VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Naredni sastanak inicijative “Otvoreni Balkan”, regionalne inicijative za ekonomsko povezivanje, biće održan sljedećeg mjeseca u Ohridu, a BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo ni ovog puta nisu najavljeni među učesnicima.

    S obzirom na to da je u Crnoj Gori došlo do nove vlade, neki analitičari procjenjuju da će doći i do postepene promjene odnosa prema ovoj inicijativi, mada i dalje nije jasno da li će Dritan Abazović, novoizabrani premijer, uvesti svoju zemlju u ovu inicijativu, koju su počele Srbija, Albanija i Crna Gora.

    U BiH su kočnice i dalje u Sarajevu, dok se Banjaluka zalaže za što skoriji ulazak BiH u ovu inicijativu, a politička kriza i blokade koje traju još od odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka onemogućavaju donošenje bilo kakve odluke po ovom pitanju. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je proteklih sedmica u više navrata kritikovao sarajevske političare da namjerno blokiraju ulazak BiH u “Otvoreni Balkan”.

    Kako “Nezavisne novine” saznaju iz crnogorskih izvora, SAD su već pokrenule pitanje pristupanja “Otvorenom Balkanu” s novom vladom. Naime, SAD su, kako nam je rečeno, zainteresovane da se Podgorica što prije priključi ovoj inicijativi, koju smatra stepenicom ka stabilizaciji prozapadnog kursa regiona, odnosno odvajanja od uticaja Rusije.

    Rečeno nam je, takođe, da je u Crnoj Gori neobična situacija, u kojoj su prosrpske snage i SAD za inicijativu “Otvoreni Balkan”, dok su procrnogorske snage, odnosno, bolje rečeno, snage okupljene oko Mila Đukanovića, crnogorskog predsjednika, protiv ove inicijative, jer je smatraju pokušajem srpske dominacije u regionu.

    “Proruska Srbija zalaže se za ‘Otvoreni Balkan’, koji SAD vide kao odvajanje od proruskog kursa regiona, a protiv ‘Otvorenog Balkana’ je proamerička crnogorska struja, koja inače podržava SAD i protivi se Rusiji. Naravno, ovako nešto je moguće samo u Crnoj Gori”, rekli su izvori “Nezavisnih novina”.

    Abazović će imati težak zadatak da pomiri međusobno suprotstavljene koncepte, a ne može zanemariti glasove poslanika DPS-a Mile Đukanovića u parlamentu Crne Gore.

    Međutim, ni tu nije kraj nelogičnostima, jer, iako je samoproglašeno Kosovo proalbanski orijentisano, ta pokrajina, koju Srbija smatra odmetnutom teritorijom, protivi se inicijativi, iako se Albanija zalaže za nju i jedan je njenih od najgorljivijih zagovornika.

    Koliko je situacija u regionu komplikovana svjedoči i činjenica da ni EU nije oduševljena “Otvorenim Balkanom”, jer na neki način predstavlja konkurenta inicijativi Evropske komisije “Zajedničko tržište”, a SAD podržavaju “Otvoreni Balkan” jer ga vidi ka najbrži put ka evropskim integracijama regiona.

    Naši crnogorski izvori su nam rekli da će naredni sastanak inicijative biti u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji, početkom sljedećeg mjeseca, na kojem će biti najavljeni novi koraci ekonomskih integracija u regionu između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Suzana Grubješić, predsjednica Centra za spoljnu politiku i ekspertica za evropske integracije, kaže za “Nezavisne novine” da je “Otvoreni Balkan” jedina regionalna inicijativa koja trenutno funkcioniše i da ona ne predstavlja zamjenu, već dopunu evropskih inicijativa, koje trenutno ne funkcionišu najbolje.

    I ona je saglasna da bi nova vlada u Crnoj Gori mogla djelovati na način da ta zemlja postane četvrta članica inicijative, jer “Otvoreni Balkan” snažno podržavaju SAD, ali takođe upozorava da se opozicioni DPS inicijativi snažno protivi.

