VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kilogram krompira 2,5 KM: Cijene povrća u Srpskoj DRASTIČNO SKOČILE, kupus skuplji čak tri puta

    Kilogram krompira 2,5 KM: Cijene povrća u Srpskoj DRASTIČNO SKOČILE, kupus skuplji čak tri puta

    U Srpskoj je poskupila gotovo sva hrana, a u odnosu na prošlu godinu cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle su čak nekoliko puta.

    Tako je u ovo doba lani kilogram krompira koštao 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM.

    Kako potvrđuju povrtari, vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

    I zvanična statistika pokazuje da je ovo povrće drastično poskupilo, a prema podacima Zavoda za statistiku RS, kilogram kupusa je u avgustu 2020. u prosjeku koštao 0,48, a u istom mjesecu ove godine čak 1,38 KM.

    U Udruženju povrtara RS objašnjavaju da su ove godine najskuplje kulture koje povrtari prošle godine, zbog daleko veće ponude od potražnje, nisu uspjeli da prodaju.

    – To su krompir i kupus kojih smo ove godine zasadili manje, pa je trenutno ponuda manja od potražnje. Proizvođači ovih kultura su prošle godine poslovali negativno – objašnjava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Brane Mastalo.

    Dodaje da su procjene da će, zbog smanjenja proizvodnje i suše, domaćeg krompira na tržištu biti samo do kraja ove godine.

    – Veleprodavci glamočki krompir sada otkupljuju po 1,2-1,5 KM, a njegova cijena u maloprodaji je oko dvije KM. S druge strane, vreća od 10-12 kilograma kupusa lani je koštala oko četiri, a sada između 12 i 16 KM. Dakle, i krompir i kupus su, u odnosu na lani, poskupili za najmanje tri puta. Zbog smanjene proizvodnje i suše, cijene povrća su astronomske, a i dalje će rasti – poručuje Mastalo.

  • Problemi u globalnom lancu snabdijevanja uskoro bi mogli postati još veći

    Problemi u globalnom lancu snabdijevanja uskoro bi mogli postati još veći

    Nedostatak računarskih čipova, zagušenje luka u epskim razmjerima i ozbiljan nedostatak vozača kamiona razlozi su zašto su svjetski lanci opskrbe pod velikim stresom.

    Noćna mora lanaca snabdijevanja podiže cijene za potrošače i usporava oporavak globalne ekonomije. Nažalost, Moody's Analytics upozorava da će se prekidi u lancu snabdijevanja “pogoršati prije nego što postanu bolji”.

    “Kako oporavak globalne ekonomije nastavlja da raste, sve je očiglednije kako će to biti spriječeno poremećajima u lancu snabdijevanja koji se sada pojavljuju na svakom uglu”, stoji u izvještaju Moody'sa.

    Zaista, MMF je u utorak snizio prognozu rasta SAD-a za 2021. godinu za jedan posto, što je najviše za bilo koju ekonomiju G7. MMF je naveo poremećaje u lancu snabdijevanja i slabljenje potrošnje, što je i samo djelomično uzrokovano uskim grlima u lancu opskrbe, poput nedostatka novih automobila uslijed nedostatka računarskih čipova.

    “Granične kontrole i ograničenja kretanja, nedostupnost globalne propusnice za vakcinu i otežana potražnja zbog ostajanja kod kuće spojili su se i stvorili savršenu oluju u kojoj će globalna proizvodnja biti otežana jer se isporuke ne vrše na vrijeme, troškovi i cijene će porasti i zbog toga rast BDP-a u svijetu neće biti tako snažan”, stoji još u izvještaju Moody'sa.

    Moody's je saopćio da bi “najslabija karika” mogao biti nedostatak vozača kamiona, problem koji je doprinio zagušenju u lukama i uzrokovao da benzinske pumpe u Velikoj Britaniji “presuše”.

    Nažalost, Moody's je upozorio da su pred nama “tamni oblaci” jer nekoliko faktora čini prevladavanje ograničenja u snabdijevanju posebno izazovnim.

