VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena bitcoina pada nakon napada Rusije na Ukrajinu

    Cijena bitcoina pada nakon napada Rusije na Ukrajinu

    Cijena bitcoina pala je ispod 35.000 dolara rano jutros nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin krenuo sa vojnom operacijom u oblasti Donbas u Ukrajini.

    Prema CoinMarketCap-u, Bitcoin se trgovao za 34.969 dolara u 1:22 ujutro po istočnom vremenu. To je pad od više od 8 posto u odnosu na dan ranije.

    Najvrednija svjetska kriptovaluta pala je ispod 40.000 dolara tokom vikenda, a nastavila je da pada kako se ukrajinska kriza intenzivira.

    Valuta je izgubila skoro polovinu svoje vrijednosti od novembarskog maksimuma od 68.990 dolara zbog geopolitičkih tenzija, mogućnosti povećanja kamatnih stopa od američkih Federalnih rezervi i ograničavanja digitalne imovine od nekih velikih ekonomija.

    Ostale kriptovalute su također snažno pale u četvrtak rano ujutru. Ethereum je pao za više od 12 posto, prema CoinMarketCap-u, dok je dogecoin pao za više od 14 posto.

    Ethereum i dogecoin su se posljednji put trgovali po 2,349 dolara i 10 centi.

    Edward Moya, viši analitičar tržišta Amerike u Oandi, rekao je u poruci klijentima u četvrtak da su “mnogi kripto investitori bili poniženi zbog posljednjeg kraha”.

    “Oklijevaju da povećaju vlasništvo s obzirom na ogromnu neizvjesnost rizične imovine”, dodao je on.

    Moya je predvidio da će bitcoin vjerovatno nastaviti da “pruža otpor sa nivoa od 40.000 dolara”.

  • Zbog rata u Ukrajini veliki skok cijena nafte, očekuju se posljedice i kod nas

    Zbog rata u Ukrajini veliki skok cijena nafte, očekuju se posljedice i kod nas

    Ruski napad na Ukrajinu doveo je do panike na svjetskim tržištima, tako su cijene nafte jutros na londonskom tržištu preskočile psihološki nivo od 100 dolara. To će se naravno odraziti i na cijene energenata kod nas.

    Cijene nafte na londonskom tržištu probila se, prvi put od 2014. godine, iznad nivoa od 100 dolara po barelu, jer se trgovci plaše da će ruski napad na Ukrajinu poremetiti snabdijevanje naftom i plinom na tržištima.

    Kako se trgovci plaše poremećaja u snabdijevanju naftom, cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros 5,4 posto, na 102,48 dolara, najviši nivo od septembra 2014. godine, što je i tada bilo povezano s krizom u Ukrajini.

    Cijena barela na američkom tržištu porasla je za 53 posto, na 96,95 dolara.

    Cijene nafte porasle su od početka ove godine za više od 20 dolara po barelu, između ostalog zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i tako poremetiti opskrbu.

    Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio vojnu operaciju, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je da je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu punog razmjera i da je oružjem napala gradove.

  • Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi porasla je danas više od 10 odsto nakon ruskog priznanja nezavisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), javlja Tas.

    Ruska agencija se poziva na podatke sa londonske ICE berze.

    Cena martovskih fjučersa gasa na holandskom TTF čvorištu je dostigla oko 935 dolara za 1.000 kubnih metara, ili 80 evra po megavat-satu.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR, i potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći, dodaje ruska agencija.

    Istovremeno su cene nafte ubrzale rast usled straha da će ukrajinsko-ruska kriza prerasti u vojni sukob i zbog bojazni od potencijalnog poremećaja isporuka ovog energenta širom sveta.

    Cena evropske nafte tipa “brent”, koja se smatra međunarodnim standardom na naftnom tržištu, dostigla je sedmogodišnji maksimum od 99,38 dolara po barelu, izveštava britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

    Prethodno je na terminskom trgovanju, rano pre podne, cena brenta iznosila 96,85 dolara za barel.