    “Ova inicijativa daje očigledne rezultate i ima veliki potencijal. Meni je žao što ostala tri subjekta još imaju nedoumicu i zazor da li da se priključuju, posebno zato što je regionalna saradnja u interesu svih i na to ne treba da nas teraju ni Brisel ni Berlin ni Vašington”, zaključila je Grubješićeva.

  • Sankcije na rusku naftu dižu cijenu goriva u BiH u nebo

    Sankcije na rusku naftu dižu cijenu goriva u BiH u nebo

    Evropska unija se priprema za šesti paket sankcija, koji bi, prema najavama, trebalo da uključuje i rusku naftu.

    S obzirom na to da nafta iz Rusije učestvuje u značajnoj mjeri u energetskom miksu BiH, ukoliko dođe do ovih sankcija, one će dodatno uticati i na cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama kod nas.

    Prema dosadašnjim nezvaničnim najavama, EU bi sankcije trebalo da uvodi postepeno, kako bi se na vrijeme uspjela prilagoditi novonastaloj situaciji i preusmjeriti nabavke od dobavljača koji nisu iz Rusije. Takođe, mediji u EU javljaju da se Mađarska i Slovačka opiru da uvedu sankcije na rusku naftu zbog njenog velikog udjela u ukupnom energetskom miksu, zbog čega EU pokušava da nađe rješenje ili da te zemlje budu izuzete iz sankcija, ili da uvođenje sankcija bude prolongirano na duži period.

    Milenko Bošković, predsjednik Udruženja trgovaca naftom FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da bi se uvođenje sankcija na rusku naftu loše odrazilo na BiH, jer je veći dio nafte koja se nabavlja porijeklom iz Rusije.

    “Odrazit će se tako što će sve poskupjeti i što će pasti životni standard ljudima. A što bi trebalo uraditi, da li bi trebalo uvoditi sankcije, to nije pitanje za nas privrednike, nego za političare. Pitajte ministre, predsjednike partija, oni su odgovorni za narod. Oni su tu da pričaju, a naše je da punimo budžete. A vama novinarima preporučujem da upitate politiku zašto nisu ukinute akcize. To bi bilo rješenje da se pomogne i privredi i narodu”, rekao je Bošković.

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, je mišljenja da RS i BiH ne bi trebalo da uvode sankcije na rusku naftu, jer ta zemlja nije ni uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

    On je, međutim, takođe rekao da RS ne nabavlja samo naftu iz Rusije, već sa svih destinacija u zavisnosti od kretanja na berzi i poslovnih dogovora, te da tako treba da bude i ubuduće.

    U ovom trenutku, kako je istakao, RS nabavlja naftu preko Rafinerije Brod, koja sada kupuje gotove prerađevine, i od Naftne industrije Srbije.

    “Ne vidim razloga da se RS i BiH uvedu sankcije na nabavku ruske nafte imajući u vidu da BiH nije uvela sankcije Rusiji i da niko nema pravo da uvodi sankcije nego to može da radi samo država”, rekao je Đokić.

    Što se tiče evropskih država koje uvode sankcije na rusku naftu, Đokić je rekao da je to njihov izbor, ali da vjeruje da će te zemlje platiti visoku cijenu zbog te odluke.

    “Vidljivo je da je od nastanka ukrajinske krize došlo do poremećaja u snabdijevanju, prije svega hranom, vidite da su u Njemačkoj podivljale cijene hrane”, rekao je on i dodao da postoje i očigledni poremećaji u snabdijevanju energentima.

    Mišljenja je da je rješenje krize da se pronađe dogovor s Ruskom Federacijom.

    “Ruska Federacija je još jedna od velikih planetarnih sila, a velike sile uvijek nađu način da štite svoje interese, kako je to uvijek bilo u istoriji, poput Amerike ili Rusije, sada Evrope ili Kine”, rekao je on.

    Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, je najavio da će nove sankcije biti uvedene na sljedećem sastanku Savjeta za spoljne poslove EU sredinom maja.

    Borelj je izrazio nadu da će EU moći da preduzme takve mjere i na taj način da značajno ograniči uvoz ruskih energenata, ali je i naglasio da za sada nema saglasnosti svih članica.

