VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Prijedlog Srpske o smanjenju PDV-a neće uticati na budžet

    Vidović: Prijedlog Srpske o smanjenju PDV-a neće uticati na budžet

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da su republičke vladajuće strukture predložile koncept smanjenja PDV-a na nivou BiH na način da to ne utiče na smanjenje budžetskih prihoda u Srpskoj.

    Ona je rekla da se radi o prijedlogu kojim se smanjuje stopa PDV na osnovne živote namirnice, a povećava ona na luksuz.

    • Dakle, u tom smislu nema gubitka za budžet Srpske i prihod ostaje isti. U tom smislu napravili smo ozbiljnu analizu i nemamo gubitka u prihodima – rekla je Vidovićeva u Kneževu.

    Kada je riječ o ukidanju akciza na gorivo na nivou BiH, Vidovićeva je istakla da smatra da se na tom planu ne može ništa uraditi dok se ne dođe do računice šta to znači.

    • I da li to budžeti mogu izdržati, a entiteti odgovoriti socijalnim potrebama i slično ukoliko se smanji prihod – rekla je Vidovićeva i dodala da u vezi s tim prethodno treba napraviti ozbiljnu analizu.
  • Američki izvoz gasa mogao bi zamijeniti ruski na svjetskom tržištu

    Američki izvoz gasa mogao bi zamijeniti ruski na svjetskom tržištu

    Globalno energetsko tržište iznenada je preokrenuto ruskom invazijom na Ukrajinu, ali jedna energetska kompanija kaže da bi SAD mogle uskočiti i pomoći u povećanju globalnih zaliha.

    Toby Rice, koji vodi najvećeg američkog proizvođača prirodnog gasa EQT, rekao je za BBC da bi Sjedinjene Američke Države lako mogle zamijeniti rusko snabdijevanje.

    “Imamo sposobnost i želju da uradimo više”, rekao je Rice.

    On je procijenio da SAD ima potencijal da učetvorostruči proizvodnju gasa do 2030. godine.

    Izjava Ricea da bi američke kompanije mogle da igraju veću ulogu u snabdijevanju Evrope gasom, dolazi manje od sedam dana nakon što je američka ministrica energetike Jennifer Granholm pozvala industriju goriva u zemlji da crpi više nafte.

    “Mi smo na ratnoj nozi. To znači da trenutno proizvodite više, gdje i ako možete”, rekla je Granholm.

    No, too je veliko ako. Dva puta u protekloj deceniji, proizvođači škriljaca su omogućili veću ponudu kao odgovor na više cijene, bušili su toliko da su cijene pale i mnogi su bankrotirali.

    Rice je objasnio da je danas industrija opreznija, te kazao da prvo mora biti potražnja, a ne samo “jurenje kratkoročnog signala cijene”.

    EQT sa sjedištem u Pittsburgu bi mogao povećati proizvodnju, ali bez više cjevovoda ne može poslati plin tamo gdje je najpotrebniji. Još jedna prepreka američkim ambicijama da izvoze više tečnog prirodnog gasa je nedostatak izvoznih kapaciteta. Američki terminali isporučuju sav gas koji mogu.

    Prije nego što se prirodni plin može otpremiti u inostranstvo, potrebno je da ode u posebno postrojenje gdje se ohladi na ispod -160 stepeni celzija, pretvarajući ga u tečnost. Zatim se može ukrcati na teretne brodove.

    U Sjedinjenim Američkim Državama trenutno radi osam terminala, a odobreno je za izgradnju još 14 projekata.

    Rice je rekao da političko protivljenje izgradnji gasovoda i izvoznih objekata, djelimično vođeno zabrinutošću za životnu sredinu, prvenstveno sprečava njegovu industriju da pomogne Evropi da prekine oslanjanje na ruski gas.

    Rice je pozvao Bidenovu administraciju da pojednostavi proces odobravanja projekata gasovoda. On traži “signal da ova administracija prepoznaje američku industriju nafte i gasa kao stratešku moć”.

    S obzirom na želju Bidenove administracije da pomogne svojim saveznicima u rješavanju energetskih problema i suprotstavi se ruskoj agresiji, Rice bi mogao dobiti ono što želi, a američka ministrica energetike Granholm je rekla proizvođačima nafte i plina da je tu da im pruži ruku partnerstva.

