VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Uspijeh kriptovaluta, naročito bitkoina, ne može se negirati.

    Pre nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo ko verovao da će ostvariti nešto značajno. Malo ko je ozbiljno shvatao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promeniti svet.

    No davno je prošlo vreme kada su kriptovalute predstavljale inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni deo finansijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao deo svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s finansijskim tržištima da njihova vrednost donekle bude u korelaciji s ostalim finansijskim investicijama.

    Ironija je u tome što su kriptovalute trebale da budu sasvim odvojene od uticaja države i centralnih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolisati, a ipak je u zadnje vreme sve očitije da cena bitkoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade banke, naročito američki FED.

    Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su veliki deo vrednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja.

    Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizovao je bitkoin kao sredstvo plaćanja i pokušao da ga promoviše kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje.

    Pionir u prihvatanju bitkoina kao legalne valute

    Jedna država je čak prihvatila bitkoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela da gradi nacionalnu finansijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

    Bitkoin je u Salvador uveo predsednik Najib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konsultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Tviteru sam sebe naziva “najkul diktatorom na svetu”.

    Zatim je potrošio 180 miliona dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvataju bitkoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitkoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

    Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamenili bitkoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korišćenje bitkoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

    Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli da procesuiraju, prenosi Indeks.

    Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitkoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitkoin.

    Ali prihvatanje bitkoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitkoina. To je prilično veliki udarac na ideju bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantuju države, tj. centralne banke.

    Salvador ne odustaje od eksperimenta

    Salvador upravo dobija jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitkoin koristi kao sredstvo razmene i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji finansijski sistem države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cene bitkoina, no to je predsednik iskoristio za kupovinu još bitkoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

    Tokom najnovijeg pada cene bitkoina, Bukele je na Tviteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitkoina po cijeni od 30.744 dolara po bitkoinu. To je ukupno 15,37 miliona dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu.

    Predsednik Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitkoinima, u vrijednosti od 500 miliona dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitkoin obveznicom da kupi još bitkoina, a ostalu polovinu uložiti u Bitkoin Siti, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitkoin koristeći električnu energiju iz jednog ugašenog vulkana.

  • Sindikat uprave Srpske jednoglasno odbio prijedlog Vlade o povećanju plata

    Sindikat uprave Srpske jednoglasno odbio prijedlog Vlade o povećanju plata

    Sindikati uprave u Republici Srpskoj ne odustaju od zahtjeva za isplatu toplog obroka i regresa. U Banjaluci su razmatrali ponuđeni Sporazum o cijeni rada za zaposlene u javnim službama i donijeli odluku o odbijanju tog prijedloga.

    Pet sindikata Narodnoj skupštini Republike Srpske uputilo je zahtjev za interpelaciju zbog neispunjavanja Zaključka Narodne skupštine, koji je obavezao Vladu Republike Srpske da, za gotovo 55 hiljada zaposlenih, uredi zakone o platama na način da se naknade za topli obrok i regres posebno iskazuju.

    – Odbili smo prijedlog da čistačica ima povećanje od 60 KM, a pomoćnik ministra za više od 300 KM – rekao je predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić.

    Ova odluka donesena je jednoglasno između ostalog i zbog toga što je Vlada Republike Srpske donijela jednostranu odluku, utvrđujući iznos povećanja plate bez socijalnog dijaloga.

    -Imate situaciju da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine najavio povećanje plate od 10 odsto što je podržano od 17. ministarstva smještenog u Srpskoj 32 – rekao je Marić aludirajući na Savez sindikata Republike Srpske na čijem je čelu Ranka Mišić i čije organizacione jedinice danas potpisuju sporazume sa resornim ministrima.

    – Mi smo 29. aprila u Narodnu skupštinu Republike Srpske uputili interpelaciju, smatrajućj da se sa ovom sumom mogao vratiti topli obrok svakom zaposlenom u javnoj upravi, ali mi smo i dalje država paradoksa gdje najgori kriminalci na izdržavanju zatvorske kazne ima tri obroka, a radnici nemaju ni jedan – rekao je Marić iznoseći računicu po kojoj “10 odsto na nečiju platu od 4000 KM je 400 KM, a na nečiju, npr. čistačice, koja ima 600 KM je to povećanje 60KM”.

    Rezultat svega će biti, rekao je Marić, razdvajanje sindikata koji zastupaju interese radnika i onih koji predstavljaju 17. ministarstvo.

    – Onog momenta kada Vlada bude odbacila naše zahtjeve mogu se očekivati masovniji protesti i pri tome ostajemo – rekao je Marić, prenosi N1.

  • Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Gorivo u BiH opet poskupjelo

    Cijene naftnih derivata u BiH su u prethodnih nekoliko dana ponovo porasle, što je dodatni udar na kupce dizela i benzina.

    Podsjećamo, zbog trenutnog stanja u Ukrajini cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu su naglo porasle, što se osjeti i u BiH, pa građani, kompanije i ostali kupci već nekoliko mjeseci plaćaju dosta skuplje gorivo.

    Iz banjalučke poslovnice “Super petrol” benzinske pumpe su rekli da je trenutna cijena dizela 3,17 KM, dok za istu količinu benzina kupci moraju izdvojiti 2,87 KM.