  • Bafet: Kad biste mi ponudili sav bitkoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo

    Bafet: Kad biste mi ponudili sav bitkoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo

    Izgleda da legendarni američki investitor Voren Bafet neće tako skoro dodati bitkoin u svoj portfelj. U subotu je Bafet na godišnjoj skupštini dioničara Berkshire Hathawaya upitan da li je promijenio svoje negativne stavove o bitkoinu ili kriptovalutama, a 91-godišnji investitor bio je prilično direktan u svom odgovoru.

    Bafet je započeo odgovor rekavši da bi svim učesnicima konferencije, kad bi posjedovali sve poljoprivredno zemljište u Sjedinjenim Američkim Državama ili sve stanove u zemlji, odmah napisao ček kad bi mu ponudili jedan posto udjela u spomenutoj imovini za 25 milijardi dolara. Međutim, ne bi učinio isto za bitkoin i njegovu tržišnu kapitalizaciju od preko 700 milijardi dolara.

    “Kad biste mi ponudili sav bitjoin na svijetu za 25 dolara, ne bih ga uzeo. Šta mogu učiniti s tim? Morao bih ga na jedan ili drugi način prodati nazad vama. To ne služi ničemu”, odgovorio je Bafet.

    Svoje stavove o poljoprivrednom zemljištu i nekretninama za iznajmljivanje u odnosu na bitkoin opisao je kao “razliku između proizvodne imovine i nečega što zavisi od toga da vam neki sljedeći tip plati više nego što je platio prethodni tip”.

    Bafet je već dugo protiv kriptovaluta
    “Stanovi će proizvoditi prihod od najma, a farme će proizvoditi hranu. Kad bih imao sav postojeći bitkoin, opet bih bio u istoj poziciji kao osnivač bitkoina Satoshi”, objasnio je američki investitor i milijarder te privlačnost bitkoina pripisao svojevrsnoj čaroliji koja zaokuplja investitore.

    “Ne znam hoće li se vrijednost bitkoina povećati ili smanjiti u sljedećih godinu dana, pet ili 10 godina. Jedino u što sam siguran je da se ne množi, ne proizvodi ništa. Ima čaroliju u sebi, ali ljudi su pridavali čaroliju mnogim stvarima.”

    Bafet je već dugo protiv kriptovaluta. Godine 2018. je za CNBC rekao da će “kriptovalute doći do lošeg kraja” i naglasio da Berkshire Hathaway “nikada neće ulagati u kriptovalute”. “Upadam u dovoljno problema sa stvarima o kojima mislim da nešto znam. Zašto bih, pobogu, trebao ulaziti u investicije u nešto o čemu ne znam ništa”, rekao je tada Bafet.

  • U Srpskoj najtraženije zanatlije i radnici bez škole

    U Srpskoj najtraženije zanatlije i radnici bez škole

    Radnik za jednostavne poslove, trgovac, šivač, konobar i automehaničar, pet je najtraženijih zanimanja u Srpskoj ove godine.

    Pokazalo je to Istraživanje tržišta rada u Republici Srpskoj za 2021/22. godinu koje je proveo Zavod za zapošljavanje RS, anketirajući 1.100 poslodavaca, među kojima prednjače mala preduzeća.

    Od ukupnog broja poslodavaca, njih 61 odsto reklo je da planira zapošljavati nove radnike u ovoj godini. Najviše preduzeća koja imaju potrebu za radnicima je sa područja Bijeljine, a najmanje iz Hercegovine.

    Glavni razlog za prijem radnika, kako navode, jeste povećanje obima poslovanja, te dijelom zbog promjena u sistemu poslovanja.

    Poslodavcima su najpotrebnije zanatlije sa završenom trogodišnjom srednjom školom, a potom nekvalifikovani radnici.

    Među 20 najtraženijih zanimanja nalaze se još obućar, bravar, pomoćni radnik u proizvodnji, stolar, vozač kamiona, kuvar, varilac, šivač gornjih dijelova obuće, CNC operater, tesar, vozač teretnog vozila, inženjer elektrotehnike, zidar, elektrotehničar i armirač.

    Broj potrebnih radnika, prema ovoj anketi, procjenjuje se na 5.767; riječ je o novozaposlenima i popuni upražnjenih radnih mjesta.

