VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stevandić: “Povećanje primanja znači puno više od povećanja plata”

    Stevandić: “Povećanje primanja znači puno više od povećanja plata”

    „Stav Ujedinjene Srpske je vezan za dogovore sa poslodavcima i sindikatima. Nama nije interes da stvaramo nesuglasice i sukobe, i smatramo da je potrebna realizacija stava Ujedinjene Srpske da se završe pregovori sa Vladom o toplom obroku. Vlada nije postupila po zaključku Ujedinjene Srpske, te će Klub odbornika Ujedinjene Srpske podržati interpelaciju“, rekao je danas predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić.

    Stevandić dodaje kako Vlada Republike Srpske mora da odluči da li će povećati plate ili primanja radnicima. Jer povećanje plate od 10% uračunava i povećanje obaveza, dok povećanje neoporezivih primanja od toplog obroka dovodi do povećanja i od 20%, te Vlada sa manje sredstava može znatno povećati primanja. Time se pokazuje da imamo socijalnu percepciju jer povećanje plate od 10% nije identično kad se pogledaju različita primanja radnika. Povećanje neoporezivog primanja sve stavlja u istu ravninu, izjavio je Stevandić i dodaje da je povećanje primanja u ovom slučaju je bolje od povećanja plata.

    „Odluke Narodne Skupštine Republike Srpske prema svojim radnicima moraju podjednako da se poštuju kao i odluke prema Ustavnom sudu BiH ili prema odlukama visokih predstavnika“, zaključuje Stevandić.

  • Skočile cijene zlata u Srpskoj, građani sve više kupuju investiciono zlato

    Skočile cijene zlata u Srpskoj, građani sve više kupuju investiciono zlato

    Cijene zlata proteklih mjeseci su u rastu kako u region tako i u Srpskoj. Iz jedne banjalučke zlatare ističu da je u odnosu na prošlu godinu zlato poskupilo za 30 odsto. Benjamin Šamić, zlatar kaže da je ovo do sad rekordna cijena zlata.

    “Najviše se prodaju burme, vjereničko prstenje, pokloni za krštenja, svadbe. Cijene variraju u zavisnosti od nakita – burme su od 400 pa do 3.000-4.000 hiljade maraka. Sve zavisi od gramaže i izrade kamena na prstenju. Naušnice su od 100 maraka pa nadalje. Primjera radi, burme od tri grama sa cirkonima su oko 450 KM, burme sa dijamantima od 9 grama su oko 2000 KM” ističe Šamić.

    Ranije je gram 14-karatnog zlata koštao 100 KM, a sada je 130 KM. Zlatari predviđaju da će cijene tog plemenitog metala u narednom periodu još više rasti. Stručnjaci kažu da se od početka godine najviše kupuje investiciono zlato, koje se definiše najjednostavnije kao čisto zlato.

    “Samo dan nakon objave u vezi dešavanja u Ukrajini, ljudi su počeli dolaziti u enormnom broju kod nas da prodaju, ali i da kupuju zlato. Najviše se kupuje investiciono zlato. To podrazumjeva zlatne poluge, dukate. Predmete sa većom karatažom zlata” rekao je Šamić te je dodao da je takvo ponašanje razumljivo. Zlato je tradicionalan oblik ulaganja u sigurnost u neizvjesnim vremenima.

  • Cijene stanova se mijenjaju iz dana u dan

    Cijene stanova se mijenjaju iz dana u dan

    Kvadrat stana u Banjaluci iznosi od tri do četiri hiljade maraka. Skoku cijena nekretnina kumovalo je poskupljenje građevinskog materijala. Cijena željeza je trostruko porasla. Umjesto 90 pfeninga, izvođači radova danas plaćaju 2.40 KM po kilogramu. Prognoze o daljem poskupljenju su neizvjesne, jer sve diktiraju cijene na svjetskom tržištu, ističe Ljubiša Tanić, predsjednik Privredne komore Istočno Sarajevo.

    “Osnovni materijali koje mi koristimo su upravo od čelika, to su čelični cjevovodi, limovi od kojih pravimo ventilacione kanale itd. Dakle, osnovni element je čelik a to itekako utiče na cijene. Nisu samo stanovi u pitanju. Primjera radi, jedan od bitnih projekata koji se radi kod nas na Palama, je izgradnja toplane. Veliki energetski objekat. Mi smo izvodili jednu fazu cjevovoda, zaduzili se u kreditna sredstva, a došlo je do nestašice tih cijevi. Više nije bila bitna ni cijena nego da nabavimo te cijevi kako ne bi ugrozili projekat”

    Barbara Fabić, trgovac nekretnina kaže, da je slična situacija u cijelom građevinskom sektoru. Najbolje se to vidi na primjeru enormnog skoka cijena kvadrata stana zbog nestašica građevinskog materijala.