    “Cijene naftnih derivata su u u prethodnih nekoliko dana blago porasle”, rekao je radnik ove pumpe.

    S pumpe “Nešković” u Prijedoru rekli su da je trenutno za litar dizela potrebno izdvojiti 3,17 KM, dok je za istu količinu benzina potrebno platiti 2,82 KM.

    “U toku prošle sedmice blago su porasle cijene dizela i benzina, u prosjeku za nekoliko feninga”, kazali su s ove benzinske pumpe u gradu na Sani.

    S benzinske pumpe “Petrol” u Banjaluci su kazali da je cijena dizela GDrive 3,32 KM, dok je cijena benzina 2,95.

    “Porasle su cijene naftnih derivata prethodnih dana, tako da su sada za litar dizela i benzina za nekoliko feninga viće nego ranije”, naveli su s ove benzinske pumpe.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, komentarisao je juče da je ukidanje akciza na naftne derivate posao Parlamentarne skupštine BiH, a ne Vlade Republike Srpske.

    “Vlada i Narodna skupština su uradili svoj dio. Ja ih pozivam da to urade što prije”, rekao je Višković u Banjaluci.

    Cijene naftnih derivata prethodnih dana porasle su i u Federaciji BiH, pa su tako s jedne benzinske pumpe rekli da su povećane cijene dizela i benzina.

    “Za litar dizela je trenutno potrebno izdvojiti 3,21 KM, dok za litar benzina kupac mora platiti 2,96 KM”, kazali su s te benzinske pumpe.

    U Tuzli su takođe prethodnih dana porasle cijene dizela i benzina, pa tako za litar dizela treba platiti 3,26 KM, a za benzin 3,06 KM.

    “Cijene naftnih derivata su ponovo povećane, i to prije nekoliko dana”, naveli su s jedne benzinske pumpe u Tuzli.

    Radnik jedne pumpe u Mostaru kazao je da je cijena dizela trenutno 3,26 KM, dok benzin košta 2,91 KM.

    “Prehodnih dana su cijene naftnih derivata korigovane, odnosno povećane za nekoliko feninga”, rekao je ovaj radnik.

    Ekipa “Nezavisnih” je obišla nekoliko benzinskih pumpi na području grada Banjaluka i u skoro svim je cijena naftnih derivata veća u odnosu na prethodnu sedmicu.

  • Dolar na najvišem nivou u posljednjih 20 godina

    Dolar na najvišem nivou u posljednjih 20 godina

    Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara porasla i prošle sedmice, pete zaredom, nakon što je američki Fed povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i najavio daljnje zaoštravanje monetarne politike kako bi suzbio previsoku inflaciju.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 odsto, na 103,64 boda, a u jednom je trenutku dosegnuo i 104,07 bodova, novu najviši nivo od 2002. godine.

    Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,65 posto, na 130,55 jena, prenosi Index.

    Ali, američka je valuta stagnirala u odnosu na evropsku, pa je cijena evra na sedmičnom nivou ostala gotovo nepromijenjena, na 1,0550 dolara, nedaleko najnižih nivoa u pet godina. U fokusu ulagača bile su prošle sedmice centralne banke.

    Nakon dvodnevne sjednice, lideri američke centralne banke odlučili su u srijedu povećati ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 0,75 do 1 posto, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca od 2000. godine.

    Fed je već na sjednici u martu povećao kamate za 0,25 postotnih bodova kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegla najviše nivoe u 40 godina, a očekuje se da će i idućih mjeseci agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

    “Inflacija je previsoka i razumijemo poteškoće koje uzrokuje. Krećemo ekspeditivno kako bismo je spustili”, kazao je predsjednik centralnke banke Jerome Powell na konferenciji za medije.

    “Snažno smo predani vraćanju stabilnosti cijena”, istaknuo je Powell i dodao da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova, ali da se povećanje od 0,75 postotnih bodova ne razmatra.

    “Američko gospodarstvo je vrlo snažno i dobro pozicionirano da bi izdržalo strožu monetarnu politiku”, istaknuo je predsjednik Feda i poručio da očekuje ‘mekano ili mekanije’ prizemljenje privrede, uprkos strožoj monetarnoj politici.

    Fed je najavio i smanjenje bilance, koja je dosegnula 9.000 milijardi dolara jer je centralna banka za koronakrize kupovala obveznice kako bi održala likvidnost u financijskomsistmu i niske kamatne stope.

    Zahvaljujući zaoštravanju monetarne politike Feda, dolar jača prema japanskoj valuti već duže vrijeme jer japanska centralna banka poručuje da će još neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak privrede, uprkos jačanju inflacijskih pritisaka.

    Zbog toga je kurs dolara prema jenu u jednom trenutku dosegnuo 131,24 jena, najviši nivo u 20 godina.

  • O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    O aranžmanu s MMF-om još niko ni ne razmišlja

    Predstavnici BiH ni ne razmišljaju o potpisivanju novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) iako se zemlja nalazi u najtežoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji s rekordnom inflacijom.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je samo kratko potvrdio da se na planu novog aranžmana trenutno ne dešava ništa.

    “Mi ne računamo na početak novih pregovora prije održavanja narednih opštih izbora”, rekao nam je Džuel.

