Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas da će se u narednom periodu ići na donošenje odluke o ograničenju cijena hljeba.
Dodik je naveo da rade sve da donose odluke u interesu naroda, te da je takva i odluka da se pomogne borcima, mladima i penzionerima sa po 100 KM.
“To je početna mjera i u narednom periodu ići ćemo na donošenje odluke o ograničenju cijena hljeba”, naveo je Dodik na “Twitteru”.
MILORAD DODIK CIJENA HLJEBA
Republika Srpska ima komparativne prednosti i može da ponudi našim ljudima u dijaspori, da ulažući u Srpsku ostvare profit, rekao je Radovan Višković premijer Srpske koji je danas otvorio Četvrti međunarodni sajam dijaspore u Cirihu.
“Mi imamo stimulativne poreske stope, energente i spremni smo kao Vlada, da cijeneći bilo kog investitora, zavisno od njegove investicije, broja zaposlenih ljudi i ostalo, možemo dati i druge povlastice, kao što je povrat poreza i doprinosa i do tri godine za isplaćene plate za te zaposlene”, naveo je Višković, prenosi RTRS.
Istakao je da Republika Srpska u odnosu na mnoge zemlje u okruženju ima jednu veliku prednost, a to je energetika.
“Srpska i u ovom momentu, gdje mnoge zemlje u svijetu i Evropi muku muče sa energentima, prije svega sa električnom energijom , ima i viškove i izvozi električnu energiju”, poručio je on.
Istakao je da Srpska ima ozbiljne potencijale i u vodi, vjetru i suncu.
“Svako ima novac i želi da ga uveća može da dođe u Srpsku da ulaže u infrastrukturu, da ulaže u energetiku, banjski turizam, poljoprivredu jer mi smo prostor koji može da ponudi i organsku zdravu hranu, što mnoge evropske zemlje nisu u mogućnosti. Oni mnogu da proizvode velike količine, ali ne mogu da ponude kvalitet i ono što se zove zdrav proizvod, a Republika Srpska može, to su naše prednosti i naša želja da svim zainteresovanima to danas i poručimo”, dodao je Višković.
Podsjetio je da je krajem prošle godine napravljen i registar dijaspore, kao i formirana direkcija za investicije, kako bi lakše došli do određenih informacija.
“Smatram da na taj način možemo napraviti značajne iskorake u jednoj zajedničkoj saradnji”, istakao je on.
a godinu dana sindikalna potrošačka korpa poskupjela je za 410 KM, pokazuje računica Saveza samostalnih sindikata BiH, dok je plata, prema posljednjim dostupnim podacima, povećana za svega 74 marke.
Preciznije, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna korpa je u aprilu prošle godine koštala 2.084 KM, a u istom mjesecu ove godine vrijednost joj je dostigla 2.494 KM.
S druge strane, informacije Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna neto plata u BiH u aprilu 2021. iznosila 985 KM, a u februaru ove godine, što je i najsvježiji podatak, zarađivalo se, u prosjeku, 1.059 KM.U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da je talas poskupljenja koji nas je zahvatio u proteklim mjesecima nepodnošljiv za brojne građane, kao i da rast cijena ne prati rast plata.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, smatra da i statistički podaci pokazuju da je životni standard bh. građana sve lošiji.
“Osnovne životne namirnice, kao što su šećer, mlijeko, ulje i tako dalje, strahovito su poskupjele. Standard je definitivno pao, ljudi su se doveli u situaciju da jedva sastavljaju kraj s krajem, a pogotovo penzioneri”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.
On kaže da se vlast ponaša prilično nezainteresovano da pomogne najugroženijim kategorijama stanovništva.
“Imamo situaciju da su pojedini nivoi vlasti malo podigli plate uposlenima u državnim institucijama, ali taj rast plata, te rast penzija, ne prati rast cijena. Osim toga, ne postoji ni državna strategija zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, koja bi trebalo da bude osnova u ovom kriznom periodu kada ljudi preživljavaju, u smislu da država garantuje otkupne cijene poljoprivrednicima”, ocijenio je Arnautović.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, nije optimista po pitanju cjenovnika u narednom periodu. On smatra da će uslijediti nova poskupljenja i takođe ističe da je spas u podršci domaćoj proizvodnji.