    “Hajde da izdvojimo par lokacija u Banja Luci. Prije svega to je naselje Nova Varoš gdje je cijena kvadrata stana od 3.700 KM a negdje su i po 4.000 KM. Centar grada je od 4.400 KM a negdje I više. Svakako očekujemo još poskupljenja. Ne možemo jos predviđati koliko ali sigurno 100-200 KM po kvadratu” ističe Barbara.

    Lokacija, izvođači radova, kvadratura-to su tri stvari na koje se uglavnom obraća pažnja prilikom kupovine stana, kažu agenti za nekretnine. Džek pot je pronaći nižu cijenu, a da je atraktivna lokacija i bliža centru grada. Srebrenka Golić, Ministar za Prostorno Uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske, ističe da je neizvjesno da li će I kada će doći do smanjenja cijena stanova i poslovnih prostora.

    “Sada je ponuda manja od potražnje, vidite šta se dešava u Banjaluci. Cijena stana i poslovnog prostora enormno raste što je usko povezano sa sirovinama i cijenama građevinskog materijala. Do kada će biti poremećaji na globalnom tržištu, teško je predvijeti” te pojašnjava da je problem nabaviti građevinske materijale kako bi građevinci imali dovoljno materijale za početak tradicionalne građevinske sezone.

    Najtraženija kvadratura je ona koja se može kupiti do 150.000 maraka, odnosno do 50 kvadrata, ističu agenti za nekretnine. To je gornji limit za većinu kupaca. Iako cijene divljaju, kupuju se dok se zgrada još i ne izgradi.

  • Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Jedna od najvećih nemačkih energetskih kompanija najavila je da se sprema da kupi ruski gas koristeći sistem plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti.

    Iako kritičari kažu da će time potkopati sankcije EU, kompanija Uniper će za ruski gas plaćati u evrima koji će onda biti pretvoreni u rublje.

    Uniper na taj način ispunjava zahteve Kremlja da se sve transakcije obavljaju u ruskoj valuti.

    Druge evropske energetske kompanije navodno se spremaju da učine isto usred zabrinutosti oko smanjenja isporuke.

    Iz kompanije Uniper navode da nemaju izbora, ali da je njihova namera da se i dalje pridržavaju sankcija EU.

    “Smatramo da je moguća konverzija plaćanja u skladu sa zakonom o sankcijama i ruskom uredbom”, rekao je portparol kompanije za BBC.

    On smatra i da za ovu kompaniju i generalno za Nemačku nije moguće da ostanu bez ruskog gasa pa da bi obustava isporuke za njih imala dramatične posledice.

  • Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u oblasti kulture i obrazovanja za 10 odsto

    Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u oblasti kulture i obrazovanja za 10 odsto

    Plate zaposlenih u oblastima obrazovanja i kulture biće povećane 10 odsto, u skladu sa najavama Vlade Srpske, izjavila je danas ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić i dodala da bi to trebalo da niveliše inflaciju s kojom se radnici suočavaju.

    Navjerovatniji model povećanja plata će biti sa povećanjem cijene rada. I već u maju bi Vlada trebalo da donese odluku o tome, što znači da bi junska plata trebalo da bude isplaćena po tom obračunu – rekla je Trivićeva nakon sastanka sa rukovodstvom Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Kada je riječ o izjednačavanju platnih koeficijenata sa ostalim korisnicima budžeta, Trivićeva je rekla da će nakon najavljenog povećavanja plata početi konkretniji pregovori sa Sindikatom o tome.

    – I to u smislu nivelisanja koeficijenata zaposlenih sa visokom stručnom spremom – rekla je Trivićeva novinarima.

    Ona je istakla da će biti nastavljeni razgovori sa sindikalcima i o usaglašavanju posebnih kolektivnih ugovora za radnike u oblastima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i u ustanovama kulture, čiji su osnivači lokalne zajednice.

    Na sjednici Saveza opština i gradova Srpske u maju ćemo zajedno sa Sindikatom delegirati upravo rješavanje statusa zaposlenih u predškolskim ustanovama i ustanovama kulture, sve s ciljem da na tom planu nađemo najbolja rješenja – rekla je Trivićeva, koja se nada da će u tom mjesecu biti završena priprema posebnih kolektivnih ugovora.

    Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić rekao je da su danas dobili uvjeravanja ljudi iz nadležnih ministarstava da će doći do određenih pozitivnih pomaka na planu povećavanja plata, najvjerovatnije putem povećanja cijene rada.