    U Savjetu ministara BiH su nas uputili na Ministarstvo finansija i trezora BiH, naglasivši da su oni zaduženi za ovo pitanje. U tom ministarstvu takođe ističu da se ništa ne dešava.

    Naglasili su za “Nezavisne novine” da se u izbornoj godini do sada obično nisu ni vodili razgovori, te da je na posljednjem sastanaku s misijom bilo riječi samo o pregledu u vezi s pomoći oko kovida.

    Ni u Ministarstvu finansija RS nam u petak nisu mogli dati bilo kakvu informaciju o eventualnim novim pregovorima.

    Podsjećanja radi, MMF je prošle godine u ovo vrijeme odobrio pomoć svim zemljama članicama na način da mogu povući sredstva od više od 300 miliona evra po veoma povoljnim uslovima, a tada je analitičarima bilo jasno da dobijanje pomoći bez ikakvog uslovljavanja u sprovođenju reformi neće motivisati političke predstavnike da se angažuju oko novog aranžmana.

    Tokom prošle i pretprošle godine pregovori su zapeli na prevelikim izdavanjima za boračke kategorije u FBiH, neprihvatanju stvaranja zajedničkog registra transakcija fizičkih lica u Centralnoj banci BiH i još nekoliko manjih uslova.

    Inače, što se tiče dosadašnjih aranžmana, u Centralnoj banci ističu da je do sada BiH imala šest zaključenih aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom, od kojih su četiri stendbaj, jedan produženi aranžman, i jedan aranžman brze finansijske pomoći usljed kovida.

    Stendbaj aranžmani su zaključivani u periodu između 2008. i 2014. godine i u potpunosti su otplaćeni. Produženi aranžman zaključen je 2016. godine u visini od 443 miliona SDR, što iznosi otprilike 560 miliona evra, a povučeno je 127 miliona SDR-a. Za otplatu iz ovog aranžmana ostalo je oko 140 miliona evra.

    Aranžman brze pomoći zaključen je u aprilu 2020. godine u visini od 265 miliona SDR-a, odnosno 335 miliona evra.

    Otplata za ovaj dug još nije otpočela, tako da, prema podacima Centralne banke BiH, BiH duguje MMF-u 405 miliona evra, ne računajući povučena sredstva prošle godine.

  • Cijene rastu, Nijemci strahuju od velike krize

    Cijene rastu, Nijemci strahuju od velike krize

    Građani Njemačke s velikom zabrinutošću prate situaciju u vezi s rastom cijena u svim oblastima života, ali i sa mogućim problemima u isporuci ruskog gasa, pa strahuju od velike krize i pada standarda.

    Stanovnici Berlina podijelili su s ekipom Tanjuga strepnju da bi situacija mogla da bude i gora i da će se sve teže preživljavati sa sadašnjom platom ili penzijom, jer inflacija u Njemačkoj već mjesecima raste i proteklog mjeseca oborila je rekord sa 7,4 odsto, dok su cijene namirnica skočile između 20 i 40 odsto, a energenata iznad 40 odsto.

    Penzioneri kažu da već sada jedva “krpe kraj s krajem”, i da je sve teže živjeti s penzijom, jer im nakon plaćanja svih računa, ostaje sve manje za bilo šta drugo.

    Ipak, dok su jedni duboko zabrinuti za blisku budućnost i predviđaju da će ova kriza trajati još najmanje dvije godine, ima i onih koji su uvjereni da će sukobi u Ukrajini brzo proći, kao i da će vlada reagovati i vratiti cijene na podnošljivi nivo.

    Starija Nijemica kaže da želi da razmišlja pozitivno iako su poskupljenja teško pogodila mnoge ljude.

    Na pitanje da li očekuje veću krizu na jesen i zimu, rekla je da ne zna šta će biti i da se nada da će vlada naći gas u nekoj drugoj zemlji, ali da će on svakako biti skuplji od ruskog.

    Utisak jednog penzionera iz Berlina je da je situacija strašna i da tako nešto do sada nije vidio.

    “Od korone, cijene neprestano rastu. Radnici su, prije svega, žrtve. Ja sam sada penzioner, dobijam oko 900 evra, a za kiriju dajem 500 evra, kako da živim od toga. Nadam se da će vlada uspjeti da ublaži posljedice krize”, rekao je on.

    Strahuje kako će se razvijati situacija na jesen i zimu i priznaje da je veoma pesimističan, posebno za buduće generacije, kojima predviđa teži život.

    Jedan mlađi Nijemac, koji je doskora živio u inostranstvu, smatra da je problem što su Berlin i Hamburg postali kapitalistički gradovi, u kojima su bogati pokupovali sve, pa rođeni Berlinci nemaju na raspolaganju ni stanove koje mogu sebi da priušte.

    Kazao je da vlada ne gradi više socijalne stanove, već samo “nekretnine za bogate”.

    I za njega je skok cijena veliki problem, a uvjeren je da će cijena grijanja rasti.

    Da su poskupljenja problem velike većine, saglasan je još jedan mlađi stanovnik Berlina, koji kaže da su posebno ugroženi oni koji rade u zdravstvu ili socijalnoj zaštiti, a imaju mala primanja.

    On, međutim, kaže i da su poskupljenja sasvim normalna stvar kada nedostaju sirovine i kada zemlje koje su bile glavni izvoznice, više ne isporučuju robu.

