VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    Danas je u švicarskom gradu Davosu počeo Svjetski ekonomski forum kojem prisustvuju evropski zvaničnici, članovi MMF-a, kao i ukrajinski politički zvaničnici, a glavna tema foruma je ublažavanje posljedica ekonomske krize.

    Svjetski ekonomski forum ponovo je počeo sa održavanjem nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa.

    Na forumu se obratila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva koja kaže da je svjetska ekonomija na najtežem ispitu od Drugog svjetskog rata.

    “Suočavamo se sa potencijalnim spajanjem nesreće, svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata. Rastuće kamatne stope povećavaju pritisak na zemlje, kompanije i domaćinstva sa velikim dugovima. Tržišne turbulencije i stalna ograničenja u lancu snabdijevanja također predstavljaju rizik. A tu su i klimatske promjene”, rekla je izvršna direktorica MMF-a Georgieva.

    Ona dodaje kako je ruska invazija na Ukrajinu još više pooštrila krizu koja je izazvala pandemija koronavirusa, opterećujući ekonomski oporavak i povećavajući cijene na globalnom nivou.

    Razmjere ekonomskog izazova podvučene su novim izvještajem OECD-a od ponedjeljka, koji pokazuje da je kombinovani BDP zemalja G7 smanjen za 0,1 posto u prvom kvartalu godine.

    Kako bi ograničio ekonomski udar, MMF poziva da se vladini zvaničnici i poslovni lideri sastanu u Davosu kako bi razgovarali o smanjenju trgovinskih barijera.

    Dok se neke zemlje bore kako bi što blaže osjetile krizu, neke idu u suprotnom smjeru uvodeći pritom ograničenja na trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima koja mogu pogoršati nestašice i podići cijene na globalnom nivou.

  • Dodik: Povećanje plata i penzija će pomoći socijalno ugroženom stanovništvu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da će najavljeno povećanje plata i penzija za 10 odsto za maj pomoći socijalno ugroženom stanovništvu u Republici Srpskoj i da se svakodnevo radi na tome da se pomogne raznim mjerama.

    “Vlada Republike Srpske ima niz mjera. Svaki dan sve i jednu inicijativu koju dobijemo ili čujemo da neko radi u okruženju ili negdje u svijetu pokušavamo da ubacimo u naš model, vidimo da li može biti primjenjiv, da je socijalno odgovorna i stabilizacijska mjera, a ne da je neki avanturizam”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Komentarišući podatak da je trećina poslanika u parlamentu Republike Srpske promijenila stranački dres, Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da će sve to riješiti izbori.

    On je napomenuo da je SNSD, kao partija, uporno tražila da mandat pripadne stranci, što je sasvim normalno, jer stranka i vodi izbore, te ukazao da je važno ko su pojedinci na izbornim listama i priča oko političke korupcije bi se smanjila kada pojedinci na taj način ne bi raspolagali mandatom.

    Dodik je naveo da to rade i na zapadu i svugdje, te da toga možda kod nas ima malo više nego što je uobičajeno, jer smo društvo koje se demokratski konstituiše.

    “Nećemo imati ponovo situaciju da stranke upravljaju mandatima, nego će to pojedinci. Ne treba imati iluzije da se i poslije izbora neće dešavati slične stvari”, istakao je Dodik.

    On je rekao da oni koji pričaju u BiH kako to treba dolaze iz SAD gdje imaju dvije političke partije demokrate i republikance, dok se za predstojeće izbore u BiH ukupno prijavilo 105 političkih subjekata.

    “U SAD nikada nije prošla treća partija, samo dvije, je li to partokratija ili demokratija. U BiH, kada se pojavi 105 političkih subjekata, onda je to za njih ‘diktatura Milorada Dodika’ ili nekoga drugog, što je neprihvatljivo”, zaključio je Dodik.

  • “Siguran rast plata u privatnom sektoru u Srpskoj”

    “Siguran rast plata u privatnom sektoru u Srpskoj”

    Do povećanja plata u privatnom sektoru će sigurno doći, ističe za BL portal predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

    Međutim, nije siguran koliko će od tog novca završiti u budžetu, a koliko u džepovima radnika.

    „Tehničko rješenje je moguće ukoliko je država spremna na saradnju, a od gospodina Dodika dobili smo obećanje da će se pronaći način za povećanje plata“, tvrdi Trivić.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poslodavcima nakon jučerašnje Skupštine Ujedinjene Srpske, kojoj je prisustvovao, poručio da uduplaju plate, a da će država pronaći rješenje da porezi i doprinosi ostanu na trenutnom nivou.