    Prvo, kompanija je ukazala na razlike u načinu na koji se zemlje bore protiv Covida, pri čemu Kina ima za cilj nulti slučaj, dok su Sjedinjene Američke Države “spremnije živjeti s Covidom-19 kao endemskom bolešću”.

    “Ovo predstavlja ozbiljan izazov za usklađivanje pravila i propisa kojima se transportni radnici kreću u luke i čvorove širom svijeta i iz njih”, napisali su analitičari.

    Drugo, Moody's je naveo nedostatak ‘usklađenih globalnih napora da se osigura nesmetan rad’ svjetske logističke i transportne mreže.

    Drugi su mnogo optimističniji u pogledu izgleda lanca snabdijevanja.

    Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon smatra da će ove štucavice u lancu opskrbe brzo nestati.

    “To neće biti problem sljedeće godine. Ovo je najgori dio toga. Mislim da će se sjajni tržišni sistemi prilagoditi tome kao što su se kompanije prilagodile”, rekao je Dimon, prenosi CNN.

  • Volkswagen razmatra otpuštanje 30.000 radnika

    Volkswagen razmatra otpuštanje 30.000 radnika

    Kompanija Volkswagen razmatra otpuštanje do 30.000 radnika kako bi smanjila troškove i poboljšala konkurentnost sa igračima poput “Tesle”, piše danas list “Handelsblat”.

    List se poziva na prezentaciju izvršnog direktora kompanije Herberta Disa.

    “Nema sumnje da moramo da se pozabavimo konkurentnošću naše fabrike u Volfsburgu s obzirom na nove učesnike na tržištu”, rekao je portparol kompanije Mihael Manske, dodajući da je rasprava o tome u toku i da već postoji mnogo dobrih ideja, ali da još nema konkretnih scenarija.

    Portparol Volkswagenovog radničkog vijeća istakao je da je on, iako neće komentarisati spekulacije o tome je li je Dis zaista to rekao, ocijenio da je “ukidanje 30.000 radnih mjesta apsurdno i neosnovano”.

    Volkswagen takođe, razmatra uključivanje svojih poslova punjenja automobila i energije pored postojećih IPO planova /Incijalna javna ponuda/ za svoje odjeljenje akumulatora /baterija/, izjavio je glavni direktor za tehnologiju Tomas Šmal za magazin “Menadžer”.

    Šmal je naglasio da još ništa nije odlučeno i da će vjerovatno proći dvije godine prije nego što se nove kompanije osnuju i budu spremne za berzu.

    “Takođe moramo razmišljati u smislu cjelokupnih sistema”, napomenuo je Šmal, misleći na “Teslin” kompleks po sistemu “sve na jednom mjestu” sa sopstvenom mrežom za punjenje, solarne sisteme za zelenu električnu energiju i polise osiguranja automobila.

    Tesla proizvodi svoj automobil “Model tri” za 10 sati, dok je Volkswagenu potrebno 30 sati da napravi “ID. tri”.

  • MMF smanjio prognoze ekonomskog rasta BiH na 2,8 posto

    MMF smanjio prognoze ekonomskog rasta BiH na 2,8 posto

    Međunarodni monetarni fond smanjio je procjene ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u ovoj godini na 2,8 posto.

    Ovaj podatak naveden je u polugodišnjem izvještaju MMF-a Svjetski ekonomski izgledi.

    Prethodna procjena iz izvještaja objavljenog u aprilu bila je da će ekonomija BiH ove godine rasti za 3,5 posto.

    Inače, u novom izvještaju MMF predviđa rast bh. ekonomije naredne godine od 3,2 posto, a 2026. za 3 posto.

    Podsjetimo da je moguću reviziju ekonomskog rasta BiH ranije ove godine najavio Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, kada je kazao da je aprilska projekcija rasta od 3,5 posto uvjetovana široko dostupnim vakcinama u drugoj polovini godine. Međutim, vakcinacija u našoj zemlji nije išla kako je planirano, zbog čega su i procjene rasta smanjene.