  • Kocka napunila budžet Srpske

    Kocka napunila budžet Srpske

    Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću prošle godine iznosili su 68.242.583 KM, potvrdili su za “Nezavisne” u Republičkoj upravi za igre na sreću.

    Prema njihovim podacima, ovo su za skoro 20 miliona KM veći prihodi u odnosu na 2020. godinu.

    “U toku 2020. godine ovi prihodi iznosi su 48.882.864 KM, dok su 2019. godine oni bili u iznosu od 43.002.331 KM”, kazali su iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je povećanje ovih prihoda izraz krize društva, a ne nekog napretka.

    “U kriznim situacijama i siromašnim društvima ljudi idu ka igrama na sreću u nadi da će nešto dobiti i obogatiti se, i to je ona poznata stara latinska teza “hljeba i igara”. Suštinski, to što ima puno ljudi u kladionicama nije izraz nekog dobrog života, i iz mog ugla, to je izraz siromaštva, a ne bogatstva. Mislim da ovo nije indikator dobrog stanja u društvu. Kocka i kladionice su jedna vrsta poroka koji, kada pređe neku granicu, postaje loš saveznik svakog čovjeka”, naglasio je Vuković za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da postoji nekoliko modela po kojima bi se mogla smanjiti ta potreba za kockom te da ljudi treba da se bave drugim poslom, odnosno da razvijaju radoznalost i interes za druge sadržaje.

    “Ljudi treba da se vrate radu, mi smo se odrodili od rada, a rad je najvažnija čovjekova djelatnost po kojoj se on razlikuje od drugih živih bića. Rad znači sticati navike, kako bismo iste te navike mogli usaditi djeci. Treba razvijati kulturu rada. Kada bismo razvijali tu potrebu i te navike, manje bismo imali slobodnog vremena kojeg ne bismo iskorištavali u kladionicama”, pojasnio je Vuković.

    Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je ovo pokazatelj da se ljudi okreću svemu u nadi da će doći do nekog boljeg života.

    “Ovi prihodi dolaze od privatnih priređivača igara na sreću i kladionica, dok sa druge strane ‘Lutrija RS’ posluje u gubitku i očigledno je da ne rade u skladu sa vremenom, jer mi živimo u digitalnom dobu. Igre na sreću nisu uopšte neka strateška oblast za Republiku Srpsku pa mi nije jasno koji je smisao postojanja javnog priređivača igara na sreću”, istakao je Đogo za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da neki javni priređivači igara na sreću u nekim državama izuzetno dobro posluju, jer je njihov menadžment shvatio da moraju da se izbore na tržištu.

    “Očigledno je da menadžment našeg javnog priređivača igara na sreću nije shvatio da oni nisu budžetski korisnik, nego da moraju poslovati po tržišnim uslovima, odnosno da se prilagode tržištu”, naveo je Đogo.

  • MMF ne vidi prijetnju globalne finansijske krize zbog rata u Ukrajini

    MMF ne vidi prijetnju globalne finansijske krize zbog rata u Ukrajini

    MMF za sada ne vidi preduslove za globalnu finansijsku krizu zbog događaja u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji, izjavila je danas direktorka MMF Kristalina Georgijeva.

    Među mogućim posljedicama ukrajinske krize šefica MMF-a navela je glad u Africi, rast cokena energenata, đubriva i metala, kao i porast inflacije.

    “Govorimo o SAD i zemljama u razvoju poput Meksika i Brazila“, dodala je ona.

    “Izdvojili smo 1,4 milijarde dolara za hitno finansiranje Ukrajine otvaranjem posebnog računa kod MMF-a. Postignut je dogovor sa ukrajinskom vladom i niko drugi neće imati pristup ovom novcu”, objasnila je Georgijeva, prenosi TAS S.

    Ipak, kako navodi Georgijeva, MMF predviđa duboku recesiju u Rusiji zbog sankcija koje je Zapad uveo toj zemlji.

    “Sankcije prilično oštro utiču na rusku ekonomiju. Očekujmo duboku recesiju u Rusiji. Mogu da kažem da to što Rusija ne ispunjava obaveze više ne smatramo nevjerovatnim događajem. Ta zemlja ima novca za servisiranje duga, ali nema pristup njemu“, rekla je ona za televiziju CBS.