    – Anketirani poslodavci sa regije Banjaluka planiraju da zaposle više od 3.000 radnika u 2022. godini, a najtraženija zanimanja će biti radnik za jednostavne poslove, šivač, prodavač, stolar, obućar, dok poslodavci sa dobojske regije planiraju zaposliti oko hiljadu radnika, a među najtraženijim zanimanjima će biti prodavač, obućar, konobar, vozač, šivač, bravar – navodi se u Istraživanju tržišta rada.

    Poslodavci iz filijale Bijeljina namjeravaju da u toku godine zaposle oko 800 radnika.

  • Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Pfizer objavio iznos prihoda od vakcina protiv koronavirusa u prva tri mjeseca 2022.

    Iz kompanije Pfizer su saopštili da su u prvom kvartalu ove godine prodajom, između ostalog, vakcina i pilula protiv koronavirusa ostvarili prihod od 26 milijardi dolara. Pojedini su optužili ovu kompaniju za profiterstvo usljed pandemije.

    Vakcinacijom je spašen veliki broj ljudi te je postignuto da mnogi imaju blaže simptome zaraze, ali Pfizer se kritikuje zbog cijene proizvoda te zbog toga što neće da se odrekne od patentne zaštite čime bi se omogućilo i drugima da proizvode vakcine protiv koronavirusa.

    Prihod od 26 milijardi dolara u prvom kvartalu je viši za 77 posto u odnosu na isti period prošle godine. Prodajom vakcina, koje je razvila s njemačkom kompanijom BioNTech, je uprihodovala 13,2 milijarde dolara, a prodajom pilula Paxlovid 1,5 milijardi. Znatan prihod je ostvaren i prodajom drugih proizvoda koji su bili potrebni tokom pandemije.

    Očekuje se da će Pfizer ove godine imati rekordnu prodaju koja bi trebala iznositi između 98 i 102 milijarde dolara. U ovoj farmaceutskoj kompaniji tvrde da vakcine siromašnijim državama prodaju po povoljnijoj cijeni, prenosi list Guardian.

  • Raškaj: BiH nemarom političara izgubila Lidl

    Raškaj: BiH nemarom političara izgubila Lidl

    Dominik Raškaj, PR Marketing Manager za Posao.hr i firmu Boljiposao.com u BiH, rekao je da je BiH trenutno nemarom i nepotrebnim izjavama lokalnih političara koji se bave nacionalnim temama izgubila jednog od najvećih investitora, tačnije Lidl, što su i oni sami precizirali u saopštenju za javnost.

    “S obzirom na krize koje se događaju u svijetu, mislili smo da nas više ništa ne može iznenaditi, ali očigledno je nekako s velikim šokom nedavno došla vijest o obustavi ruskog plina prema Poljskoj i Bugarskoj. Gazprom je spreman obustaviti i ostalim “neprijateljskim” zemljama isporuku plina ako ne budu plaćali u ruskim rubljama. Međutim, određene zemlje poput Italije, Poljske i Estonije nisu pretjerano zabrinute jer su diplomatskim putem preko susjednih zemalja riješili pitanje opskrbe plinom, a to se pak ne može reci za Austriju i Njemačku koje su, napominjem, jake gospodarske sile u Europi koje trenutno jako ovise o ruskom plinu. Ja ne bih želio ulaziti u detalje i komentirati trenutni energetski sukob Zapada i Rusije, ali i Ukrajine i Rusije, jer nisam kompetentna osoba za to, no očigledno je da se za javnost plasiraju jedne informacije, a da ispod stola svako za svoj interes lobira”, kaže Raškaj.

    Istakao je da najviše zabrinjava činjenica, s obzirom na to da sarađuju s brojnim fabrikama iz Evrope, jeste kako će prebroditi situaciju ako dođe do obustave isporuke plina, jer u 70 odsto slučajeva firmi za proizvodnju su pogođjene plinom.