    Rusija će nastaviti da neprekidno isporučuje prirodni gas na svetska tržišta, poručio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u pismu objavljenom na energetskoj konferenciji u Dohi, javlja Rojters.

    Ova poruka je objavljena pošto su se Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici spremili da najave nove sankcije Rusiji nakon što je predsednik Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska i poslao ruske trupe u ta dva regiona u istočnoj Ukrajini, dodaje se u informaciji.

  • Cijene nafte rastu zbog straha od poremećaja snabdijevanja

    Cijene nafte rastu zbog straha od poremećaja snabdijevanja

    Cijene nafte rastu zbog straha da će ukrajinsko-ruska kriza poremetiti lance snabdijevanja širom svijeta.

    Fjučersi nafte tipa Brent, međunarodnog mjerila, dostigli su u utorak najvišu vrijednost u sedam godina od skoro 98 dolara (72 funte), nakon što je Rusija priznala otcjepljene pobunjeničke regije na istoku Ukrajine kao nezavisne države, piše BBC.

    Rusija je drugi najveći izvoznik sirove nafte nakon Saudijske Arabije. Također je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina.

    Napetosti na granici mogu imati “značajne implikacije”, rekla je Sue Trinh iz Manulife Investment Managementa.

    Sankcije koje primoravaju Rusiju da isporučuje manje sirove nafte ili prirodnog gasa imale bi “važan utjecaj na globalnu ekonomiju”, dodala je ona.

    Zapadne sile strahuju da Putinovo priznanje područja pod kontrolom pobunjenika otvara put ruskim trupama da službeno uđu na istok Ukrajine. Ovaj potez Rusije efektivno okončava mirovne pregovore u regionu, koji je godinama bio pod slabim prekidom vatre.

    Investitori u dionički kapital bili su jednako nervozni zbog razvoja događaja koji dolaze jer se globalna ekonomija još uvijek oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.

    Japanski Nikkei 225 indeks skliznuo je za 2 posto. Shanghai Composite je do sredine dana bio niži za 1,4 posto. Fjučers za S&P 500 povukao se za 1,6 posto. Indeks Dow Jones pao je za 1,4 posto, dok je fjučers Nasdaq 100 pao za 2,2 posto.

    “Postoje strahovi da će troškovi transporta i otpreme, koji su već na povišenim nivoima, porasti više zbog poremećaja ponude i potražnje”, rekao je Song Seng Wun, ekonomista u CIMB Private Banking za BBC.

    Vishnu Varathan, šef ekonomije i strategije u Mizuho banci, rekao je da je nejasno hoće li potezi Rusije izazvati potpuni sukob.

    “Za sada se čini da su sankcije prva luka za pristajanje”, rekao je on.

  • Željeznice od Vlade RS dobijaju 20 miliona KM, u šta će ih utrošiti

    Željeznice od Vlade RS dobijaju 20 miliona KM, u šta će ih utrošiti

    Vlada Republike Srpske odobrila je 20 miliona KM iz budžeta RS javnom preduzeću “Željeznice RS”, a novac je namijenjen za finansiranje željezničke infrastrukture i željezničkog putničkog saobraćaja.

    Za finansiranje željeezničke infrastrukture odobreno je 13,72 miliona KM, a za putnički saobraćaj 6,28 miliona KM.

    Srpskainfo je pitala ŽRS u koje tačno namjene će novac biti utrošen.

    – Imajući u vidu da je željeznički sektor pretrpio ogromnu štetu tokom proteklih ratnih dešavanja, veliki dio infrastrukturnih, vučnih i vučenih kapaciteta zahtjeva značajna ulaganja kako bi željeznice obnovile svoje kapacitete i na adekvatan način postale ravnopravan konkurent evropskoj željezničkoj mreži – navode prvo u ovom javnom preduzeću.

    Prioriteti
    Tvrde da je novac koji dobiju iz budžeta RS, na godišnjem nivou, namijenjen za planirano redovno i investiciono održavanje željezničke infrastrukture u skladu sa raspoloživim budžetom, kao i za troškove održavanja i funkcionisanja putničkog saobraćaja.

