VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evropi prijeti ograničenje potrošnje goriva

    Evropi prijeti ograničenje potrošnje goriva

    Trenutna energetska kriza mogla bi biti jedna od najgorih i najdužih u istoriji, a naročito bi Evropa mogla da bude teško pogođena, smatra šef Međunarodne energetske agencije Fatih Birol.

    Birol je u intervjuu za njemački časopis Špigl, rekao da će posljedice dešavanja u Ukrajini vjerovatno učiniti aktuelnu energetsku krizu gorom od krize iz 1970-ih godina prošlog vijeka.

    “Tada se sve ticalo samo nafte. Sada istovremeno imamo naftnu krizu, gasnu krizu i krizu električne energije, naglasio je on, dodajući da je Rusija prije aktuelnih događaja u Ukrajini bila “kamen temeljac globalnog energetskog sistema, najveći svjetski izvoznik nafte, najveći svjetski izvoznik gasa i vodeći snabdjevač ugljem”, prenosi Russia Today.

    U okviru sankcija prema Rusiji zbog akcije u Ukrajini, EU je uvela ograničenja na uvoz ruskih fosilnih goriva i najavila postepeno potpuno ukidanje tog uvoza.

    Birol je upozorio da se evropske zemlje koje više zavise od ruskog gasa, uključujući i Njemačku, suočavaju sa “teškom zimom” jer će “možda morati da racionišu potrošnju gasa”.

    Komentari šefa IEA dolaze u trenutku kada je ruski državni gasni holding Gasprom prekinuo isporuke nekim energetskim kompanijama u Njemačkoj, Danskoj, Holandiji i drugim zemljama, pošto nisu prihvatile plaćanje u rubljama prema novoj šemi koju zahtijeva Moskva.

    Da bi ublažila energetske rizike, Evropa bi, po Biorilu, trebalo da obezbijedi nabavke što većih količina gasa, na primjer, gasovodom iz Norveške ili Azerbejdžana, kao pošiljke tečnog prirodnog gasa (TPG).

    Dodaje da bi elektrane na ugalj takođe mogle djelimično da zamijene gasne elektrane.

    Birol je naveo da predstojeće ljeto takođe može biti vrlo teško i za Evropi i SAD, zbog ograničene ponude na tržištu sirove nafte, upozorivši da će se, u špicu sezone ljetnjih odmora, potražnja za gorivom povećati, što može da dovede do “uskih grla u snabdjevanju, na primjer, dizelom, benzinom ili kerozinoma, posebno u Evropi”.

  • Od jula poskupljuje gas u Srpskoj

    Od jula poskupljuje gas u Srpskoj

    Realno je očekivati da od 1. jula dođe do poskupljenja gasa u Republici Srpskoj do 10 odsto, potvrdili su iz preduzeća “Gas-Res”.

    “Prema mojoj skromnoj procjeni, u trećem kvartalu će doći do povećanja cijena gasa u odnosu na drugi kvartal, ali bi to trebalo da bude maksimalno do 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Ljubo Glamočić, direktor “Gas-Resa”.

    Dodaje da će iznos poskupljenja zavisiti od cijene nafte na svjetskoj berzi. Takođe, poručio je da novim ugovorom o isporuci prirodnog gasa koji je ova kompanija potpisala s ruskim “Gazprom Exportom”, a koji važi do kraja godine, nisu promijenjeni uslovi pod kojima će se utvrđivati cijena ovog energenta.

    Prema riječima Glamočića, po istom principu utvrđena je cijena gasa i u Srbiji, s tim što priznaje da će najavljeno poskupljenje ovog energenta u Srpskoj biti veće u odnosu na Srbiju, koja je dogovorila da će cijena u naredne tri godine iznositi 340-350 dolara na 1.000 kubnih metara.

    “Isti princip je utvrđivanja cijena gasa i prema Srbiji i prema Republici Srpskoj, s tim da moramo imati u vidu razliku, da mi imamo dodatni trošak transporta kroz transportni gasni sistem Srbije. I ta cijena zavisno od zakupljenog kapaciteta i troškova iznosi negdje oko 25 evra na 1.000 kubnih metara, tako da je naša cijena u odnosu na onu u Srbiji je nešto veća upravo iz tih razloga”, rekao je Glamočić.

