Kategorija: Ekonomija

Od tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u okviru “Elektroprivrede RS”, dvije su prethodnu godinu završile u plusu, a jedna u minusu.

“Hidroelektrane na Trebišnjici”

Kako se vidi u podacima koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi, “Hidroelektrane na Trebišnjici” iz Trebinja su prošle godine imale ukupne prihode od 70.167.744 KM, dok su ukupni rashodi bili 64.955.678 KM.

Tako je neto dobit HE na Trebišnjici nakon oporezivanja iznosila 2.815.736 KM.

Ovo je lošiji rezultat u odnosu na 2024. godinu, kada su ukupni prihodi “Hidroelektrana na Trebišnjici” iznosili 74.498.666 KM, a ukupni rashodi 67.542.599 KM, te je nakon oporezivanja neto dobit bila 4.541.229 KM.

“Hidroelektrane na Vrbasu”

Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Vrbasu”, čije je sjedište u Mrkonjić Gradu, one su tokom prošle godine imale ukupne prihode od 23.120.626 KM, a rashode 18.230.503 KM.

Ova hidroelektrana je nakon oporezivanja, prošle godine imala neto dobit od 4.479.830 KM.

Za HE na Vrbasu je prošla godina bila uspješnija od 2024. godine, kada su imale prihode od 21.474.780 KM, a rashode 17.191.623 KM, te dobit od 3.833.830.

“Hidroelektrane na Drini”

Sa druge strane, za “Hidroelektrane na Drini”, sa sjedištem u Višegradu, 2025. godina bila je dosta lošija u odnosu na 2024.

HE na Drini su prošle godine imale ukupne prihode od 36.091.483 KM, a ukupne rashode od 38.136.860 KM.

Nakon oporezivanja ova hidroelektrana je prošlu godinu završila sa minusom od 2.346.036 KM.

I 2024. godinu su nakon oporezivanja završili u minusu, ali minimalnom, i to ukupno 90.680 KM.

Tada su imali ukupne prihode od 37.264.831 KM, a rashode 36.815.058 KM.

Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini, rekao je prije nekoliko dana da je hidrologija bila veoma nepovoljna u prethodne dvije godine i jako je uticala na rezultate.

Na proizvodnju utiču dva faktora

“Na samu proizvodnju u jednoj hidroelektrani utiču dva faktora. Na jedan mi možemo uticati, a to je pogonska spremnost, odnosno da li mi možemo svu tu prispjelu vodu da obradimo, preradimo i proizvedemo električnu energiju. Sve ove godine koliko radi hidroelektrana, pogonska spremnost je na maksimalnom nivou. Drugi važan faktor je hidrologija, odnosno da li imamo dovoljnu količinu vode da pokrenemo čitav sistem i pogon i proizvodimo električnu energiju”, objasnio je Perišić.

Prema njegovim riječima, oni u prethodne dvije godine nisu uspjeli da ispune plan proizvodnje.

“Ovo je prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Ova godina je sušta suprotnost, te od početka godine imamo velike količine padavina. Na planinama oko rijeke Drine i njenih pritoka je još dosta snijega i mi se iskreno nadamo da ćemo ove godine uspjeti ispuniti plan proizvodnje, te stvoriti određene viškove kako bismo koliko-toliko amortizovali prethodne dvije godine koje su bile neuspješne”, naglasio je Perišić.

Rastuće tenzije na Bliskom istoku već se reflektuju i na domaće tržište, gdje su primjetna nova poskupljenja. Građani sa zebnjom prate razvoj situacije, svjesni da bi talas rasta cijena mogao tek da uslijedi.

U proteklih nekoliko dana gorivo je poskupjelo za oko deset feninga po litru, a iz sektora naftne industrije najavljuju dodatno povećanje cijene dizela od približno 20 feninga. Istovremeno, u trgovinama se obavljaju nove kalkulacije i popisi robe, što upućuje na moguće korekcije cijena i u maloprodaji.

Distributeri ističu da je rast cijena praktično neizbježan jer je nabavna cijena goriva već viša za oko 20 feninga. Kao razlog navode smanjenu ponudu sirove nafte na svjetskom tržištu, što se direktno odražava na cijene naftnih derivata.

Ipak, naglašavaju da snabdijevanje za sada funkcioniše bez zastoja i da su zalihe na domaćim pumpama stabilne. Prema njihovim tvrdnjama, nema naznaka nestašice, a očekuju da bi poremećaji mogli biti kratkoročni i da bi tržište uskoro moglo da se smiri.