  • Sankcijama zamrznuto 300 milijardi dolara ruskih rezervi

    Sankcijama zamrznuto 300 milijardi dolara ruskih rezervi

    Inostranim sankcijama je zamrznuto oko 300 milijardi dolara od 640 milijardi koliko je Rusija imala u zlatnim i deviznim rezervama.

    To je izjavio ruski ministar finansija Anton Siluanov u intervjuu za državnu televiziju koji je danas emitovan.

    On je rekao da Zapad vrši pritisak na Kinu da ograniči trgovinu sa Rusijom kako bi omeo pristup Moskvi delu državnih rezervi koje Rusija drži u kineskim juanima, preneo je Rojters.

    “Ali mislim da će nam naše partnerstvo sa Kinom ipak omogućiti da održimo saradnju koju smo ostvarili i ne samo da je održimo, već i da je uvećamo u okruženju gde su zapadna tržišta zatvorena”, rekao je Siluanov.

    On je, takođe, kazao da će Rusija ispuniti svoje obaveze prema državnom dugu i da će ga plaćati rubljama dok se državne rezerve ne odmrznu, prenela je agencija RIA Novosti.

  • Dodik najavio da će predložiti ukidanje PDV-a za životne potrepštine

    Dodik najavio da će predložiti ukidanje PDV-a za životne potrepštine

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će zalagati da porez na dodatnu vrijednost (PDV) za osnovne životne namirnice bude nula, a ne pet posto.

    Dodik je izjavio da će taj prijedlog biti upućen Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS), jer se tako neće prekršiti zaključci ove zakonodavne institucije, kao što je slučaj s prijedlogom za smanjenje PDV-a na pet posto, koji je u Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine uputio Mirko Šarović.

    “Mislim da će Narodna skupština podržati prijedlog da opterećenje za životne namirnice bude nula i da ćemo uspjeti da odemo na Dom naroda (Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, op.a.) i poboljšamo tu situaciju na najbolji mogući način”, kazao je.

    Dodik je naveo da se prije glasanja u Parlamentu Bosne i Hercegovine trebalo dogovoriti u entitetskoj skupštini te da će iz tog razloga nastojati da se održi skupštinska sjednica, prenosi RTRS.

    “Ranije je zaključeno da sve tačke dnevnog reda, koje idu na Parlamentarnu skupštinu, budu razmatrane na NSRS”, istakao je.

    Podsjetio da je SNSD također pokrenuo prijedlog za smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice.

    “Onda smo dobili prijedlog koji je politizovan od navodno Šarovića, prema kojem životne namirnice treba da budu oporezovane na pet posto”, rekao je.

    On je poručio da će se zalagati da PDV ne bude ni pet posto nego nula posto.

    “Kad je sve već politička klackalica, bez obzira na to koliko bi to neko mogao da iskoristi, ja ću se zalagati da PDV bude nula za životne namirnice”, zaključio je Dodik.

    Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je 9. marta prihvatio prijedlog SDS-a da PDV za životne potrepštine bude pet posto, a za luksuz 22 posto. Ranije je SNSD predložio da PDV za životne potrepštine bude 10 posto, a za luksuz također 22 posto. No, Zastupnički dom državnog parlamenta nije prihvatio SNSD-ov prijedlog.

    Da bi odluka o izmijenjenim stopama PDV-a stupila na snagu, potrebno je da ih prihvati i Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Delegat SDP-a u Domu naroda Denis Bećirović je podnio zahtjev da se održi hitna sjednica ovog doma na kojoj će se razmatrati i pitanje izmjena stopa PDV-a.

    Bosna i Hercegovina je do sada imala jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto. Izmjene su predložene zbog poskupljenja životnih potrepština usljed pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu.

  • “Rusija ima jače živce od EU”

    “Rusija ima jače živce od EU”

    Rusija ima jače živce od EU za energetski zastoj, poručuju iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Moskva je spremna na snažan zastoj u energetskom sektoru ako EU nastavi sa svojim planovima da napusti ruski gas, naftu i ugalj, rekao je visoki zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova.

    “Rusija ostaje pouzdan snabdevač energetskim resursima; garant energetske bezbednosti svetske klase”, rekao je Interfaksu u subotu Nikolaj Kobrinec, koji vodi Odeljenje za evropsku saradnju.

