VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada Republike Srpske danas će u Banjaluci po hitnom postupku da razmatra Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

    Budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi 4,024 milijarde KM.

    Na sjednici bi po hitnom postupku trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za ovu godinu, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ministri bi po hitnom postupku trebali da razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak.

  • EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    Evropska unija od početka rata u Ukrajini traži način da se brzo oslobodi zavisnosti od energenata iz Rusije.

    Evropska komisija je predstavila plan kako to može da izgleda. Jedno je na prvi pogled sigurno – mnogo će da košta.

    Komisija je procenila da za odbacivanje ruskih energenata do 2030. mora da uloži do 300 milijardi evra. Osim što izbacuje Rusiju kao izvor energije, plan treba da ubrza tranziciju sa fosilnih goriva na klimatski neutralne obnovljive izvore.

    “Moramo hitno da smanjimo zavisnost od Rusije,” rekla je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen predstavljajući nacrt plana u Briselu. “Za to ćemo mobilisati do 300 milijardi evra.”

    Program treba da vodi uštedi potrošnje energije, ubrza istupanje iz fosilnog goriva i podstakne ulaganja.

    “Ovim će naš, evropski ‘Zeleni dogovor’ uključiti turbo,” dodala je nemačka političarka. Jedan od konačnih ciljeva je da EU tokom ove decenije može potpuno da zaustavi uvoz ruskih energenata.

    To podrazumeva uštedu potrošnje sa sadašnjih devet na 13 odsto do 2030. i povećanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji energije sa 40 na 45 odsto.

    Sa zakonodavne strane, EU treba da ubrza proceduru odobravanja projekata obnovljive energije, uvede obaveznu ugradnju krovnih solarnih panela na novim zgradama i počne da uvozi više vodonika, goriva koje sagorevanjem ne stvara štetne gasove.

    Investiciono, EU mora da razvije elektromrežu, ali i gasovode i naftovode, jer postojeća mreža uglavnom vodi do Rusije. Samo Mađarska treba da uloži do dve milijarde evra da se odvoji od ruskog gasa.

    Program će se finansirati iz kredita i budžetskih uplata članica.

    Mnoge od mera iz nacrta tek treba da odobre države EU i Evropski parlament.

  • Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Najveća zvornička kompanija Alumina nastavila je pozitivan trend poslovanja.

    Prošla godina bila je jedna od najprofitabilnijih za zvorničku kompaniju i ujedno najbolja od pokretanja stečaja u fabrici glinice Birač.

    Kompanija je ostvarila dobit od 17,6 miliona maraka, pokazuje finansijski izvještaj ovog preduzeća.

    Alumina je lani u odnosu na 2020. godinu imala skoro tri i po puta veću dobit i znatno veće prihode. Ukupni prihodi kompanije iznosili su 287,8 miliona maraka, uz ostvarenu dobit od 17,6 miliona.

    Godinu ranije prihodi Alumine iznosili su 213,7 miliona, a dobit 5,1 milion maraka.

    2021. godina je bila godina gdje su se parametri u poslovanju vratili u odnosu na 2018. i 2019., prihodi od prodaje su na nivou te dvije godine, kaže direktor Sektora za ekonomiku i finansije u Alumini Vladimir Krstić.

    – Sami tokovi i prodaje i naplate i uopšte poslovanja su bili takvi da je dobit koja je ostvarena najveća od momenta otvaranja stečaja 2013. godine. Iskoristili smo situaciju gde su sirovine bile, sa aspekta 2022. i okolnosti u kojima sad poslujemo izuzetno povoljne i mogućnost njihove nabavke u adekvatnom vremenskom roku je bila izvesna – ističe Krstić.

    Iz kompanije poručuju da su plaćeni svi porezi i doprinosi, a da je istovremeno i povećana prosječna plata. Vodilo se računa i o investicijama.

    – Osnovno obeležje poslovanja u 2021. godini jeste smanjivanje obaveza prema bankama po osnovu kredita, kamata. Preduzeće više nema ni jednu obavezu koja je dospela, a nije plaćena. Ne postoje u našim bilansima zakonske zatezne kamate. Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nemamo dospele obaveze na dan preseka – kaže Krstić.

    Aktiva Alumine nadmašuje ukupnu pasivu Alumine, poručuje Krstić.