Građani, međutim, imaju svježe sjećanje na poremećaje izazvane rusko-ukrajinskim sukobom prije četiri godine. Tada su cijene pojedinih proizvoda naglo rasle, pa je litar ulja dostizao i šest maraka, dok je gorivo koštalo oko 3,5 KM. Trenutno je cijena dizela približno 2,4 KM, a jestivog ulja oko 3,2 KM.

Svaka globalna kriza u pravilu pokreće i talas kupovine iz straha. Potrošači tada stvaraju zalihe osnovnih namirnica, pokušavajući da se zaštite i od eventualne nestašice i od novih poskupljenja, koja u nestabilnim okolnostima mogu uslijediti veoma brzo.

Sličan scenario bilježi se i ovih dana u Srpskoj, gdje su pojedini građani sa kanisterima dolazili na pumpe kako bi obezbijedili dodatne količine goriva. Ukoliko trgovci najave nova povećanja cijena, izvjesno je da bi se isti obrazac ponašanja mogao prenijeti i na kupovinu hrane i drugih potrepština.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik prošlu godinu je završila sa 27,8 miliona KM minusa, pokazuju rezultati poslovanja za 2025. godinu koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ostavrili su ukupne prihode od 165.728.618 KM, odložene poreske prihode 666.659 KM, te ukupne rashode u iznosu od 194.282.700 KM.

“Ostvaren je negativan rezultat poslovanja u iznosu od 27.887.423 KM. Najznačajniji razlog za ostvarenje negativnog rezultata poslovanja u 2025. godini su manje ostvareni poslovni prihodi preduzeća u odnosu na planirane. Prihod od prodaje električne energije je smanjen zbog manjeg ostvarenog obima proizvodnje električne energije u odnosu na planirani obim, te manje ostvarene jedinične cijene električne energije u odnosu na planiranu”, piše u rezultatima poslovanja.

Navodi se da je ostvaren i manji prihod od prodaje komercijalnog uglja u odnosu na planirani zbog manje ostvarene količine proizvedenog uglja.

Republika Srpska preuzela koncesiju i omogućila iskop na “Ugljevik istok 2”

Podsjećamo, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske prije nekoliko dana rekao je da je uplaćeno 58,6 miliona KM kompaniji “Comsar Energy Group Limited” za otkup jedne četvrtine preostalog vlasničkog udjela koje je Rašid Serdarov imao nad koncesijom privrednog društva “Comsar Energy Republika Srpska”.

To znači da Republika Srpska napokon ima vlasništvo nad ovom koncesijom, te je dozvoljen iskop uglja na ležištu “Ugljevik istok 2”.

Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto kazao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

“Ide se ka povećanju od 100 odsto kako sada stvari stoje”, kazao je Bečarević.

Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.

“A što se tiče cijene nafte ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu i nije doživjela takav skok cijene kao plin”, kazao je Bečarević.

Podsjetimo, veliki dio svjetskog snabdijevanja energijom dolazi s Bliskog istoka, pa je pomorski transport nafte i gasa u fokusu tržišta.

Iranska revolucionarna garda proglasila je zatvaranje Hormuškog moreuza i zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći, dok istovremeno američko-izraelski zračni udari na Iran podižu cijene nafte i otvaraju pitanje političkih posljedica po administraciju predsjednika Donald Trump. Najnovija eskalacija sukoba prijeti globalnoj ekonomiji, ali i unutrašnjim političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama uoči novembarskih izbora.

Iz Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) saopćeno je da je Hormuški moreuz zatvoren za sav pomorski saobraćaj. Brigadni general Sardar Ebrahim Jabbari poručio je da će „svaki brod koji pokuša proći biti zapaljen“, uz upozorenje da „ni jedna jedina kap nafte“ neće stići do Zapada.

Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kroz koju dnevno prolazi oko 15 miliona barela nafte, što je trećina globalnog pomorskog transporta ovog energenta. Iako je Teheran kasnije ublažio tvrdnje navodeći da formalna blokada nije proglašena, rizici su naglo porasli – ometanje navigacije, napadi na plovila i rast cijena osiguranja već utiču na tokove isporuke.

Cijena sirove nafte tipa Brent crude porasla je na više od 82 dolara po barelu, što je rast od 13 posto od 27. februara, da bi se potom blago spustila na oko 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada i eventualna dugotrajnija blokada mogla pogurati cijenu i prema 100 dolara, pa i znatno više.

Eskalacija je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli nove zračne napade na Iran, osam mjeseci nakon ranijeg bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja. Trump je najavio da će operacije biti nastavljene „snažno i precizno“ dok se ne ostvare zacrtani ciljevi, dok je iranski odgovor uključivao napade na američke baze i infrastrukturu u regiji.