“Mi ne možemo platiti robu po cijenama koje su na svjetskom tržištu i moramo se osloniti na domaću proizvodnju. Potrebno je podsticati domaću proizvodnju kako bismo prevazišli ovu tešku situaciju”, naglasio je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Slaže se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, da je država zakazala, te da je morala bolje podsticati domaću proizvodnju.
“Da imamo svoju proizvodnju, bilo bi nam puno lakše i ne bi nam drugi diktirali cijene. Država je to slabo prepoznala. Od ove godine nešto su povećali sredstva, ali i dalje nema zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Bićo, koji smatra da je problem u prekomjernom uvozu.
Inače, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, kada je riječ o najnovijoj potrošačkoj korpi, najviše se troši na prehranu, i to 44,43 odsto, a slijede troškovi za stanovanje i komunalne usluge, koji iznose 14,50 odsto.
Američki poslovni portal Bloomberg je objavio da je rublja ove godine najbolja valuta na svijetu.
Rusija je uspjela u tome kontrolom kapitala, ali, kako piše Bloomberg, od toga korist ima mali broj ljudi. Vrijednost rublje u odnosu na dolar jučer, 11. maja, je nastavila rasti nakon što je ponovo otvorena Moskovska berza, a koja je dva dana bila zatvorena zbog praznika.
Njena vrijednost u odnosu na američku valutu je viša za 11 posto, u odnosu na početak godine. Bloomberg ju je svrstao među 31 valutom s najvećim rastom vrijednosti.
Razlog za to jesu mjere koje je poduzela ruska vlada kako bi valutu zaštitila od negativnih posljedica sankcija Zapada. Osim što je nametnula kontrolu kapitala, izvoznike je primorala da prodaju devize i obavezala da se plin plaća u rubljama.
Međutim, analitičari smatraju da rast vrijednosti i nije toliko impresivan zbog toga što je na mnogim tržištima onemogućeno trgovanje rubljom. Ipak je za mnoge iznenađujući ovaj rast s obzirom na težinu sankcija Rusiji.
Prosječna cijena novih prodatih stanova u prvom kvartalu ove godine povećana je za čak 1.452 marke po kvadratu u odnosu na isti period 2021.
Kako je “Nezavisnim novinama” potvrđeno iz Republičkog zavoda za statistiku, kvadratni metar je, u prvom tromjesečju prošle godine, u gradu na Vrbasu prodavan za 2.175 maraka, a u istom periodu 2022. cijena mu je bila 3.627 KM.
U agencijama za prodaju nekretnina ističu da cijene stanova diktira potražnja, koja je u Banjaluci ogromna, pa se većina stanova proda i prije nego što prvi bager dođe na parcelu gdje će zgrada nicati.
“Mislim da je toliko poskupljenje neopravdano. Čim je povećana potražnja, i cijene rastu. A potražnja je povećana jer naši ljudi u inostranstvu vrlo teško mogu tamo da kupe nekretninu i onda taj zarađeni novac donose ovdje da bi sačuvali njegovu vrijednost. Ulažu ga u kupovinu stana da bi ga izdavali”, kaže za “Nezavisne novine” Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”.
Sa druge strane, Savo Erić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske, ističe da je puno razloga zbog kojih su poskupjeli stanovi.
“U Zvorniku je skok najmanji. Ovdje su novi stanovi bili od 1.400 do 1.600 maraka po kvadratu. Prije šest mjeseci niste mogli prodati stan za 1.700 ili 1.800 maraka. Sad koštaju 1.800 ili 1.900 KM, ali nema kupovine. Osim toga, dosta ljudi je stalo sa gradnjom, zato što su poskupjeli željezo, cement, aluminijumska stolarija, staklo i tako dalje”, rekao je Erić za “Nezavisne novine”.