    “Na koji način se planira pomoći tim istim tvrtkama ? Gledajte, svi mi imamo rokove za svoje obaveze, pa tako ako zakasnimo s izvršenjima ugovorne obaveze plaćamo penale pa tako je i u proizvodnji. Kupca iz neke druge države neće interesirati problemi s kojima se suočava poslodavac i zahtijevat će vremenski točnu isporuku određenih proizvoda jer u konačnici jedno vuče drugo u kašnjenju. Ovo je zaista jedan nezgodan trenutak u koji su stavljeni brojni poslodavci jer su njihovi problemi trenutno stavljeni pod tepih. Nije lako tek tako naći zamjenu koja je ujedno sigurno i pet puta skuplja od trenutne, a isto tako svjedoci smo brojnih poskupljenja ostalih energenata koji utiču na cjelokupno poslovanje”, tvrdi Raškaj.

    Ne zamjerite, ali posao je posao

    “Uz to, nekako ispod radara prolazi lockdown u Kini koji dodatno uništava ekonomiju cijelog svijeta. Jednim dijelom i svi mi sami smo odgovorni za to jer smo se oslonili na Kinu koja je trenutno jedna velika tvornica za cijeli svijet u proizvodnji raznih dijelova za razne segmente, a trenutno sve stoji. Brojne tvrtke su obustavile daljnju proizvodnju i radnici su poslani na privremeni kolektivni godišnji odmor. Ono što mi vidimo kao tvrtka Posao.hr jest veliki potencijal za ulaganje u Hrvatsku koja je koliko – toliko manje ovisna o ruskom plinu i može pružiti brojne druge izvore energije za proizvodnju. Uz to, u najboljoj trenutnoj poziciji su Srbija i poglavito BiH. S tim da je BiH trenutno nemarom i nepotrebnim izjavama lokalnih političara koji se bave nacionalnim temama izgubila jednog od najvećih investitora, točnije Lidl, što su i oni sami precizirali u priopćenju za javnost. Upravo to cijelo ovo vrijeme upozoravam – kako nesmotrene izjave lokalnih političara koji se bave nacionalnim temama mogu naštetiti novim potencijalnim investitorima kojima je BiH upravo idealno tržište, što je u interesu i samim građanima koji bi pronašli sigurno i stabilno poslovno okruženje s kvalitetnim primanjima. Ponavljam, bez obzira na povećanu inflaciju, investiranje se mora nastaviti kako bi se spriječila još gora kriza”, naglašava Raškaj.

    Istakao je da trenutno najbolji primjer Turska koja vodi jako dobru politiku u cilju rasta privrede i vode se motom “It's nothing personal Europe, it's just a good business”.

    “Dakle, ne zamjerite, ali posao je posao. Mi također kontinuirano nastavljamo promovirati domaće tržište i savjetovati poslodavce kako na što bolji način doći do kvalitetne radne snage. Ovim putem molim i građane da ne nasjedaju na prevare koje se pojavljuju putem sms poruka, ali i društvenih mreža gdje se nude razni poslovi. Vjerujem da je dio građana očajan u pronalasku posla pa nerijetko nasjedne na prevaru, ali molim vas da posao pronalazite samo putem službenih web portala i tvrtki koje se bave posredovanjem u zapošljavanju. Samo tako ćete naći sigurno i kvalitetno radno mjesto”, zaključuje Raškaj.

  • “Gorka i teška istina” njemačkog ministra: Naviknite se na visoke cijene

    “Gorka i teška istina” njemačkog ministra: Naviknite se na visoke cijene

    Građani i kompanije u Njemačkoj moraju se dugoročno pripremiti na visoke cijene energije, upozorio je ministar ekonomije Robert Habek.

    “Moraćemo i dalje da očekujemo visoke cijene”, rekao je Habek u Berlinu, ističući da država ne može u potpunosti da apsorbuje povećanje cijena energije, ni za kompanije, ni za potrošače.

    Vlada je sastavila više programa pomoći kako bi osigurala likvidnost i zadržala dobavljače energije na tržištu, podsjetio je Habek, prenosi HR portfolio.

    “Ali – i ja ne mogu nikoga poštedjeti ove teške poruke – oni ne mogu spriječiti prenošenje cijena (na potrošače)”, rekao je Habek nakon sastanka s udruženjima malih i srednjih preduzeća.

    Većina kompanija sklopila je s dobavljačima dugoročne ugovore o snabdijevanju, s fiksiranim cijenama, rekao je. To znači da brojne kompanije neće osjetiti posljedice sve do 2023. godine kada će cijene nekih proizvoda još više porasti.