    „Nama poslodavcima se taj prijedlog sviđa, mislim da možemo kroz izmjene Zakona o podsticajima za rast plata napraviti bolje uslove za radnike nego što su to danas, da budu zadovoljni i država i poslodavci i radnici“, jasan je Trivić.

    Trivić navodi i da je poslodavcima najveći problem to što je posljednjim izmjenama Zakona o podsticajima smanjena osnovica na podsticaj.

    „Naš prijedlog je da se na dvije godine za sve one koji povećavaju platu vrati oko 70 odsto od uplaćenih poreza i doprinosa, a 30 odsto da ostane državi. To je promjena dva člana o periodu važenja i osnove za podsticaj i problem je riješen“, objašnjava naš sagovornik.

    Podršku i obećanje Milorada Dodika za povećanje plata u privatnom sektoru potvrdio je za BL portal i Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave.

    Marić je istakao da je od Dodika juče takođe dobio i obećanje o saradnji i dijalogu sa pet budžetskih sindikata kako bi se pronašlo rješenje o izdvajanu toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi.

    „Mi tražimo to pravo, jer je našim zakonima izričito zabranjeno da se posebno iskažu naknade za topli obrok i regres i onda mi imamo slučaj da kada sa trenutnim primanjima izdvojimo ove naknade imamo hiljade radnika koji primaju manje od najniže garantovane plate u Republici Srpskoj“, objašnjava Marić.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu zbog zabrinutosti da bi visoke cijene goriva mogle naškoditi privredniom rastu.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 75 centi i sada je 108,36 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 1,42 dolara i iznosi 108,17 dolara po barelu.

    “Pad akcija predvođene maloprodajnim sektorom u SAD izazivaju zabrinutost oko privrednog rasta i time potražnju za gorivom,” rekao je analitičar tržišta iz banke “Sakso” Ole Hansen.

    Veliki padovi registrovani su na evropskim i azijskim berzama što je uslijedilo nakon najtežeg dana na Volstritu od sredine 2020. godine usljed upozorenja od najvećih firmi u maloprodajmon sektoru na posljedice visoke inflacije.

  • Financial Times objavio indekse

    Financial Times objavio indekse

    Britanski list “Financial Times” objavio je da povećanje potrošačkih cijena predstavlja izazov širom svijeta, te za BiH najavio rast inflacije na nešto više od pet odsto, dok će ona u susjednim Srbiji i Hrvatskoj, kako tvrde, biti veća od šest procenata.

    Kako ističe “Financial Times”, indeks cijena u BiH u martu 2022. godine porastao je za 10,2 odsto. Kako se dodaje, prije skoka cijena u martu, najveći cjenovni rast dogodio se u maju 2019. godine kada su porasle za 4,9 procenata.

    Međutim, naši ekonomisti, ali i borci za zaštitu potrošača su skeptični. Oni, naime, smatraju da će u BiH, ipak, doći do veće inflacije nego što to najavljuje poznati britanski list.

    “Kada je riječ o procjenama inflatornih kretanja u BiH, slažem se s procjenama da će se inflacija nastaviti i u ovoj godini, ali teško mi se složiti s očekivanjima da će inflacija u BiH biti niža nego u okruženju”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

    On podsjeća da su zemlje okruženja, kao i većina drugih država, preduzele i preduzimaju određene mjere za ublažavanje inflatornih udara – ograničenjem cijena, smanjenjem ili suspenzijom akciza i PDV-a na osnovne proizvode, korištenjem robnih rezervi i drugim mjerama, a istovremeno raspolažu mnogo većim domaćim kapacitetima za proizvodnju hrane i energenata.

    “I Srbija i Hrvatska pokrivaju potpuno ili barem većim dijelom svoje potrebe za mnogim strateškim proizvodima poput žitarica”, napominje, između ostalog, Gavran.

    On ističe da vlasti BiH ne preduzimaju apsolutno ništa, nego slave rekordne poreske prihode i traže izgovore zašto da ne urade ništa.

    “Sadašnji nivo cijena je već nepodnošljivo visok za većinu građana i svakodnevno negativno utiče na našu ekonomiju i životni standard”, napomenuo je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Identičnog je mišljenja i Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, koji navodi da nema teoretske šanse da BiH može imati manju inflaciju od ostalih.

    “Nemamo robne rezerve niti ikakve zalihe, a veći je problem u tome što nemamo strategiju kako da prevaziđemo ovu situaciju. Iako su postojale tvrdnje da imamo dobru poljoprivrednu proizvodnju, ispostavilo se da ni to nije slučaj, te da su cijene prehrambenih proizvoda otišle u nebo. Kod nas će biti znatno veća inflacija nego na nivou EU”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    “Financial Times” piše da je rat u Ukrajini pojačao inflaciju širom svijeta dižući cijene energije i hrane. Inflacija je, dodaje se, u mnogim zemljama dostigla najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.

    Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati.

  • Ugovori s Kinezima pod velom tajni

    Sudeći prema izjavama domaćih zvaničnika, kineska kompanija SDSH-CSI ne dozvoljava da se objave ugovori koji se iz budžeta plaćaju stotinama miliona KM.

    Ugovor o koncesiji između Republike Srpske i ove kineske kompanije težak 297 miliona evra, a koji se odnosi na izgradnju auto-puta Banjaluka – Prijedor nikada nije objavljen iako je potpisan još 2018. godine. Zvanično objašnjenje nadležnih u Republici Srpskoj je da kineska kompanija ne želi da se taj ugovor objelodani.

    Krajem prošle godine Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će ugovor biti objavljen onog trenutka kada to dozvoli kineska kompanija.

    “Oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju. Potpisali smo koncesioni ugovor od 30 godina”, rekao je tada Višković.

    I Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske u nekoliko navrata odbilo je da objavi taj ugovor navodeći da su informacije za koncesionara povjerljive i predstavljaju komercijalni interes, a njegovim objavljivanjem nastala bi šteta.

    U ovom ministarstvu medijima su objasnili da su osnovne i najvažnije informacije o uslovima ugovora javno objavljene u skladu sa Zakonom o koncesijama.

    Ono što se zna u vezi s ovim ugovorom jeste da će auto-put biti dug 42 kilometra i da će njegova izgradnja koštati 297 miliona evra. Ovaj novac obezbijediće kineska kompanija koja će u narednih 30 godina eksploatisati ovaj auto-put, a njihovo ulaganje treba da bude otplaćeno po osnovu naplate putarine.

    Republika Srpska garantovala je broj vozila koji će obezbijediti oko 30 miliona evra potrebnih za otplatu godišnje, a sve ispod toga biće namireno iz putarina s ostalih auto-puteva. Prosta matematika govori da će Kinezi na uloženih malo manje od 300 miliona evra na kraju auto-put naplatiti 900 miliona evra.

    Kao u slučaju gradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, i ugovor vrijedan malo više od 20 miliona evra u vezi s rekonstrukcijom tramvajskih šina u Sarajevu kineske kompanije SDSH-CSI i CREC 10 ne dozvoljavaju da se objavi.

    Realizacija ovog ugovora već ozbiljno kasni, zbog čega su pojedinci, prije svega iz nevladinog sektora, ali i politike, tražili da se njegovi detalji objave, međutim u nadležnom Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo rekli su da to nije moguće jer kineski partneri to ne dozvoljavaju.

    “Ne znam šta kineski partneri imaju s tim. Nije on ugovorni organ. Onaj ko je sklopio ugovor, javna institucija mora objaviti ugovor i tu nema priče, jer kad nema ugovora, odmah se sumnja. Kompanije koje su dobile ugovor su tu da naplate ono što su uradile i tu je kraj priče. Zamislite da Svjetska banka, recimo, neće da objavi neki ugovor koji ima, to bi bio skandal, ovako ovdje kod nas može da radi svako šta god hoće i nikome ništa. Svaka nabavka mora biti identifikovana i transparentna, ali kod nas može svakako”, rekao je Rajko Kecman, član Udruženja građana “Tender”.

    On ističe da svaki, ama baš svaki ugovor javnog organa mora biti objavljen, pa čak i oni direktni sporazumi do 6.000 KM koji se mogu dodijeliti bez raspisivanja tendera.

    Srpska sa Kinezima ima ugovorene dvije milijarde KM projekata
    Republika Srpska trenutno ima dvije milijarde KM ugovorenih poslova koji su u fazi pripreme za izvođenje radova sa kineskim kompanijama u BiH.

    Ovo je rekao Radovan Višković, premijer Republike Srpske, nakon sastanka sa Đi Pingom, ambasadorom Kine u BiH i predstavnicima više republičkih preduzeća i institucija i predstavnika Komore kineskih preduzeća u BiH.

    Višković je juče rekao i da se pregovara o projektu izgradnje solarnih panela za preduzeća i domaćinstva, te da Vlada želi da maksimalno ubrza sve projekte koji se u Srpskoj realizuju sa kineskim kompanijama. On je naglasio da je potrebno uraditi zajednički napor da se otklone, ako postoje administrativne ili neke druge barijere u vezi sa imovinsko pravnim odnosima i izdavanja potrebnih dozvola i saglasnosti.

  • Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog rebalansa budžeta Republike Srpske za 2022. godinu čiji je okvir 4,382 milijarde KM, što je uvećanje za 8,9% ili 358 miliona KM.