Pritom, kako je dodao, u Zvorniku lokaciju možete kupiti jeftinije nego, recimo, u Banjaluci ili u Bijeljini.
“U Zvorniku lokaciju možete kupiti za 300.000, 400.000 ili 500.000 KM, u Bijeljini ne možete bez miliona, a u Banjaluci pretpostavljam bez 1,5 miliona, ako govorimo o boljoj lokaciji. Tu treba uzeti u obzir i cijene priključaka za komunalije. I, naravno, uticaj ima i potražnja. Gdje je veća potražnja, veće su i cijene. I još bih dodao, problem je i radna snaga. Izgubićemo je na ovaj način. Sve ide ka gore, ali to plate ne prate. Sada za isti novac ne možete naći keramičara ili vodoinstalatera”, rekao je Erić.
Prodati stanovi paprenije su, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, plaćani u još nekim gradovima Srpske, pa je tako cijena kvadrata u Bijeljini sa 1.362 skočila na 1.779 KM, a u Doboju sa 1.338 na 1.820 maraka.
Na nivou Srpske, skok je takođe vrtoglav.
“Prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2022. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine viša je za 37 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini viša je za 33,1 odsto”, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
Iz Zavoda je za “Nezavisne novine” potvrđeno da je u Banjaluci u prvom tromjesečju prošle godine prodato 156, a u istom periodu ove godine 119 novih stanova, dok je u Doboju prodaja sa 66 pala na 14 stambenih jedinica, a skok je zabilježen u Bijeljini – sa pet na čak 53 prodata stana.
Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2022. godine manji je u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine za 0,3 odsto i u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 45,7 odsto.
Panična rasprodaja na kripto tržištima se nastavlja, pri čemu je vrijednost bitkoina pala ispod nivoa od 29.000 dolara.
Najveća svjetska kriptovaluta je potonula za 2,42 odsto na 28.716,15 dolara, na trgovanju u srijedu uveče do 23:44 časa po istočnoameričkom vremenu, prema podacima Koin Metriksa. Eter se stropoštao za 4,93 procenta na 2,021,95 dolara, prenosi CNBC.
Snažan pad kriptovaluta i akcija uslijedio je nakon što je američka Kancelarija za statistiku rada objavila da je inflacija u SAD porasla za 8,3 odsto na godišnjem nivou, nešto više od prognoza ekonomista koje je anketirala kompanija Dau Džons.
Taj podatak je zabrinuo investitore i naveo ih da “izađu” iz rizične imovine, uključujući kriptovalute. Cijene kriptovalute su i dalje kreću u velikoj korelaciji sa indeksom S&P 500 i, odnedavno, s Nasdak Kompozitom.
“Tržište kriptovaluta je pod pritiskom već neko vreme. FED ostaje pri podizanju kamate, što je, generalno, izazvalo veliki strah na tržištu, pa se tako nastavlja pad akcija i kripto imovine”, kaže Majkl Rinko, saradnik u brokerskoj kući AscendEks.
Ovo je drugi put u ovoj nedjelji da je bitkoin pao na nivo od oko 29.000 dolara. Analitičari kažu da je nivo od 30.000 dolara psihološki prag za najveću kriptovalutu po tržišnoj kapitalizaciji i da bi mogao da potone još dublje ako sklizne ispod te granice.
Aktuelni plan Evropske unije za eliminisanje oslanjanja na ruski gas zamjenom gasa od drugih snabdjevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno, ocjenjuje se u današnjem izveštaju kompanije za klimatka istraživanja Ember i organizacije Global Vitnes.
Plan Evropske komisije “REPowerEU” koji ima za cilj da Evropu učini nezavisnom od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030. godine uključuje diverzifikaciju snabdijevanja gasom, ubrzanje uvođenja obnovljivih gasova, povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i zamjenu gasa u proizvodnji toplotne i električne energije.
Ovo može da smanji potražnju EU za ruskim gasom za dvije trećine prije kraja 2022. godine, smatra Komisija.