    “Ne bih uopšte da razmišljam šta će doći. Šta bude biće. Ne možemo to sprečiti”, njegov je zaključak.

    Starija Njemica ističe da za nju rast cijena za sada nije problem, pošto je još u radnom odnosu.

    “Meni još nije tako strašno, jer još radim, ali za godinu dana idem u penziju i imaću 1.000 evra manja primanja, a onda će mi život sigurno biti teži”, zabrinuta je ona zbog onoga što je čeka, jer, kako kaže, ne vjeruje da će trenutna kriza brzo proći.

    Ubijeđena je da će, kaže, da će trajati najmanje dvije godine.

    U Njemačkoj su građani, osim sa poskupljenjima, suočeni i s nestašicama u prodavnicama.

    Zbog velike potražnje, a usljed pravljenja zaliha, ali i manjih isporučenih količina, u prodavnicama je ograničena količina suncokretovog ulja, rafovi s uljem često su prazni, pa je potrebno obići više prodavnica, ne bi li se pronašla ta namirnica.

    Međutim, u turskim prodavnicama recimo ima ulja, ali je – čak četiri puta skuplje.

  • Barel nafte dostigao nivo od 111 dolara

    Barel nafte dostigao nivo od 111 dolara

    Uspon cijena nafte ubrzao se danas premašujući nivo od 111 dolara za barel, nakon medijskih izvještaja da je naftna grupa OPEK+ odlučila da skromno poveća proizvodnju u junu, i pošto je Evropska unija iznijela u srijedu plan o embargu na uvoz ruske nafte.

    Evropska nafta Brent je ojačala za 0,88 odsto na 111,1 dolar po barelu na trgovaju u Londonu u 17:05 časova po našem vremenu, a cijena američke WTI nafte je porasla za 0,58 procenata na 108,4 dolara za barel, prema podacima sa portala oilprice.com, koji prati kretanje cijena u realnom vremenu.

    Grupa OPEK+, koju čine Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici koje predvodi Rusija, dogovorila se danas o skromnom mjesečnom povećanju proizvodnje za 432.000 barela dnevno u junu, izvijestio je Rojters.

    Iz ove naftne alijanse su poručili da sa ne može OPEK+ kriviti za poremećaj ruskih isporuka i da kineski lokdaun zbog kovid virusa ugrožava izglede potražnje u narednom periodu.

    Dva izvora koja su prisustvovala sastanku rekla su Rojtersu da su delegati potpuno izbjegavali bilo kakvu diskusiju o zapadnim sankcijama Rusiji, i da su razgovore završili u rekordno kratkom vremenu od nešto manje od 15 minuta.

    Evropski embargo na naftu će vjerovatno primorati Rusiju da preusmjeri isporuke ka Aziji i da naglo smanji proizvodnju, dok će se EU otimati na tržištu za kupovinu preostale raspoložive ponude. Oba ova faktora će vjerovatno podupreti povišene cijene sirove nafte.

    Generalni sekretar OPEK-a Mohamed Barkindo rekao je u srijedu da je nemoguće da drugi proizvođači nadoknade ruski izvoz od preko 7,0 miliona barela dnevno. Slobodni kapaciteti jednostavno ne postoje, naglasio je on.

  • Investitori stopirali stanogradnju

    Investitori stopirali stanogradnju

    Enormno poskupljenje i nestašica repromaterijala, te sukob u Ukrajini doveli su domaći građevinski sektor u nikad teži položaj zbog čega su mnogi zaustavili stanogradnju.

    Potvrđuje to i statistika, a prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period lani zabilježen je pad proizvodnje od šest procenata u sektoru visokogradnje.

    Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić Invest” iz Zvornika Ivo Jokić rekao je za “Glas Srpske” da su mnogi investitori zaustavili investicije zbog straha od novih poskupljenja i situacije u Ukrajini.

    • Završavamo objekte koji su već ranije ugovoreni, neke smo morali zaustaviti dok ne vidimo šta će se dešavati u narednom periodu. Sa Vladom Srpske pokušavamo da postignemo dogovor u vezi sa primjenom klizne skale za državne projekte u kojima učestvujemo, a kada je riječ o stanogradnji mnogi su stali i čekaju rasplet situacije u pogledu cijena građevinskog materijala – rekao je Jokić.

    Dodao je da bez obzira na sva ova dešavanja, cijena kvadrata neće pasti, naprotiv, očekuje se dalji rast.

    • Skok cijena građevinskog materijala dovodi do novog poskupljenja kvadrata za oko deset odsto u narednom periodu. Nekih građevinskih materijala poput kamene vune nema nikako na tržištu, teško je kupiti armaturu, bukvalno se dobijaju ponude danas za danas – istakao je Jokić, naglasivši da je građevinarstvo u nikad goroj situaciji.

    Podsjetio je da je čeličana u Ukrajini bila jedan od najvećih snabdjevača, a s obzirom da je uništena, ponude koje dobijaju važe svega 24 časa.

    Da je situacija teška potvrđuju i u preduzeću “Marković invest” gdje kažu da se do pojedinih materijala ne može doći.