  • Gorivo u Srpskoj ponovo poskupljuje, naftaši već odlučili za koliko

    Gorivo u Srpskoj ponovo poskupljuje, naftaši već odlučili za koliko

    Gorivo u Republici Srpskoj poskupilo je prošle sedmice, a novi cjenovnici na benzinskim pumpama mogu da se očekuju već krajem ove ili početkom naredne sedmice.

    Tako će litar goriva, i dizela i benzina, u Srpskoj da košta i do 2,30 konvertibilnih maraka.

    Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS, za Srpskainfo kaže da je poskupljenje odraz beraznskih cijena energenata.

    – Svi energenti na svjetskom tržištu su porasli, odnosno porasla je potražnja i sada imamo špekulativno formiranje cijena na berzama. Naftna industrija je vjerovatno najpogođenija. Nelogično je da u ovako kratkom vremenskom periodu, recimo, poskupi plin za 70-80 odsto. U samo tri ili četiri mjeseca – ističe Trišić.

    Trišić kaže da u ovom trenutku ne bilježimo rekordno visoke cijene goriva, navodeći da je taj rekord bio prije četiri – pet godina.

    – Imali smo u cijelom regionu i Evropskoj uniji daleko veće cijene, možda prije četiri – pet godina, samo se ne sjećamo. Mislim da poskupljenje u svakom slučaju prati taj berzanski indeks koji je na rekordnom nivou. A sadašnje cijene goriva su na nivou iz 2018. godine i blizu je da se vrati na nivo iz 2014. godine – dodaje Trišić.


    On ističe da su naši distributeri u nekoj, uslovno rečeno, nevolji jer rafinerije iz dana u dan povećavaju svoje cijene.

    – Mislim da će do kraja ove ili početkom naredne sedmice sigurno doći do poskupljenja bar za četiri-pet feninga – dodaje Trišić.

    Zalihe ovdašnjih ditributera, kako ističe, traju od sedam do deset dana, u zavisnosti od kapaciteta benzinske pumpe i od prodaje goriva.

    Dakle, svakih sedam do deset dana distributeri nabavljaju nove količine goriva.

    U Republici Srpskoj je, kako dodaje, gorivo i dalje najjeftinije u regionu.

    Trenutno su cijene oko 2,22 KM, dok je u Federaciji deset feninga skuplje.

    On kaže da se domino efekat sa cijenama očekuje u svim zemljama.

    U Crnoj Gori je tako prije dva – tri dana gorivo poskupilo na 2,60-2,80 KM.

    Gorivo je juče poskupilo i u Hrvatskoj i sada košta gotovo tri konvertibilne marke.

    Zbog toga mnogi u pograničnim područjima prelaze na teritoriju BiH kako bi nasuli pun rezervoar u autu.

    Tokom najstrožih mjera zbog pandemije novog virusa korona, u proljeće prošle godine, u Republici Srpskoj je Vlada RS ograničila marže distributerima naftnih derivata. U tom periodu i nekoliko mjeseci poslie gorivo je bilo na rekordno niskom nivou.

  • Banjaluka dobija fabriku namjenske industrije

    Banjaluka dobija fabriku namjenske industrije

    Tehnički remont Bratunac će u Banjaluci ili njenoj okolini u narednih 12 mjeseci izgraditi fabriku.

    Potvrdio je ovo za “Nezavisne novine” Slaven Ristić, direktor ove kompanije iz oblasti namjenske industrije.

    On je naglasio da bi izgradnja trebalo da počne u naredna tri mjeseca i da će fabrika u početku zapošljavati između 200 i 300 ljudi, a da su u planu i proširenja proizvodnje.

    “Ovo je ujedno i dobra poruka da se otvaraju fabrike i radna mjesta jer bez proizvodnje i dodane vrijednosti koja se u njima stvara nema ni jake države”, zaključio je on.

    Prvu informaciju o izgradnji ove fabrike u ponedjeljak je dao Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji je na sajmu naoružanja u Beogradu istakao da će RS pomoći svoju namjensku industriju.

    Dodik je rekao da će za razvoj namjenske industrije u RS biti potrebna pomoć države, što će, kako je naglasio, RS i učiniti jer želi da razvija svoju namjensku industriju.

