VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Potpisan sporazum: Zaposlenima u javnom sektoru veće plate

    Potpisan sporazum: Zaposlenima u javnom sektoru veće plate

    Resorni ministri i predstavnici granskih sindikata iz oblasti uprave, unutrašnjih poslova, zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i pravosuđa Republike Srpske potpisali su danas u Banjaluci sporazum o povećanju plata za 54.118 zaposlenih u javnom sektoru.

    Sporazume su potpisali ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević.

    Sporazum su potpisali i predstavnici Sindikata uprave, Sindikata radnika unutrašnjih poslova, Strukovnog sindikata doktora medicine, Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, Sindikata obrazovanja, nauke i kulture.

    Ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić izjavila je da sporazum podrazumieva povećanje plate od 10 odsto za zaposlene u javnom sektoru od 1. maja kao i povećanje od 100 KM koje će se iskazati kroz koeficijent od 1. avgusta.

  • Skaču kamate i na depozite i na kredite u bh. bankama

    Skaču kamate i na depozite i na kredite u bh. bankama

    • Održi li se trend neizvjesne ekonomske situacije, očekuje se da će u BiH banke podići kamate na depozite, ali i na kredite, potvrdili su iz Udruženja banaka BiH.

    Kako pojašnjavaju, ekonomska dešavanja u Evropi, gdje je najavljen skok kamatnih stopa, ne bi u velikoj mjeri trebalo direktno da se odraze na BiH, ali s obzirom na inflaciju, koja je kod nas trenutno iznad osam odsto, povećanje kamatnih stopa i u BiH je praktično neminovno.

    “Inflacija će u narednom periodu ići i preko 10 odsto i bez smirenja inflacije neće doći do regulisanja kamatnih stopa”, kaže za “Nezavisne novine” Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    A da bi se situacija regulisala, više je preduslova. Prvi je, navodi Kutle, povećanje kamatnih stopa na depozite.

    “Osjeća se da kamatne stope na depozit u BiH danas iznose nula, odnosno da malo-pomalo, uslovno rečeno, počinju nestajati iz banaka. Ljudi koji imaju veće depozite ulažu u nekretnine, investicije, zlato i druge proizvode, jer na štednji nemaju kamatu, a inflacija je osam odsto, što znači da najmanje toliko gube na novcu”, pojasnio je Kutle.

    Ako se ovo nastavi, banke u BiH, kako je pojasnio, moraće da regulišu kamatnu stopu na depozite da bi uopšte mogle funkcionisati.

    “A čim i ako budu podizali kamatnu stopu na depozite, jasno je da će morati dirati kamatnu stopu i na kredite”, naglasio je Kutle.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovakav epilog potpuno očekivan.

    Ističe da je još prije početka pandemije virusa korona upozoravao da bankarski sektor prikuplja niske kamatne stope i da će, čim dođe do porasta kamatnih stopa zbog inflacije, solventnost banaka biti dovedena u pitanje.

    “Nažalost, ovo je vrlo neprijatan scenario po nas. Ali danas o tome pričati, a ne prije četiri godine, pokazuje jednu neozbiljnost naših institucija, a donekle i naših banaka”, navodi Đogo.

    On je uvjeren je da će banke povećati i aktivne i pasivne kamatne stope.

    “Nema nikakvog smisla da držite beskorisne kamatne stope od dva-tri odsto, kada je inflacija 10 odsto. Time praktično gubite kupovnu moć svog novca koji držite u bankama. Ako je inflacija 10 odsto, onda bi teoretski trebalo da imate kamatnu stopu 10, 12 ili 13 odsto”, pojašnjava Đogo za “Nezavisne novine”.

    Ono što slijedi, kako tvrdi, jeste da će banke pored iskazanog gubitka, prestati da odobravaju kredite po fiksnim kamatnim stopama, pogotovo kada su u pitanju dugoročni krediti.

    “Imali ste do sada mogućnost da uzmete, recimo, do sedam godina kredit sa fiksnom kamatnom stopom. To će se skratiti na godinu, možda maksimalno tri. Kamatne stope, i aktivne i pasivne, će se povećati”, naglašava Đogo.

    Evropa se, podsjetimo, priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke.

