VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Otanjio pazar komšija u BiH

    Otanjio pazar komšija u BiH

    • Povrat poreza u BiH strani državljani su za devet mjeseci ove godine najviše tražili za robu široke potrošnje, prehranu, odjeću, obuću, a najviše su kupovali građani Srbije.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 116.395 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 4,5 miliona KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u pomenutom periodu kupili i iznijeli iz BiH iznosi 31,6 miliona KM. Dodaju da su u prošloj godini za devet mjeseci strani državljani u BiH podnijeli 164.790 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 7,1 milion KM.

    “U ovoj godini došlo je do znatnog pada broja zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a. Osnovni razlog je i dalje pandemija uzrokovana virusom korona, zbog čega su bili otežani putovanje i prelazak državnih granica. Manji broj dolazaka stranaca u BiH znači sigurno manji broj zahtjeva za povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Ističu da kao jedan od razloga svakako se može navesti i ograničenje koje je uvela susjedna Hrvatska i koje je snazi od početka ove godine, a to je mogućnost da se u Hrvatsku unesu samo dvije kutije cigareta. Dodaju i da je, kad su u pitanju granični prelazi gdje je ovjeren najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a stranih državljana, u ovoj godini došlo do znatne promjene.

    “Naime, najveći broj zahtjeva ovjeren je na graničnim prelazima koji gravitiraju prema Republici Srbiji, što ranije nije bio slučaj, jer su prelazi prema Republici Hrvatskoj ranije nosili najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a. Međutim, u ovoj godini su to granični prelazi Uvac, Šepak, Pavlovića most, Rača, Bratunac, Karakaj”, kažu u UIO BiH.

    Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel gorivo i slično), alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je, što se tiče toga da su najbrojni građani Srbiji koji su tražili povrat PDV-a, riječ o promjenama u odnosu cijena određenih proizvoda između BiH i Srbije, zbog čega je postalo atraktivno određenu robu kupovati u BiH za građane susjedne Srbije, a što ranije nije bio slučaj.

    “Broj turista iz Srbije jeste također bio značajniji nego ranije, ali sama struktura proizvoda ne ukazuje na turizam, već više na nabavke u pograničnim područjima potaknute povoljnijim cijenama”, pojasnio je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su procedure za prelazak granice između Hrvatske i BiH u određenim periodima bile ograničavajući faktor, ali i da su bile ograničene i količine koje se mogu prenijeti preko granice bez poreza, a potom je, kako kaže, bilo ograničeno i prelaženje granice u jednom dijelu godine zbog pandemijskih mjera

    “S druge strane, ograničenja u prometu bilo ljudi bilo robe sa Srbijom nisu postojala nikada”, zaključio je Gavran. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da su definitivno pandemija i mjere koje su na snazi uticali da se smanji kupovina u BiH pa su samim tim smanjeni i zahtjevi stranaca za povrat poreza.

    “Ranijih godina veliki broj građana iz Hrvatske prelazio je granicu i dolazio svakodnevno u kupovinu, ali pandemije je probudila strah kod građana i natjerala ih da ostanu kući i kupuju samo najosnovnije”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

  • Putin priznao šta ga brine

    Putin priznao šta ga brine

    Ono što se događa na globalnom energetskom tržištu utiče i na našu zemlju, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa članovima vlade.

    Istakao je da Moskva nije zainteresovana za beskrajan rast cena energetskih resursa, uključujući i gas, ali da se to dešava protiv njene volje.

    Kako kaže, ruske vlasti su zabrinute zbog mogućih posledica krize na energetskom tržištu u Evropi. “Ono što me brine i, kako razumem, ono što brine vladu Rusije su moguće posledice krize na energetskom tržištu, uključujući i mere za podršku stanovništvu koje su predložile neke od naših kolega u Evropi”, rekao je Putin putem video-konferencije, dodajući da bi te mere mogle da dovedu do mnogih problema u različitim oblastima, preneo je Sputnjik.

    Ako dođe do smanjenja potrošnje, a takva situacija na kraju vodi do smanjenja potrošnje, to će uticati i na naše proizvodne kompanije i na “Gasprom”, objasnio je Putin.

    Upozorio je da su “sve to stvari koje su u velikoj meri napravile naše kolege, uključujući i u Evropi”, ali da bi i po njih moglo da bude određenih posledica.