    “Danas su proizvodnja i promet naoružanja očigledno u snažnom porastu, što govori o tome da je osjećaj nestabilnosti u značajnom dijelu svijeta visok, što produkuje zahtjeve za novim borbenim sredstvima, oružjem i municijom”, rekao je Dodik.

    Na ovom sajmu bijeljinski “Orao” i Tehnički remont Bratunac predstavili su svoje proizvode. “Orao” je promovisao remontovani motor vajper, koji se ugrađuje u avion super galeb G4, dok je TRB predstavio multifunkcionalno oklopno vozilo despot, poluautomatski pištolj RS devet vampir, upaljače za vojnu namjenu i niz drugih proizvoda i usluga.

    Inače, i namjenska industrija u BiH takođe je u proteklih godinu dana pogođena krizom usljed virusa korona. Vidljivo je ovo iz podataka koji su objavili nadležni.

    Prema podacima Vlade FBiH, namjenska industrija tog entiteta je u prošloj godini ostvarila pad od 15 odsto u odnosu na 2019. godinu, ostvarivši ukupan prihod od oko 258 miliona maraka.

    “Vlada je zadužila nadzorne odbore i uprave ‘Zraka’ d.d. Sarajevo, ‘Binasa’ d.d. Bugojno i ‘Pretisa’ d.d. Vogošća da u što kraćem roku organizuju održavanje sjednica skupština ovih društava u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, a na kojima će obavezno biti razmatrani izvještaji o prošlogodišnjem poslovanju”, kažu oni, uz napomenu da je naloženo nadležnom ministarstvu da predloži mjere i aktivnosti za realizaciju Akcionog plana u FBiH za period od 2012. do 2022. godine, u skladu sa Strategijom razvoja namjenske industrije.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz oružja i municije iz BiH ni ove godine neće dostići pretpandemijske rezultate, mada se još o tome ne može zvanično suditi, jer podaci nisu potpuni. Ratko Kovačević, portparol UIO, poslao nam je podatke za prvih devet mjeseci ove godine, prema kojima je izvezeno oko 3.300 tona oružja, municije, dijelova i pribora u ukupnoj vrijednosti od oko 133 miliona maraka. U prošloj cijeloj godini, kako je saopštio, izvezeno je 3.600 tona ukupne vrijednosti od 141 milion maraka.

    Kovačević nam je objasnio da postoji disparitet između podataka koje ima UIO i podataka koje navodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zato što, kako je objasnio, ovo ministarstvo daje posebne dozvole za izvoz ove opreme, na osnovu čega se planira proizvodnja i druge aktivnosti.

    Prema Kovačevićevim podacima, 2019. godine izvezeno je 5.200 tona ove opreme ukupne vrijednosti 213 miliona maraka, 2018. 5.400 vrijednosti 205 miliona maraka, a godinu ranije 5.900 tona vrijednih 193 miliona maraka.

    Prema podacima Spoljnoprivredne komore BiH, daleko najveći ovogodišnji partner BiH su SAD, u koje smo izvezli gotovo trećinu ukupne količine. Iza SAD su redom Egipat, Češka, Slovenija, Turska, Saudijska Arabija, Srbija, Njemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati.

  • Novi udar na džepove građana BiH: Gume za auta skuplje deset odsto

    Novi udar na džepove građana BiH: Gume za auta skuplje deset odsto

    Zimska oprema na automobilima u BiH obavezna je od 1. novembra, a građani će ove godine prilikom kupovine guma morati da izdvoje više novca jer su pneumatici ove godine skuplji i više od deset odsto nego prošle godine.

    Naime, ranije su vozači u BiH obaveznu zimsku opremu morali imati od 15. novembra do 15. aprila, a od ove godine je to od početka narednog mjeseca, tako da je u radnjama koje se bave prodajom i montažom guma posljednjih dana počelo interesovanje za prodaju zimske opreme, ali i zamjenu guma na četvorotočkašima.