  • Stanje s kriptovalutama na klimavim nogama

    Stanje s kriptovalutama na klimavim nogama

    EU priprema posebnu regulativu za tržište kriptoimovine, piše Večernji list, navodeći da je stanje s kriptovalutama sada na klimavim nogama.

    Svako ko se dugo bavi bitkoinom i kriptotržištem navikao je na periodične oscilacije cena gore-dole, no trenutno su kriptovalute među najvećim gubitnicima na ulagačkom tržištu.

    Bitkoinom se u petak trgovalo po ceni od 29.500 dolara, još u novembru cena mu je bila 64 hiljade dolara, a u ponedeljak se čak i lagano popeo iznad 30.000 dolara, no ove nedelje mu i dalje cena oscilira.

    Da bi predvideli kakvo je raspoloženje ulagača na tom tržištu finansijski stručnjaci redovno izračunavaju i prate takozvani indeks „straha i pohlepe“ koji se, kad su kriptovalute u pitanju, zadnjih dana kretao od 8 do 13 u odnosu na maksimalnih i optimističnih 100.

    Samo jednom u istoriji zabeležena je niža vrednost indeksa straha i pohlepe, i to u avgustu 2019. s vrednošću od pet, kada se bitkoin borio s cenom od 10.000 dolara, koju je izgubio nekoliko nedelja kasnije. Bitkoin je već postavio negativni rekord jer mu je prvi put u desetogodišnjoj istpriji te kriptovalute cena pala osam nedelja zaredom.

    Na kriptotržištu se prvo urušio jedan od većih stablecoinova Terra Luna UST koji je imao oko 18 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, te su ulagači u taj projekat izgubili gotovo ceo iznos ulaganja.

    Nakon pada Terra Lune, nad kriptovalutama kao Damoklov mač sada visi kriptodolar Tether. Vrednost imovine u Tetheru je visokih 72 milijarde dolara.

    Kako gubici rastu, tako jačaju pokušaji država da regulišu to tržište, pa su se ovih dana i najjače industrijske države iz skupine G7 izjasnile za brzu i sveobuhvatnu regulaciju kriptovaluta. U Hanfi kažu da se na nivou EU priprema posebna regulativa koja će na celovit način regulisati tržište kriptoimovine te Hanfa aktivno učestvuje u njenom donošenju.

    Hanfa naglašava da raspolaže ograničenim podacima o trgovini kriptovalutama, u odnosu na društva koja su ih obavestila da se bave razmjenom virtuelnih valuta. U prva četiri meseca 2022. obim prometa na domaćim kriptomenjačnicama iznosio je 461,8 milion kuna, što je pad od 30 posto u poređenju s prva četiri meseca prošle godine, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

  • Sutra potpisivanje sporazuma o povećanju plata u javnom sektoru

    Sutra potpisivanje sporazuma o povećanju plata u javnom sektoru

    Ministri u Vladi Republike Srpske sutra će u Banjaluci potpisati sporazum sa granskim sindikatima, koji se tiče povećanja plata za 54.118 zaposlenih u javnom sektoru.

    Sporazm će potpisati ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, ministar pravde Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Sporazum će biti potpisan sa Sindikatom uprave Srpske, Sindikatom radnika unutrašnjih poslova, Strukovnim sindikatom doktora medicine, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara, Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, Sindikatom obrazovanja, nauke i kulture i Sindikatom pravosuđa.

    Potpisvanje sporazuma biće upriličeno u sali za sastanke Ministarstva uprave i lokalne samouprave u 8.30 časova, nakon čega su planirane izjave za novinare.

  • Crne prognoze direktora finansijskog diva

    Crne prognoze direktora finansijskog diva

    Izvršni direktor finansijske korporacije JP Morgan Jamie Dimon je poručio da treba biti spreman za ekonomski uragan, a za koji je naveo da će biti uzrokovan ratom u Ukrajini, rastućom inflacijom i rastućim kamatnim stopama.

    “Trenutno je još sunčano, stvari dobro funkcionišu. Svi misle da američka Centralna banka može upravljati. No, na našem putu nalazi se uragan. Ne znamo da li je riječ o malom uraganu ili superoluji. Bolje je biti spreman”, ukazao je Dimon.

    Koliko situaciju smatra opasnom, govori i njegova konstatacija da će se o trenutnom ekonomskim poteškoćama pisati za 50 godina u historijskim knjigama.