    Istovremeno, predsednik je naglasio da ruska vlada radi na brojnim merama za neutralisanje negativnih posledica rasta svetskih cena prirodnog gasa. Takođe je zamolio potpredsednika vlade Aleksandra Novaka da ga izvesti kakva je situacija na glavnim tržištima. S tim u vezi, Novak je izjavio da situacija na globalnom tržištu gasa ostaje napeta zbog visokih cena.

    “Sada se u Evropi cene u proseku kreću oko 1.000 – 1.100 dolara, a u azijsko-pacifičkom regionu oko 1.200 dolara za hiljadu kubnih metara gasa”, rekao je Novak tokom sastanka sa šefom ruske države.

    Vicepremijer je dodao da su cene gasa od početka ove godine porasle za oko 3,5 puta.

    “U isto vreme primećujemo prilično veliki rast cena ostalih energenata. Konkretno, cene uglja porasle su tri do četiri puta u odnosu na prošlu godinu – do 160 do 200 dolara po toni u zavisnosti od marki. Cene električne energije su porasle pet do šest puta”, objasnio je potpredsednik vlade.

    Rusija očekuje 2021. godine značajno povećanje potražnje za gasom u zemljama azijsko-pacifičkog regiona, a posebno u Kini – za 17 odsto, u Južnoj Koreji – za 18 odsto, ocenio je Novak, dodajući da se predviđa da će u azijsko-pacifičkim zemljama generalno potražnja za gasom porasti za sedam do osam odsto.

    Cene gasa u Evropi naglo su skočile poslednjih meseci. Od početka avgusta do kraja septembra cena se više nego udvostručila, a 6. oktobra dostigla je istorijski maksimum od 1.937 dolara za hiljadu kubnih metara, nakon čega je na tržištu započeo pad, ali cene i dalje premašuju granicu od hiljadu dolara.

    Stručnjaci povećanje cene gasa pripisuju niskom nivou popunjenosti skladišta gasa, ograničenoj ponudi glavnih dobavljača i velikoj potražnji prirodnog tečnog gasa u Aziji.

  • “Bićemo suočeni s rastom cijena” Dodik poručuje da ekonomiju Srpske može ugroziti energetska situacija

    “Bićemo suočeni s rastom cijena” Dodik poručuje da ekonomiju Srpske može ugroziti energetska situacija

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ekonomija u Republici Srpskoj ide dobro, ali da postoji mogućnost da je ugrozi situacija u vezi sa energetikom.

    Izgubili smo pola godine zbog Federacije BiH iz koje se nastoji osporiti projekat Buk Bijela i to pokušavamo da riješimo. Sada se vidi koliko je važno da imamo energetke objekte. Takođe, 15 godina gubimo da Banjaluka bude gasifikovana zato što nam iz Sarajeva ne daju dozvolu da ispod Drine prođe gasovod, što je nama neshvatljivo – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je podsjetio da su eneregetski problemi u svijetu, pogotovo u Evropi ugroženi do te mjere što će bitno uticati na živote ljudi.

    – Ni krivi ni dužni bićemo suočeni sa povećanjem cijene energenata, kako Srpska uvozi značajan dio roba, doći će do povećanja njihovih cijena na našu mogućnost ili nemogućnost da to pratimo na socijalnom planu. Ali, mi se svaki dan borimo – istakao je Dodik.

    On je naveo da su se danas predstavnici vlasti bavili pitanjem rješavanja snabdjevanja gasom, dok su za to vrijeme, kako je rekao, neki galamili po skupštini, kao i snabdjevanjem električnom energijom, a rješavalo se i pitanje u vezi sa izgradnjom gasovoda.

    Dodik je naveo da su se razgovaralo sa jednom kineskom korporacijom o pravljenju master-plana koji se odnosi na otpadne vode.

    – Do Nove godine imaćemo značajno rješenje pitanja auto-puta od Rače prema Bijeljini i dalje od Bijeljine do Modriče, kao i ugovorene izvođače. Takođe, bavimo se izgradnjom sistema elektrana na Bistrici, pokušavamo da počnemo izgradnju aerodroma u Trebinju – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u fokusu vlasti Srpske su i njene lokalne zajednice i načini kako da se one podrže, da se u rebalansu predvidjelo oko 40 miliona KM, a da se traže relokacije za još 20 miliona KM sredstava.