    • Mnogo se čeka i dokle ćemo ovako ne znam. U zgradi koju smo završili sve stanove smo prodali, sad ćemo malo stati da vidimo kakva će biti situacija. Nemoguće je napraviti kalkulaciju jer sve poskupljuje iz dana u dan. Svi dobavljači traže avans 100 odsto, pa kad isporuče materijale ako je poskupjelo doplati im se – kažu u ovom preduzeću.

    Iako situacija nije nimalo sjajna posla i dalje imaju u preduzeću “MB Modul” iz Prijedora, a direktor tog preduzeća Milan Mamlić kaže za “Glas” da se traže stanovi od 45 kvadrata iako je kvadrat u tom gradu otišao na 2.500 KM.

    • Nema materijala koji nije poskupio, a dobavljači najavljuju da će sredinom maja cijene porasti za još desetak procenata. Kilogram željeza lani je koštao 0,90 KM, sada košta 2,69 KM, kilogram eksera plaćali smo 1,60, sada je 2,70 maraka. Termoizolacioni materijali su poskupjeli zbog enormnog rasta cijena energenata – rekao je Mamlić.

    Građa

    Milan Mamlić je rekao da i ne čudi toliko što su poskupjeli materijali iz uvoza, ali naglašava da je poskupjela i sirovina koja se proizvodi kod nas.

    • Drvena građa je koštala 250 maraka po kubiku, sada je 550 KM. Cijena je tolika jer je potražnja u inostranstvu porasla i s obzirom na to da mogu da izvezu svu građu podigli su cijene i za nas, ko izdrži, izdrži – rekao je Mamlić.
  • Evropa će morati da se suoči sa pravom cijenom zaduživanja kod Kineza

    Evropa će morati da se suoči sa pravom cijenom zaduživanja kod Kineza

    Milijarde dolara kineskog novca daje podsticaj privredi nekih evropskih zemalja, ali pojedini potpisani sporazumi imaju kvaku.

    Kritičari tvrde da su oni “dužničke klopke”, u kojima Kina ima pravo da bira šta će se desiti ako se ne isplate zajmovi.

    Kina insistira da je pouzdan partner za ulaganja, ali se istovremeno suočava sa optužbama za iskorišćavanje radnika i ugrožavanje životne sredine.

    Širom Evrope, dok su vlade zabrinute zbog ruske invazije na Ukrajinu posle pandemije, Peking ne posustaje šireći svoj portfolio.

    On vodi evropske luke i rudnike, gradi puteve i mostove, ulažući gdje drugi ne žele.

    Ali zemlje moraju da izvagaju šta dobijaju, a šta su rizici kad potpisuju sporazume sa Kinom.

    Mnoge vlade postale su izuzetno oprezne kad su u pitanju takozvane “dužničke klopke”, u kojima zajmodavci, kao što je kineska država, mogu da izvuku ekonomske ili političke koncesije ako zemlje u koje ulažu ne mogu da otplate dug.

    Tu su i tvrdnje da kineske firme iskorišćavaju radnike kada je ijreč o platama, uslovima rada i broju zaposlenih.

    Postavili smo pitanja Kosku u vezi sa smrću Dimitrisa Dagklisa, brojem zaposlenih u Pireju i brigom za životnu sredinu povodom proširivanja luke.

    Kompanija je saopštila da ne želi da nam da intervju i da ne može više da nam pomogne.

    Bekris ne krivi konkretno Peking za doprinos “eroziji radničkih prava”, kako kaže.

    On tvrdi da bi kapitalistički sistem poslije velike globalne finansijske krize dozvolio bilo kojoj stranoj kompaniji da dođe i izvuče maksimalni profit na štetu radnika.

    Nema nikakve sumnje da su ulaganja Pekinga dovela do renesanse u luci otkako je grčka vlada bila primorana da je proda – baš kao i druga javna dobra – poslije privrednih turbulencija koje su je teško pogodile 2008. godine.

    Dok jezdimo u malom motornom čamcu duž obale, brzo nailazimo na red brodova sa kontejnerima koji se stvara na horizontu čekajući na sidrišta – ogromni vodeni vozni park, pun stotina hiljada tona robe uglavnom pravljene u Kini koja će uskoro biti isporučena u sve kutke Evrope.

    Bum u Pireju, između ostalog i poslovna prilika za mještane, odražava širu transformaciju grčke finansijske situacije.

    To je sada jedna od zemalja EU sa najbržim privrednim rastom.

    Ali, kao i svi njeni evropske sjusedi, ona se takođe muči sa posljedicama, privrednim i drugim, rata u Ukrajini.

    Zemlje preispituju šta znači poslovati sa Pekingom, koji je u februaru najavio nastanak novog svjetskog poretka, u tandemu sa saveznikom Moskvom.

    Na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, Kina je, naime, najavila “bezgranično” partnerstvo sa Rusijom i obećala veću saradnju u borbi protiv Zapada.

    Od tada, Kina je odbila da nedvosmisleno osudi napad Rusije na Ukrajinu.

    U Pireju, navodna šteta po životnu sredinu koju izaziva proširenje luke navela je mještane da podnesu tužbu protiv kineskog vlasnika Koska.

    Vlada posebna zabrinutost zbog nekontrolisanog bagerovanja morskog dna i toksičnog zagađenja, kao i povećanja saobraćaja i na moru i na kopnu.

    Advokatica Anti Đianulu, koja se igrala na ovoj stjenovitoj obali kao dijete, strahuje za dugoročnu budućnost njene zajednice.