    Među onima je koji su pri stavu da je Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država primorana povisiti kamatne stope zbog rasta cijena stanarine i pritiska inflacije. Ocijenio je da je američki bankarski sistem još u dobrom stanju te da se može nositi sa izazovima.

    Međutim, Dimon je istakao da situacija nije poput, kako je kazao, cunamija koji je 2007. i 2008. pogodio banke, a što je za posljedicu imalo finansijski kolaps. Ipak, upozorava da je situacija vrlo opasna.

    Očekuje da će agresija Rusije na Ukrajinu nastaviti uzrokovati poskupljenje nafte, plina i pšenice. Kako je naveo, moguće je da će se za barel nafte plaćati između 150 i 175 dolara, prenosi CNN.

  • Vlada Srpske odlučila da ne emituje obveznice

    Vlada Srpske odlučila da ne emituje obveznice

    Vlada Republike Srpske stavila je van snage Odluku o 49. emisiji obveznica Republike Srpske javnom ponudom, koja je trebalo da bude održana u ponedjeljak, 6. juna.

    Ministarstvo finansija RS utvrdilo je da u ovom momentu nema potrebe za sredstvima koja su bila predviđena da se prikupe na aukciji planiranoj 6. juna. Ova aukcija je planirana u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama i Кalendaru aukcija za drugi kvartal 2022. godine – kažu u Vladi RS.

    Dodatni novac nije potreban jer, kako ističu, u budžetu ima novca više od planiranog, sve zbog inflacije odnosno povećanih prihoda od indirektnih poreza.

    Upravo je to bio glavni razlog rebalansa budžeta RS za ovu godinu koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS. Budžet RS je tako veći za 356 miliona KM i iznosi oko 4,3 milijarde KM.

  • Otvoreni Balkan protiv utaje poreza i za priznavanje diploma

    Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija obavezaće se zajedničkim sporazumom na udružena nastojanja u pravcu suzbijanja utaje poreza u tri države, prenio je večeras Radio slobodna Evropa (RSE).
    To se navodi u tekstu Memoranduma o razumijevanju, u čiji je uvid imao RSE, a na koji bi predstavnici tri države trebalo da stave potpis u Ohridu, na sastanku inicijative „Otvoreni Balkan“ zakazan za narednu nedjelju.

    U Ohridu će biti potpisan i sporazum o priznavanju visokoškolskih diploma, kao i memorandumi o kulturnoj i saradnji u oblasti turizma.

    U tekstu Memoranduma koji se tiče poreza napominje se da potpisnice imaju u vidu “povećani značaj” saradnje u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

    “Odredbe dokumenta neće rezultovati bilo kakvim posebnim odlukama ili aktivnostima koje bi bile obavezujuće i nametnute bilo kojoj od strana ili trećoj strani”, prenio je RSE i dodao da se u tekstu navodi potreba zajedničkog rada na podsticanju poštovanja poreskih obaveza u tri države, kao i da svaka strana može imenovati osobu koja će u njeno ime koordinisati aktivnosti.

    U tekstu Sporazuma u oblasti međusobnog priznanja diploma, inicijativa Otvoreni Balkan se zalaže za ubrzavanje procedura priznavanja visokoškolskih diploma između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Ukoliko se pojavi sumnja u vjerodostojnost diplome, predviđena je mogućnost da se elektronskim putem zatraži potvrda od institucije koja ju je izdala.

    Precizira se da će diplome u Albaniji priznavati Centar za obrazovne usluge pri Ministarstvu obrazovanja, u Srbiji Agencija za kvalifikacije za profesionalno priznavanje, a u Sjevernoj Makedoniji Jedinica za priznavanje profesionalnih diploma Ministarstva obrazovanja.

    U cilju promovisanja kulturne raznolikosti, međukulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja, tri strane namjeravaju da potpišu i Memorandum o razumijevanju u kulturnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.

    Memorandum o razumijevanju u oblasti turizma na Zapadnom Balkanu, koji bi takođe trebalo da bude potpisan u Ohridu, predviđa formiranje turističke mape pod nazivom “Otvoreni Balkan”.

    Države potpisnice se obavezuju na podsticanje kontakata svojih turističkih organizacija i radnika, a predviđeno je i formiranje posebne radne grupe za tu oblast.