    – Više od 60 miliona KM iz republičkog budžeta otići će prema 65 opština, kao i prema opštinama u Federaciji BiH sa srpskom većinom – najavio je Dodik i ponovio da je Republika Srpska stabilna i da ima stabilne institucije.

  • Cijena bitcoina je najviša nego ikada prije, iznosi 66.140 dolara

    Cijena bitcoina je najviša nego ikada prije, iznosi 66.140 dolara

    Vrijednost kriptovalute bitcoin najveća je nego ikada prije. Njegova cijena sada iznosi 66.140 dolara.

    Do sada njegova najviša cijena bila je ona iz 14. aprila ove godine – iznosila je 64.800 dolara. Samo u prošloj sedmici vrijednost ove kriptovalute porasla je za 20 posto.

    Tržišna vrijednost bitcoina je tri puta veća od tržišne vrijednosti ethereuma koja iznosi 479 milijardi dolara te je 15 puta veća od tržišne vrijednosti binancea koja iznosi 84 milijarde dolara, piše Forbes.

    Ovo je enorman rast cijene bitcoina, a pola godine ranije dešavao se pad cijene. Analitičari očekuju da će se nastaviti rast njegove cijene.

  • Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Gigant od kog strahuje ceo svet saopštio lošu vest

    Kineski porsnuli “mamut” Evergrande saopštio je da je sporazum o prodaji 50,1% udela u njegovoj jedinici za imovinske usluge pao.

    To je zadalo udarac nadama ovog džina da će izbeći mogući bankrot.

    Da je prošao, dogovor sa Hopson Developmentom o prodaji polovine “Evergrande Property Services-a” vredeo bi više od 2 milijarde dolara, saopštili su iz Evergrandea.

    Strane su u odvojenim podnescima o razmeni izjavile da ne mogu da se usaglase o uslovima dogovora, prenosi Rojters.

    Evergrande, koji je bio na rubu kolapsa sa više od 300 milijardi dolara duga, pregovarao je o prodaji udela u “Evergrande Property Services-u” slabijem rivalu Hopson Development Holdingsu za oko 2,6 milijardi dolara, izvori su ranije rekli Rojtersu.

    Podsetimo, Evergrande je 4. oktobra zatražio obustavu trgovanja na berzi povodom najavljene ogromne transakcije, a iz kompanije za upravljanje imovinom su najavili i “moguću prodaju svih akcije kompanije”, ali sada se očekuje da će se trgovanje akcijama nastaviti već sutra.

    Kako je ranije pisano, kompanija Hopson stoji dobro u poređenju sa drugim građevinskim firmama, jer raspolaže većom aktivom od obaveza, poboljšala je profit u prvoj polovini godine i isplaćuje dividende. Akcije Hopsona, čija je tržišna vrednost 7,8 milijardi američkih dolara, porasle su od početka godine 40 odsto, a agencija Fič joj je je u junu ocenila kreditni rejting na nivou B+.

    Evergrandeova jedinica za upravljanje imovinom takođe je bila profitabilna u prvoj polovini 2021. godine, uz rast prihoda u odnosu na godinu dana ranije.

    Ipak, s finansijskim obavezama koje odgovaraju iznosu od 2,0 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda, Evergrande je izazvao zabrinutost da bi njegove problemi mogli da se prošire na finansijski sistem što bi se odrazilo na tržišta širom sveta.

    Akcije Evergrandea su u dosadašnjem delu godine pale za 80 posto, a potkopana je i vrednost njegovim obveznica. Akcije u njegovoj jedinici za usluge upravljanja imovinom su potonule za 43 odsto, zbog problema grupe da plati dugove svojim brojnim zajmodavcima i dobavljačima.

  • Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit u septembru iznosio 528,4 miliona KM

    Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar iznosi 528.461.000 KM, objavio je Federalni zavod za statistiku.

    Federacija BiH je u septembru ostvarila izvoz od 881.169.000 KM, što je više za 39,3 posto nego u istom mjesecu lani, te za 20,4 posto u odnosu na august.

    U istom mjesecu uvoz je bio 1.409.630.000 KM, što je više za 38,6 posto nego u septembru lani, te za 12,9 posto nego u augustu. Pokrivenost uvoza izvozom u septembru iznosila je 62,5 odsto.

    U FBiH u septembru najveća vrijednost izvoza od 797.821.000 KM ostvarena je u prerađivačkoj industriji, što iznosi 90,5 posto ukupnog izvoza, a najveća vrijednost u uvozu od 1.284.637.000 KM u istoj oblasti i čini 91,1 posto ukupnog uvoza.

