VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Putin najavio veliku promjenu – Evropa će plaćati gas u rubljama

    Putin najavio veliku promjenu – Evropa će plaćati gas u rubljama

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Evropa, čim to bude moguće, gas plaćati u rubljama, prenosi RT.

    “Nema smisla da isporučujemo robu u EU, SAD i primamo uplate u dolarima, evrima i nizu drugih valuta, pa sam odlučio da sprovedem set mjera. Počnimo od prirodnog gasa koji se isporučuje takozvanim neprijateljskim zemljama, da se plaćanje prebaci u ruske rublje”, rekao je Putin na sastanku sa članovima Vlade.

    On je napomenuo da je riječ o odbijanju korišćenja “svih valuta koje su se same kompromitovale”.

    Putin je istakao da će Rusija nastaviti da isporučuje ​​gas drugim državama u skladu s količinama i cijenama predviđenim ranije sklopljenim ugovorima. “Želim posebno naglasiti da će Rusija, naravno, nastaviti isporučivati ​​prirodni gas u skladu s količinama i cijenama, principima utvrđivanja cijena u ranije sklopljenim ugovorima”, rekao je, prenosi TASS.

  • Centralna banka BiH: Čeka nas inflatorni šok

    Centralna banka BiH: Čeka nas inflatorni šok

    Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala na više procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine sa 4,5 na čak 9,2 posto.

    Osim toga, Centralna banka BiH smatra da ekstremna vrijednost inflacije u prvom polugodištu može biti čak 12,3 posto i to u slučaju ukoliko se inflantorni pritisci dodatno pojačaju.

    “Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    U CBBiH tvrde da je nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka našim trenutnim ekstremnim procjenama.

    “Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže do potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, it o ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo”, navodi se u saopštenju CBBiH.

    Osim toga, Centralna banka BiH smatra da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.

    “Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će rezultirati nižom od trenutno projektovane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini. Naznjačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti”, smatraju u CBBiH.

    Inače u novembru, Centralna banka BiH kod makroekonomskih projekcija očekivala je realan rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini i to 3,9 i 2,1 posto.

  • Gorivo jeftinije i za 15 feninga

    Gorivo jeftinije i za 15 feninga

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini su u padu u prosjeku za 0,10 do 0,15 KM po litru. Potvrdili su ovo sagovornici “Nezavisnih” koji dodaju da se u naredom periodu očekuje stagnacija cijena na tom nivou.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske kazao je da se bilježi pad cijena goriva na svim pumpama.

    “Došlo je do pada cijena u prosjeku od 0,10 do 0,15 KM, a na nekim pumpama i do 0,30 KM, tako da imamo pumpe na kojima je ispod tri KM, u Bijeljini je i 2,89 KM po litru”, kazao je Trišić.

    Trenutno se, naveo je on, cijene kreću od 2,79 do 3,12 KM za BMB95, dok je dizel ED5 od 2,89 do 3,09, a TNG 1,65 KM. Dodaje da su i dalje cijene u Republici Srpskoj niže u odnosu na Federaciju za 0,10 do 0,15 feninga po litru.

    Kako je pojasnio, u toku ove sedmice očekuje se blagi pad kod svih distributera i stagnacija na tom nivou.

    Milovan Bajić, direktor “Krajina petrola”, potvrdio je “Nezavisnim” da je juče na njihovim pumpama došlo do pada cijena goriva.

    “Čim je kod dobavljača došlo do nižih cijena, i mi smo spustili naše cijene, ali šta će se dešavati dalje, vrlo teško je prognozirati”, kazao je Bajić.

    Kako je Almir Bećarević, stručnjak za energetiku, pojasnio za “Nezavisne novine”, ono što nije realno jeste da su cijene naftnih derivata toliko razlikuju na benzinskim pumpama.

    “Razlika je veća od 60 feninga od jedne do druge pumpe. Veletrgovaca u BiH nema mnogo, a cijelo tržište BiH pokrivaju tri veletrgovca. Nešto tu ima nelogično”, kazao je Bećarević.

    Ističe da u ovom trenutku cijena goriva ne bi trebalo da prelazi tri KM po litru.

    “Trebalo bi da realan prosjek cijena bude između 2,8 i 2,9 KM”, kazao je Bećarević.

    Iz “Krajina petrola” iz Banjaluke kazali su da je juče na njihovim pumpama došlo do pada cijene goriva.