    – Rezultat je važan u smislu adekvatnog balansiranja samih prihoda i rashoda koji se generišu u našem poslovanju i veoma kompleksnim procesima, sad i dodatno kompleksnim okolnostima vezano za događaje u Ukrajini, koji su takvi da mi ne možemo da predvidimo ni srednjoročno, a kamo li dugoročno kretanje cena sirovina. Tu primarno mislim na kretanje cena gasa i lužine, kao dve ulazne komponente.Ovaj rezultat koji je ostvaren jeste dodatna sigurnost i za proizvodni proces i za sve poverioce koje Alumina ima, počevši od banaka, dobavljača, zaposlenih i na kraju svih priznatih potraživanja u Biraču u stečaju – ističe Krstić.

    Alumina je ove godine zaposlila 30 novih radnika, a prema najavama menadžmenta kompanije, do kraja godine, u skladu sa prioritetima i potrebama, biće zaposleno još oko 100 radnika.

  • Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Iako je dozvoljen izvoz brašna iz Srbije u većim količinama koje će se, prema najavama, prodavati jeftinije, to trenutno zbog visokih cijena pšenice na svjetskom tržištu neće uticati na umanjenje cijena pekarskih proizvoda u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Saša Trivić, vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, u čijem sastavu posluje i pekara “Manja”, rekao je da su do sada uvozili brašno iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, te kupovali kod domaćih mlinara.

    “Pitanje je kolika će biti cijena tog brašna iz Srbije, jer do sada nije bilo jeftinije. Mi sad trenutno kupujemo brašno po cijeni od 0,95 do jedne KM, a cijena je ista kao u Mađarskoj”, kazao je Trivić.

    Na pitanje da li bi zbog dozvoljenog uvoza brašna iz Srbije moglo doći do stabilizacije ili nižih cijena pekarskih proizvoda, Trivić odgovara da za to još nema realnog osnova.

    “Prije tri dana Indija je zabranila izvoz pšenice, a kako Ukrajina zbog rata koji se tamo dešava ima problema sa izvozom, cijene pšenice na svjetskom tržištu su za tri dana skočile za više od 15 odsto. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, ali zasad nema realnog osnova za stabilizaciju cijena”, pojasnio je Trivić.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, naveo je da su cijene brašna već poznate, i to oko 30 KM za vreću, te da na bazi toga pekari formiraju cijene svojih proizvoda.

    “Ako uđe brašno koje je nešto jeftinije, ono nije dovoljno da se napravi pekarski proizvod, pa se onda miješaju skuplje i jeftinije i pravi neki prosjek, pa pekari imaju cijene koje imaju”, objašnjava Kos. Ističe da mlinari nemaju prostora za tako nešto jer nemaju gdje da kupe jeftinu pšenicu.

    “Tona pšenice u Srbiji je 350 evra, a u Mađarskoj preko 400 evra. Naši pekari očekuju kvalitetno brašno, te ako kupimo srbijansku pšenicu, moramo je miješati sa mađarskom kako bismo napravili taj neki prosjek. Srbija i subvencioniše iz robnih rezervi, pa tako bude jeftina pšenica, brašno i na kraju hljeb. To kod nas nije slučaj”, zaključio je Kos.

    Sa druge strane, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da bi dozvoljeni uvoz brašna iz Srbije mogao stabilizovati cijene ovih proizvoda na domaćem tržištu.

    “Ako su veće količine nekog proizvoda dostupne na tržištu, onda se cijene stabilizuju i više ne rastu, jer što bi rasle ako je veća ponuda. Koliko sam informisan, uvezene su određene količine pšenice na lagerima, naši mlinovi mogu raditi, plus ovaj uvoz iz Srbije, te se po svim procjenama očekuje dobar rod pšenice. Mislim ako sve ovo bude ovako, da smo mirni cijelu ovu i dobar dio iduće godine”, kazao je Vasić.

    Dodao je da najmanje što možemo očekivati u narednom periodu jeste stabilizacija cijena brašna i da neće biti nestašice.

    “Trebalo bi očekivati da zbog svega ovoga ne dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda jer će biti neki vid konkurencije i imaćemo dovoljno količina”, naglasio je Vasić.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezen je 19.230.481 kilogram mlinarskih proizvoda ukupne vrijednosti 16.462.425 KM.

