VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Srpska spremna da se odrekne akciza na naftu od 30 i 40 feninga

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je Srpska spremna da na nivou BiH budu suspendovane akcije na naftu i naftne derivate od 30 i 40 feninga po litru s ciljem smanjenja i zaustavljanja rasta cijena ove robe.

    Višković je istakao da će ovo predložiti na sastanku sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom FBiH Fadilom Novalićem koji bi trebalo da bude održan u četvrtak, 10. marta.

    “Vlada Republike Srpske će pomoći privrednicima i zato preduzimamo sve potrebne mjere. Zajednički moramo rješavati probleme koji su izazvani zbog sukoba u Ukrajini”, rekao je Višković nakon sastanka sa privrednicima iz Srpske i naglasio da je Vlada Srpske spremna da zamrzne i cijenu brašna.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je da se privrednici suočavaju sa problemima zbog situacije u Ukrajini, ali da Vlada Srpske čini sve da bi bili prevaziđeni.

    Sastanku, koji je održan u Privrednoj komori Republike Srpske, prisustvovali su i Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

  • Snabdijevanje gasom u Srpskoj teče normalno

    Snabdijevanje gasom u Srpskoj teče normalno

    Snabdijevanje gasom u Republici Srpskom odvija se normalno, rekao je direktor preduzeća “Gas-Res” Ljubo Glamočić.

    Glamočić je naveo da imaju ugovorene količine gasa, a do kraja maja potpisan ugovor sa “Gaspromom”.

    On je naglasio da je isporuka gasa redovna i da potrošači imaju normalnu isporuku prirodnog gasa.

    “Predračun za april smo juče dobili, cijena se nije mijenjala, ali postoji mogućnost korekcija cijena za naredni period”, rekao je Glamočić za RTRS.

  • Šumski plodovi napunili kasu Šuma RS

    Šumski plodovi napunili kasu Šuma RS

    Sakupljači gljiva, ljekovitog bilja, šumskih plodova i puževa uplatili su lani u budžet javnog preduzeća “Šume RS” pet puta više novca po osnovu nadoknade nego godinu ranije.

    Riječ je o nadoknadi koja je definisana Pravilnikom o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske. Pod ostalim šumskim proizvodima se podrazumijevaju samonikle šumske biljke, kao i proizvodi životinjskog porijekla i proizvodi nežive prirode.

    Vrijednost naknade uplaćene od strane komercijalnih sakupljača u 2021, prema podacima iz “Šuma RS”, iznosila je 100.000 KM, što je pet puta više u odnosu na godinu ranije, kada je po tom osnovu prikupljeno 20.000 KM.

    U “Šumama” za “Glas Srpske” kažu da uvođenje reda u oblast korišćenja ovih proizvoda podrazumijeva da proizvođači ostale šumske proizvode mogu koristiti, ali u skladu sa važećim zakonom.

    “Komercijalni sakupljači su prepoznali opredijeljenost da se ovo pitanje zakonski reguliše. Prinos za proizvode diktira količina, a najveći prinosi su ostvareni od sakupljanja srijemuša i plodova kleke, pa je i najviše nadoknade ostvareno od tih vrsta”, dodali su u “Šumama Srpske”.

    Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Goran Zubić istakao je da je do pozitivnih rezultata došlo jer su poštovane odredbe pravilnika, koji je komercijalnim proizvođačima olakšao proizvodnju ovog prirodnog resursa.

    “Vidimo efekte i pozitivne rezultate koji se ne ogledaju samo u toj naknadi, koja je pet puta veća, nego i u koristi komercijalnih sakupljača, jer smo pojednostavili procedure i njima omogućili da jednostavnije i na legalan način sakupljaju bilje”, rekao je Zubić. Smatra da će biti nastavljeno tim tempom, da će prihodi “Šuma RS” rasti po tom osnovu, ali i da će komercijalni prerađivači ostvarivati bolje prihode.

    “Potencijal naših šuma je dosta veliki i nije iskorišćen u potpunosti, tako da ima razloga da se na tome razvija privreda”, ističe Zubić.

    S druge strane, vlasnik firme “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović za “Glas Srpske” kaže da ovaj pravilnik ne odgovara ni proizvođačima ni državi, ali ni individualnom građaninu. On naglašava da se radi o jednom od glavnih izvora prihoda i dodatne zarade mnogih u Srpskoj, a posebno onih u seoskim naseljima.