    Najveće učešće u izvozu u septembru ostvareno je u industrijskim proizvodima, razvrstanim uglavnom po sirovinama, sa vrijednošću od 268.936.000 KM, što je 30,5 posto ukupnog izvoza.

    U istom mjesecu u industrijskim proizvodima ostvareno je najveće učešće u uvozu, razvrstanim uglavnom po sirovinama sa vrijednošću od 407.199.000 KM, što je 28,9 posto ukupnog uvoza.

    Iz FBiH u septembru se najviše izvozilo u Njemačku, i to 150.489.000 KM ili 17,1 posto ukupnog izvoza, zatim u Italiju 98.032.000 KM ili 11,1 posto, u Hrvatsku 96.944.000 KM ili 11 odsto ukupnog izvoza, dok izvoz u sve ostale zemlje iznosi 535.704.000 KM ili 60,8 posto ukupnog izvoza.

    Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo su Njemačka sa 163.213.000 KM ili 11,6 posto ukupnog uvoza, Italija sa 163.164.000 KM ili 11,6 posto, te Hrvatska sa 153.658.000 KM ili 10,9 posto ukupnog uvoza, dok uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 929.595.000 KM ili 65,9 posto ukupnog uvoza.

  • Neznatan broj kompanija traži potvrde o bonitetima: Biznismeni propuštaju šansu da izbjegnu rizik

    Neznatan broj kompanija traži potvrde o bonitetima: Biznismeni propuštaju šansu da izbjegnu rizik

    Da mnogi preduzetnici u Srpskoj ne koriste mogućnost provjere rizika i istorije poslovanja budućih poslovnih partnera potvrđuju i podaci Privredne komore RS, prema kojima je u ovoj godini samo pet preduzeća zatražilo informacije o bonitetu, dok se lani za to odlučilo tek njih osam.

    Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kazao je za “Glas Srpske” da su ove informacije korisne svim preduzetnicima prilikom učešća na javnim tenderima, pri sklapanju poslova sa novim poslovnim partnerima, ali su i značajne da bi bio smanjen rizik u poslovanju, odnosno rast nenaplaćenih potraživanja.

    • Potvrde o bonitetu imaju veliki značaj, jer se u njima nalaze svi podaci o firmama – kazao je Blagojević.

    Prije ulaska u poslovnu saradnju, dodao je on, naše firme mogu da provjere poslovnog partnera sa kojim žele da posluju te je pozvao preduzeća da se obrate Privrednoj komori da bi im upravo na ovaj način pomogli da smanje rizik pri poslovanju.

    • Ova mogućnost se najčešće koristi za konkurisanje na javnim tenderima, a za naše članice je besplatna. Privredna komora RS obezbijedila je mogućnost provjere boniteta potencijalnih partnera iz zemalja regiona, ali i svijeta – istakao je Blagojević.

    Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas Srpske” da je razlog slabog interesovanja naših privrednika za bonitetnu ocjenu to što se na našim prostorima poslovi baziraju na ličnim kontaktima i poznanstvima.

    • Biznismeni rijetko pristupaju provjerama, iako bi na taj način mogli da spriječe nastanak velikih problema zbog kojih izgube novac te su primorani da zatvaraju firme – kazao je Pavlović ističući da je činjenica da naši biznismeni ne koriste sve alate u poslovnom svijetu koji su im na raspolaganju.

    Prema njegovim riječima, čest je slučaj da se dogovaraju poslovni aranžmani sa partnerom o kome se ne zna ništa.

    • Zbog toga rizikuju da posao propadne, ali upravo iz tog razloga postoje privredne komore, ali i druge institucije da bi im obezbijedile potrebne podatke i smanjile rizik poslovanja – rekao je Pavlović.

    Privredna komora RS, istakao je on, počela je više da radi u različitim oblastima da bi bila bolji servis poslovnoj zajednici, ali bi, kako kaže, trebalo da radi na popularizaciji ove usluge.

    Podaci

    Vladimir Blagojević kazao je da informacije o bonitetu sadrže osnovne podatke o preduzeću, rukovodstvu, procjenu rizika, istoriju poslovanja preduzeća, kao i finansijske podatke neke kompanije.