    – Putnički saobraćaj, kao i svuda u svijetu, sufinansiran je od strane države, a novac je usmjeren na održavanje, te redovno i bezbjedno funkcionisanje putničkog saobraćaja – poručuju iz ŽRS.

    Dodaju da je u toku analiza stanja i prioritetnih potreba za obnovu i modernizaciju “Željeznica Republike Srpske”.

    – Primjera radi, samo jedan od planiranih projekata ŽRS je kompletna rekonstrukcija pruge od Ljubije do Brezičana, u cilju pokretanja rudarske djelatnosti u Ljubiji, koje je planirano u narednom periodu, a za koju ŽRS pripremaju projektnu dokumentaciju – navode u ovom preduzeću.

    Realizacija remonta pruge od Ljubije do Brezičana, kako kažu, osim toga što će omogućiti obnavljanje eksploatacije rudnog bogatstva iz Ljubije, daje i perspektivu željezničkom sektoru za narednih 15 godina.

    – Ulaganje u modernizaciju zahtijeva daleko veća finansijska sredstva. Shodno tome, ŽRS nastoje obezbijediti i druge prihvatljive modele finansiranja u okviru budućih ulaganja, kako u infrastrukturu tako i u vozne i vučne kapacitete – tvrde u ovom javnom preduzeću.

    Gubitaši
    Uključiti se na evropsko tržište i biti konkurent jedan je od primarnih ciljeva preduzeća.

    – Potrebe za remontom pruga i obnavljanjem voznih kapaciteta za prevoz robe i putnika zaista su ogromne i u tom smjeru intenzivno radimo na osiguravanju prihvatljivih modela finansiranja s potencijalnim strateškim partnerima – poručuju iz ŽRS i pozivaju se na posjetu predstavnika kineske projektantske kompanije CRDC – China Railway Design Corporation s kojima je razgovarano o mogućnostima uspostavljanja saradnje, planiranim projektima ŽRS, rekonstrukciji i modernizaciji pruga, kao i potencijalnim rješenjima i modelima finansiranja.

    U okviru realizacije brojnih projekata koje očekuju “Željeznice Republike Srpske”, intenzivne aktivnosti se provode i sa: WBIF, EBRD, kao i Evropskom investicionom bankom, sa ciljem osiguravanja finansijskih sredstava za obnovu željezničke infrastrukture i rekonstrukcije dijela Koridora 5C na području teritorije Srpske.

    – Svi predloženi modeli za saradnju i iz ranijeg perioda biće razmatrani, a najpovoljniji za ŽRS precizirani i realizovani u narednom periodu, uz podršku Ministarstva saobraćaja i veza i Vlade RS – navode iz ŽRS.

    Ovo javno preduzeće još nije objavilo rezultate poslovanja iz prošle godine, a na kraju trećeg kvartala prikazali su neto gubitak od 6,3 miliona KM.

  • “Stiže veliki pad”

    “Stiže veliki pad”

    Džeremi Grantam nedavno je dijagnostikovao četvrti američki “supermjehur” i upozorio da će berzanski indeks S&P 500 pasti za 43% nakon što balon pukne.

    Veteran među investitorima i suosnivač kompanije GMO, specijalizovane za upravljanje imovinom, objasnio je u intervjuu za Foks biznis kako investitori treba da se pozicioniraju u trenutnoj situaciji.

    “Ono što bih uradio jeste da se pobrinem da postoji rezerva gotovine. Možda će biti sjajnih prilika za kupovinu u narednih nekoliko godina”, rekao je.

    Ranije je podsetimo, poručio da čuva gotovinu kako bi mogao da je lako upotrebi, kao i malu količinu zlata i srebra.

    “Drugo, pokušao bih da izbegnem američke akcije. Ako morate da posedujete neke, ja bih posedovao visokokvalitetne”, rekao je Grantam.

    On je više puta upozoravao investitore da su uhvaćeni u istorijski mehur, a prema njegovim rečima, pad indeksa S&P 500 znači da se sprema kreditna kriza.