    Paket pomoći njemačke vlade uključuje program zajmova državne razvojne banke KfW i subvencije troškova energije za kompanije.

    Međutim, direktne subvencije vezane su za vrlo stroge uslove, napomenuo je Habek, dodavši da bi se za podršku prema procjeni njegovog ministarstva trebalo kvalifikovati oko 4.000 firmi, tek djelić ukupnog broja kompanija u Njemačkoj.

    Ekonomija je trenutno pod ogromnim pritiskom, naglasio je njemački ministar, osim turbulencija na energetskim tržištima, očigledno je da nedostaje radnika.

    “Lanci snabdijevanja takođe su postali krhki zbog rata u Ukrajini i pandemije virusa korona”, primijetio je on.

  • “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne potpisujte ništa što ne razumijete! Zabilježite početak, kraj i trajanje radnog vremena svaki dan, uključujući i prekovremene sate, to vam može biti dokaz na sudu.” Ovo su samo neki od savjeta kojima sindikati u Njemačkoj nastoje da zaštite prava stranih radnika.

    Na internet stranici “Fer uslovi rada u Njemačkoj”, na sedam jezika, uključujući i ruski i hrvatski, njemački sindikalci nude mnogo korisnih informacija, linkova i kontakata, koji mogu biti od pomoći gastarajterima.

    – Kašnjenje plata i otkazi, koji možda nisu u skladu sa zakonom, najčešći su problemi na koje se žale radnici iz inostrastva – navodi se toj veb stranici, čiji je izdavač Njemački sindikalni savez, centrala koja okuplja osam vodećih sindikata u ovoj zemlji.

    Oni upozoravaju da strani radnici, dok rade u Njemačkoj, mogu da uživaju prava propisana njemačkim zakonima, bez obzira na to ko im je poslodavac.

    Tako na primjer naši vozači kamiona, koji rade za slovenačke ili hrvatske kompanije, trebalo bi da sate koje voze kroz Njemačku naplate po njemačkim zakonima, koji su vrlo naklonjeni šoferima.

    U Njemačkoj je minimalna satnica 10,45 evra. Za svaku noć prespavanu u kamionu na području Njemačke, vozači imaju pravo na naknadu od osam evra, a za svaki dan, kada su 24 časa na putu, mogu dobiti dodatnih 28 evra.

    – Svaki put kad pređete neku državnu granicu, zabilježite mjesto, datum i vrijeme prelaska. Na taj način možete dokazati u kojoj državi imate pravo na koju visinu plate – preporučuju sindikalci kamiondžijama.

    Imaju preporuke i za druge branše, u kojima se često zapošljavaju gastarbajteri.

    Tako građevinske radnike upozoravaju da se ne daju prevariti, jer je minimalna satnica za nekvaifikovane radnike u ovoj oblasti 12,85 evra, dok kvalifikovani majstori na zapadu Njemačke imaju pravo na minimum 15,70 evra po satu.

    Sindikalci upozoravaju strane radnike i da imaju pravo na plaćeni godišnji odmor, koji za građevinare, koji rade tokom cijele godine, iznosi 30 radnih dana.

    Takođe, detaljno ih upućuju kako da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i kako da ne vrijeme reaguju i tuže poslodavca, ukoliko im nije na vrijeme i u punom iznosu isplaćena plata.

    Sve radnike, a pogotovo one zaposlene u ugostiteljstvu, njemački sindikalci upozoravaju da nipošto ne pristaju na rad na crno i da zahtijevaju da potpišu ugovor o radu, jer u suprotnom “poslodavac nije obavezan da im isplati zaradu”.

    – Oprez, ako vam poslodavac ne želi dati pisani ugovor o radu i ako vam isplaćuje platu u gotovini, on vjerojatno ne plaća porez i ne uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje. To se zove “rad na crno”. “Rad na crno” je nezakonit. Može se dogoditi da ćete morati platiti kaznu – upozoravaju sindikalci.

    Na ovoj veb stranici nude se i korisni savjeti za one koji tek namjeravaju da potraže posao u Njemačkoj.