Tržišta su dodatno uznemirena napadima na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući rafinerije i plinska postrojenja, te privremenim obustavama proizvodnje u pojedinim državama. Osiguravajuće kuće drastično su povećale premije ili u potpunosti povukle pokriće za prolaz kroz Hormuz, dok su pojedini tankeri promijenili rutu ili ostali usidreni.

Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni saveznici blago su povećali proizvodnju, ali kapaciteti alternativnih naftovoda ostaju ograničeni i potencijalno izloženi napadima. Analitičari ističu da bi dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuz imao znatno veći uticaj na cijene od dosadašnjih udara.

Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene goriva u SAD-u. Prema procjenama Federalnih rezervi Dallasa, poskupljenje Brenta od 10 dolara po barelu može povećati cijenu galona benzina za 0,25 dolara u roku od nekoliko dana, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije.

U takvim okolnostima, Trump bi mogao posegnuti za strateškim rezervama nafte, koje trenutno iznose oko 415 miliona barela. Ipak, procjene pokazuju da bi pri značajnom dnevnom trošenju te rezerve mogle trajati svega nekoliko mjeseci, dok neizvjesnost sukoba može potrajati znatno duže.

Ishod krize zavisit će od tri ključna faktora: obima iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, mogućnosti sigurnog transporta nafte do tržišta i političkog razvoja unutar samog Irana. Bez obzira na scenarij, jasno je da se energetska i geopolitička kriza međusobno prepliću, stvarajući rizike koji daleko nadilaze granice Bliskog istoka.

Za osam godina u Hidroelektranama na Drini urađeno je 12 značajnih investicija, rekao je direktor Hidroelektrane na Drini Nedeljko Perišić.

– U pitanju je zamjena tehnike. Trideset sedma je godina kako HE radi i evidentno je da dolazi i do zamora materijala i do zastarijevanja određene opreme. Mi smo se trudili da u skladu sa proizvodnjom, sa prihodima, adekvatno i na vrijeme mijenjamo vitalnu opremu. Sve te investicije su pomogle da preduprijedimo neželjene efekte, da podignemo efikasnost same proizvodnje – rekao je Perišić za ATV.

Istakao je da mogu biti ponosni jer su dobro procijenili i da sad imaju dobre efekte, ne samo mi u Višegradu nego cijeloj u Republici Srpskoj.

On je najavio i neke značajne investicije za naredni period.

– Ono što mi treba da uradimo je zamjena generatorskih prekidača. U pitanju je višemilionska investicija i ona neće do kraja biti realizovana u ovoj godini. Naša želja je da ove godine pokrenemo nabavku, da izaberemo dobavljača i da ga uvedemo u posao. Sigurno će neke dvije godine biti potrebne da se sprovede čitav proces od nabavke do konačne realizacije – rekao je on.

Dodao je da paralelno rade i projektovanje revitalizacije i modernizacije samog objekta.

– Bližimo se četvrtoj deceniji rada Hidroelektrane i to je po tehničkim parametrima trenutak kada bi trebalo doći do značajnijeg zanavljanja vitalne opreme kako bismo rok trajanja, odnosno taj eksploatacioni period HE produžili za još 40 godina – kazao je Perišić.

Energetski stručnjaci i investicione banke upozoravaju na nagli rast cijena nafte usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, dok su istovremeno na benzinskim pumpama u Sarajevu već zabilježena nova poskupljenja goriva.

Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda napali su Iran, a Teheran je uzvratio udarima na američke vojne baze u regionu. Geopolitičke tenzije pojačale su strah od prekida snabdijevanja energentima, posebno kroz Hormuški moreuz, ključnu tačku za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

Investiciona banka Citigroup u osnovnom scenariju očekuje da će se cijena nafte tipa „brent“ ove sedmice kretati između 80 i 90 dolara po barelu, prenosi Bloomberg. Analitičari procjenjuju da bi sukob mogao biti obustavljen u roku od dvije sedmice ukoliko dođe do promjena u iranskom rukovodstvu ili ako SAD prekinu operacije nakon slabljenja vojnih kapaciteta Irana.

S druge strane, analitičari iz agencije Wood Mackenzie iznose znatno pesimističnije prognoze. Prema njihovim analizama, zatvaranje Hormuškog moreuza ugrozilo bi oko 15 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i 20 odsto snabdijevanja tečnim prirodnim gasom, što bi moglo dovesti do rasta cijene iznad 100 dolara po barelu.

Potpredsjednik ove agencije Alan Gelder povukao je paralelu sa početkom sukoba u Ukrajini, kada je strah od gubitka ruskih energenata podigao cijenu nafte na više od 125 dolara po barelu, prenosi portal Oilprajs.