    Da je poskupljenje gasa od jula neminovno saglasan je i Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

    “Ona će biti povećana negdje za 10 do 15 odsto. Tu nema nikakve dileme”, ističe Bečarević.

    On pojašnjava da postoji bitna razlika u ugovorima, koja se odnosi na količine, a koje su sa “Gazprom Exportom” potpisali “Gas-Res” i “Energoinvest”, koji isporučuje gas za Federaciju BiH.

    Dok iz Srpske poručuju da su obezbijeđene dovoljne količine gasa do kraja ove godine, Bečarević kaže da dnevne količine koje je naručila Federacija BiH neće biti dovoljne.

    “Tako se sada postavlja pitanje kako će se rješavati dodatne potrebe, odnosno koje cijene gasa će biti ako se snabdjevač odluči da kupuje dodatne količine, jer zakupljeni kapacitet od oko 840.000 kubika nije apsolutno dovoljan za Federaciju BiH, pogotovo za grad Sarajevo”, tvrdi Bečarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje kakva je prognoza za posljednji kvartal 2022. godine po pitanju cijene gasa, naši sagovornici poručili su da je rano o tome govoriti, ali da će nastavak sukoba u Ukrajini i poremećaji na svjetskoj berzi bez ikakve dileme donijeti nova poskupljenja.

  • Marić poručio da će od 1. avgusta doći do povećanja plata od 100 KM

    Marić poručio da će od 1. avgusta doći do povećanja plata od 100 KM

    Pregovori granskih sindikata i resornih ministarstava su u završnoj fazi i to bi uz nedavni rast ličnih dohodaka od 10 odsto, bilo dodatno povećanje od 100 KM za svakog zaposlenog, rekao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Marić je naglasio da su u ponedjeljak tokom razgovora sa Miloradom Dodikom razgolili istinu zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa, naglasivši da to nije bilo moguće zbog toga što bi se ugrozio aranžman sa MMF i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje.

    – Napokon smo našli rješenje i nadam se da će Dodik ispoštovati naš sporazum, te da će 55.000 radnika od 1. avgusta imati povećanje od 100 maraka – naglasio je Marić.

    On je dodao da je i da će ovim sporazumom oni koji imaju primanja ispod prosjeka imati dodatno povećanje od pet odsto.

    – Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu – istakao je Marić.

    Ad
    Da podsjetimo, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske pristali su da razmatraju prijedlog pet sindikalnih organizacija da 55.000 radnika javnog sektora ponovo dobije topli obrok i regres. Na ovoj inicijativi posebno je insistirao Sindikat uprave Republike Srpske, prenosi RTRS.

  • Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Direkcija za ekonomsko planiranje BiH poslala je u Parlamentarnu skupštinu prognoze do 2025. godine u kojima predviđa poboljšanje gotovo svih ključnih ekonomsko-socijalnih parametara u zemlji.

    Iako je dokument nastao u martu, dakle kada je svijet zbog ruskog napada na Ukrajinu već počeo da se mijenja pred našim očima, kada su sve prognoze postale negativne, u Direkciji su puni optimizma.

    Prema njihovim riječima, do kraja 2022. može se očekivati realni ekonomski rast u BiH od oko 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Ekonomski rast
    U periodu od 2023. do 2025, pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i „unutrašnjih dinamika u BiH“, očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta od oko 3,2 odsto na godišnjem nivou.

    – Tokom ovog perioda očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni nosilac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navodi se u dokumentu.

    Projekcija industrijske proizvodnje u narednim godinama pokazuje da BiH „očekuje osjetniji ekonomski napredak“ u okviru kog bi industrijska proizvodnja imala centralnu ulogu.

    – Očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju ekonomskog ambijenta koje proizvode nadležne institucije u BiH trebale dati mjerljive rezultate… Imajući u vidu sve navedene okolnosti, tokom ovog perioda očekuje se stopa rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje prema projekciji DEP oko šest odsto na godišnjem nivou – kažu iz Direkcije čiji je direktor Zoran Zeljko.