    U Ohridu 7. juna počinje dvodnevni samit inicijative Otvoreni Balkan na kojem učestvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Dmitar Kovačevski i kao gost premijer Crne Gore Dritan Abazović.

  • Litar goriva od iduće sedmice mogao bi da košta 3,50 KM

    Litar goriva od iduće sedmice mogao bi da košta 3,50 KM

    Benzinske pumpe u BiH nastavljaju sa korekcijom cijena naftnih derivata, a vozači bi već iduće sedmice mogli da za litar izdvajaju 3,50 maraka.
    Predsjednik Udruženja distributera naftnih derivata FBiH Milenko Bošković rekao je da su nabavne cijene naftnih derivata na berzi povećane te da će se to idućih dana preliti i na domaće tržište.

    – Imamo trend povećanja cijena ali s obzirom na ljetnu sezonu i povećanu potražnju i potrošnju naftnih derivata očekivano je da idućih dana cijene budu veće od 20 do 25 feninga. Neće svi odmah korigovati cjenovnike. Već u skladu sa novim nabavkama oni će svoje cijene prilagođavati tim promjenama – rekao je “Glasu Srpske” Bošković i dodao da je neminovan uzlazni trend povećanja cijena goriva.

    Bošković je podsjetio i da niko od nadležnih ne radi ništa po pitanju donošenja mjera u vezi s divljanjem cijena goriva.

    – Naftašima je ograničena samo marža. Drugih intervencija nema. Vlasti su obećavali ukidanje nameta, odnosno akciza na naftu i naftne derivate ali od toga do danas nije bilo ništa – poručio je Bošković.

    Predsjedavajući Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Srpske Dragan Trišić nije u petak odgovarao na naše pozive, tako da nismo uspjeli dobiti komentar od njega po pitanju promjene cjenovnika naftnih derivata na tržištu Srpske.

    Međutim, direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić rekao je “Glasu” kako je očekivano da cijene goriva idućih dana budu korigovane.

    – Promijenjene su nabavne cijene, tako da sa novim količinama i mi ćemo korigovati svoje cjenovnike – naveo je Bajić i dodao da je za litar dizela i benzina na njihovim pumpama trenutno potrebno izdvojiti 3,26 maraka.

    “Nešković” pumpe korigovale su cjenovnike krajem sedmice, a nove promjene mogle bi uslijediti već početkom iduće.

    – Na našim benzinskim pumpama potrebno je za litar goriva izdvojiti od 3,17 do 3,29 maraka. Korekcija neće biti za vikend, a izmjena cjenovnika mogla bi da uslijedi već početkom iduće sedmice – rekao je direktor “Nešković” pumpi Jovica Vučković.

    Spoljnotrgovinska komora BiH objavljuje podatke o cijenama goriva na sedmičnom nivou, a prema najnovijim njihovim podacima za litar dizela u BiH potrebno je u prosjeku izdvojiti 3,26 maraka. Nemaju podatke koliko u prosjeku košta litar benzina.

    Akcize
    Od početka divljanja cijena goriva na benzinskim pumpama u BiH domaće vlasti najavljivale su da će ukinuti akcize na gorivo. To zakonsko rješenje prošlo je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u martu, ali od tada nije stavljeno na dnevni red sjednica. Izmjenama Zakona o akcizama bilo je predviđeno da gorivo na domaćem tržištu bude jeftinije 30, odnosno 40 feninga po litru.

  • Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Zbog finansijskih obaveza telekom operatera u BiH po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra, od 1. jula građani će plaćati dodatnih 1 KM naknade usluga mobilne telefonije.

    Kompanija BH Telecom na svojoj web stranici objavila je da će doći do izmjena cjenovnika na način da će se od 1. jula 2022. godine vršiti obračun mjesečne naknade za korištenje resursa mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa PDV-om).