    “Izbegavajte dugove. I koliko god možete, izbegavajte SAD. To je tržište sa najskupljim cenama. Nekretnine su precenjene svuda u svetu, ali berze van SAD, začudo, ne stoje tako loše. Uglavnom su i tamo stvari skupe, ali su ‘normalno’ skupe. Postoji nekoliko jeftinih zemalja. Japan izgleda prilično jeftino, Velika Britanija takođe nije tako loša. A ako morate da kupujete u SAD, pobogu, izaberite kvalitetne akcije i imajte rezervu gotovine”, rekao je on.

    Grantam je ranije kritikovao Federalne rezerve zbog, kako se navodi, nepriznavanje bola koji sledi investitorima nakon pucanja tržišnog balona.

    “Jedan od glavnih razloga zbog kojih osuđujem supermehure – i zameram Federalnim rezervama i drugim finansijskim vlastima što ih dozvoljavaju i omogućavaju – jeste nedovoljno prepoznata šteta koju mehuri nanose dok se prazne i umanjuju naše bogatstvo”, rekao je Grantam.

  • “Najveći broj zaposlenih ikada u Srpskoj” Dodik poručuje i da je više radnika u realnom, nego u javnom sektoru

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska ekonomski stabilna, te naveo da u prilog tome ide i podatak da je izvoz prošle godine bio 30 odsto veći nego godinu ranije.

    Dodik je naveo i da je uvoz prošle godine bio 24 odsto veći nego godinu ranije, što govori da se debalans između uvoza i izvoza smanjuje.

    – Ukoliko ovako nastavimo narednih nekoliko godina možemo da očekujemo da ćemo imati potpuno balansiran odnos uvoza i izvoza – rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci.

    On je istakao i da je pokrivenost uvoza izvozom trenutno 80 odsto, te ocijenio da je ona visoka, imajući u vidu da je SNSD naslijedio pokrivenost tek od 35 odsto.

    – Danas imamo i najveći broj zaposlenih ikada u Republici Srpskoj, a to je više od 282.000, kao i 10.000 manje penzionera nego radnika i smatramo da će taj odnos ići u korist povećanja broja radnika – rekao je Dodik.

    On je izrazio zadovoljstvo, jer su mjere preduzete s ciljem smanjenja zapošljavanja u javnom sektoru dale rezultate, te je zabilježeno da je najveći broj zaposlenih u realnom sektoru, koji sada ima daleko veći broj zaposlenih nego javni sektor.

    Na sjednici Predsjedništva SNSD-a bilo je riječi i o predstojećoj poljoprivrednoj sjetvi, te da su podržane mjere Vlade Srpske koje su donesene u ovoj oblasti.

    – To su tek početne mjere, jer tražimo model u kojem ćemo pokušati da obezbijedimo kvalitetna sjemena za svakog ko želi da na svom imanju i okućnici posije poljoprivredne proizvode – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će narednih dana biti riječi o toj temi, da bi bila pronađena finansijska sredstva za realizaciju ove podsticajne mjere.

  • Advokati zbog milionskog spora povukli iz banke 250.000 KM

    Advokati zbog milionskog spora povukli iz banke 250.000 KM

    Izvršni odbor Advokatske komore Republike Srpske donio je odluku da iz banjalučke UniCredit banke povuče depozite u iznosu od oko 250.000 KM, potvrđeno nam je u Advokatskoj komori RS.

    Odluka o povlačenju depozita donesena je u subotu, a razlog je taj što je UniCredit banka pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci izgubila prvostepeni spor protiv firme “Bitminer Factory” iz Gradiške i dužna joj je isplatiti 256 miliona KM.

    “Odluka o povlačenju depozita je donesena zbog prijetnje koja se može desiti ukoliko presuda postane pravosnažna, jer u tom slučaju postoji opasnost da nama neće moći isplatiti sredstva koja imamo”, rekao je Aleksandar Majkalović, član Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske, dodajući da će depoziti iz UniCredit banke biti raspoređeni u druge banke.