    “Najviše je uvezeno iz Srbije, i to ukupne vrijednosti 7.957.891 KM, zatim slijedi Hrvatska za 3.937.022 KM i Mađarska za 1.440.202 KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

  • Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Budžet Republike Srpske biće, predstojećim rebalansom, veći za oko 300 miliona KM, a taj novac će biti usmjeren ka građanima.

    Planiramo i dodatna izdvajanja za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica.

    Rekla je to “Glasu Srpske” ministarka finansija RS Zora Vidović te dodala da još rade na rebalansu budžeta koji bi trebalo da bude usvojen u junu.

    “Od početka godine imamo povećanje poreza. Prihodi od indirektnih poreza koji su pripali RS povećani su za 22 odsto za četiri mjeseca ove godine u odnosu na lani i iznose 543,5 miliona KM. Javni prihodi koje ubire Poreska uprava veći su za 14 odsto i iznose 911,5 miliona KM. Razlozi za ovakve rezultate su u boljoj naplati, ali i inflaciji, koja je za sada još ispod 10 odsto, ali je teško predvidjeti njene dalje tokove, s obzirom na kretanja na svjetskim berzama i tržištima, zbog čega smo pripremili novi set mjera, drugi u ovoj godini”, navela je Vidovićeva.

    U okviru mjera koje su planirali Vidovićeva navodi da će morati raditi na korekciji plata, penzija, boračkog dodatka i socijalnih davanja.

    “U ovim trenucima najvažnije je podržati najugroženije. Ukupno će nam za sva ova povećanja do kraja godine trebati 159 miliona KM, a dodatno ćemo ojačati privredu, poljoprivredu i investicije. Očekujemo da će budžetski okvir biti povećan za oko 300 miliona KM i taj novac biće usmjeren prema građanima”, kazala je Vidovićeva.

    Pojasnila je da su u rebalansu planirana povećanja plata budžetskih korisnika i boračkih davanja za po deset odsto te da je već ukalkulisan rast penzija za isto toliko.

    “Dodatnih 50 miliona smo planirali da izdvojimo za socijalna davanja. Sav ovaj novac u budžetu je od onog što privreda isplati, a privrednici su u veoma teškoj situaciji. Zbog toga ćemo i njih podržati. Planirali smo dodatna izdvajanja za privredu i poljoprivredu u iznosu od 40 miliona KM”, dodala je Vidovićeva.

    Vlada RS je već u okviru interventnih nabavki kupila određene vrste robe, a nastavlja da prati kretanje cijena na međunarodnom tržištu.

    “Blagovremeno ćemo reagovati u okviru raspoloživih resursa. Zbog toga ćemo planirati i novac za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica”, naglasila je Vidovićeva.

    Navela je da je jedna od mogućnosti ograničavanje cijena ili njihovo zamrzavanje.

    “Trenutno je u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena na snazi određivanje marži na naftu i naftne derivate i ograničenje marži na osnovne životne namirnice koje se određuju u odnosu na nabavnu cijenu”, zaključila je Vidovićeva.

    Zora Vidović kazala je da su uprkos svim dešavanjima uspjeli sve budžetske obaveze redovno isplaćivati, ali i povećati određena davanja.

    “Ove godine smo imali izmjenu i povećanje plata i penzija, koje ćemo dodatno korigovati”, poručila je Vidovićeva.

  • Pekari protiv ograničenja cijene hljeba

    Pekari protiv ograničenja cijene hljeba

    Pekari u Srpskoj su protiv ograničenja cijene hljeba, zbog čega su predložili Vladi Republike Srpske da na drugi način pomogne najugroženijim građanima.

    Vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, u čijem sastavu posluje i pekara “Manja” Saša Trivić rekao je kako bi Vlada trebalo da na neki drugi način pomogne ugroženim kategorijama.

    – Naši podaci pokazuju i da hljeb ne proizvodimo u nekim posebnim količinama. Mislim da u tom pravcu ne treba ići, jer bi Vlada morala da obezbijedi veliku sumu novca za sufinansiranje. Bolje taj novac podijeliti ugroženim građanima, nego se baviti sufinansiranjem hljeba – naveo je Trivić.

    Naglasio je kako čisto sumnja da Vlada može ograničiti cijenu hljeba.