    “Dobili smo nove cjenovnike, pa će tako dizel, umjesto sadašnjih 3,18 KM, koštati 3,08 KM po litru”, ističu sa ove pumpe i dodaju da će doći i do nižih cijena benzina, pa će tako ona iznositi 2,94 KM, umjesto dosadašnjih 3,08 KM.

    Sa “Nestro petrol” pumpe u Banjaluci rekli su nam da je cijena litra dizela 3,03 KM, dok je cijena benzina 3,09 KM. “Imamo najave da će od danas ili sutra doći do nižih cijena i na našim pumpama”, ističu iz “Nestro petrola”.

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u FBiH se mijenjaju iz dana u dana, pa su tako od juče na nekoliko benzinskih pumpi niže za pet feninga po litru.

    S jedne pumpe u Sarajevu kazali su nam da je došlo do pada cijena goriva u prosjeku za pet feninga, pa tako dizel košta 3,31 KM, dok cijena benzina iznosi 2,96 KM po litru.

  • Pomoći treba svima

    Pomoći treba svima

    Rast plata u javnom sektoru i penzija za deset odsto koji je najavila vlast u Republici Srpskoj neće osjetiti radnici u realnom sektoru i po mišljenju poslodavaca i ekonomista, na inflaciju i pad životnog standarda trebalo je reagovati na drugi način.

    Ono o čemu se svi slažu jeste da je dobro što plate rastu, kao i penzije, međutim problem bi moglo predstavljati to što se stvara trajna obaveza, a veliko je pitanje da li će prilivi u budžet i sljedeće godine biti na nivou ove, jer se cijeli svijet sprema na recesiju.

    “Treba pomoći svima. Uopšte nije pitanje treba li ili ne treba, već samo način na koji se to radi. Podizanjem plata i penzija stvarate trajnu obavezu i to može biti problem jer za sljedeću godinu očekuje se da će doći do smanjenja prihoda. U ovom trenutku jednokratno treba podijeliti novac pa opet jednokratno ako bude viška i to treba raditi po uzoru na Srbiju”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, dodajući da u krizi treba ići s jednokratnim mjerama.

    On kaže da u godini krize nije dobro mijenjati ni poreske stope, odnosno PDV i akcize, jer može doći do nestabilnosti budžeta, pa i mešetarenja s tarifama roba, što može dovesti u probleme Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

    Inače, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao je da će Vlada Republike Srpske nastojati da prosječna plata u Republici Srpskoj do kraja godine iznosi 600 evra. Takođe, rekao je da će se SNSD založiti da se povećaju plate u javnom sektoru, odnosno sektoru obrazovanja, policije, zdravstva i javne uprave, i to za deset odsto od avgusta te da će penzije već od 1. jula biti povećane za deset odsto.

    “Što se tiče realnog sektora, imajući u vidu da se smanjuju akcize i neke druge stvari, pokušaćemo putem socijalnog dijaloga da obezbijedimo povećanje plata u realnom sektoru”, naglasio je Dodik, dodajući da će se već od maja tražiti da se boračkoj populaciji povećaju davanja za deset odsto.

    Kao i Trivić, slično misli i ekonomista Slaviša Raković, koji kaže da ne vidi razlog da se novac, po uzoru na Srbiju, ne podijeli direktno građanima Republike Srpske s obzirom na višak prihoda.

    “Ta mjera u Srbiji je dobra, tačno dozirana i u pravo vrijeme urađena. Ne vidim razloga zašto se i kod nas ne ide u tom smjeru”, rekao je Raković.

    On kaže da je dobro i to što se povećavaju plate te da će to sasvim sigurno radnici u javnom sektoru dočekati s radošću, ali da politiku plata treba voditi preko minimalne plate.

    “Politika plate treba da ide preko minimalne i da se ona povećava jer će je osjetiti radnici i u javnom i u realnom sektoru”, rekao je Raković.

    Kada je riječ o samim prihodima na osnovu kojih se vlast u Republici Srpskoj odlučila za povećanje plata i penzija, to se uglavnom odnosi na prihode od PDV-a. “Nezavisne” su još ranije pisale da je uzrok rasta prihoda isključivo stopa inflacije koja je, recimo, u februaru iznosila 6,9 odsto. Prema podacima UIO, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca iznosili su milijardu i 423 miliona KM i veći su za 248 miliona KM ili 21,14 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2022. godine raspoređen je iznos od 301 milion KM, identično kao i 2021. godine, a sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i u Brčko distriktu.