    Pod geslom “zaštiti se znanjem”, njemački sindikalci, uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert”, upozoravaju potencijalne gastarbajtere da mogu postati lak plijen prevaranata, pogotovo ako ne znaju njemački jezik i ne poznaju svoja prava.

  • Marić poručio da NSRS treba da koristi interpelaciju za kontrolu rada Vlade Srpske

    Marić poručio da NSRS treba da koristi interpelaciju za kontrolu rada Vlade Srpske

    Interpelacija je pravni mehanizam koji NSRS treba da iskoristi kao bi nadzirala rad Vlade Srpske, poručio je Predsjednik Sindikata uprave Srpske Božo Marić.

    On je ovo rekao nakon što su predstavnici pet sindikata predali u NSRS inicijativu za pokretanje interpelacije o tome da zaposlenima u javnom sektoru Republike Srpske bude vraćeno zakonsko pravo na topli obrok i regres.

    – Na ovaj korak odlučili smo se jer premijer Višković 5,5 mjeseci spava zimski san. Neće da poštuje zaključak poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, koji je jednoglasno usvojen, u skladu sa članom 172 poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske, koji treba da usmjerava rad Valde i koji je obavezao Vladu da ispravi nepravdu prema zaposlenima koji i dalje nemaju pravo na topli obrok i regres – rekao je Marić.

    On je dodao da živimo u paradokslanoj državi, gdje najteži kriminalci imaju tri obroka o trošku države.

    S druge strane, radnici nemaju nijedan obrok iz budžeta. To je bruka i sramota i Vlada mora da zaustavi tu diskriminaciju. Da li 57 glasova narodnih poslanika ne vrijede ništa, pa premijer Višković ćuti i ne oglašava se. Jutros poziva određene ljude na sastanak, kako bi pokušali da razvale ovo što mi radimo. Danas nas je ovdje stotinu, sljedeći put biće nas hiljade – poručio je Marić.

    Podsjetimo, iza ovog poteza stoje Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova, Strukovni sindikat doktora medicine, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, te Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske.

    Inicijativi su predali predsjednici navedenih granskih sindikata Božo Marić, Anica Jondić, Jovica Mišić, Mirko Šerbedžija i Željko Šukalo, uz prisustvo sindikalnih povjerilaca.

  • Višković: Prijedlog da budžetskim radnicima majske plate budu povećane 10%

    Višković: Prijedlog da budžetskim radnicima majske plate budu povećane 10%

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da je Vlada Republike Srpske opredijeljena da pomogne radnicima, ali i svim građanima Srpske, te istakao da je predloženo da budžetskim korsnicima majske plate budu povećane 10 odsto.

    “Ne želimo parcijalna rješenja, nego jednobrazna. Želja nam je da majske plate budu povećane”, izjavio je Višković na koferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka sa delegacijom Saveza sindikata Republike Srpske.

    On je naglasio da je cilj Vlade Srpske da pomogne svi radnicima, kako kako u javnom, tako i u realnom sektoru.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić, koja je predvodila sindikalnu delgaciju, istakla je da je nepohodno povećati radnička primanja u Srpskoj jer je “inflacija galopirajuća, a radnici se bore za egzistenciju”.

    Ona je podsjetila da je u budžetu Republike Srpske 42,5 miliona KM za povećanje primanja.

    Sindikalci imaju pravo na interpelaciju
    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da sindikalci imaju pravo da u Narodnu skupštinu predaju interpelaciju o vraćanju prava na posebno iskazivanje naknada za topli obrok i regres.

    “Intepelaciju će u zakonski predviđenim rokovima razmatrati Narodna skupština Republike Srpske i donositi odluke u skladu sa ovlašćenjima”, rekao je Višković novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa delegacijom Saveza sindikata Republike Srpske.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić rekla je da Savezu sindikata ne smeta posao strukovnih sindikata koji je dobar za radnike.

    Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske, Strukovni sindikat doktora medicine, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske danas je u Narodnu skupštinu predao inicijativu za pokretanje interpelacije o vraćanju prava na posebno iskazivanje naknada za topli obrok i regres, zbog nerealizacije zaključka narodnih poslanika.