VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

    Politika zakovala nepovoljan kreditni rejting u BiH

    Iako je Međunarodna rejting agencija “Standard and Poor's” (S&P) potvrdila trenutni kreditni rejting BiH B sa stabilnim izgledima, ekonomski analitičari ističu da je ovo jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima.

    Kako kažu, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene.

    Iz Centralne banke BiH ističu da u obrazloženju analitičara Agencije “Standard and Poor's” navodi kako su političke napetosti u BiH posljedica najave Republike Srpske da se priprema za povlačenje iz nekoliko državnih institucija.

    Analitičari očekuju smanjenje tenzija te da će političke strukture ostati uglavnom nepromijenjene u BiH.

    “Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno uticati na rast, koji bi u 2022. godini iznosio 2,7 odsto, dok je za 2021. procijenjeni rast od 6,7 odsto. Pozitivna okolnost je da neto dug opšte vlade BiH ostaje nizak, ispod 30 odsto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu uticali na kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija”, navodi se u saopštenju Centralne banke BiH.

    Analitičari ističu da se “stabilni izgledi” zasnivaju na balansu između negativnih rizika koji proizlaze iz složene i konfrontirajuće politike u BiH u sljedećih 12 mjeseci i s druge strane relativno jake ekonomske osnove, kao što su neto dug opšte vlade, poboljšanje vanjske pozicije i otpornost bankarskog sektora.

    U izvještaju se navodi da je posebno dobar izvoz ostvaren u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora. Turizam se, takođe, oporavlja pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 odsto u odnosu na period prije pandemije. Međutim, puni uticaj političkih događanja još nije u potpunosti vidljiv u podacima, budući da su se političke nesuglasice intenzivirale pred kraj 2021. Takođe, rizik i dalje predstavlja pandemija koju je uzrokovao virus kovid-19.

    “U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je prosječna inflacija u 2021. godini iznosila dva odsto nakon deflacije od 1,6 odsto u 2020. Cijene hrane, energije i prevoza ključni su pokretači inflacije. U 2022. godini analitičari očekuju inflaciju od 4,2 odsto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. godine. Ipak, dugoročno, ne očekuju veću inflaciju, te predviđaju da će indeks potrošačkih cijena rasti umjereno do dva ili 2,5 odsto godišnje tokom perioda 2023-2025. godine”, ističe se u saopštenju Centralne banke BiH. Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting BiH može biti povećan ukoliko dođe do unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo saglasnosti i manje konfrontacija, koji bi bili usmjereni na strukturne reforme i ekonomski rast.

    S druge strane, analitičari navode da do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke konfrontacije, što bi vjerovatno uticalo na postojeće mehanizme servisiranja duga i dovelo do izraženijih negativnih implikacija na formulisanje ekonomske politike i rast.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne novine” da je to jako loš, nepovoljan rejting kakav BiH već odavno ima, a koji spada u grupu špekulativnih rejtinga.

    “Znači visok nivo nesigurnosti, nizak nivo povjerenja u mogućnost izmirivanja obaveza i najniži je u grupi B rejtinga, odmah iznad grupe C koja označava ‘smeće’, odnosno najniže kategorije visokošpekulativnih”, ističe Gavran.

    Kako je pojasnio, stabilni izgledi znače da se u neposrednoj budućnosti ne očekuju promjene, što, kako kaže, u našem slučaju takođe nije pozitivno jer potvrđuje izostanak bilo kakvih reformi koje bi vodile napretku i poboljšanju rejtinga.

    “Ukratko, stabilno smo loši, na ivici katastrofalnog, a nije nikakva utjeha to da smo mogli biti još gori, kao što će vjerovatno domaće vlasti pokušati ovaj rezultat da prikažu pozitivnim izrazima stabilnosti ekonomije, što on ni u kom slučaju nije”, pojašnjava Gavran.

    Kako je rekao, ovo je jasan signal investitorima da BiH nije perspektivno područje za ulaganja, osim, kako kaže, spekulativna i visokorizična ulaganja kakva ni ne želimo da privlačimo.

  • Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

    Ukupan dug stanovništva SAD dostigao je kraju 2021. godine 15,6 biliona dolara, prema podacima Federalnih rezervi okruga Njujork objavljenim danas.

    Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine, američki građani su povećali dug za 333 milijarde dolara, a u cijeloj godini za nesto više od 1.000 milijardi dolara (jedan bilion dolara), prenosi CNBC.

    Prema podacima njujorške filijale FED-a, povećanje duga stanovništva u posljednja tri lanjska mjeseca je najveće u jednom kvartalu od 2007. godine, dok je rast duga na godišnjem nivou najveći ikada, otkako je 2003. počela da se vodi ova evidencija.

    Povodom visokog duga Amerikanaca, CNBC predočava da se ove godine očekuje da FED počne da podiže referentnu kamatu kako bi zauzdao inflaciju koja je dostigla najviši nivo u posljednjih skoro 40 godina, što će se direktno odraziti na troškove zaduživanja građana, počev od hipotekarnih zajmova do kreditnih kartica.

    Na tržištima kapitala se procjenjuje da će američka centralna banka početi da podiže kamatu u martu i da će ove godine biti najmanje pet povećanja stope u ukupnom iznosu od 1,25 procentnih poena.

    Veliki dio povećanja duga stanovništva potiče od hipotekarnih kredita, koji su podigli bilans za 890 milijardi dolara za godinu dana i za 258 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, na skoro 11 biliona dolara.

    Stanje duga po kreditnim karticama uvećalo se za 52 milijarde dolara u posljednja tri mjeseca prošle godine, što je novi kvartalni rekord koji je ukupan dug u toj kategoriji digao na 860 milijardi dolara.

    Zbog brzog rasta cijena, bilans stanja kredita za automobile povećan je za 90 milijardi dolara, ili za 6,6 odsto, na 1,46 biliona dolara. Cijene novih automobila u SAD su skočile za 11,8 procenata lani, dok su polovnjaci poskupili za vrtoglavih 37,3 posto, prema podacima Ministarstva rada.

    Jedina kategorija duga stanovništva u kojoj je zabilježen mali rast bili su studentski krediti, koji su povećani za samo 20 milijardi dolara za godinu dana, dok su u četvrtom tromjesečju čak neznatno opali, navodi američki medij.

  • Dodik: Smanjiti PDV na osnovne životne namirnice na 10 odsto

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da će kao predsjednik najveće političke organizacije u Republici Srpskoj i BiH predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto.

    Dodik je naglasio da je smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice jedna od mjera koja bi sigurno zauzdala povećanje cijena i ublažila udar inflacije na porodične budžete u cijeloj BiH.

    Ova bi mjera, tvrdi Dodik, bila privremenog karaktera i mogli bi je ograničiti do kraja ove godine dok se ne stabilizuje tržište.

    “Diferencirana stopa PDV-a, uz ograničenje marži u maloprodaji, u ovom trenutku bio bi sasvim adekvatan odgovor na inflatorni udar. S obzirom na to da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi, smatramo da je vrijeme da se poveća PDV na luksuz, a da porezi na osnovne životne namirnice budu smanjeni”, zaključio je Dodik.

  • Advokati žestoko protiv uvođenja fiskalnih kasa

    Pred narodnim poslanicima danas će se naći Prijedlog zakona o fiskalizaciji, a ako budu slušali advokate, neće biti usvojen. Bar ne onako kako je prvobitno planirano.

    Naime, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske, Dalibor Mrša, 24. decembra protekle godine je Zakonodavnom odboru Narodne skupštine RS uputio dopis u kojem, između ostalog, navodi argumente protiv fiskalizacije advokatskih usluga. Najkraće rečeno, smatra da Narodna skupština treba da odredi izuzetke od primjene Zakona.

    – Advokatska kancelarija nije samostalna trgovinska radnja, niti se rad advokata može izjednačiti sa radom drugih privatnih preduzetnika. Djelatnost advokata je krajnje kompleksna sa brojnim trajnim obavezama i posljedicama koje su od krucijalnog značaja za svakog klijenta i demokratiju u zajednici – navedeno je u dopisu Advokatske komore Srpske, uz pojašnjenje da “nagrade za izvršenu djelatnost advokata, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, zavisi od vrste spora, od vrijednosti spora u parničnim postupcima, te od težine krivičnog djela u krivičnom postupku”.