    Prepaid mobilnim korisnicima (Ultra start, Ultra Internet paketi i Ultra Tourist paketi), naknada za korištenje mobilne mreže će se naplaćivati svakih 30 dana, na sljedeći način:

    korisnicima koji imaju dovoljno sredstava na osnovnom računu, bez obzira na status validnosti (aktivan/inaktivan) će se vršiti umanjenje kredita po osnovu naplate naknade u iznosu od 1 KM sa računa, koja vrijedi narednih 30 dana.

    nakon isteka roka od 30 dana, proces se ponavlja na isti način, tj. ponovo se vrši umanjenje kredita za iznos od 1 KM sa osnovnog računa;

    ukoliko u datom trenutku ne postoji dovoljan iznos kredita na osnovnom računu prepaid mobilnog korisnika, iznos naknade će se naplatiti prilikom naredne dopune kredita.

    naknada za korištenje mobilne mreže se neće naplaćivati pri aktivaciji prepaid paketa sve dok se ne izvrši nadopuna kredita na osnovnom računu u iznosu dovoljnom za naplatu naknade, piše Klix.

    Cijene mjesečnih pretplata za postpaid korisnike neće se povećavati.

    HT Eronet takođe od jula ove godine, na osnovu saglasnosti Regulatorne agencije za komunikacije, mijenja uslove i cjenovnik usluga mobilne telefonije uvođenjem naknade za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa uključenim PDV-om).

    Glavni razlog uvođenja naknade je povećanje finansijskih obaveza telekom operatora po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu, koja je nužna za pružanje kvalitetnih mobilnih širokopojasnih usluga.

    Iz HT Eroneta ističu da su se slične naknade plaćale i u regiji uvođenjem 4G/5G mreže.

    “Krajnjim korisnicima prepaid usluge, naknada za korištenje mobilne mreže naplaćivaće se umanjenjem iznosa sa !hej računa i vrijediće 30 dana. Ako ne postoji dovoljan iznos na !hej računu, iznos naknade biće naplaćen prilikom sljedeće nadoplate bona, kada iznos na !hej računu korisnika bude dovoljan za naplatu. Naknada za korištenje mobilne mreže neće se naplaćivati, sve dok se ne nadoplati !hej račun u iznosu dovoljnom za naplatu naknade”, navedeno je u obavještenju HT Eroneta.

    Korisnici postpaid usluge mobilne mreže HT Eroneta, naknada za korištenje biće uključena u cijenu mjesečne pretplate, osim u tarifama bez mjesečne naknade kojima će se mjesečno obračunavati iznos od 1 KM.

    M:Tel je prije dva dana obavijestio korisnike da će od 1. jula ove godine primjenjivati nove, izmijenjene uslove pružanja usluga i uslova korištenja tarfinih modela.

    “Vrši se izmjena na način da se uvodi naknada za korišćenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, a koja je uključena u cijenu mjesečne pretplate odabrane usluge, odnosno odabranog tarifnog modela”, navedeno je u saopćenju M:tela.

    Korisnicima usluga “Dopuna” i “DopunaNET” uvodi se naknada za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, koja će se naplaćivati na tridesetodnevnom nivou.

    Ovu odluku primjenjivaće i drugi operateri.

  • Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić ocijenio je kao neprimjerenu zabranu Vlade FBiH određenim pravnim licima iz Srpske da rade u tom entitetu i da je dobro što se Vlada Srpske uključila u rješavanje tog pitanja – bilo sa federalnom Vladom ili preduzimanjem recipročnih mjera.
    Trivić je rekao Srni da je neprimjereno da se nekome, u zavisnosti od toga gdje živi u BiH, dozvoljava ili ne dozvoljava rad, pojasnivši da je ovdje riječ o određenim licencama za izvođenje građevinskih radova i slično.
    “Vlada FBiH je svojim mjerama određenim pravnim i fizičkim licima zabranila poslovanje u tom entitetu zato što je postavila neprihvatljive uslove. To je neprimjereno, ukoliko smo jedno tržište”, rekao je Trivić.
    On smatra da je dobro što je Vlada Srpske razmatrala pitanje zabrane određenim pravnim licima iz Srpske da rade u FBiH.
    Vlada Republike Srpske juče je prihvatila informaciju o mogućnostima radnog angažovanja pravnih i fizičkih lica iz Republike Srpske na tržištu Federacije BiH, u situaciji u kojoj je pravnim licima iz Republike Srpske podzakonskim aktima Federacije BiH, praktično, onemogućen rad u tom entitetu.
    Vlada je donijela zaključak kojim se zadužuju sva ministarstva da izvrše analizu i uporedbu odgovarajućih propisa iz svoje nadležnosti sa propisima u drugom entitetu te da predlože mjere za ujednačavanje prakse ili reciprociteta.