    “Pirej od toga neće imati koristi. Od toga će imati koristi drugi ljudi koji ne žive ovde. Pirej je vrlo mali grad i ljudi, koji još žive ovde, tu su već generacijama. I zato ne može da nas otera nekakva investicija, a da nas ništa ne pitaju za nju.”

    U mermernom predvorju zgrade vlade u centru Atine dočekuje nas grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias.

    On objašnjava da je ulaganje u Pirej od obostrane koristi i podsjeć da je Kina bila jedini investitor koji se javio u vrijeme kad je grčka vlada bila primorana da proda luku.

    “Što se tiče naših ekonomskih odnosa, mislim da obe strane imaju korist od njih. Kina ima ulaznu tačku za svoje proizvode u Evropskoj uniji, na Balkanu i u centralnoj i istočnoj Evropi. A mi imamo veliku savremenu komercijalnu luku.”

    Poslije kraha iz 2008. godine, tzv. “Evropska trojka” – Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond – čvrsto je stajala iz toga da luka mora da se proda da bi se namirili sve veći dugovi Grčke.

    “Istina je da je Kina preuzela Pirej, a sada je Pirej jedna od najvećih luka u Evropi i, ako je istina ono što tvrde, a nemam razloga da im ne vjerujem, vjerovatno će postati broj jedan, ili broj dva, u čitavoj Evropi. To je, dakle, ogroman napredak i značajno ulaganje.”

    Ali šta je sa potencijalnim “dužničkim klopkama” koje bi mogle da dođu sa bilo kakvim budućim kineskim ulaganjem u Grčkoj?

    Da li je luka Pirej vrhunac odnosa između Atine i Pekinga?

    Ministar priznaje da njegova vlada nije potpisala nikakve druge krupne sporazume, ali sugeriše da će buduće prilike procjenjivati od slučaja do slučaja.

    “Nema drugih značajnih kineskih ulaganja u Grčkoj, ali mi investicije procenjujemo na komercijalnim osnovama. Mislim, ako Kinezi žele da ulažu, mi smo slobodna zemlja i slobodna ekonomija.”

    Grčka nije jedini dio Evrope u koji Peking ulaže milijarde.

    Dok stojite na brdu koje se nadvija nad srpskim gradom Borom, biće vam oprošteno ako pomislite da su vas prebacili u neku kinesku pokrajinu.

    Radnici izvikuju uputstva na mandarinskom, vijore se crvene zastave, a upravne zgrade liče na hramove.

    Kina ulaže novac u rudnik bakra koji je definisao ovu oblast decenijama.

    Izvlačenje ovog metala obojilo je vodu nekih obližnjih jezera i rezervoara nijansom rđe.

    To je i metafora kako crvena boja Komunističke partija Kine ostavlja trag širom kontinenta.

    U Evropi, ali van EU, Srbija nema onaj nivo radničkih prava kakva biste očekivali u Dablinu, Madridu ili Beču.

    Ovo je postalo bolno očigledno kad smo sreli tridesetpetogodišnjeg Vijetnamca u senci napuštene zgrade u Zrenjaninu, sjeverno od Beograda.

    “„Kineska kompanija se užasno ophodi prema nama. Ona nas ne poštuje”, rekao nam je otac troje djece tihim glasom.

    Dang, što mu nije pravo ime, rekao je da je dobio 1.400 evra da dođe u Srbiju za građevinarski posao u fabrici guma Ling Long.

    Ali ubrzo je zažalio zbog te odluke.

    “Primoravali su nas da radimo više, ali nam nisu obezbjeđivali dovoljno osnovnih namirnica. Kad sam prvi put stigao, dobijao sam dvostruko više hrane.”

    Dang je objasnio da se oko 400 regrutovanih vijetnamskih radnika plaća manje od kineskih radnika na istoj lokaciji.

    “U svakom kontejneru živi 20 do 30 radnika. Ponašaju se prema nama kao prema robovima.”

    On je pokušao da napusti posao poslije pet mjeseci, ali tvrdi da mu je poslodavac rekao da nema šanse da dobije avionsku kartu za povratak u Vijetnam.

    Ostao je zatočen hiljadama kilometara od kuće.

    U međuvremenu smo čuli da je Dang uspeo da se vrati porodici, ali tek pošto se zadužio za skoro 1.800 evra da bi to učinio.

    Loši uslovi rada i života nisu jedino što zabrinjava neke dobrotvorne organizacije – to čine i ugovori koje su potpisali radnici.

    Dokumenti o zaposlenju koje smo vidjeli u Srbiji, zemlji sa ambicijama da se pridruži EU, čini se da su prekopirani direktno od onih korišćenih za strane radnike u bliskoistočnim zemljama koje na snazi imaju smrtnu kaznu.

    Srpske nevladine organizacije, koje su prve ispričale za uslove rada u jednoj fabrici guma, kažu da su bile šokirane kad su shvatile šta se tu dešava.

    “To je najvidljiviji slučaj trgovine ljudima i iskorišćavanje radne snage koji smo imali u zemlji do sada”, kaže Danilo Ćurčić iz nevladine organizacije Inicijativa A11.