    – Ako hoće na silu da rade u tom smislu moraju izdvojiti novac za sufinansiranje. Bolje taj novac dati građanima ili pak podijeliti im brašno pa da sami kod kuće prave hljeb – naglasio je Trivić i dodao da hljeb u Srpskoj košta od od 1,70 pa do 2,10 KM.

    Istog stava su i u Udruženju pekara regije Bijeljina.

    – Ne može Vlada da ograniči cijenu hljeba, ako ne uradi to i za brašno i pšenicu. U suštini ako i ograniče jednu vrstu hljeba, pekari će promijeniti gramažu i naziv i zatim formirati drugu cijenu. Ništa se time ne dobija – rekao je predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

    I mlinari sumnjaju da će u Srpskoj doći do ograničenja cijene hljeba.

    – Ako imaju novca da daju, samo neka izvole. Suludo je ograničavati cijenu hljeba u vrijeme kada cijena pšenice na berzi nekontrolisano raste – naveo je predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos, piše Glas Srpske.

    Srpski član Predsjedništva RS Milorad Dodik na Tviteru je u subotu je napisao da će u Srpskoj biti ograničene cijene hljeba, a juče je naveo da traže model da cijena hljeba ne ode visoko, da se stabilizuje do kraja godine na određenom nivou. Pekari su juče odmah održali i sastanak sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ali na tom razgovoru, kako saznajemo, naglasili su da su protiv najave o ograničavanju cijene hljeba.

    O sastanku sa pekarima juče se nisu oglasili iz Vlade Srpske, gdje, kako saznajemo, preračunavaju i analiziraju kako da pronađu rješenje o ograničavanju cijene domaćeg hljeba zbog cijena koje enormno rastu.

    – Tražimo modalitet koji bi mogao da pokaže neki efekat. Srpska ima više od 4.000 tona pšenice i mislimo putem nekog modaliteta uticati da bar oni koji su najviše opterećeni budu obezbijeđeni, a da svima jednako obezbijedimo određeni kvalitet i gramažu hljeba – rekao je Dodik.

  • Odobreno više od 10 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnika

    Odobreno više od 10 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnika

    Ministarstvo privrede i preduzetništva odobrilo je sredstva u iznosu većem od 10 miliona KM za 516 privrednih subjekata koji su u petom obračunskom periodu (jul – decembar 2021. godine) isplatili uvećanu platu za 19.752 radnika.

    Zahtjeve za podsticaj za povećanje plate radnika, za navedeni obračunski periodje podnijelo ukupno 576 privrednih subjekata koji su imali mogućnost da do 1. marta 2022. godine podnesu zahtjev putem aplikacije “e-podsticaj”” koja se nalazi na sajtu Ministarstva privrede i preduzetništva.

    • Ukupan iznos podsticaja na povećanje plata koji je odobren od 1. obračunskog perioda (jul – decembar 2019. godine), zaključno sa današnjim danom iznosi oko 32 miliona KM – saopšteno je iz Ministarstva.

    Obrada preostalog dijela zahtjeva je u finalnoj fazi nakon čega će uslijediti isplata sredstava za podsticaje za povećanje plata.

  • ECB će podići svoje kamate – tri puta ove godine

    ECB će podići svoje kamate – tri puta ove godine

    Evropska centralna banka (ECB) će povećati svoje kamate tri puta ove godine kako bi ugušila inflaciju, tvrde ekonomisti u anketi Blumberga.

    Oni svoje stavove zasnivaju na sve raširenijem mišljenju među kreatorima politike ECB da je potrebno hitno delovati.

    Upravni savet ECB će postepeno podizati kamatu na depozite banaka u julu, septembru i decembru kako bi ona do kraja godine dostigla 0,25 odsto, pokazuju rezultati Blumbergove ankete.

    Kamata na glavne operacije refinansiranja biće, prema mišljenju ekonomista, povećana u septembru i decembru sa sadašnjih nula posto na 0,5 procenata.

    Istovremeno, učesnici ankete procenjuju da će privreda evrozone nastaviti ekspanziju ove godine uprkos rastućim izazovima zbog rata u Ukrajini, pri čemu predviđaju da će bruto domaći proizvod 19-članog monetarnog bloka zabeležiti rast od 2,8 posto u 2022. i od 2,3 procenta u narednoj godini, što za 0,1 procentni poen niže za obe godine nego što su ranije predviđali.