    Kada je riječ o tržištu rada, i tu su nam dobri izgledi. Predviđa se povećanje zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih i povećanje prosječne plate od 6,3 odsto u 2022. Iduće godine, broj zaposlenih biće veći za 1,5 odsto, a prosječna neto plata za oko 3,1 procenat.

    Niže cijene
    Inflacija do kraja godine, prema procjenama DEP, biće oko šest procenata u odnosu na 2021. Za iduću godinu ovi stručnjaci predviđaju „stabilan rast cijena u BiH“ i smatraju da će na to uticati „oštar pad cijene sirove nafte koje bi od 2023. mogle imati silaznu pitanju sve do kraja projekcijskog perioda“.

    Takođe, pozivaju se na procjenu Evropske centralne banke (ECB) da bi cijena sirove nafte iduće godine mogla pasti za 11,7 odsto u odnosu na ovu godinu.


    – Pored toga, očekuje se smanjenje cijena hrane u posmatranoj godini, a inflacija u evrozoni bi mogla iznositi 2,1 procenat. Ako se pored navedenih eksternih parametara uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati inflacija od 1,8 odsto u odnosu na 2022. – piše u prognozama.

    Rast cijena u 2024. i 2025. u BiH trebalo bi da bude samo do 1,7 odsto. Istina, DEP priznaje da najvažniji vanjski faktor koji može da utiče na ovakva predviđanja jesu odnosi između Rusije i Ukrajine.

    DEP kaže da bi kreditni rast u BiH iduće godine trebao da bude 5,5 odsto, a godinu kasnije do 6,5 odsto. Povećanje ukupnog izvoza od 2023. do 2025. biće navodno po stopama većim od šest odsto, dok bi stopa uvoza bila povećana do najviše 4,6 procenata. Direktna strana ulaganja u 2025. trebalo bio da dostignu stopu od 2,2 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da su nerealne prognoze problem ne samo naših agencija i direkcija, nego i međunarodnih finansijskih institucija, poput Svjetske banke i MMF.

    – Oni u svojim planovima i prognozama po pravilu postavljaju više ciljeve. To je uslovljeno i time da je optimizam jedan od važnih faktora napretka u privredi. Ako se očekuju optimistični rezultati u smislu privrednog rasta, onda će investitori dobijati psihološki podsticaj da se više zadužuju, da više ulažu. I tu je razumljiv njihov interes. Kada se suoče s realnim situacijama, naknadno prave korekcije svojih planova nekoliko puta godišnje – objašnjava Stanić za Srpskainfo.

    Nerealne procjene
    Što se tiče naših institucija, kao što je Direkcija za planiranje, kaže Stanić, oni prognoze prave uglavnom na godišnjem nivou.


    – Mislim da su njihove prognoze o kojima govorite potpuno nerealne. Jedan aspekt jeste da oni ne uvažavaju ni postojeću situaciju, koja je ekonomski izrazito loša: ogromna stopa inflacije koja je prešla 11 odsto, privredni zastoji, problemi energetike, snabdijevanja proizvodima i hranom… Da su uvažili samo postojeće stanje, te njihove procjene i prognoze bile bi potpuno na nižem nivou – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kako će se odvijati sukob u Ukrajini, a naročito kako će svijet izgledati nakon sukoba.

    – Sigurno će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju sankcije, blokade, odluke EU o promjeni energetskih politika i da se uspostave normalni lanci snabdijevanja. Od toga zavisi privredni rast i razvoj, s obzirom da sada imamo takve restrikcije. Nemoguće je očekivati da će baš u tom planskom periodu o kome govori Direkcija doći do poboljšanja situacije. Možemo očekivati samo dalji pad privredne aktivnosti i životnog standarda na ovim prostorima – zaključuje Stanić.

  • Željeznice Srpske postaju holding

    Željeznice Srpske postaju holding

    “Željeznice Republike Srpske” ubuduće će da posluju kao holding sa tri nezavisna preduzeća, potvrdio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    On je ovo rekao povodom tek usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama.

    – Glavni razlog za donošenje zakona je u tome da je u postupku restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske” donesena odluka da ovo privredno društvo ubuduće posluje kao holding sa tri zavisna preduzeća – rekao je Ćorić.