    Da li su argumenti Advokatske komore dovoljno snažni da bi se napravio ustupak pitali smo poslanika Srđana Mazalicu, koji je jedan od članova Zakonodavnog odbora Narodne skupštine RS. Mazalica je istakao da je u proteklom periodu na tu temu razgovarao s predstavnicima Advokatske komore, te da je glavni cilj pronalazak rješenja koje će biti svima “po mjeri”.

    – Krajnji rezultat zavisi od nekih tehničkih rješenja, ali i odnosa prema drugim zakonima. S jedne strane, maksimalno ćemo se založiti da uvažimo objektivne okolnosti specifičnosti poslovanja advokatske djelatnosti, ali opet, s druge strane, najvažnije je da zakon bude pravičan i jednak za sve – kratko je prokomentarisao Mazalica.

    Kako saznajemo, jedna od opcija je da se predloženi Zakon donekle izmijeni amandmanima, a u kojoj mjeri i na koji način saznaćemo na današnjoj sjednici Narodne skupštine.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i banjalučki advokat Milan Petković smatra da su primjedbe Advokatske komore opravdane, jer ova djelatnost nije fiskalizovana ni u jednoj zemlje regiona i Evrope. Ukoliko bi stupila na snagu, tvrdi da bi, pored štete koju bi nanijela advokatima, suočila građane s većim troškovima advokatskih usluga, jer bi im odmah morali biti ispostavljeni svi računi. Petković ne isključuje mogućnost štrajka, ukoliko primjedbe Advokatske komore ne budu bile uvažene.

    – Nedavno se, upravo zbog najavljene fiskalizacije, u Crnoj Gori održao štrajk, kojem je i naša advokatska komora pružila podršku. Upravo zbog tog pritiska do fiskalizacije nije došlo – podsjetio je Petković.

  • Cijena benzina i dizela u Srpskoj ponovo skače

    Cijena benzina i dizela u Srpskoj ponovo skače

    Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj gorivo će narednih dana u prosjeku poskupiti za još pet feninga po litru, ali to nije kraj skoku cijena benzina i dizela.

    Kako su za Srpskainfo potvrdili u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore RS, litar BMB 95 trenutno košta 2,34-2,43 KM, a dizela ED5 2,32-2,45 KM, dok su cijene tečnog naftnog gasa 1,49-1,56 KM, u zavisnosti od regije i distributera.

    – U prethodnih 15 dana, na svim benzinskim pumpama u Srpskoj došlo je do rasta cijena u prosjeku za četiri feninga. I dalje nas očekuje nestabilna period i rast cijena do pet feninga po litru benzinu i dizelu. Razlog je što su, u prethodnom periodu, konstantno rasle ulazne cijene prema distributerima, a to je primjetno i u zemljama okruženju, odnosno Hrvatskoj i Crnoj Gori – naglašava za Srpskainfo predsjednik Grupacije Dragan Trišić.

    Dodaje da je nafta Brent na berzi dostigla nivo iz oktobra 2014, kad se prodavala za 93 dolara po toni.

    – To je maksimum unazad ovih sedam godina. Moja predviđanja su da će prvi kvartal ove godine i dalje biti nestabilan, periodične stabilizacije, ali u konačnici rast je neminovan – poručuje Trišić.

    Zvanična statistika pokazuje da su samo u prošloj godini, litar benzina i dizela u Srpskoj poskupili za skoro 33 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u decembru prošle godine gorivo je u prosjeku koštalo 2,3, a u istom mjesecu 2020. godine 1,73 KM.

  • EU pred velikom ekonomskom krizom: Inflacija skoro dvostruko viša, rast dodatno usporen

    EU pred velikom ekonomskom krizom: Inflacija skoro dvostruko viša, rast dodatno usporen

    Redovna tromjesečna anketa Evropske centralne banke (ECB) predviđa da će godišnja stopa inflacije u eurozoni u ovoj godini iznositi tri posto, znatno podigavši dosadašnju procjenu. Ovo je rezultat propitivanja vodeći ekonomskih eksperata.

    U prethodnoj anketi, objavljenoj krajem oktobra prošle godine, inflacija u eurozoni trebala je u 2022., prema prosječnoj procjeni stručnjaka, iznositi 1,9 posto.