    S druge strane, ekonomisti su povećali stopu očekivane inflacije na 6,7 posto za ovu godinu, dok za 2023. prognoziraju usporavanje rasta potrošačkih cena na 2,6 odsto, odnosno na 1,9 procenata u 2024, što je ispod cilja ECB, navodi njujorška agencija.

  • Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Kreditna zaduženost građana Bosne i Hercegovine kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, kazali su iz Centralne banke BiH, ustvrdivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Evropske centralne banke (ECB).

    Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosi 10,5 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi maraka, potvrdili su iz Centralne banke BiH.

    Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u martu iznosio 5,5 odsto.

    Na početku godine, dodaju, došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti, dok je u cijeloj 2021. godine bilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita.

    Visoka stopa inflacije
    Visoka inflacija uticala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa.

    Tako je FED u martu 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 odsto.

    Takođe, Bank of England je 5. maja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1%, što je najviši nivo u posljednjih 13 godina.

    Iz Centralne banke BiH napominju kako je Evropska centralna banka zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.

    “U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na europskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu”, kažu iz Centralne banke.

    Visoke stope inflacije, dalje navode, bilježe se na globalnom nivou i mogle bi se zadržati i u 2022. godini, imajući u vidu strukturne poremećaje na tržištu energenata uzrokovane izbijanjem rata u Ukrajini, novi kineski lockdown i njegov uticaj na globalne lance snabdijevanja, kao i činjenicu da kompanije povećavaju plate jer se suočavaju s deficitom radnika.

    Kolika je štednja građana u bankama?
    Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH na kraju marta 2021. godine ukupni depoziti stanovništva iznosili su 13,78 milijardi maraka.

    Ukoliko se promatra ročna struktura depozita stanovništva, kratkoročni i dugoročni depoziti iznose 4,98 milijardi maraka, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose 8,80 milijardi maraka.

    Upitani koliko se često ažuriraju podatci u Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH, iz Centralne banke kažu kako banka podatke ažurira odmah po njihovom prijemu, nakon čega su ažurirani podaci dostupni korisnicima podataka.

    “Dakle, ažuriranje podatka u registru je u realnom vremenu, ali nakon što Centralna banka zaprimi ispravno dostavljene podatke od strane sudionika koji dostavljaju podatke o zaduženjima fizičkih osoba i poslovnih subjekata”, naglašavaju iz Centralne banke BiH.

  • “Radovan Višković, uz podršku 17. ministarstva, pod noge bacio parlament”

    “Radovan Višković, uz podršku 17. ministarstva, pod noge bacio parlament”

    Odavno smo naučili da u Republici Srpskoj postoje zaključci koji su obavezujući i oni koji su manje obavezujući za vlast, pa je tako ne mali dio onih koji nikada nisu ni ugledali svjetlost dana.

    a 54.118 zaposlenih u oblasti zdravstva, policije, obrazovanja, uprave i pravosuđa 15. decembra je usvojen najvažniji zaključak, za radnike on ima referendumsku snagu, jer se napokon ukazala mogućnost da se nakon 14 godina ispravi nepravda i vrati topli obrok. Takav zaključak je dobio jednoglasnu podršku poslanika vlasti i opozicije.

    Moram da napomenem da je isti obavezujući za Vladu Republike Srpske na čijem čelu se nalazi Radovan Višković. Imajući u vidu da do sada niko nije pridavao mnogo značaja usvojenim, a nerealizovanim zaključcima, osim kada se neko trebao prozvati izdajnikom, za nas u sindikatu zaključak od 15. decembra 2021. je svetinja od koje nećemo odustati, makar pojedince morali okarakterisati kao izdajnike radnika.

    Zašto? Zato što smo vidjeli da Višković ne želi radnicima javnog sektora da vrati topli obrok i regres, a znate, to su ona prava što im pripadaju po Zakonu o radu Republike Srpske koji bi trebalo da važi za sve zaposlene u Republici Srpskoj! Vlada Republike Srpske je najveći poslodavac u Republici Srpskoj i nema pravo da diskriminiše svoje zaposlene, a da istovremeno proganja poslodavce u realnom sektoru za poštovanje tih istih prava.