    Dodaje da se zakonom produžava rok za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina.

    – Treća stvar je usklađivanje sa regulativom Evropske Unije o pitanju prevoza putnika. Javni prevoz putnika je definisan i u skladu sa obavezama koje imamo prema transportnoj zajednici, gdje će se lokalne zajednice ubuduće morati uključivati u javni prevoz putnika u željezničkom saobraćaju – rekao je Ćorić.

    Tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS oko ovog zakona, koji je usvojen u srijedu, poslanik Ujedinjene Srpske Marinko Dragišić rekao je da je veoma malo urađeno na uređenju putnih prelaza, te da namjerava da uputi apel nadležnima da se trenutno stanje popravi.

    Poslanik SDS Tomica Stojanović smatra da je produženje rokova za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina veoma loše rješenje.

    Ministar Ćorić je poručio da ne postoji nijedan putni prelaz preko pruge koji nije adekvatno obilježen i u skladu sa prometom saobraćaja na toj dionici, kao i da se nastavlja rad na uređenju putnih prelaza.

    Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama Srpske usvojen je po hitnom postupku.

  • Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Organizacija proizvođača i izvoznika nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, povećaće dnevnu proizvodnju za 648.000 barela tokom jula i augusta, što će donijeti olakšanje tržištu i globalnoj privredi nakon poskupljenja energenata i rasta inflacije.

    Bidenova administracija pozdravila je važnu odluku OPEC-a te su istakli važnu ulogu Saudijske Arabije kao najvećeg proizvođača unutar organizacije.

    “Ova najava ubrzava kraj trenutnog aranžmana koji je na snazi od jula prošle godine i donosi mjesečno povećanje proizvodnje koje je ranije planirano da s dogodi u septembru”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

    Iako je Saudijska Arabija ranije odbacila zahtjeve SAD-a za povećanje proizvodnje iznad već ranije utvrđene kvote, posljednja dešavanja i globalna kriza te zabrinutost da bi visoke cijene mogle dovesti svijet u recesiju, natjerale u Saudijsku Arabiju na promjenu politike.

    Bivši savjetnik za energetiku nekadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha Robert McNally izjavio je kako je potez OPEC-a važan simbolički gest.

    Nakon objave OPEC-a, cijene nafte tipa Brent blago su porasle za 0,5 posto na 116,94 dolara po barelu.

  • Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Inspekcijske kontrole u Srpskoj, koje traju već mjesecima, a usmjerene su na poštovanje uredbe koja ograničava maržu na gorivo, utvrdile su da su benzinske pumpe nelegalno stekle 139.287 KM.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su nam da od marta ove godine konstantno kontrolišu benzinske pumpe. Stanje na terenu pokazuje da je više od 50 odsto trgovaca radilo protivzakonito.

    “Dosad su izvršene 163 kontrole, a u 101 slučaju utvrđene su određene nepravilnosti, na osnovu čega su postupajući inspektori izdali 202 prekršajna naloga vrijednosti 1.476.000 KM. Utvrđena protivpravno stečena imovinska korist iznos 139.287 KM”, naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za “Nezavisne novine”.

    Pored ovih nepravilnosti, tržišni inspektori utvrdili su i da se cijena goriva znatno razlikuje od pumpe do pumpe, o čemu su, podsjetimo, “Nezavisne novine” prije nekoliko dana i pisale.

    “U posljednjih nekoliko sedmica primijećeno je da se cijena goriva na benzinskim pumpnim stanicama koje se nalaze u istom gradu, pa čak i u vlasništvu iste kompanije razlikuje i do 50 feninga. U narednim danim Tržišna inspekcija će dodatno i detaljno ispitati ovu pojavu”, najavljuju iz Republičkog inspektorata.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke kažu da su kazne koje su izdali inspektori samo djelimično urodile plodom, što dokazuju i podaci Inspektorata RS.

    “Pored kazni, inspekcija bi trebalo da dovede cijenu u zakonsku normu, ali vidimo da je to izostalo”, kaže za “Nezavine novine” Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Dodaje da se izrečene kazne nisu odrazile na korisnike, odnosno krajnje potrošače tj. vozače.