Prema istraživanju Embera i Global Vitnesa, postojeći plan EU za korišćenje gasa (od alternativnih dobaljača) mogao bi da poveća račun EU za energiju za dodatnih 264 milijarde dolara (250 milijardi evra) do 2030. godine zbog visokih cijena gasa, prenosi specijalizovani portal za energetiku oilprice.com.
Plan “REPowerEU” će smanjiti ceh za samo 49 milijardi dolara (47 milijardi evra) po sadašnjim cijenama, što znači da bi u konačnom ishodu račun EU bio za 214 milijardi dolara (203 milijarde evra) iznad prvobitnih predviđanja Komisije, saopštile su dvije organizacije.
“I dok strategija Evropske komisije ‘REPowerEU’ ima za cilj da smanji uvoz ruskog gasa na kontinent, ona se i dalje toliko oslanja na gas da će Evropa biti izložena većem trošku za 34 milijarde evra po cijenama projektovanim do 2030, ili za 203 milijarde evra po današnjim cijenama gasa“, konstatuje se u studiji.
Sara Braun, viši analitičar u Emberu. kaže da je “igranje na kartu fosilnog gasa gubitna opklada“.
“Visoke i volatilne cijene gasa su tu da ostanu i skupo će koštati EU. Novac je bolje potrošiti na tranziciju koja može da obezbjedi stabilnu, čistu i dostupnu energiju za sve Evropljane. Naša analiza sada pokazuje da je Komisija u velikoj mjeri potcijenila trošak za potrošače sa daljim oslanjanjem na gas”, zaključuje ona.
Očekuje se da će Evropska komisija sljedeće nedjelje otkriti detalje svog “REPowerEU” plana, u koji će biti uključeni i obnovljivi izvori energije.
Interes Zapada za zapadni Balkan od početka sukoba u Ukrajini dosegao je najviši nivo, a dvije najpominjanije regionalne inicijative za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta kao pretkorak ka članstvu ovih dana dobile su novi zamah.
Naime, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, juče je objavio da njegova zemlja treba da uđe u “Otvoreni Balkan”, regionalnu inicijativu koju su uz ohrabrenje SAD započele Srbija i Albanija, a koju je vlast Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, pokušavala da bojkotuje i spriječi njeno usvajanje u Skupštini te zemlje. Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su prije nekoliko dana pisale da će se ova zemlja priključiti “Otvorenom Balkanu”, a Abazović je načinio prvi korak. Osim Crne Gore, i BiH se protivi učlanjenju u ovu inicijativu jer o tome ne postoji saglasnost među političarima u Sarajevu, dok Banjaluka želi da uđe u ovu inicijativu. Članice “Otvorenog Balkana” su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Istovremeno, Olaf Šolc, kancelar Njemačke, je samo dan nakon ponovnog oživljavanja ideje o ovoj inicijativi objavio da će se lično založiti za obnavljanje Berlinskog procesa, koji je započela Angela Merkel, prethodna kancelarka, i najavio je konferenciju Berlinskog procesa krajem godine u Berlinu.
Abazović je u utorak izjavio da je “Otvoreni Balkan” osmišljen da obuhvati sve zemlje zapadnog Balkana.
“Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović.
Šolc je u utorak ponovo govorio o zapadnom Balkanu, što je bilo neuobičajeno i za Merkelovu da se na svakom sastanku ili pres-konferenciji naš region nalazi na samom vrhu prioriteta Vlade Njemačke.
On je ponovio da se zalaže za članstvo regiona u EU, a da se prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi na ostale partnere, prije svega na Ukrajinu.
Podsjećanja radi, Makron je na pres-konferenciji sa Šolcom u Berlinu rekao da se zalaže za poseban politički savez EU i ostalih zemalja Evrope, iz čega su neki analitičari zaključili da Makron nije za brzo proširenje evropskog bloka.
Šolc, pak, u prijemu zapadnog Balkana u EU vidi strateške motive i razloge.
“Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.
Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.
“Sada imamo konkretan proces pred nama, a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, i to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovoga. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.
O evropskim integracijama kasno sinoć u Briselu su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljne poslove, razgovarali lideri zemalja zapadnog Balkana.