  • Šok za Britance: Inflacija najviša za poslednjih 30 godina

    Šok za Britance: Inflacija najviša za poslednjih 30 godina

    Inflacija je u Velikoj Britaniji porasla više nego što se očekivalo.

    Kako piše američka agencija Blumberg, inflacija je na ostrvu dostigla 30-godišnji rekord, odnosno cene su skočile 6,2 procenta, što je dodatno povećalo pritisak na državu da zaštiti potrošače od pada životnog standarda.U februaru je inflacija u UK bila mnogo viša nego u januaru kada je iznosila 5,5 odsto, saopštio je danas nacionalni biro za statistiku.

    Ekonomisti su očekivali stopu inflacije od 6 odsto, dok je centralna banka predviđala da postoji rizik od dvocifrene inflacije u drugom delu ove godine, prenosi Blumberg.

    Ministar finansija Velike Britanije Riši Sunak rekao je da će pomoći najteže pogođenim domaćinstvima, dodavši da će za mere pomoći biti izdvojeno 21 milijardu funti (28 milijardi dolara) kako bi im se omogućilo da plate uvećane račune za struju i gas.

    Banka Engleske podigla je kamatne stope tri puta od decembra i mogla bi to da uradi ponovo narednog meseca.

    Inflacija u Britaniji porasla je sa samo 0,4 odsto u vreme kada je čitava zemlja bila pod lokdaunom zbog pandemije koronavirusa pre godinu dana, a sada je premašila prognoze u osam od 10 poslednjih meseci.

  • Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021.

    Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021.

    Štada grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, u 2021. godini ponovo je nadmašila trendove na tržištu i prijavila rast prodaje od osam odsto na 3,25 milijardi evra i povećanje profita od 37 odsto u vidu dobiti prije kamate, poreza i amortizacije (EBITDA) na 776,5 miliona evra.

    Sve tri strateške grupe proizvoda (farmaceutski specijaliteti, zdravstveni proizvodi široke potrošnje i generički lijekovi) doprinijeli su rastu prodaje koji se posebno ubrzao u drugoj polovini godine uslijed oporavka potražnje na tržištu.

    Uz sve širi portfolio koji uključuje terapije za liječenje Parkinsonove bolesti i biosimilare, Štada je finansijski gledano četvrti po veličini igrač u Evropi kako u segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje tako i generičkih lijekova. Tokom prošle godine, ona je uspjela da ojača ovu poziciju, nadmašivši i ukupno tržište i svojih pet najvećih konkurenata u segmentu lijekova koji se izdaju bez recepta. Na evropskim tržištima, Štada je ostvarila rast prodaje od 12 odsto, uključujući organski rast od sedam odsto bez akvizicija. Dvije trećine ili 16 od 24 zemlje u regionu zabilježile su dvocifreno povećanje prodaje, uključujući rast od preko 20 odsto u Francuskoj i Španiji.

    “Ponosan sam i zahvalan što je naših 12.500 zaposlenih širom svijeta neumorno radilo sa našim partnerima iz lanca snabdijevanja kako bi obezbijedili da lijekovi dođu do pacijenata. Zahvaljujući rastu iznad tržišnog prosjeka, Štada je bila u mogućnosti da generiše gotovinu neophodnu za nastavak investiranja u naše ljude i portfolio. Naša svrha da brinemo o zdravlju ljudi kao partner od povjerenja podrazumijeva snabdijevanje pacijenata lijekovima koji su im neophodni u svako doba, pa čak u i vremenima kriza i konflikata”, rekao je Peter Goldšmit, generalni direktor ove kompanije.

  • Prosječna februarska neto plata u Srpskoj najviša do sada – 1.091 KM

    Prosječna februarska neto plata u Srpskoj najviša do sada – 1.091 KM

    Prosječna februarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.091 KM i ponovo je najviša do sada, kada se posmatra prosječna neto plata po mjesecima, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    Februarska prosječna neto plata je u odnosu na januar nominalno veća za 4,7 odsto, a realno je veća za 3,4 odsto.

    Nominalni rast neto plate zabilježen je u svih 19 područija u februaru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    Najveći februarski neto prosjek plate od 1.560 KM isplaćen je u oblasti vađenja ruda i kamena, a najniži od 789 KM u građevinarstvu.