    – Kada je riječ u ujednačavanju platnih koeficijenata tražimo da se to ispoštuje tokom ove godine, ali ćemo još u vezi s tim pregovarati – rekao je Gnjatić, koji je u Domu sindikata razgovarao i sa predstavnicima Ministarstva za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske.

    On je najavio da će o posebnom iskazivanju naknada za topli obrok i regres na postojeće koeficijente sutra imati sastanak sa premijerom Radovanom Viškovićem i resornim ministrima.

    Gnjatić je dodao da će se razgovarati o vremenu, obimu i modelu obezbjeđivanja naknade za topli obrok i regres, ako Vlada sada to ne može da ispoštuje.

    On je rekao da insistiraju i na potpisivanju posebnih kolektivnih ugovora za radnike u oblastima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i u ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

  • Kolike će biti najniže penzije u RS nakon povećanja?

    Kolike će biti najniže penzije u RS nakon povećanja?

    Vlada RS donijela je danas Odluku o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija prema kojoj se opšti bod i penzije vanredno usklađuju i povećavaju za 10 odsto i to od majske penzije (koja se isplaćuje u junu).

    Za vanredno povećanje penzija Vlada će mjesečno obezbijeđivati dodatnih 8,14 miliona KM, odnosno 65,12 miliona KM do kraja godine, saopšteno je iz Vlade RS.

    Cilj je, kako ističu, pobošanje materijalnog položaja penzionera u RS.

    Na istoj sjednici Vlada je donijela i Odluku o određivanju iznosa najniže penzije, takođe radi poboljšanja materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno korisnika kojima je iznos penzije određen po opštim propisima niži od najniže penzije, pa im se isplaćuje najniža penzija.

    Za realizaciju ove odluke Vlada će obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od oko 2.360.000 KM mjesečno, odnosno oko 18.880.000 KM do kraja 2022. godine, saopšteno je iz Vlade RS.

    Kako dodaju, najniža penzija za one koji imaju do 15 godina penzijskog staža iznosiće 242,55 KM, za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, iznosiće 291,08 KM, dok će za one koji imaju 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznositi 339,60 KM.

    Za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, najniža penzija iznosiće 388,15 KM, dok će za 40 godina penzijskog staža i više biti 485,19 KM.

  • Izvoz povećan 34,7 odsto

    Izvoz povećan 34,7 odsto

    Gotovo 82 odsto izvoza iz Republike Srpske ostvaruje prerađivačka industrija, a najveći izvoz ostvaren je u Srbiju, Hrvatsku i Italiju.

    Ovo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS o spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvom kvartalu ove godine.

    Ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene je nešto veća od 2,8 milijardi maraka. Na izvoz se odnosi oko 1,28 milijardi KM, što je za 34,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od oko 1,58 milijardi KM ili 38,8 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Razlog za ovoliko povećanje vrijednosti uvoza i izvoza je uglavnom u inflaciji, a djelimično i u količini proizvoda.

    Najveći skok vrijednosti izvoza u prva tri mjeseca ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije, od oko 125 odsto, te Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom, od oko 85 odsto.

    Podsjećamo da je „Elektroprivreda RS“ izvozno orijentisano preduzeće, a u prvom kvartalu ove godine izvezeno je električne energije vrijednosti oko 159,5 miliona KM.

    Osim Hrvatske i Italije, kompanije iz Republike Srpske najviše izvoze na tržišta Njemačke, Slovenije i Austrije.

    S druge strane, najveći uvoznici u Republiku Srpsku dolaze iz Srbije (268,9 miliona KM), Italije (237,2 miliona KM), Njemačke (138,9 miliona KM), Kine (141,6 miliona KM) i Slovenije (103,8 miliona KM).

    Izvor podataka za statistiku spoljne trgovine je Jedinstvena carinska deklaracija o izvozu i uvozu robe. Republički zavod za statistiku preuzima podatke, razvrstane prema jedinstvenom identifikacionom broju pravnih subjekata Republike Srpske, od Uprave za indirektno oporezivanje BiH i dalje ih statistički kontroliše i obrađuje.

  • Cvijanović: “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskog razvoja

    Cvijanović: “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskog razvoja

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je danas na završnom panelu na “Jahorina ekonomskom forumu” da “Otvoreni Balkan” nosi veliku šansu bržeg ekonomskoj razvoja i da je Srpska bezuslovno za uključivanje u tu inicijativa, ali da kod mnogih u regionu postoji nerazumna politika koja koči dolazak investicija.