    “Mi cenimo ovu reputaciju, ali spremni smo na oštar sukob u energetskom sektoru, ako bude potrebno”, rekao je on.

  • Na račun javnih prihoda 2021. godine leglo skoro 30 miliona KM

    Na račun javnih prihoda 2021. godine leglo skoro 30 miliona KM

    Na račun javnih prihoda Republike Srpske tokom prošle godine uplaćeno je ukupno oko 29,8 miliona konvertibilnih maraka, što je 8,6 miliona KM više nego u godini prije.

    Kako je za Srpskainfo rečeno u Poreskoj upravi RS, na novčane kazne za prekršaje i troškove prekršajnog postupka propisane zakonom odnosi se oko 25,9 miliona KM ili 7,3 miliona КM više nego u 2020. godini.

    Na novčane kazne za prekršaje koje izriču nadležni republički organi u 2021. godini odlazi 233.560 КM, što je za 42.014 КM više nego 2020. godine.

    Osim tih, na račun javnih prihoda uplaćuju se i sledeće kazne: novčane kazne za krivična djela, oduzeta imovinska korist i sredstva dobijena prodajom oduzetih predmeta iz nadležnosti Republičke tržišne inspekcije, oduzeta sredstva i imovinska korist u postupcima iz nadležnosti republičkih organa, te novčane kazne izrečene u prekršajnom postupku za prekršaje propisane aktom skupštine opštine, kao i oduzeta imovinska korist u tom postupku.

    Prema evidencijama Poreske uprave RS, u 2021. godini najveća pojedinačna uplata novčane kazne po svim osnovama iznosila je 32.966 КM.

  • Tegeltija: Zabranit ćemo izvoz trupaca iz BiH da bismo riješili problem drvoprerađivačima

    Tegeltija: Zabranit ćemo izvoz trupaca iz BiH da bismo riješili problem drvoprerađivačima

    Nakon sastanka sa entitetskim premijerima i državnim ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija rekao je da nema straha od nedostatka određenih roba, ali da će morati zabraniti izvoz trupaca iz BiH.

    Sastanak Tegeltije sa Fadilom Novalićem, Radovanom Viškovićem i Stašom Košarcem počeo je danas oko 16:30 sati, a razgovarali su uglavnom o ekonomskim problemima.

    “U ovom trenutku smo se susreli s problemom cijena i to će vjerovatno trajati još neko vrijeme. Razgovarali smo o poremećajima u snabdijevanju i mogućem nedostatku odgovarajućih roba. Procijenili smo da neće doći do nestašice bilo koje vrste proizvoda, bez obzira na to da li se radi o energentu ili hrani”, rekao je to Tegeltija.

    Komentarisali su i poresku politiku o kojoj se glasalo jučer na Predstavničkom domu Parlamenta BiH, odnosno ukidanje akciza i uvođenje diferenciranog PDV-a.

    Tegeltija je naglasio još da je potrebno podstaći proljetnu sjetvu i na taj način nadomjestiti probleme sa snabdijevanjem određenih proizvoda koje nemamo na svom tržištu.

    “Zbog toga poljoprivredni budžeti trebaju biti povećani”, rekao je premijer BiH.

    Posebno je istaknuto da se drvoprerađivači suočavaju s problemima nabavke trupaca zbog toga što je Ukrajina bila značajan izvoznik istih u BiH.

    “Vijeće ministara će idući petak donijeti odluku o zabrani izvoza trupaca iz BiH do kraja ove godine”, rekao je Tegeltija.

    Naglasio je da će ministri na tom sastanku glasati i za uvođenje bescarinskog uvoza 100.000 tona mineralnog đubriva.

  • “Elektroprivreda RS” će nabaviti naftu

    “Elektroprivreda RS” će nabaviti naftu

    Vlada Republike Srpske danas je dala saglasnost preduzeću “Elektroprivreda Republike Srpske” da nabavi određene količine nafte i naftnih derivata.

    Danijela Pejić, savjetnica premijera Srpske kazala je na pres konferenciji da će nafta i naftni derivati biti skladiđteni u Rafineriji nafte u Brodu.

    “Znamo da su Robne rezerve otišle u stečaj, te su terminali za skladištenje privatizovani, pa će zbog toga rezerve naftnih derivata biti skladišteni na ovoj lokaciji”, navela je Pejićeva.