    Iz firme “Auto Milovanović” kazali su da već vlada veliko interesovanje za kupovinu guma, ali i da su cijene nekih brendova guma ove godine više u odnosu na prošlu godinu.

    “Cijena guma zavisi od veličine, ali i proizvođača. Tako se cijene 14 kreću od 60 do 100 KM za jednu gumu, 15 su od 67 do 110 KM, dok je 16 od 67 do 147 KM”, kazali su iz “Auto Milovanovića” za “Nezavisne novine” i dodali da građani najviše traže i kupuju sava gume.

    Iz tržnog centra “Centrum” kazali su da se posljednjih dana dosta ljudi interesovalo za kupovinu zimskih guma.

    “Cijene se kreću od 66 do 92 KM, zavisno od proizvođača i veličine gume”, kazali su iz “Centruma” za “Nezavisne novine”.

    Da je došlo do poskupljenja zimskih guma potvrdili su nam i u preduzeću “Kemoimpex” u Banjaluci, koji kažu da su ove godine cijene više za pet do deset odsto, te da sve zavisi od veličine, ali i brenda gume.

    “U proteklih nekoliko dana počelo je interesovanje građana za zimske gume. Veću gužvu očekujemo u narednom periodu”, kažu u ovom preduzeću.

    I u Sarajevu su građani počeli s kupovinom zimske opreme.

    “Cijene guma ove godine veće su za deset odsto, te nije neka gužva, ali ima kupaca koji kupe i odmah montiraju gume u želji da ne upadnu u gužve koje će nastupiti u narednom periodu kada su u pitanju montaže”, kažu iz “Makbel guma” iz Sarajeva.

    U vulkanizerskoj radnji “Stop” u Banjaluci su potvrdili da su već primjetne gužve za postavljanje zimskih guma, koje su počele prije tri-četiri dana, te da u narednom periodu očekuju pravu navalu.

    “Cijene zamjene guma se nisu mijenjale u odnosu na prošlogodišnje i iznose od 10 do 14 KM, dok su cijena guma veće i za više od 10 odsto nego prošle godine, ali opet sve zavisi od veličine i proizvođača guma”, ističu u ovoj radnji.

    Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kaže da je bitno zamijeniti ljetne pneumatike zimskim, te ističe da od 1. novembra do 1. aprila sljedeće godine sva motorna vozila moraju imati odgovarajuću zimsku opremu i koristiti je bez obzira na vremenske uslove. “Ako nemate zimske gume, onda je obavezno nošenje lanca”, kaže Radović te apeluje na sve vozače da poštuju saobraćajne propise.

    Kako kaže, za neposjedovanje zimske opreme, prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, izriče se kazna od 40 KM i po potrebi takvo vozilo se isključuje iz saobraćaja.

  • Radnici su sve češće prinuđeni svoje plate i doprinose tražiti putem sudova

    Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Dešavalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.

    Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.

    U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.

    “Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

    Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.

    “Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu”, istakli su iz PU.

    Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.

    “Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec”, kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer ‘samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu’.

    Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.

    Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.

    “Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum”, kazao je Maričić.

    Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnje.

  • Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruska banka postala najvrednija u Evropi

    Ruski Sber (ranije poznat kao Sberbanka) postao je ovih dana tržišno najvrednija banka u Evropi, pretekavši britanski HSBC.

    Indeks Moskovske berze RTS skočio je u drugoj nedelji oktobra i prvi put u deceniji probio se iznad granice od 1.800 poena.

    Iako je vodeći RTS indeks od početka godine porastao oko 32 posto, većina ulagačke pažnje usmerena je na bankarski sektor, koji je od početka godine porastao preko 70 posto.

    Cena deonica Sberbanke uzletela je na istorijski maksimum: jedna akcija vredela je više od 366 rubalja (5,10 dolara), a tržišna kapitalizacija premašila je 8,25 biliona rubalja (113 milijardi dolara), čak 30 milijardi iznad britanskog HSBC-a.