    Razlog za donošenje Rebalansa budžeta, kako su naveli iz Vlade, je stvaranje uslova za sprovođenje njenih mjera koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto, od mjeseca maja 2022. godine, a sve s ciljem ublažavanja negativnih efekata inflacije, kao i omogućavanje realizaciju kapitalnih investicija i izmirenje obaveza u skladu sa važećim zakonskim propisima i dinamikom njihovog dospjeća.

    “Ukoliko se analiziraju makroekonomska kretanja u prethodnoj godini i početkom ove godine, evidentno je da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što ima pozitivan uticaj na kretanje budžetskih prihoda (posebno prihoda od poreza na dobit)”, naveli su iz Vlade.

    U Prijedlogu Rebalansa su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od 10,9 odsto ili 330,7 miliona KM u odnosu na planirani Budžet za 2022. Prihod od poreza na dobit iznosiće 312,5 miliona KM, što predstavlja rast od 25,4 odsto ili 63,3 miliona KM u odnosu na planirano Budžetom za 2022. godinu.

  • Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Na Wall Streetu su u srijedu berzanski indeksi oštro pali, izgubivši sve dobitke od prethodnoga dana, jer su ulagače zabrinuli slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati najvećih američkih trgovačkih lanaca.

    Dow Jones pao je 1.164 boda ili 3,57 odsto, na 31.490 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,04 odsto, na 3.923 boda, a Nasdaq indeks 4,73 odsto, na 11.418 bodova.

    Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od juna 2020. godine posljedica je, među ostalim, pada cijene dionice Targeta za 25 odsto, nakon što je taj trgovački lanac izvijestio o oštrom padu dobiti u prvom tromjesečju i upozorio na rast troškova za gorivo i transport.

    Dan prije najveći američki trgovački lanac Walmart smanjio je iz istih razloga procjene buduće dobiti.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 cijene su dionica pale, a najviše u trgovačkom i potrošačkom, više od 6%.

    „Ovaj pad posljedica je procjena o tome kako će duže nego što se očekivalo razdoblje bržeg rasta inflacije od plata uticati na potrošnju u maloprodaji. Rezultati trgovačkih lanaca počinju pokazivati uticaj slabljenja kupovne moći potrošača”, kaže Paul Christopher, strateg u Wells Fargo Investment Institute.

    Taj je institut juče objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkoj ekonomiji.

    Rast inflacije, rat u Ukrajini, dugotrajni poremećaj u nabavnim lancima, ‘zatvaranja’ gradova u Kini zbog koronavirusa i zaoštravanje monetarne politike centralnih banaka posljednjih mjeseci pritiskaju tržišta dionica jer izazivaju strahovanja od usporavanja rasta globalne ekonomije.

    Među najvećim gubitnicama bile su dionice tehnoloških divova. Cijene Applea, Amazona, Nvidie i Tesle pale su između 5,5 i 7%.

    Zbog toga su berzanski indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana.

    Od početka godine S&P 500 pao je oko 18 odsto, dok je Nasdaq indeks potonuo 27 odsto.

    Gotovo dvije trećine dionica iz sastava S&P 500 palo je 20 ili više odsto u odnosu na svoju najviši nivo u posljednje 52 nedjelje.

    I na evropskim su berzama cijene dionica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,07 odsto, na 7.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,26 odsto, na 14.007 bodova, a pariški CAC 1,20 odsto, na 6.352 boda.

  • Vlada donijela odluku: Minimalna plata u Srpskoj 650 KM

    Vlada donijela odluku: Minimalna plata u Srpskoj 650 KM

    Vlada Republike Srpske danas je donijela odluku o povećanju minimalne plate na 650 KM.

    Od 1. juna će se ova odluka primjenjivati, a minimalac se povećava sa 590 KM.

    Podsjećamo da se Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske nije mogao dogovoriti oko povećanja minimalca, pa je Ministarstvo rada RS predložilo Vladi RS povećanje najniže plate u Republici Srpskoj.

  • Vrhovac poručio da IRB uskoro kreće sa plasmanima kredita

    Vrhovac poručio da IRB uskoro kreće sa plasmanima kredita

    Vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac rekao je da i dalje traje sanacija imovine nakon požara, ali da se obavljaju najvažniji poslovi za građane i privrednike.

    Trudimo se da omogućimo radni proces – istakao je Vrhovac, piše RTRS.

    Naglasio je da IRB kreće danas ili najkasnije sutra sa plasmanom kredita.

    Najveći problem nam trenutno predstavljaju elektroinstalacije. Sve se mora do kraja ispitati – poručio je Vrhovac.

    Podsjećamo, u poslovnoj zgradi u Banjaluci u kojoj je i sjedište Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, 1. maja izbio je požar.