Istovremeno, rast cijena na svjetskom tržištu već se odražava na domaće tržište. Na benzinskim pumpama u Sarajevu jutros su zabilježena nova poskupljenja, a pojedine vrste goriva skuplje su za nekoliko desetina feninga po litru u odnosu na prethodne dane.

Podaci iz aplikacija za praćenje cijena pokazuju da na pojedinim benzinskim stanicama rast u kratkom periodu dostiže i do 50 feninga po litru u odnosu na stanje prije nekoliko dana, što potvrđuje trend naglog poskupljenja.

Referentna cijena sirove nafte Brent posljednjih dana porasla je na oko 70 dolara po barelu, što je najviši nivo od avgusta 2025. godine. Analitičari navode da je glavni razlog geopolitička neizvjesnost i rizik za transport kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskih isporuka energenata.

Zbog mogućnosti prekida isporuka ili napada na tankere, proizvođači i trgovci prilagođavaju rute i logistiku, što dodatno utiče na globalne cijene, a posljedično i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se tenzije nastave, stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena mogao potrajati i u narednim sedmicama.

Nakon izraelsko – američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i plina, nije pitanje hoće li ti energenti poskupiti, već koliko. U prvom redu nafta.

Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupila šest posto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.

Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno

“Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprječava 15 miliona barela sirove nafte dnevnog da stigne na tržište”, rekao je Horhe Leon šef Ristad enerdži, kompanije za geopolitičke analize.

Inače, sam Iran, proizvodi tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.

Može li cijena preći 100 dolara po barelu?

Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte prijeđu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.

“Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snadbijevanje naftom zbog poremećaja u snadbijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, rekao je Viliam Jakson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji Capital Economics.

Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu

Istovremeno, osim zatvaranja moreuza problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja Saudi Armaco, državne naftna kompanije Saudijske Arabije i jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu pogođeno je i zatvoreno je.

Sky News Arabia je objavila i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.

Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.

Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta

Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevnog, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.

Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevnog, procjenjuju u pojedinim kompanijama.

Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.

Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevnog u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.

I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.

“Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne škove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje”, objasnili su iz kompanije Rystad Energy.

Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.

“Pravilo je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 posto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu moglo bi dodati 0,6 do 0,7 posto globalnoj inflaciji”, rekao je Jackson, a prenosi DW.

Globalne cijene nafte porasle su nakon što su najmanje tri broda napadnuta u blizini Hormuškog moreuza, dok Iran nastavlja s napadima širom Bliskog istoka kao odgovor na kontinuirane udare SAD-a i Izraela.

Dva plovila su pogođena, dok je nepoznati projektil, prema navodima, eksplodirao u neposrednoj blizini trećeg broda, saopštio je Centar za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).

Iran je prethodno upozorio brodove da ne prolaze kroz moreuz, kroz koji se transportuje oko 20 odsto svjetske nafte i gasa.

Međunarodni pomorski saobraćaj gotovo je zaustavljen na prilazu moreuzu, a analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao dodatno povećati cijene energenata.

U ranim jutarnjim satima trgovanja u Aziji u ponedjeljak, globalne cijene nafte porasle su za više od 10 odsto.

Cijena Brent sirove nafte bila je viša za četiri odsto i iznosila je 76,16 dolara (56,53 funti) po barelu, dok je cijena američke nafte porasla za oko četiri odsto na 69,67 dolara.

„Tržište ne paniči“, izjavio je za BBC Saul Kavonic, šef istraživanja energije u MST Marquee.

„Sve je jasnije da do sada infrastruktura za transport i proizvodnju nafte nije bila primarna meta nijedne strane“, dodao je on.

Tržište će, prema ocjenama stručnjaka, pažljivo pratiti eventualni povratak pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, što bi moglo dovesti do stabilizacije i pada cijena.

Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi, u slučaju produženog sukoba, cijena nafte mogla premašiti 100 dolara po barelu.

U nedjelju je grupa zemalja proizvođača nafte OPEK+, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, postigla dogovor o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno kako bi ublažila rast cijena, ali dio stručne javnosti sumnja da će taj potez imati značajniji efekat.

Predsjednik AA Edmund King upozorio je da bi poremećaji mogli dovesti do rasta cijena goriva širom svijeta.

„Previranja i bombardovanje širom Bliskog istoka sigurno će biti katalizator za poremećaj distribucije nafte u svijetu, što će neminovno dovesti do povećanja cijena“, rekao je King.

„Obim i trajanje rasta cijena na pumpama zavisiće od toga koliko dugo će sukob trajati“, zaključio je on.