    U 2023. trebala bi se spustiti na 1,8 posto, a u 2024. ostati više-manje stabilna, na 1,9 posto, predviđaju stručnjaci u anketi objavljenoj krajem prošle sedmice, prenosi agencija dpa.

    Očekivanja rasta ekonomije, pokazala je ova ECB-ova anketa, smanjena su za ovu godinu, a povećana za 2023.

    U ovoj bi godini zajednička ekonomija trebala porasti za 4,2 posto, za 0,3 postotna boda slabije nego što su prognostičari koje je ECB anketirao prognozirali u ranijem izvještaju.

    Za 2023. godinu podigli su procjenu rasta za pola postotnog boda, na 2,7 posto.

    Najnovije istraživanje provedeno je od 7. do 13. januara i temelji se na predviđanjima 62 stručnjaka.

  • Srpska ima alat za zaustavljanje poskupljenja

    Srpska ima alat za zaustavljanje poskupljenja

    Sve analize govore da je rast cijena u maloprodaji u Republici Srpskoj nesrazmjeran rastu cijena sirovina. Inflatorni svjetski trend ne smije biti zloupotrebljen da bi se sticao ekstra profit.

    Ovo je poručio lider vladajućeg SNSD Milorad Dodik koji je najavio da će ove sedmice biti održan sastanak na kojem će biti postignut dogovor oko “nerealnog poskupljenja”.

    Dodik u izjavi nije rekao ko je radio analize ni ko će sve biti pozvan na sastanak, ali građani, pogotovo oni koji žive od plate i penzije, znaju vrlo dobro da cijene u trgovinama rastu gotovo svakodnevno.

    Subjektivni osjećaj je da da je trend poskupljenja nezaustavljiv, dok primanja sve manje mogu da pokriju naše osnovne potrebe.

    Po posljednjim podacima, godišnja inflacija u decembru je iznosila 5,9 odsto, a poskupljenja su nastavljena i u januaru.

    Republika Srpska ima zakon o regulisanju cijena na osnovu kojeg je na snazi ograničena marža na osnovne životne namirnice, lijekove i farmaceutske proizvode.

    Srpskainfo je pitala nadležne u Ministarstvu da li, na osnovu postojećih propisa mogu da reaguju na cijene ostalih proizvoda i na koji način, ako imamo u vidu da se cijene formiraju slobodno na tržištu.

    – Na prodajnu cijenu svake robe utiče nabavna cijena robe (koja se sastoji od fakturne cijene proizvođača, odnosno dobavljača uvećane za zavisne troškove) i marža, koju svaki trgovac zaračunava na nabavnu cijenu – kažu u Ministarstvu trgovine.

    U nastavku odgovora citiraju odredbe Zakona o regulisanju cijena i navode da u kontrolama cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske predlaže Vladi Republike Srpske donošenje mjera neposredne kontrole cijena radi zaštite životnog standarda stanovništva.

    Značajni poremećaji na tržištu obuhvataju elementarne nepogode, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotrebu dominantnog položaja i vanredne okolnosti prema procjeni Vlade.

    Mjere neposredne kontrole cijena moguće je propisati izuzetno i u slučajevima kada i pored preduzetih mjera ekonomske politike nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu, radi sprečavanja monopolskog formiranja cijena, radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda koji se koriste za intervenciju na tržištu i radi zaštite životnog standarda.

    Mjere neposredne kontrole cijena su : određivanje nivoa cijene, odnosno određivanje fiksne cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet ni po višoj ni po nižoj cijeni; određivanje najviše cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet iznad propisane cijene, ali mogu ispod propisane cijene; određivanje najniže cijene, pri čemu privredni subjekti ne mogu vršiti promet ispod najniže cijene; način formiranja cijena – struktura cijena; davanje saglasnosti na cijene; određivanje marži u trgovini; vraćanje cijena na prethodni nivo; obavještavanje o promjeni cijena određenih proizvoda i usluga i obaveza redovnog ili povremenog slanja podataka o cijenama za određene vrste proizvoda ili usluga.