    Da je donesena odluka o povlačenju depozita iz UniCredit banke, potvrdio nam je i Savan Zec, predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore, ističući da je razlog spor koji je UniCredit banka izgubila pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci.

    Dalibor Mrša, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske, rekao je da je odluka Izvršnog odbora o povlačenju depozita donesena iz predostrožnosti, ali i da smatra da takvim odlukama nije mjesto u javnosti, istovremeno se pitajući kako su te informacije došle u javnost. Inače, krajem prošle godine, Okružni privredni sud u Banjaluci donio je prvostepenu presudu prema kojoj UniCredit banka kompaniji “Bitminer Factory” treba da isplati čak 256 miliona KM na ime odštete i izgubljene dobiti jer je jednostranim zatvaranjem računa ovoj firmi spriječila realizaciju milionskog projekta.

    Suština spora “Bitminer Factory” iz Gradiške i UniCredit banke je u tome da je kompanija iz Gradiške imala plan da preko dvije hidrocentrale proizvodi struju, koju bi dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudaranje kriptovaluta, dok bi ostatak, odnosno višak električne energije koju proizvode, išao u elektroenergetsku mrežu. Plan je bio da se za taj projekat animiraju i privuku investitori tako što bi se emitovali digitalni tokeni u zamjenu za novac, koji bi se prikupljao preko računa koji je bez ikakvih poteškoća otvoren u UniCredit banci u Banjaluci. Prvi problemi nastali su nakon što je banka počela da vraća uplate, pravdajući se da ne može poslovati s preduzećima koja se bave kriptovalutama, jer su navodno takva pravila grupacije. S obzirom na to da je cijeli projekat bio zasnovan na blockchain tehnologiji i tzv. pametnim ugovorima, cijeli projekat je na kraju propao. Tokom prvostepenog postupka pred Okružnim privrednim sudom BiH UniCredit banka nije uspjela dokazati da je postupala u skladu sa zakonskim propisima te da su pravila UniCredit grupacije takva da se ne posluje s klijentima koji se bave rudarenjem kriptovaluta. U svijetu je UniCredit banka poznata kao neko ko je rano usvojio blockchain tehnologije i pametne ugovore, što se može zaključiti i iz ranijih saopštenja UniCredit banke u Italiji.

    Povodom spora UniCredit banke i kompanije “Bitminer Factory” juče su se oglasili i iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske, gdje kažu da je taj spor u isključivoj nadležnosti sudova te da Agencija za bankarstvo ne može komentarisati sudske presude. “O sadržaju same presude, kako predmetne, tako ni drugih presuda, bez obzira na vrstu spora Agencija se neće oglašavati”, saopštili su juče iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    U ovoj agenciji navode da su svjesni da je iznošenje proizvoljnih komentara od strane pojedinaca dijelom posljedica nedovoljnog poznavanja rada Agencije i njenih nadležnosti kao i kompleksnosti prirode predmetnog spora.

    “Agenciju je o nastanku predmetnog spora upoznao ‘Bitminer Factory’ d.o.o. Gradiška dva mjeseca nakon zatvaranja njihovog računa u banci, te je, budući da su okolnosti slučaja ukazivale na to da se spor može rješavati samo pred sudom, ‘Bitminer Factory’ d.o.o. Gradiška na sud i upućen”, saopštili su iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

  • Vrijednost ponovo opada: Bitkoin daleko ispod 40.000 dolara

    Vrijednost ponovo opada: Bitkoin daleko ispod 40.000 dolara

    Kapitalizacija tržišta kriptovaluta je u proteklih 24 sata izgubilo 5,5 odsto svoje vrijednosti i prema podacima sajta koingeko, ona trenutno iznosi 1,81 bilion dolara.

    Bitkoin je u istom vremenskom periodu izgubio čak 4,3 odsto svoje vrijednosti i njim se trenutno trguje po cijeni od 38.277 dolara.

    Itirijum bilježi i veći pad, od 5,9 odsto i na berzama i mjenjačnicama se cijeni oko 2.621 dolar.

  • BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

    Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

    Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

    Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

    “Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

    Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

    Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

    Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

    Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.