    • Bitno je istaći da se ove informacije rade isključivo za potrebe naručioca i da služe za donošenje poslovne odluke zbog čega nisu za dalju distribuciju – istakao je Blagojević.
  • Direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić o energetskoj krizi: Ulazimo u doba skupih energenata i hrane

    Direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić o energetskoj krizi: Ulazimo u doba skupih energenata i hrane

    Energetska kriza koja drma cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa, nastaviće se i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, ističući da dugoročno i globalno gledano ulazimo u period skupe energije i hrane, kom se ne može naslutiti kraj. Do ovih poremećaja došlo je, kako je objasnio, zbog određenih geopolitičkih igara na tržištu gasa, psihološkog efekta, straha i povećane potražnje, a što se na kraju reflektovalo i na rast cijena drugih energenata, a prije svega nafte.

    • Na cijenu energenata utiču razni ekonomski i tržišni faktori, ali, naravno, i sama geopolitika. Pokazalo se da je osnovni problem to što izvori energije nisu ravnomjerno raspoređeni, a ni sama potrošnja – kaže Bajić.

    Druga važna stvar za shvatanje ove nestašice gasa i enormnog rasta cijena leži i, kako je istakao, u činjenici da su SAD konstantno pokušavale da sabotiraju Ruse na evropskom tržištu energenata, s ciljem da proguraju svoj ukapljeni TNG gas. Situacija se dodatno zakomplikovana poslije njihove odluke da obustave proizvodnju ovog gasa iz naftnih škriljaca.

    • Evropa se sada zbog jedne pogrešne energetske politike našla u nezavidnom položaju. Bilo je za očekivati da Rusi dignu cijene svog gasa. Zapadna Evropa je do sada “rasla” na jeftinim ruskim energentima, lagodno i fino živeći. Sada je to promijenjeno, a pogotovo jer je ruskim kompanijama mnogo interesantnije i profitabilnije azijsko tržiše. Ako se ovome dodaju i problemi sa kanalima distribucije, zbog spora Kremlja i Kijeva, sve to je dodatno podstaklo ovaj vrtoglavi rast cijena, tako da sada vidimo taj efekat spojenih posuda – objasnio Bajić, navodeći da je mišljenja kako ova energetska kriza sigurno neće zaobići ni nas, zbog sve veće gladi u svijetu za energentima, a koja iz godine u godinu može biti samo veća, baš kao i njihova cijena.

    Kada je u pitanju domaće tržište, Bajić ne vjeruje da su moguće nestašice nekih energenata, navodeći da je trenutno jedini problem nabavka novih količina tečnog gasa, kojeg gotovo i da nema u ponudi na svjetskom tržištu.

    • Imamo ponudu iz Albanije koju važemo, jer je cijena mnogo veća od dosadašnje. Koliko je poremećeno tržište može se vidjeti iz primjera da i Hrvatska planira da sa njima sklopi ugovor. Naravno da je problem i što Rafinerija nafte u Brodu ne radi. Srpska nema ni robne rezerve, a ni ozbiljnih skladišnih kapaciteta kojima bi eventualno mogla amortizovati skok cijena ili eventualne nestašice – kaže Bajić.

    Upozorava da u bliskoj budućnosti treba očekivati i rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu energetskoj zajednici, a koji, između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksi.

    • Uvođenje ovih taksi je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljen-dioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a uticaće i na rast cijena struje. Zemlje koje u narednom periodu uspiju da budu što više energetski samostalnije moći će da nađu načina da odgovore na sve ove izazove, jer ne treba zaboraviti da cijene energenata direktno utiču na ekonomiju i privredna kretanja – poručio je Bajić.

    Nema lova u mutnom

    Prema riječima Bajića, kod nas se vrlo često provlači i nameće pogrešna teza da distributeri nafte i naftnih derivata navodno u ovakvim situacijama i okolnostima “love u mutnom”. To, kako kaže, nije istina jer su distributeri samo posrednici koji rade sa maržama limitiranim uredbama Vlade Srpske.

    • One su oko 25 feninga po jednom litru, ali mi trenutno radimo sa maržama koje su mnogo manje i na granici rentabilnosti. Ljudi treba da znaju da mi ne možemo uticati na to koliko će koji energent da košta – dodao je Bajić.
  • Privredne komore apeluju na firme iz Srpske i FBiH: Politika ne smije biti okidač za ekonomsku osvetu

    Privredne komore apeluju na firme iz Srpske i FBiH: Politika ne smije biti okidač za ekonomsku osvetu

    Zategnuti odnosi među domaćim političarima ne smiju se preslikavati na poslovne veze i saradnju između firmi iz Republike Srpske i FBiH, jer bi to bilo pogubno za cijelu ekonomiju, koja mora funkcionisati nezavisno od politike.