    Mjere neposredne kontrole cijena propisuje Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

    Na naše konkretno pitanje da li će Vladi RS biti predložene mjere neposredne kontrole cijena zbog poskupljenja, u Ministarstvu trgovine rekli su da trenutno “cijene mogućnosti kako da intervenišu i zaštite standard”. Prema pokazateljima, ulazne cijene su značajno više u odnosu na prethodne periode, došlo je do rasta sirovina, kontrola marži nije pokazala da ima kršenja. Mi trenutno cijenimo mogućnosti kako da intervenišemo i zaštitimo standard, a da to bude intervencija u skladu sa zakonom. Akcenat je svakako na zaštiti najranjivijih kategorija stanovništva – poručuju iz Ministarstva trgovine.

    U svakom slučaju, poznavaoci prilika kažu da regulisanje cijena može i da izazove kontraefekat – nestašicu.

  • Bitcoin porastao iznad svog 50-dnevnog prosjeka

    Bitcoin porastao iznad svog 50-dnevnog prosjeka

    Bitcoin je već na početku ove sedmice porastao iznad svog 50-dnevnog prosjeka, prvi put u više od dva mjeseca.

    Najveća kriptovaluta porasla je za čak 3 posto, na 42.956 dolara, u poređenju s tehničkom oznakom od 50 dana, koja je bila oko 42.810 dolara. Nastavio se rast od petka, koji je bio i najveći od oktobra, a koji ga je vratio iznad ključnog nivoa okruglog broja od 40.000 dolara i održao se tokom vikenda.

    “Bitcoin je probio neke ključne nivoe i liniju silaznog trenda u proteklih nekoliko dana i pokazuje znakove tvrdoglavosti, ali je ograničen 50-DMA (50-dnevni prosjek) i mora se zatvoriti iznad njega. Sljedeća stanica odavde je 46.000 do 47.000 dolara”, rekao je Vijay Ayyar, direktor Azijsko-pacifičkog regiona u Luno Pte.

    Uspon bitcoina iznad tehničke oznake nastavlja se usred izvještaja o zapošljavanju u SAD-u boljeg od očekivanog u petak nakon jake zarade od Amazon.com Inc. Kriptovaluta je bila u korelaciji s rizičnom imovinom posljednjih mjeseci, a S&P 500 je dobio 0,5 posto u petak, dok je Nasdaq 100 porastao 1,3 posto.

    “Najveća kriptovaluta, kojoj je uz eter pomogao niz kratkih likvidacija u petak, može napredovati dalje u narednim sedmicama s obzirom na tehnički proboj. Početni ciljevi rasta su 45.000 dolara, a zatim 51.100 dolara”, rekao je Mark Newton iz Fundstrata.

    Druge vrhunske kriptovalute poput ethera i solane također su bile nešto više. Izvanredni pomaci u posljednja 24 sata uključuju rast XRP-a od 8,1 posto, kao i memecoin Dogecoin sa 7,4 posto napredovanja i Shiba Inu, koji je označio porast od 26 posto, prema cijenama iz CoinGecko.

  • Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Pregovori zaustavljaju rast cijena nafte?

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Novi signali o tome da se privode kraju pregovori između američkih i iranskih zvaničnika o oživljavanju sporazuma kojim se ograničava razvoj nuklearnog oružja u Iranu, mogli bi da zaustave cena nafte koje su u petak dostigle višegodišnje maksimume, kažu trgovci.

    Ako Sjedinjene Države ukinu sankcije Iranu, to bi doprinelo povećanju isporuka i većoj ponudi nafte na globalnom tržištu.

    Evropska nafta Brent je pojeftinila za pet centi ili za 0,1 posto, na 93,22 dolara za barel na noćašnjem trgovanju u Aziji u 3:12 časova po srednjoevropskom vremenu, prenosi Rojters.

    Nafta Brent, koja se smatra referencom za cene ne globalnom tržištu “crnog zlata”, zaključena je u petak na nivou na 93,27 dolara po barelu, nakon što je tokom trgovanja dostigla najviši nivo od oktobra 2014. od 93,70 dolara.

    Cena američke nafte WTI je oslabila danas za 63 centa na 91,68 dolara za barel.

    SAD su u petak obnovile odluku o ublažavanju sankcija omogućivši nastavak međunarodne nuklearne saradnje s Iranom na projektima osmišljenim da spreče korišćenje iranskih nuklearnih pogona za razvoj oružja.