    On tvrdi da ono što se dešava u ovoj fabrici može da posluži kao upozorenje ostatku Evrope – dok se kineske kompanije šire kontinentom.

    “Ako imate kineske kompanije koje dolaze u druge zemlje, a nemate institucije koje su dovoljno jake da spreče kršenja ljudskih prava ili kršenje radničkih standarda, verovatno ćete imati trku do dna sa drugim kompanijama.”

    Fabrika Ling Long nije odgovorila na optužbe koje su izrekli Dang i drugi, ali lokalni mediji u Srbiji izvijestili su da je kompanija saopštila kako je posvećena visokim standardima dobrobiti radnika.

    Srpska vlada tvrdi da su investicije iz Kine umnogome pospiješile njen ekonomski rast, a predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da dodatne kineske investicije ne bi smio da ugrozi mali broj vijetnamskih radnika.

    Ova navodna kineska kršenja ljudskih prava u Evropi podsjećaju na ophođenje prema ujgurskoj muslimanskoj manjini u pokrajini Sinđang.

    Ali tu su i drugi razlozi za oprez.

    Ričard Mur, šef britanske tajne službe MI6, upozorio je ne samo na kineske “dužničke klopke”, već i na “klopke podataka”.

    On je za BBC prošle godine rekao da Kina ima mogućnost da “sakuplja podatke iz svih krajeva svijeta” i da koristi novac da “upeca ljude”.

    Kina negira takve optužbe.

    Ali, u Velikoj Britaniji, kineskom telekomunikacionom gigantu Huaveju zabranjen je pristup britanskoj infrastrukturnoj mreži 5G.

    Kompanija se našla i na meti kritika zbog bezbjednosne prakse i pitanja da li ima veze sa kineskom vladom, što ona uporno negira.

    SAD su uvele sankcije ovoj kompaniji.

    Ali u Beogradu, vidjeli smo neke od 8.000 sigurnosnih kamera postavljene na ulicama.

    Grupe za zaštitu ljudskih prava zabrinute su da bi biometrijska tehnologija Huaveja mogla da se iskoristi preko njih, ali srpska vlada tvrdi da softver prepoznavanja lica neće biti uveden u skorije vrijeme. A kad su u pitanju kineske dužničke klopke, kritičari Pekinga ukazuju na još jedan ogroman projekat u Evropi.

    Baš kao i u slučaju Srbije, on se nalazi tik izvan orbite pravila i propisa EU, u Crnoj Gori.

    Vožnja jedinim auto-putem u ovoj zemlji nadrealno je iskustvo.

    Bili smo jedini na putu, ako ne računamo stado ovaca koje se spuštalo niz pašnjake kraj puta.

    Odavno zamišljena ideja o brzom putu trebalo je da podstakne trgovinu u ovoj balkanskoj zemlji, povezavši luku Bar, na Jadranskom moru na jugu, sa granicom sa Srbijom, na sjeveru.

    Ali niz evropskih studija izvodljivosti zaključio je da bi on bio suviše komplikovan i suviše skup.

    Tu na scenu stupa Kina sa milijardom dolara.

    Ne kao poklonom Crnoj Gori, već kao kreditom koji mora da se otplati.

    Međutim, šest godina otkako je otpočela gradnja, izgrađen je svega 41 kilometar puta, što ga čini jednim od najskupljih auto-puteva na svijetu.

    Pošto smo prošišali preko mostova i kroz tunele izdubljene u planinama na do sada izgrađenoj dionici, stigli smo bukvalno do kraja puta.

    Projekat je bio ometan optužbama za mito i korupciju i već kasni dvije godine.

    Neki se pitaju da li će ikada biti završen.

    Uslovi sporazuma sa kineskom državom su da ako Crna Gora ne otplati tranše kredita, bilo kakva odluka o odšteti koja se duguje biće donesena u Pekingu.

    Kina će moći da zaplijeni i druga dobra, među kojima, potencijalno, i luku Bar.

    Doskorašnji ministar crnogorske vlade koji je naslijedio ovu čašu žuči je tridesetčetvorogodišnji Milojko Spajić.

    Prema njegovim rečima, položaj Crne Gore je indikativan za mnoge manje zemlje koje traže ulaganja da bi pokrenule infrastrukturne projekte i dale podsticaj privredi.

    “Potrebne su nam investicije. Ako su Kinezi jedini zainteresovani da ulože u vas, ja vam savjetujem da prihvatite, samo budite oprezni po pitanju uslova i klauzula tih investicija, i pazite da je sve u skladu sa vašom opštom politikom.”

    Prošle nedjelje, međutim, Spajić je izgubio posao kad je oformljena nova manjinska vlada.

    Izgradnja ostatka auto-puta i otplaćivanje kineskog duga sada će biti problem za njegovog nasljednika.

    Uprkos svim kritikama upućenim na račun Kine, postoji jedan projekat koji neki ističu kao primer dobre građevinske praske i efikasne saradnje između Istoka i Zapada.

    On se nalazi nešto više uz Jadransku obalu od Crne Gore – u Hrvatskoj.

    Iako stižemo u nedjelju, rad na mostu Pelješac u punom je jeku, kamioni prelaze preko njega, a stubovi se spuštaju i buše u zemlju.

    Ovo je najveći infrastrukturni projekat Hrvatske i spajaće poluostrvo Pelješac sa hrvatskim kopnom.