    Poručili su ovo juče privrednici iz oba entiteta nakon što je objelodanjeno da su dvije firme iz FBiH prekinule saradnju sa jednim preduzećem iz Srpske. To je “Glasu Srpske” potvrdio i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, koji je ujedno i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, a kome su upravo te dvije firme iz FBiH okrenule leđa.

    • Prekinule su saradnju sa nama pod obrazloženjem da neće da pomažu Republiku Srpsku. Evidentno je da politička situacija u BiH neke pojedince tjera da razmišljaju na taj način, što nije dobro, jer treba da budemo jedinstveno tržište – smatra Trivić.

    On je naveo da politika ne smije uticati na privredne tokove.

    • Bilo bi loše za cijelu BiH da se politika “prelije” i na poslovne veze. To bi ugrozilo privredu, gdje je potrebno sarađivati sa okruženjem, a ne dijeliti se između sebe – poručio je Trivić.

    On je naglasio da firmama iz FBiH ne zamjeri zbog prekida saradnje, jer svako ima pravo, kako kaže, da svoj novac troši gdje hoće, ali suštinski nije dobro da se to dešava zbog trenutne političke situacije.

    • Vjerujem da je ovdje riječ o pojedinačnom slučaju. Ipak, ne smijemo dozvoliti da politička prepucavanja utiču na ekonomske odnose. Političari moraju poslati jasne poruke – politika je jedno, a ekonomija drugo – naglasio je Trivić napomenuvši da njegove pekare u Sarajevu oduvijek posluju bez ikakvih problema.

    Da politika ne smije negativno uticati na poslovne veze, smatraju i u Privrednoj komori RS.

    • Posljednje što nam treba jeste da se prebrojavamo među privrednicima i da privreda, odnosno ekonomija, postane žrtva politike. To je neprihvatljivo i vjerujemo da je ovo izolovan slučaj – poručili su iz Privredne komore RS.

    Isto misli i potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić koji smatra da se privrednici iz Srpske, FBiH i Brčko distrikta uopšte ne dijele.

    • Svi izuzetno dobro sarađujemo. Konsultujemo se, pričamo o problemima koji se pojave i tražimo modalitete za potpunu harmonizaciju poslovanja. Firme normalno posluju i čvrsto vjerujem da naši privrednici nisu podložni uticaju politike, kao i da će nastaviti dobro sarađivati – poručio je Jašarspahić.

    Barijere

    Mirsad Jašarspahić kaže da je BiH jedinstveno tržište na kojem ne smije biti nikakvih barijera.

    • I u Ustavu piše da je to jedinstven ekonomski prostor i ništa i niko ne smije da remeti taj prostor. Ko god bi svojim postupkom ili odlukom narušio taj prostor, mogao bi biti tužen – dodao je Jašarspahić.
  • Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

    Zbog prečestih i nimalo beznačajnih poskupljenja hrane i goriva građani apeluju na naše nadležne institucije da reaguju i zaustave divljanje cijena na tržištu.

    Unazad godinu dana, u manjoj ili većoj mjeri poskupile su gotovo sve životne namirnice, a najviše ulje, dok je drastično skočila i cijena goriva.

    Trenutno, litar ulja kod nas košta i do 3,2 marke, a litar goriva prodaje se po cijeni od 2,3 KM.

    U Privrednoj komori RS podsjećaju da cijene divljaju na svim poljima, od energije i repromaterijala, ali da su tek poskupljenja robe široke potrošnje izbila u prvi plan jer predstavljaju direktan udar na stanovništvo.

    Zavisni od uvoza
    S druge strane, objašnjavaju da do povećanja plata može doći samo ako bi bile uvedene mjere za rasterećenje privrede, a svaki drugi pritisak na njihov rast doveo bi preduzeća u još neizvesniju situaciju.