    “Stanovnicima koji žive na selu bez ikakvih primanja, a koji mogu time da se bave, taj posao bi obezbijedio određena primanja. Država je ta koja treba da stimuliše, a ne da uzima harač. Radi se o kategorijama sa sela koje su najsiromašniji dio ovog društva”, naglasio je Mijatović.

    Sekretar u Udruženju šumarstva i prerade pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je da se radi o malim pokazateljima koji ne mogu u većoj mjeri uticati na stabilizaciju velikog preduzeća kao što su “Šume RS”.

    “U svakom slučaju, i ove brojke su pozitivan pokazatelj”, kaže Šinik.

    Inspektorat
    U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kažu da se dozvola za korišćenje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače dobija javnim konkursom. Ono što je ključno u tom postupku je uslov da su komercijalni sakupljači dužni da dostave listu angažovanih sakupljača i dokaz da je svaki od njih prošao obuku za sakupljanje. Pravilnik je definisao i pojedinačne sakupljače, odnosno lokalno stanovništvo koje sakuplja ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice. Oni mogu da sakupljaju te proizvode bez nadoknade ako se utvrdi da je količina manja od kilograma dnevno.

  • Cijene naftnih derivata veće prilikom svake nabavke

    Cijene naftnih derivata veće prilikom svake nabavke

    Prosječna cijena goriva na benzinskim pumpama jutros u Banjaluci je oko 2,64 KM i viša je za dva feninga po litri.

    Ratni sukob u Ukrajini je uzrok posljednjih skokova cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a naši naftni distributeri svaku nabavku plaćaju po višim cijenama koje se, naravno, odražavaju na krajnje potrošače.

    Zalihe domaćih naftaša su otprilike na sedmičmom nivou.

    Podsjećamo da je marža u moloprodaji i veleprodaji naftnih derivata u Republici Srpskoj ograničena.

    Iz Vlade RS apeluju na potrošače da nema potrebe za stvaranjem kućnih zaliha jer svih roba ima dovoljno na tržištu i nema naznaka da će biti nestašice.

    Ipak, Vlada RS je juče odlučila da izdvoji 15 miliona KM za interventnu nabavku određenih vrsta osnovnih živitnih namirnica i naftnih derivata.

  • 15 miliona KM za nabavku pšenice, ulja, šećera

    15 miliona KM za nabavku pšenice, ulja, šećera

    Iako će Vlada Republike Srpske interventno nabaviti određenu količinu osnovnih životnih namirnica, za šta će biti izdvojeno oko 15 miliona KM, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je ova mjera zakasnila te da je ovo neki vid “gašenja požara”.

    Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, kazala je da je tržište stabilno, da su i sve lokalne zajednice snabdjevene robom široke potrošnje, ali da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    “Ipak, gledajući šta se dešava oko nas, odlučili smo da nabavimo određene količine merkantilne pšenice, ulja, šećera, riže, soli, konzervi hrane, mesnih prerađevina i slično, te naftu i naftne derivate”, navela je Gašićeva i istakla da se radi o prvom koraku, odnosno o direktnoj nabavci.

    “Razgovarali smo sa trgovcima i proizvođačima i možemo reći da nema nestabilnosti na tržištu u smislu bilo kakve nestašice, niti ima naznaka da će biti nestašica. Ipak, odlučili smo da nabavimo određene količine osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata”, pojasnila je Gašićeva i dodala da su cijene porasle svuda i da se to dešava u svim prodavnicama.

    Kako je rekla, još je na snazi ograničenje marži na naftu i naftne derivate i istakla je da ne bi bilo dobro dodatno ograničenje, jer bi moglo doći do vještačkih nestašica.

    Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da ova mjera ne treba da plaši građane, jer je samo cilj da Srpska bude spremna za eventualne prekide u lancima snabdijevanja.

    “Trenutno u 16 silosa u Srpskoj imamo više od 15.000 tona pšenice, što je dovoljno za dva i po mjeseca ako u Srpsku ne bi ušlo nijedno zrno pšenice”, rekao je Pašalić.

    Dodao je da zasad ima svega dovoljno, ali da se, kako kaže, ne zna šta će biti za mjesec dana ako sukobi u Ukrajini potraju.

    “Podsjećam da Rusija i Ukrajina proizvedu oko 30 odsto svjetske pšenice”, istakao je Pašalić.