    Prosječna februarska bruto plata iznosila je 1.647 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru ove godine, u odnosu na januar, u prosjeku su više za 1,3 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 7,2 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena u februaru od 15,2 odsto registrovan je u oblasti prevoza zbog viših cijena u goriva i maziva, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou od 6,7 odsto bio u oblasti odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće.

  • MMF: Neće biti globalne recesije

    MMF: Neće biti globalne recesije

    Globalni ekonomski rast ove godine će imati pozitivnu vrijednost uprkos ratu u Ukrajini, ali će brojne zemlje sa već slabim ekonomijama možda zapasti u recesiju, izjavila je direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.

    Ona je rekla magazinu “Forin polisi” da će MMF umanjiti prognozirani globalni privredni rast u novom izvještaju u aprilu. U januaru je prognoziran rast od 4,4 odsto.

    Poskupljenje energenata usljed rata i sankcije koje su uvedene Rusiji pogodiće mnoge zemlje u razvoju, rekla je Georgijeva i ukazala na pooštravanje finansijskih uslova dok bogate zemlje podižu kamatne stope.

    Ona je rekla da se MMF ranije zalagao za privredni rast i imao problem sa niskom inflacijom, a da je situacija sada potpuno obrnuta – rast opada, a inflacija raste.

    Georgijeva i njen prvi zamjenik Gita Gopinat rekle su da ograničenje izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije znači da će doći do poskupljenja hrane i gladi, naročito u Africi.

    Gopinatova je upozorila da bi ovo moglo da rezultuje novim socijalnim tenzijama u Africi, na Bliskom istoku i u dijelovima Azije.

  • Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    U okviru interventne nabavke hrane, za slučaj nestašice na tržištu, Vlada Srpske je do sada nabavila osnovnih životnih namirnica u vrijednosti nešto više od četiri miliona KM.

    Nabavljeno je jestivo ulje, šećer, konzerve različitih vrsta hrane i pšenica.

    Podsjetimo, odluka o interventnoj nabavci određenih količina osnovnih životnih namirnica u ukupnoj vrijednosti 15 miliona KM donesena je 3. marta.

    Tom prilikom, iz MTT saopštili su da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    Danak
    A posljedice rusko-ukrajinskog rata već sedmicama uzimaju danak i kod nas. U prvom redu, riječ je o drastičnom poskupljenju hrane i goriva, zbog skoka cijena energenata i sirovina u svijetu. Kraj krize nije ni na vidiku, zbog čega su, kako predviđaju stručnjaci, neminovna dalja poskupljenja ovih roba.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma poručuju da je tržište u Srpskoj trenutno stabilno i da nema straha od nestašice roba, ali da nadležne službe kontinuirano prate stanje kako bi pravovremeno mogle da intervenišu.

    – U slučaju potrebe, proizvodi i sirovine nabavljene u ovom postupku biće pušteni u promet, s ciljem uspostavljanja stabilnosti tržišta – naglašavaju za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

    Do kraja prošle sedmice nabavljeno je 190.000 litara jestivog ulja, ukupne vrijednosti 666.900 KM sa PDV-om, koje je uskladišteno kod dobavljača.

    – Nabavljeno je i 190.000 kilograma šećera, ukupne vrijednosti 273.429 KM sa PDV-om, a i ova roba je skladištena kod dobavljača. Konzervirane hrane različite vrste, odnosno mesnih i prerađevine od ribe, te povrća, nabavljeno je u vrijednosti preko 1,34 miliona maraka sa PDV-om, a riječ je o 863.430 konzervi koje su skladištena kod dobavljača. Ostavljen je prostor za dodatnu nabavku ovih namirnica – naglašavaju u ministarstvu.

    Nova procedura
    Vlada je nabavila i 2.000 tona pšenice, ukupne vrijednosti skoro 1,74 miliona KM sa PDV-om i uračunatom cijenom skladištenja. Roba je skladištena kod dobavljača, a u toku je nabavka dodatnih količina pšenice.


    – Zbog nemogućnosti ponuđača da ispoštuju uslove tenderske dokumentacije, poništena je nabavka soli i u toku je pokretanje nove procedure. Takođe, zbog promjena na tržištu nafte i naftinih derivata, odnosno značajnog pada cijena na svjetskom tržištu, u toku same procedure nabavke i visoke cijene dostavljenih ponuda poništen je postupak nabavke nafte i u toku je pokretanje nove procedure – objašnjavaju u ministarstvu i dodaju da je realizacija nabavki preostalih namirnica u toku.