    Trenutno, da bi stigli do kopna, Hrvati sa poluostrva moraju da prelaze dionicu obale koja pripada susjednoj Bosni i Hercegovini.

    Većinu računa za novi most platila je EU, čiji je Hrvatska član, ali gradi ga Peking, sve do posljednjeg zavrtnja.

    Armija radnika koji kreče, metu i postavljaju asfalt sve do jednog su Kinezi.

    Međutim, ni ovaj projekat nije lišen kontroverzi.

    Tender kineske državne kompanije Kineska korporacija za puteve i mostove bio je 20 odsto jeftiniji od najbližeg konkurenta.

    Evropski rivali ukazivali su na ovu neregularnost, ali nisu mogli da zaustave potpisivanje sporazuma.

    Za Branimira Vidmarovića, profesora sa Univerziteta u Puli, most Pelješac ilustracija je kako evropske zemlje mogu da pronađu ravnotežu između Istoka i Zapada i usput ne otuđe SAD, najveće tržište na svijetu.

    “Ako isključimo kritične tehnologije, ukoliko sarađujemo na fizičkim stvarima kao što su željeznica i infrastrukturni projekti, mislim da neće biti problema da se zadovolje i EU, i NATO, i SAD, i Kina”, kaže on.

    Ali Bajdenova Bijela kuća, koja je naslijedila trgovinski rat sa Kinom od Trampove administracije, nije ublažila stav prema Pekingu u mnogim oblastima, i pozvala je Evropu da odustane od kineskih sredstava i usluga.

    Bilo da su unutar EU, kao Grčka i Hrvatska, ili na njenoj periferiji, kao Srbija i Crna Gora, evropske zemlje moraće pažljivo da izvagaju pozitivne i negativne strane koje prate kineske sporazume, od slučaja do slučaja.

  • Za pet godina duplo veće plate i penzije?

    Za pet godina duplo veće plate i penzije?

    U prva četiri mjeseca ove godine prihodi od indirektnih poreza veći su za čak 538 miliona KM ili 21,82 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a sličan rast prihoda zabilježile su i entitetske poreske uprave tako da se lako može zaključiti da budžeti u BiH nikada nisu bili puniji. Ekonomisti ističu da je rast prihoda, posebno indirektnih, direktna posljedica inflacije od koje država kratkoročno ima koristi, međutim problem je što stanovništvo rapidno siromaši usljed poskupljenja robe i usluga.

    “Očekujem da u četvrtom kvartalu dođe do stabilizacije tih prihoda i vjerovatno naredna godina neće donositi rekordan rast prihoda po osnovu indirektnih poreza. Rast prihoda direktna je posljedica inflacije i dva su načina na koje vlast može iskoristiti taj novac. Jedan je da unaprijedi benefite za one koji su vezani za budžet direktno ili indirektno, a druga opcija je da se pokušaju uraditi strukturalne reforme i taj višak prihoda iskoristi za te reforme, ali, nažalost, ne radi se navedeno”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Admir Čavalić.

    Što se tiče samih prihoda, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva četiri mjeseca oni su iznosili tri milijarde i pet miliona KM i za 538 miliona KM su veći u odnosu na isti period 2021. godine. Samo u aprilu 2022. prikupljeno je 776 miliona KM indirektnih poreza, što je za 132 miliona KM više u odnosu na april 2021. godine.

    “Najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljeni višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH u četiri mjeseca 2022. godine raspoređeno milijardu i 283 miliona KM, Republici Srpskoj 715 miliona KM i Brčko distriktu 71 milion KM”, saopštili su iz UIO BiH, u kojem se navodi i da je u prva četiri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine Republici Srpskoj doznačen 121 milion KM više, a Federaciji BiH čak 206 miliona KM više.

    “Za prva četiri mjeseca u Republici Srpskoj zabilježen je veći javni prihod od 250 miliona KM. Ukoliko se ovakvi trendovi nastave do kraja godine može se očekivati veći javni prihod do milijardu KM jer prema trenutnim komplikacijama u globalnim lancima snabdijevanja smatram da će se ekonomska aktivnost u Republici Srpskoj ubrzati”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

    On ističe da je u prvom kvartalu kada je riječ o Republici Srpskoj moguće očekivati snažan rast ekonomske aktivnosti i snažan rast ekonomije.

    “Rast privatne potrošnje vodi rastu privatnih investicija i očuvanju i povećanju broja radnih mjesta. Prethodne tri godine treba da nam budu putokaz i nauk da samo očuvanjem i uvećanjem dohotka te pritiskom na rast plata i penzija očuvamo ekonomiju”, istakao je Stevanović.

    On kaže da sadašnji trendovi ukazuju da u Republici Srpskoj idemo ka ekonomiji koja stvara 14 milijardi godišnje, za razliku od 2021. godine kada su stvorene 12,3 milijarde KM.

    “Ovim tempom za pet do sedam godina može se očekivati podloga za rast plata i penzija za 100 odsto”, istakao je Stevanović.

    Osim indirektnih, u Republici Srpskoj u prva četiri mjeseca nastavljen je rast i direktnih poreza, pa je tako Poreska uprava Republike Srpske prikupila 1,035 milijardi KM ili 123,7 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.