Iako je bilo predviđeno da BiH predstavlja Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, umjesto njega će se u Briselu pojaviti Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Italijanski premijer Mario Dragi izjavio je danas da je većina evropskih uvoznika gasa već otvorila svoje račune u rubljama kod Gasproma.
“U stvari, većina uvoznika gasa je već otvorila svoje račune u rubljama kod Gasproma“, saopštio je Dragi novinarima tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Rojters.
Dragi je naglasio da je uveren da zahtev Moskve da evropski kupci plaćaju ruski gas u rubljama neće dovesti do prekida snabdevanja Evrope ovim energentom.
Evropska komisija je upozorila da bi poštovanje „ruske šeme“ moglo da naruši sankcije koje je EU uvela Rusiji, ali Dragi je izjavio da je to „siva zona“ i da o tom pitanju ne postoji zvanična odluka, navodi britanska agencija.
Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, Sindikat pravosuđa RS i Sindikat lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS potpisali su danas sa resornim ministarstvima Odluku o povećanju cijene rada za zaposlene sa 100 na 110 KM.
I ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, po ovlašćenju Vlade RS u ime predsjednika Vlade RS, i predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Nikola Crnčević potpisali su Odluku o utvrđivanju cijene rada za sva zaposlena lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, kojom se cijena rada povećava sa 145 na 159,50 KM.
Ova odluka, kako navode iz Ministarstava, primjenjivaće se za obračun majske plate.
Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić izjavila je da je ovo veliki dan za zaposlene u oblasti prosvjete i kulture RS. Naglasila je da već početkom narednog mjeseca zaposleni u obrazovanju i kulturi mogu da očekuju primanja uvećana za 10 odsto.
“Ovo je pozitivan trend kontinuiteta rada Vlade RS u smislu povećanja plata u oblasti obrazovanja i kulture”, rekla je Trivićeva.
Istakla je da je povećanje od 10 odsto veliki rezultat i resornih ministarstava i Vlade Srpske u cijelosti, koja, kako je naglasila, prepoznaje zašto je važno u resoru obrazovanja i kulture poštovati svačiji rad i raditi na dignitetu zaposlenih.
“Nastavljamo da poboljšavamo materijalni status radnika u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. U narednom periodu očekujemo da budu ispunjeni naši zahtjevi u vezi s ujednačavanjem platnih koeficijenata s ostalim korisnicima budžeta i da posebno iskažemo naknade za topli obrok i regres na već postojeće stanje, odnosno na već postojeće koeficijente”, rekao je predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Srpske Dragan Gnjatić.
Odluku koja donosi povećanje plata za 10 odsto za radnike u pravosuđu danas su potpisali ministar pravde RS Anton Kasipović i predsjednik Sindikata pravosuđa Siniša Petrović.
“Zadovoljan sam što smo uspjeli da se dogovorimo i nadam se da ćemo do kraja ove godine uspjeti da dodatno povećamo plate u pravosuđu”, rekao je ministar.
Petrović je naglasio da je važno da materijalni status zaposlenih u pravosuđu bude poboljšan.
“Ostaje otvoreno pitanje koje se odnosi na topli obrok i isplatu regresa i nadam se da će što prije biti riješeno”, dodao je on.
S druge strane, iz MUPa RS danas je saopšteno da delegacija MUPa nije postigla saglasnost sa predstavnicima Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS o zaključku Vlade RS, a u vezi sa povećanjem cijene rada sa 100 na 110 KM.
“S obzirom na navedeno, Ministarstvo će predložiti Ekonomskosocijalnom savjetu RS da predloži Vladi RS da donese odluku o uvećanju cijene rada za zaposlene u MUPu”, poručili su iz MUPa.
Sindikat uprave Republike Srpske ne odustaje od zahtjeva za isplatu toplog obroka i regresa, zbog čega su odbili prijedlog Vlade o povećanju plata.
“Odbili smo prijedlog da čistačica ima povećanje od 60 KM, a pomoćnik ministra za više od 300 KM”, rekao je danas predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.