    Da je ova mjera Vlade RS trebalo da se desi ranije da bi se pomoglo građanima i da se zaustavi rast cijena, smatraju iz udruženja za zaštitu potrošača u Srpskoj.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da su ove mjere morale biti drastično drugačije i da su morale da se dese znatno ranije.

    “Mora se zaustaviti rast cijena, barem određenog broja artikla, te je ovo sada, čini mi se, pomalo gašenje požara”, kaže Marićeva i ističe da je skoro svakodnevni rast cijene ugrozio mnoge porodice.

    Kako je rekla, što se tiče nestašice određene vrste robe, primjetno je da se nekim marketima ne mogu na policama naći osnovne životne namirnice.

    “Ljudi se mnogo plaše svih dešavanja, prvenstveno zbog poskupljena, a zatim i dešavanjima sa Ukrajinom i Rusijom, tako da nije ni čudno što kupuju i prave zalihe osnovnih životnih namirnica”, pojasnila je Marićeva.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, za “Nezavisne novine” kazao je da je sigurno trebalo ranije reagovati ovakvim mjerama.

    “U svakom slučaju, nikada nije kasno da se zaustavi divljanje cijena”, kazao je Srdić i dodao da je svaki pokušaj stabilizacije i snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama pohvalan.

  • Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Tegeltija poručio da su institucije opredjeljenje za sprovođenje reformskih mjera

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa regionalnim direktorom Svjetske banke za zapadni Balkan, Evropu i centralnu Aziju Lindom van Gelder istakao opredijeljenost zajedničkih institucija BiH da nastave da rade na sprovođenju reformskih mjera s ciljem podizanja životnog standarda građana BiH.

    Na sastanku je zaključeno da Svjetska banka ostaje glavni partner BiH u provođenju reformi.

    U razgovoru je Tegeltija upoznao Van Galderovu sa aktivnostima koje Savjet ministara sprovodi s ciljem prevazilaženja izazova uzrokovanih pandemijom virusa korona, te istakao da je osnaživanje ekonomije i stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta za ulaganje kako stranih, tako i domaćih investicija, zajednički interes svih u BiH.

    Na sastanku je ukazano na potrebu nastavka saradnje na daljem unapređenju konkurentnosti ekonomije u BiH i implementaciji strateških projekata, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

    Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o realizaciji dosadašnjih, kao i o pokretanju novih aktivnosti.

    Tegeltija je zahvalio Van Gelderovoj za kontinuiranu podršku i pomoć koju ta finansijska organizacija pruža BiH.

  • Vlada Srpske interventno nabavlja određene vrste osnovnih životnih namirnica

    Vlada Srpske interventno nabavlja određene vrste osnovnih životnih namirnica

    Ministarka trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić izjavila je da je Vlada odlučila interventno da nabavi određene vrste osnovnih životnih namirnica.

    Ona je rekla da je odluka donesena usljed dešavanja na tržištu, a ističući da nema nikakve nestašice na tržištu i da nema naznaka da će biti nestašica.

    – Ipak, odlučili smo da nabavimo određene količine merkantilne pšenice, soli, šećera, riže, određenih konzervi, te naftnih derivata – precizirala je Gašićeva.

    Ako bude potrebe, kako je rekla, nabavke će biti nastavljene.

    – Riječ je o direktnoj nabavki – dodala je Gašićeva i podsjetila da je povećanje cijena konstantno.

    Podsjetila je i da su ograničene marže na osnovne životne namirnice i naftne derivate.

    Ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potvrdio je da je danas počela i podjela regresiranog dizela za poljoprivrednika.

    – Zavrišli smo isplatu svih podsticaja. Nemamo nikakvih dugovanja prema proizvođačima, a cilj nam je da krenu sa sjetvom na vrijeme. Naravno da smo svjesni da ne možemo nadomjestiti ovolika poskupljenja – naglasio je Pašalić.

    Ipak, kako je rekao, cilj je da se pripremimo za eventualne prekide u lancu snabdijevanja, kojeg sada nema.

    – Za sada ima svega dovoljno. Ali, ne znamo šta će biti za mjesec dana ako sukobi u Ukrajini potraju. Podsjećam da rusija i Ukrajina proizvedu oko 30 odsto svjetske pšenice – istakao je Pašalić.