    “Kazna kao kazna jeste neka mjera prema samom trgovcu, ali da li je ona u ovom trenutku dovoljna? Ja sam ličnog mišljenja da nije, jer trebalo bi da dobijemo povoljniju cijenu za nas potrošače”, ističe Srdić.

    O ovom problemu potražili smo i stav iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. Međutim, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    Podsjećamo, trgovcima koji naftu prodaju na veliko uredbom koju je donijela Vlada RS propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

    Trgovcima koji na malo prodaju naftne derivate, odnosno benzinskim pumpama, propisana je maksimalna marža od 0,25 KM po litru goriva.

  • Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Plate i penzije daleko odmakle od naših, a cijena hrane kao ovdje ili čak i jeftinije. U jednom gradu u Švedskoj, koje je površinski kao Banjaluka i sa skoro istim brojem stanovnika, u marketu kilogram špageta možete kupiti već za dvije marke, dok je litar ulja 5,4 KM.

    Meso im je drastično jeftinije nego kod nas, a, paradoksalno, i domaća kafa.

    Šveđani uglavnom kupuju u velikim marketima. Neki su prepoznati kao oni “za svačiji džep”, dok ima i onih u kojim su cijene skuplje. Međutim, zajedničko im je da u svakom marketu prehrambene namirnice mogu da priušte svi, jer svaki proizvod ima svoju jeftiniju i skuplju varijantu. Cijenu diktira i odakle je nešto stiglo, jer Šveđani čuvaju i stimulišu svoje domaće proizvode.

    Tamo i ovamo
    Tako, na primjer, meso koje je nastalo od životinja sa domaćih farmi skuplje je nego uvozno ili proizvedeno u velikim industrijama. Ali i ta cijena je prihvatljiva, s obzirom na njihova primanja.

    Kako smo se uvjerili, pakovanje pilećeg filea od 550 grama košta šest maraka, pa na više, zavisno da li je riječ o industrijskoj piletini ili domaćoj. Pakovanje svinjske krmenadle od 1,7 kilograma je 17 maraka, dok 2,2 kilograma miješanog mljevenog mesa košta 16,8 maraka. Pola kilograma istog mesa je sedam maraka. Kod nas je kilogram miješanog mesa nevjerovatnih 17 maraka.

    Mlijeko mogu da kupe već po cijeni od 1,80 KM, a kafa, koja se i ovdje koristi, tamo je jeftinija. Naime, 600 grama košta 8,6 KM. Šećer je skuplji ako kupujete na kilogram, ali zato vrećica od pet kilograma košta 8,4 marke.

    Dva kilograma pšeničnog brašna je četiri marke, pa naviše, zavisno od vrste i proizvođača. Kilogram riže košta od 3,20 KM, dok im je tjestenina baš jeftina.

    Restorani
    Naime, pakovanja su po kilogram, pa kesu možete da kupite već za dvije marke, pa naviše. Paštete sa ovih prostora imaju istu cijenu kod njih i ovdje, dok im litar ulja košta od 5,4 marke, a 750 militara maslinovog ulja 12 KM.

    Pakovanje od 16 komada toalet papira može se kupiti već za 8,8 maraka, dok je devet kilograma deterdženta za pranje veša oko 26 maraka.

    Ne čudi što mnogi naši ljudi koji posjete Švedsku ovdje kupe, pa kući nose naše začine i kafu – kaže sagovornik Srpskainfo iz ove skandinavske zemlje.

    Prema njegovim riječima, paradajz može da se kupi već po cijeni od 3,50 marke, banana za 1,80, dok je kilogram jabuka od dvije marke, pa naviše. Obzirom na životni standard, ne treba da čudi da Šveđani rado jedu u restoranima. Ali tamo postoji jedna praksa koja je ovdje nepoznanica.

    – U restoranima, od 11 do 13 sati, kada je vrijeme ručka, možete da jedete za pet, 10 evra. Osim toga, kada su sniženja u marketima, to su stvarno akcije, od 30 do 50 odsto. I Šveđani nemaju nikakva otpor prema tome da kupuju na popustu – kaže naš sagovornik.