    – Ni mi nemamo odgovor do kada će sve ovo trajati i dokle će ići. Situacija je zabrinjavajuća i iz ugla privrede jer je teško praviti planove za sljedeću godinu poslovanja, a u poziciji smo i vremenu kada to treba uraditi i potpisivati ugovore, pogotovo sa ino partnerima – govori predsjednik Pero Ćorić, napominjući da je pitanje kako će se domaći privrednici snaći jer se svi repromaterijali uvoze, a drastično su poskupili.

    Ćorić smatra da je teško administrativnim odlukama ograničiti povećanje cijena kod nas, jer je riječ o svjetskom trendu, a mi smo uvozno zavisni.

    – Mi daleko više uvozimo nego što izvozimo i imaćemo ulazne cijene od zemalja koje već trpe trendove povećanja cijena. U ovom trenutku, vrlo teško je administrativnim mjerama to suzbiti. Jedino ako se dogodi drastičniji udar na stanovništvo i na građane, onda možda kroz neke socijalne karte da se pokuša pomoći najugroženijem stanovništvu, u nekom prelaznom periodu dok vidimo šta će se desiti – komentariše on.

    Jeftinije u Austriji
    Iz udruženja potrošača naglašavaju da građani RS i BiH ulje plaćaju koliko i Austrijanci, dok su plate njihovih i naših građana neuporedive. Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor saopštili su da litar u Austriji košta oko 3,1 KM.

    Riječ je o istom proizvodu koji imamo i na našem tržištu. Stalno pišemo o cijenama ulja i poskupljenjima, ali je neshvatljivo da litar u Austriji košta kao i kod nas. Pitamo se šta je sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista. S druge strane, cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 evra, a kod nas 1,45 evra po satu. Zahtijevamo od nadležnih da, u skladu sa svojim nadležnostima, zaustave divljanje cijena na našem tržištu – poručili su iz ovog udruženja.

    Zvanična statistika pokazuje da je za samo godinu dana litar ulja u Srpskoj poskupio za skoro 38 odsto. Naime, a uvgustu lane ulje je koštalo 2,16, a u istom mjesecu ove godine 2,98 KM.

    U istom periodu litar goriva je poskupio sa 1,73 na 2,13 KM ili za 23 odsto.

    Isto kao ulja, i cijene goriva u BiH su se primakle onima u Evropi. Prema podacima STK, litar benzina i dizela kod nas u prosjeku košta 2,3 KM, a u Austriji 2,6 KM.

    Marže
    Posebno u ovom periodu za koji je karakteristično pravljenje zimnice, građanima veliku glavobolju zadaju i poskupljenja povrća. Tako su u RS, u odnosu na lani, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle nekoliko puta.

    U ovo doba prošle godine kilogram krompira koštao je 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. Vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

    Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji opterećuje kućne budžete velike većine građana Srpske, iz Saveza sindikata RS ljetos su od Vlade RS zatražili da za ove proizvode budu smanjene marže.

    Naglasili su da mjesecima na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina.

    – Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da podmire potrošačku korpu. Smanjenjem marži bi građani Srpske imali manje posljedice po kućne budžete, odnosno zaustavilo bi se dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog saveza.

    Ministarstvo
    Tom prilikom, iz Ministarstva trgovine i turizma RS saopštili su da, kako bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene, treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lani.

    – Intervencija smanjenja marži na pomenute robe opravdanje bi imala samo u ovim situacijama – rekli su ranije za Srpskainfo.

    Javnost u Srpskoj sa čežnjom gleda u susjednu Hrvatsku, čija je Vlada prošle sedmice ograničila maksimalnu cijenu goriva. Oni su donijeli odluku kojom su na 30 dana ograničili najviše cijene goriva, tako da litar dizela ne smije prelaziti 2,87 KM, a benizna 2,9 maraka.

    Kod nas je, istovremeno, čak dva puta poskupilo gorivo za sedam dana. Pravdanja kako i pored toga imamo najjefitnije gorivo u regionu našim građanima ništa ne znače.

    – Hrvatska je objektivno u mnogo boljoj poziciji od nas. Postali su deo EU i kada ste dio takvog bloka, makar i mali dio, to vam daje određenu pregovaračku snagu. A, sve i da nisu u Evropskoj uniji, njihova javna administracija djeluje mnogo ozbiljnije od one u BiH, gdje mnogo toga izgleda kao politička igra popunjavanja mjesta ljudima koji nemaju kapacitete da se bore za interese domaćeg stanovništa i privrede – pojašnjava za Srpskainfo ekonomski analitičar Marko Đogo.