    On je podsjetio i na mart 2020. kada su bile zatvorene granice, a da ni tada nije bilo nestašice.

    Ministarka Gašić je potvrdila da je riječ o 15 miliona KM za ovu interventnu nabavku.

    – Nadamo se da nam neće ni trebati – dodala je ona.

    Kada je riječ o količini roba koja se nabavlja, otprilike 6.000 tona pšenice je u pitanju, a većima oko 15.000 tona.

    Pšenicu će čuvati mlinari koji se time i bave.

    Kada je u pitanju nafta i naftni derivati, kaže da nema smisla dodatno spuštati maržu kako se ne bi izazvale vještačke nestašice.

    – Kada je u pitanju pšenica, cijene se mijenaju na dnevnom osnovu – dodala je Gašićeva.

    Ona je dodala da je plan i da naftne derivate čuvaju dobavljači u svojim skladištima.

    Ono što je dobra vijest za naše ratare, kako je rekao ministar Pašalić, ali ne i za potrošače, jeste da raste i cijena pšenice i kukuruza.

    – Tako da oni mogu da nadomjeste trošak velikog rasta cijena mineralnog đubriva – dodao je Pašalić.

  • “Zaustavite divljanje cijena, građani ovo ne mogu da izdrže“

    “Zaustavite divljanje cijena, građani ovo ne mogu da izdrže“

    U vrijeme pandemije donesena je odluka da se cijene ne smiju podizati. Pandemija nije okončana. Ko treba da pokrene postupak protiv ovog divljanja cijena? Kome se mi građani trebamo obratiti?

    Ovako glasi jedna od bezbroj predstavki građana koja je stigla na adresu Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Građani se s punim pravom žale na konstantan rast cijena hrane i pitaju zašto niko ne reaguje i ko će da zaštiti njihova ugrožena prava.

    Imajući u vidu inflaciju cijena usljed pandemije korona virusa, kao i moguća nova poskupljenja zbog novonastale geopolitičke situacije, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača donijela je preporuke vladama entiteta i Brčko distriktu.

    Vladama je preporučeno da u saradnji s nadležnim ministarstvima i odjeljenjima donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena, te uspostavljanje održivih mehanizama robnih rezervi i pojačano ulaganje u razvoj domaće proizvodnje.

    – Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH i predstavkama potrošača, te zbog novonastale geopolitičke krize, koja postojeće stanje inflacije može dovesti do značajnog disbalansa cijena roba i usluga u odnosu na ekonomski položaj potrošača, razmatrala je stanje i mogućnosti prevazilaženja aktuelnog stanja – kaže Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača.

    U pismu nadležnima se pozivaju i na nekoliko činjenica, a to su, prije svega, zvanični podaci o godišnjoj inflaciji. Prema zvaničnim podacima, godišnja inflacija u decembru u Federaciji BiH je 6,5 odsto, a u Republici Srpskoj u januaru 6,2 odsto.

    Najveći rast cijena se odnosio na cijenu hrane, sredstava za ličnu higijenu, kao i usluga prevoza.

    Prosječna penzija u 2021. godini u Federaciji BiH iznosila je 489,50 KM, dok je u Republici Srpskoj 431,20 KM. Prosječna penzija u Brčko distriktu BiH iznosila je 489,66 KM.

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2021. godine iznosila je 2.265,67 KM i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Sindikalna potrošačka korpa za januar ove godine je skuplja za 91,37 KM u odnosu na prethodni mjesec.

    – Imajući u vidu činjenično stanje, kao i ukupno geopolitičko stanje u svijetu koje je dovelo do dodatnog povećanja cijena u Bosni i Hercegovini, te pravo potrošača na pristup osnovnim robama i uslugama, neophodno je voditi računa o zaštiti ekonomskih interesa potrošača, zbog čega Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH daje preporuke vladama o neposrednoj kontroli cijena – objašnjava ombudsman Marić.

    U preporukama citira entitetske zakone o kontrolisanju cijena u kojima je tačno definisano kada se država miješa u slobodno određivanje cijena, a jedan od razloga je i zaštita životnog standarda.

    Između ostalog, neposredna kontrola cijena može da bude i zamrzavanje cijena na određeno vrijeme.