    Poskupljenja bez opravdanja
    Realnog i razumnog objašnjenja zašto je hrana kod nas tako skupa nema. Sugrađani i predstavnici potrošača saglasni su da je došlo do drastičnog poskupljenja, zbog čega mnogi kupuju na grame i komade.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, kaže da je čak i u Srbiji jeftinije ulje i da košta oko tri marke.

    – Kod nas poskupljenje ima samo tendenciju rasta. Pojedine zemlje više su radile na zaštiti građana i potrošača. Kod nas je na snazi odluka o zabrani maržiranja, koja u ovom trenutku možda i nije dovoljna, jer nisu dovoljno ublažene posljedice koje se dešavaju. Evidentno je da se treba preuzeti više – kaže on za Srpskainfo.

    Odgovor na enormnu skupoću ne može da pronađe ni Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, koja poručuje da je “ovo kod nas nemoguća misija”. Kaže da, dok ljudi poplaćaju režijske troškove, ono što im preostane raspoređuju na dnevnom nivou. Upozorava da zbog toga mnogi građani ne mogu da unesu u organizam sve što je neophodno.

    – Svjedoci smo da ljudi kupuju po 200 grama bilo čega, da kupuju dvije paprike, dva paradajza. To je naša stvarnost. Ovdje su drastično otišle cijene hljeba i teško je sa ovoliko malo novca izaći na kraj – ističe ona Srpskainfo.

  • Neoporezivi dio toplog obroka 0,75 odsto od prosječne plate

    Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak propisano je da neoporezivi dio toplog obroka bude 0,75 odsto prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu ako se on priprema kod poslodavaca ili koriste usluge keteringa, što iznosi 7,53 KM za svaki dan koji je zaposleni bio na poslu.

    “Opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da naknada za topli obrok, ukoliko se on priprema kod poslodavca ili se koriste usluge keteringa, bude oslobođena plaćanja poreza, a da naknada toplog obroka, ukoliko se isplaćuje, bude tretirana identično kao plata, što i jeste”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, obrazlažući predloženo rješenje poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ona je napomenula da je Privredna komora Republike Srpske u novembru prošle godine predložila da vrijednost toplog obroka, koji je oslobođen poreza na dohodak od ličnih primanja ukoliko se priprema kod poslodavca ili se koriste usluge keteringa, bude do šest KM dnevno po zaposlenom, ali da je s obzirom na poskupljenja Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske predložila 0,75 odsto od prosječne plate.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmatrali su juče i izmjene Zakona o republičkoj upravi, kojim se predviđa pripajanje Republičkog deviznog inspektorata Poreskoj upravi Republike Srpske i to zbog korištenja SAP tehnologije.

    “Planirano je pripajanje i radi bolje i racionalnije organizacije republičkih organa uprave, kojom bi radnici obje uprave dijelili i ista sredstva rada, vršili jedinstvena ugovaranja i plaćanja dobavljačima, te smanjili administriranje”, rekla je Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave.

    Ove izmjene Zakona o republičkoj upravi predložene su nakon analize Ministarstva finansija koja je pokazala da postoji visok stepen uskopovezanih nadležnosti, odnosno djelokruga rada Poreske uprave i Republičkog deviznog inspektorata.

    “Predloženo je da Poreska uprava, koja raspolaže neophodnim kapacitetima, preuzme poslove iz nadležnosti Republičkog deviznog inspektorata, a sve radi racionalnijeg i ekonomičnijeg poslovanja”, istakla je Jujićeva.

  • Realan rast BDP-a 4,3 odsto

    Realan rast BDP-a 4,3 odsto

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u prvom tromjesečju ove godine, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 3,019 milijardi KM i imao realan rast od 4,3 odsto u odnosu na isti period lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Bruto dodata vrijednost u prvom promjesečju ove godine bila je 2,4 milijarde KM, dok je vrijednost poreza na proizvode umanjenog za subvencije za proizvode bila približno 611 miliona KM.

    Prema područijima djelatnosti, najveći procentualni rast bruto dodate vrijednosti u prvom tromjesečju u odnosu na isti period prethodne godine od 12,7% bio je u trgovini na veliko i na malo, saobraćaju i skladištenju, te djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. U ovom priodu rast bruto dodate vrijednosti u preraživačkoj industriji bio je 6,3%.