata više nego godinu dana ranije.

  • Bitkoin naglo pada

    Bitkoin naglo pada

    ​Bitkoin je u četvrtak (5. februara) naglo pao, a njegov pad ubrzava se usred slabljenja sentimenta prema riziku, dijelom podstaknutog volatilnošću plemenitih metala i širokim padom tehnoloških dionica.

    Najveća svjetska kriptovaluta pala je na najniži nivo od 63.295,74 američkih dolara, što je njen najniži nivo od oktobra 2024., mjesec dana prije nego što je republikanac Donald Tramp pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, signalizirajući svoju namjeru da podrži kriptovalute u kampanji.Posljednji put je pala za 12.6 odsto na 63.525 američkih dolara, na putu najvećeg jednodnevnog pada od novembra 2022. godine.

    ​Bitkoin je u četvrtak (5. februara) naglo pao, a njegov pad ubrzava se usred slabljenja sentimenta prema riziku, dijelom podstaknutog volatilnošću plemenitih metala i širokim padom tehnoloških dionica.

    Najveća svjetska kriptovaluta pala je na najniži nivo od 63.295,74 američkih dolara, što je njen najniži nivo od oktobra 2024., mjesec dana prije nego što je republikanac Donald Tramp pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, signalizirajući svoju namjeru da podrži kriptovalute u kampanji.

    Posljednji put je pala za 12.6 odsto na 63.525 američkih dolara, na putu najvećeg jednodnevnog pada od novembra 2022. godine.