    Zbog drastično povećane kupovine kako građana, tako i preprodavaca, mnogi marketi u Srpskoj ograničili su prodaju brašna i ulja.

    Građani se, što zbog straha od nestašice, što zbog prečestih poskupljenja hrane, trude da, koliko su u mogućnosti, naprave što veće zalihe osnovnih životnih namirnica.

    Intervencija
    Kad je riječ o eventualnim nestašicama hrane, Nemanja Vasić, privrednik i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da do toga kod nas ne bi trebao da dođe, ali da će značajnih poskupljenja biti i u narednom periodu.

    – Razlog je skok cijena ulaznih inputa, te velika potražnja koja dovodi do smanjenja zaliha i poskupljenja. Prognoza je da će ova kriza trajati dugo i da se, nažalost, neće mjeriti sedmicama i mjesecima – kaže za Srpskainfo Vasić.

    Dodaje da se, pored rješavanja problema nestašice, robe iz državnih rezervi, generalno, koriste za nivelaciju kod divljanja cijena, za humanitarne potrebe i u ratu.

    Nemanja Vasić
    – Mislim da neće biti potrebe za intervencijom robama iz interventne nabavke, možda u slučaju regresiranog goriva, kako bi se značajnije pomoglo poljoprivrednicima. Jer, ako Vlada u većoj mjeri subvencioniše proizvodnju jeftinim energentima i sirovinama, onda ima moralno i ekonomsko pravo da ograniči cijene i marže u prodaji. Ako to ne uradi, ne može da postavlja ograničenja, jer je poljoprivrednik sam sve skupo platio, pa mora skupo da naplati i proizvod – objašnjava Vasić.

    Navodi da bi kod nas robe iz interventne nabavke moglo da budu iskorištene i za pomoć najsiromašnijem sloju.

    – Riječ je o kategoriji stanovništva koja ima mala primanja i koju poskupljenja hrane i te kako ugrožavaju. Za njih bi bilo korisno obezbijediti neke pakete pomoći – predlaže Vasić.

  • Dodik: Penzije, borački dodatak i plate biće povećani za 10 odsto

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a je nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao da će Vlada RS nastojati da prosječna plata u RS do kraja godine iznosi 600 evra.

    “Biću ponosan ako uspijemo da do kraja godine povećamo našu prosječnu platu na 600 evra ili blizu toga i to će biti naš cilj u narednom periodu”, rekao je Dodik.

    On je rekao da će se SNSD založiti za povećanje plata u javnom sektoru, odnosno za sektor obrazovanja, policije, zdravstva i javne uprave za deset odsto od avgusta, a da će penzije biti povećane za deset odsto od 1. jula.

    Dodik je istakao da će na taj način, uz najavljeno ukidanje akciza i smanjenje PDV-a, biti ublažene posljedice inflacije, imajući u vidu da je, kako je istakao, inflacija u RS na godišnjem nivou 6,7 odsto.

    “Što se tiče realnog sektora, imajući u vidu da se smanjuju akcize, i neke druge stvari, pokušaćemo putem socijalnog dijaloga da obezbijedimo povećanje plata u realnom sektoru”, rekao je on.

    Dodao je da je za realni sektor pripremljena mjera koja traži da se do kraja godine za industriju poveća pomoć u visini od 40 miliona maraka, te da će tražiti da se na bazi toga radnicima povećaju plate.

    Što se tiče boračke populacije, rekao je da će tražiti da se od maja davanja povećaju za deset odsto.

    Istakao je da je RS povećala izvoz i oporavak privrede, te da pokrivenost uvoza izvozom u ovom trenutku iznosi 94 odsto, te da prosječna neto plata u ovom trenutku iznosi 1.091 marke.

    Dodik je rekao da je Komitet podržao zaključke Narodne skupštine RS u vezi s ukidanjem akciza na gorivo i nultu stopu PDV-a za životne namirnice i povećanje stope na 22 odsto za luksuznu robu.

    “Očekujemo od predstavnika u zajedničkim institucijama da u procedurama kako je to predviđeno ubrzaju prolazak tih zaključaka i da obezbijedimo da naši građani što prije imaju benefite”, rekao je Dodik.