    Jedan visoki zvanižnik Stejt departmenta rekao je u petak da ublažavanje sankcija treba da omogući tehničke razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma, ali da to ne znači da su Sjedinjene Države na ivici postizanja sporazuma o njegovoj obnovi.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan evropski zvaničnik je izjavio da će se najviši izaslanici dve strane u pregovorima – koji su indirektni jer je Iran do sada odbijao da sedne za sto sa američkim diplomatama – verovatno sastati u utorak u Beču.

    „Američki predsednik (DŽo) Bajden i dalje želi da pregovaramo u Beču… To je znak našeg uverenja da sporazum nije mrtav, da moramo da ga oživimo jer je to u našem interesu“, rekao je u nedelju uveče Rob Mali, američki izaslanik za Iran, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji.

    S druge strane, iranski ministar spoljnih poslova je u subotu ocenio da potez SAD o ublažavanju sankcija Teheranu nije dovoljan i da Vašington treba da pruži garancije za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. sklopljenog sa velikim zapadnim silama.

    Izraelski premijer Naftali Benet izjavio je juče da je razgovarao sa Bajdenom o modalitetima da se zaustavi iranski nuklearni program.

  • Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Zbog poskupljenja goriva, ali i nekih drugih stvari kao što su usluge servisa i potrošnog materijala za automobile, mnogi taksisti iz Bosne i Hercegovine razmišljaju da povećaju cijene usluga prevoza taksijem, a neki od njih su to već i učinili.

    Naime, kako su “Nezavisne” pisale prije nekoliko dana, gorivo na benzinskim pumpama je od početka godine poskupjelo nekoliko puta.

    Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” iz Banjaluke, kazao je da taksisti iz ovog grada razmišljaju o povećanju cijene svojih usluga, ali da još nisu utvrdili koja bi to cijena mogla da bude.

    “Već razmišljamo u tom smjeru. Jedan od prijedloga je da se ide na potrošnju najmanje dva litra goriva, odnosno da vožnja najmanje bude naplaćena pet KM. Drugi prijedlog je da se ide na 2,5 KM start, a 1,70 KM vožnje po kilometru”, objašnjava Purišić.

    Prema njegovim riječima, od početka godine gorivo je već dva puta poskupjelo, te i drugi troškovi rastu, tako da im je povećanje cijena usluga jedino rješenje ako žele pozitivno poslovati.

    “Troškovi se konstantno povećavaju, a gorivo stalno ide gore, a sada je i nakon praznika opao i posao za 40 odsto, te nemamo drugog rješenja nego da povećamo cijene, ali još nismo odlučili na koji način i koja bi to cijena mogla da bude”, naveo je Purišić.

    Hasib Lošić, taksista “Sarajevo Taxija” iz ovog grada, kazao je da, iako je gorivo već nekoliko puta poskupjelo, još nisu razmišljali o povećanju cijena usluga vožnje taksijem.

    “Povećavaju se troškovi i mi već radimo na granici ekonomske opravdanosti, ali još nismo konkretno odlučili da li ćemo poskupljivati usluge. Sve je dosad poskupjelo, pa nismo htjeli da i mi građanima budemo udar na budžet, koji je već skroman. U narednom periodu ćemo vidjeti kakva će biti situacija te da li ćemo možda poskupljivati. Trenutno je 1,90 KM startna polazna cijena, dok 1,20 KM iznosi svaki pređeni kilometar, te je ova cijena na snazi već pet godina”, naveo je Lošić.

    Kako su rekli za “Nezavisne” u jednoj taksi službi iz Mostara, usluge prevoza taksijem u ovom gradu su poskupjele prije nekoliko dana, i to najviše zbog poskupljenja goriva.

    “Usluge prevoza taksijem smo morali povećati zbog povećanja troškova, kako goriva, tako i nekih drugih stvari, kao što su održavanje automobila, odnosno usluga servisa i potrošnog materijala za automobile, pa smo morali i mi povećati cijene svojih usluga kako bi bili likvidni”, naveli su iz ove mostarske taksi službe.

    Dodali su da su minimalno podigli cijene, te je po jednom pređenom kilometru potrebno izdvojiti 1,20 KM.

    “Startna polazna cijena je 2,5 KM, ali je u nju uključen prelazak dva i po kilometra, tako da smo minimalno digli cijene kako bismo opstali”, istakli su iz ove taksi službe.

    TAKSI CIJENA PREVOZ