    Crvijanovićeva je na panelu “Regionalna saradnja i ekonomski razvoj”, na kojem su učestvovali i premijeri Republike Srpske Radovan Višković i Srbije Ana Brnabić ocijenila da “Otvoreni Balkan” nosi u sebi veliku šansu regionalnog povezivanja i bržeg ekonomskog razvoja i privredne saradnje na području zapadnog Balkana.

    Ona je izrazila nezadovoljstvo što je ponašanje političkog Sarajeva zaustavilo ostvarivanje ideje da se i BiH priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska je bezuslovno za uključivanje u tu regionalnu inicijativu, tim prije jer bi došlo do brže razmjene i protoka roba, kapitala i usluga, većeg zapošljavanja i direktnih stranih investicija.

    “Nadam se da će jednog dana i Sarajevo podržati ovaj projekat”, poručila je predsjednik Republike Srpske.

    Ona je navela da federalni partneri nisu željeli da se uključe ni u analizu koristi bilo kog od ponuđenih zajedničkih projekata sa Republikom Srpskom i Srbijom kao ekonomskim liderom u regionu.

    Prema njenim riječima, kod mnogih u regionu postoji nerazumna politika, koja nigdje ne vodi, pogotovo ne ka EU.

    Takva pogubna politika, kaže ona, koči dolazak stranih investicija, razvoj lokalnih privreda i zapošljavanje, a širom otvara vrata za odlazak mladih i obrazovanih ljudi u inostranstvo.

    Učesnici ovog panela razmijenili su javno svoja mišljenja i stavove i o mnogim drugim sociološko-ekonomsko-političkim temama.

    Na dvodnevnom “Jahorina ekonomskom forumu” glavna tema na 14 panela bila je “Globalni ekonomski izazovi i prilike”, dok su kroz rasprave bile zastupljene i regionalne teme kao što su “Otvoreni Balkan”, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.

    “Jahorina ekonomski forum 2022” održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okupio je oko 550 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

  • Prosječna martovska plata u Srpskoj 1.091 KM

    Prosječna martovska plata u Srpskoj 1.091 KM

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u martu 2022. godine iznosila je 1.091 KM i u odnosu na isti mjesec lani nominalno je veća za 11,6 odsto, a realno za 2,2 odsto.

    Kako je saopšteno iz Zavoda za statistiku RS, prosječna bruto plata u martu iznosila je 1.642 КM.

    Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata u martu isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.559 КM, a najniža prosječna neto plata isplaćena je u građevinarstvu- 797 КM.U martu ove godine, u odnosu na mart 2021, u svih 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima poslovanje nekretninama- 23,7 odsto, trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala -20,2 odsto i djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 15,9 odsto.

  • Cijene ulja na istorijskom maksimumu

    Cijene ulja na istorijskom maksimumu

    Cijene ulja u marketima u Srpskoj i dalje rastu, a litar, trenutno, u prosjeku košta šest KM, što je rekord do sada.

    Cijena ove osnovne životne namirnice pojedinih proizvođača ide i do skoro 6,25, pa čak i 6,6, KM koliko, inače, košta ono najskuplje ulje koje su građani i ranije zaobilazili u širokom luku.

    U svakom slučaju, u nekoliko marketa u Banjaluci koje smo obišli, nema ulja jeftinijeg od 5,62 KM.

    Prije dvije sedmice, litar je u prosjeku koštao 4,8 KM, što znači da je u međuvremenu, kad se gleda prosjek, ova namirnica poskupila za čak 25 odsto.


    A riječ je o proizvodu na čija su poskupljenja građani posebno osjetljivi, jer se radi o namirnici koju redovno moraju da kupuju. Mnogi su, zbog čestih poskupljenja ulja unazad dva mjeseca, svu hranu koju mogu, počeli da kuvaju na masti.

    Međutim, mnoga jela se ne mogu praviti sa mašću, a kupovina ulja postala je prava noćna mora. Van pameti je da je litar premašio šest KM, a riječ je o količini koju domaćica, ako redovno kuva, potroši za tili tren. Da se razumijemo, ova namirnica nikad nije bila bogzna kako jeftina, ali su sadašnje cijene nenormalnon visoke. A kako je krenulo, biće ono i skuplje, a građani ga sve željniji – kaže Vidosava S. iz Banjaluke.

    Podsjetimo, u prvoj sedmici marta, odnosno prije nego što je i Srpsku zahvatio talas poskupljenja uslovljen potresima na relaciji Rusija-Ukrajina, litra ulja je u prosjeku koštao 3,5 KM, što je gotovo duplo jeftinije nego sada.