    Ruski div je protekle dve godine iskoristio za važne strateške odluke. Strateški, Sberbanka će se u idućim godinama okrenuti finteku i internetskim uslugama. Oko stotinu od 13.000 poslovnica banke već je transformisano u okviru novog ekosistema, a u planu je otvaranje još oko 6.000.

    Osim toga, Sberbanka je iskoračila i izvan samog bankarskog poslovanja. Upravo je ovih dana objavljeno kako su najveći ruski zajmodavac i internetska kompanija Mail.Ru uložili dodatnih 12,2 milijardi rubalja (168,39 miliona dolara) u svoje zajedničko ulaganje u vožnju i dostavu hrane. Finansiranje se osigurava u obliku kapitala. Ukupno finansiranje JV-a od njegovog početka u decembru 2019. sada iznosi 45 milijardi rubalja, pri čemu su obe firme doprinele jednakim iznosima, držeći svaka udeo na 45,01 odsto, piše hrvatski Tportal.

    Pre nekoliko meseci Sberbanka je najavila kako namerava da smanji prisutnost na evropskom bankarskom tržištu zbog pogoršanja geopolitičkih uslova. Već su napustili Tursku, a razmatraju načine kako da smanje svoju prisutnost u Evropi, piše portal.

    Sberbanka je prisutna u Evropi s bankarskom grupom Sberbank Europe Group koja ima sedište u Beču i u njenom je stopostotnom vlasništvu. Sberbank Europe posluje na osam evropskih tržišta – u Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Nemačkoj.

  • Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Druga najmnogoljudnija država u mraku: “Zastrašujuće”

    Indija se suočava s pretećom krizom električne energije jer su zalihe uglja u elektranama pale na neviđeno niske nivoe.

    Pojedine regije upozoravaju na velike probleme, prenosi Gardijan.

    Pokrajine širom Indije izdale su panična upozorenja da su zalihe uglja u termoelektranama opasno niske.

    Prema podacima Centralnog kabineta za električnu energiju Indije, gotovo 80 odsto državnih elektrana na ugalj nalazi se u kritičnoj ili veoma kritičnoj fazi, što znači da bi njihove zalihe mogle nestati za manje od pet dana.

    Neke indijske pokrajine su već sad bez električne energije. Tokom poslednje dve decenije, domaća proizvodnja uglja u Indiji nastavila je da eksponencijalno raste, iako je zbog pandemije došlo do manjeg pada proizvodnje od manje od jedan odsto od 2019. do 2020. godine.

    “Trenutna kriza ne manifestuje se nedostatkom rudarskih kapaciteta, već je uzrokovana nepravilnim predviđanjem, planiranjem i skladištenjem uglja od strane proizvođača energije i regulatora energije u zemlji”, rekao je Sunil Dahija, analitičar Centra za Istraživanje energije i čistog vazduha.

    Ove godine Indiju je pogodila monsunska kiša što je uticalo na vađenje uglja potrebnog za proizvodnju električne energije.

    “Situaciju opisujem kao zastrašujuću, ali verovatno će se uskoro poboljšati”, rekao je Vibhuti Garg, vodeći ekonomista Zavoda za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu.

    Garg je rekao da se u poslednjih godinu dana indijska vlada usredsredila na povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije, poput sunca, vetra i hidroenergije čime bi se ova kriza mogla sprečiti.

    Ako će Indija u narednim godinama ispuniti svoje klimatske ciljeve, takođe će morati da se odvikne od uglja koji trenutno napaja gotovo 70 odsto električne energije.

    “Mislim da vlada koristi ovo kao priliku za podsticanje na više iskopavanja uglja ili proizvodnju energije na bazi uglja”, rekao je Garg. “Međutim, trebalo bi da izbegavamo ulaganje novca u imovinu koja će propasti zbog obnovljivih izvora energije”, kaže Garg koji naglašava da Indija planira da poveća domaću proizvodnju uglja na milijardu tona do 2024, prenosi Jutarnji list.

    “Proizvodnja uglja je skupa i cene će se dodatno povećavati. S druge strane, proizvodnja obnovljivih izvora energije je jeftina, a cene će se verovatno dodatno spustiti”, rekao je Garg.