    Radovan Višković bi trebalo da shvati, kada mu se obrate budžetski i fondovski sindikati, da mu se obraćaju kao poslodavcu, jer mi smo oni koji predstavljaju tih 54.118 zaposlenih. O platama budžetskih korisnika on nema šta da priča i pregovara s Rankom Mišić; njih dvoje sa Unijom udruženja poslodavaca treba da pričaju o Opštem kolektivnom ugovoru u Republici Srpskoj kojeg, nažalost, nemamo punih šest godina, jer ih poslodavci ne konstatuju po tom pitanju. Tu počinje i završava sva priča oko njihove uloge u sindikalnom svijetu!

    Što se tiče plata budžetskih i fondovskih korisnika, to je apsolutno u nadležnosti granskih sindikata koje će Radovan morati napokon početi uvažavati u punom kapacitetu. Ukoliko nemaš snage da se suočiš sa svojim radnicima, brate, pokupiš se i ideš kući, nema tu puno palamuđenja. Kada pred zgradom Vlade RS imaš sindikat policije, tri sindikata iz oblasti zdravstva koja okupljaju 2/3 zaposlenih i kada imaš većinski sindikat javne uprave pred vratima, moraš se počešati po glavi i zapitati se šta se dešava. Možda će ga upitati stranački šef, šta se to dešava?!

    Poruka je jasna – topli obrok nema alternativu. Sve do danas nije bilo ovakvih muka po Radovana oko plata budžetskih korisnika, jer tu je uvijek bilo sedamnaesto ministarstvo predvođeno odlikovanim sindikalnim maršalom, koje je verifikovalo sve političke odluke Vlade RS. Nažalost, posljednje odluke su dotakle dno, jer su kolege sindikalci pristali da igraju za direktore i rukovodioce, dok su istovremeno izdali radničku klasu. Za tu njihovu nepravednu zajebanciju Vlada RS će potrošiti ozbiljan novac, a neće postići efekat koji je trebalo.

    Ovakvo povećanje će najvećem broju radnika donijeti simbolično povećanje u odnosu na inflaciju, dok će manjina zaposlenih dobiti ogromno povećanje u odnosu na većinu zaposlenih. Tu nema socijalne pravde, jer je jedino topli obrok isti za sve, i za čistačicu i za direktora! Priča o linearnom povećanju je demagoška i nema efekta u ovoj krizi za većinu zaposlenih kada inflacija divlja. Možda radnici mogu da izdrže još koji mjesec, ali kako godina bude odmicala kriza i nestašica će biti sve veća, a samim tim i nezadovoljstvo 54.118 zaposlenih.

    Sve je to moglo biti i drugačije da je Višković poštovao zaključak NSRS, koji ga je obavezao da sa sindikatima nastavi da vodi pregovore i pripremi nove zakone kojima će se riješiti ovi problemi, ali je on ipak izabrao da sa sindikatima “sedamnaestog ministarstva”, koje je smješteno u Domu sindikata, zaključi bilo kakve Odluke o cijeni rada, makar one bile nezakonite i makar ti sindikati ne imali kredibilitet za takve odluke, samo kako bi mogao da baci pod noge odluku narodnih poslanika. Nakon što je uvidio da nije ispravno postupio, premijer Višković je u emisiji “Telering” iznio niz neistina, od čega je jedino ispravno moje ime izgovorio. Sve ostalo je netačno, od broja zaposlenih i famoznih 200 miliona KM za naše zahtjeve. Ukoliko mu to služi da bi nas u javnosti predstavio kao nerazumne pregovarače, nije uspio, provalio ga narod. Ukoliko mu to ipak služi kao alibi Dodiku kada ga bude pitao šta se to dešava, onda i možemo da ga razumijemo, jer je njegova odluka neracionalna i nerazumna.

    Možda interpelacija ipak stvari postavi na svoje mjesto, jer ostalo je da vjerujemo u one koji su glasali da se vrati topli obrok, da će podržati interpelaciju, ako drže do svog digniteta i digniteta NSRS. Ipak je njih narod birao i biraće ih ponovo u oktobru.

    Među glasačima je i 54.118 zaposlenih koji će budno pratiti njihovo djelovanja, jer će to za njih ipak biti vodilja kako će glasati u oktobru.