    Predstavnici vlada se nisu još oglasili po ovom pitanju, ali je premijer RS Radovan Višković rekao da je Vlada na posljednjoj sjednici zadužila ministarstva trgovine i poljoprivrede RS za nabavke određenih količina životnih namirnica u skladu sa Zakonom o interventnim nabavkama.

    – Riječ je o robi poput pšenice, kukuruza, soli, ulja i slično. Nismo htjeli sve to u javnosti previše da eksponiramo s ciljem da se ne izaziva nepotrebna panika među stanovništvom. U ovom momentu imamo dovoljno svih namirnica na tržištu. Prema tome, Srpska nema nestašice bilo koje robe – rekao je Višković.

    On je dodao da je razgovorano i sa “Elektroprivredom Srpske” da dvije njene termoelektrane, zbog rudnika koji su u njihovom sastavu, obezbijede dodatne količine dizela kako bi u nekom, eventualno, kritičnom momentu mogli funkcionisati, odnosno da ne bude ugroženo snabdijevanje strujom Srpske.

    – Dakle, Vlada radi svoj posao – poručio je premijer Srpske.

    On tvrdi da Vlada ne može aktivirati robne rezerve jer je preduzeće u stečaju, te da taj postupak još nije završen, kao i da je i dalje na snazi ograničenje marži osnovnih životnih namirnica u Srpskoj.

    – Pratimo cijene, njihov rast i inflaciju. Budite sigurni da Vlada ima dovoljno znanja da reaguje u potrebnom momentu – poručio je Višković.

    U Ministarstvu trgovine za Srpskainfo kažu da se razmatraju opcije nabavke, a da će detalji biti poznati danas poslije sjednice Vlade RS. Međutim, regulisanje cijena, po svemu sudeći, nije na dnevnom redu, jer poremećaji nisu prisutni samo na našem tržištu.

    Gorivo u Republici Srpskoj ponovo je poskupjelo i litar trenutno košta u prosjeku 2,62 KM. Prosječne cijene naftnih derivata bile su 2,59 KM.

    Ovo je treći put u mjesec dana da cijene goriva rastu na benzinskim pumpama. Zvanično obrazloženje od naftnih distributera nismo dobili, ali je činjenica da cijene nafte rastu usljed ratnih dešavanja u Ukrajini.

  • Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Cijene prirodnog gasa na globalnom tržištu porasle za 60 posto

    Osim rasta cijena sirove nafte na globalnom tržištu, naglo raste i cijena prirodnog gasa i došla je do novog rekorda u Evropi, jer su napadi Rusije na Ukrajinu podstakli strah na tržištima od problema u snabdijevanju.

    Tako je, prema pisanju CNN-a, u Evropi veleprodajna cijena prirodnog gasa porasla za 60 posto na rekordnih 194 eura (215 dolara) po megavat satu. To je za preko duplo više nego prošlog petka.

    “Panika na tržištu je počela. Inicijalna reakcija na povećanje cijena nakon sukoba u Ukrajini samo se intenzivira”, rekla je Louise Dickson, viši analitičar tržišta nafte u Rystad Energyu.

    Energetska bogatstva Rusije nisu direktno na meti zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije Ukrajine, ali to je ogromna karta na koju bi Sjedinjene Američke Države i Evropa još mogle da zaigraju ako Rusija nastavi sa svojim napadom.

    “Razmišljamo o tome, mnogo toga je na stolu, ali moramo odmjeriti sve posljedice. Ne pokušavamo da naudimo sebi, mi pokušavamo da naudimo predsjedniku Putinu i ruskoj ekonomiji”, rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki tokom nastupa na MSNBC-u.

    Moskvi je već teže prodati pošiljke ruske sirove nafte trgovcima i rafinerijama zabrinutim da će biti uhvaćeni u posljedicama sankcija usmjerenih na finansijski sistem. Operateri tankera su oprezni u pogledu rizika za brodove u Crnom moru, a velike globalne naftne kompanije napuštaju operacije u zemlji.

    Prema analitičarima Commerzbanke, vodeća ruska nafta marke Urals trgovala se s popustom od 18 dolara po barelu u odnosu na naftu Brent u srijedu, jer su kupci izbjegavali ruski izvoz. Popust nije bio toliko veliki od raspada Sovjetskog Saveza, kažu analitičari.

    Do masivnog povećanja cijena dolazi uprkos naporima Zapada da smiri tržišta i rizikuje dalje podsticanje već povišene globalne inflacije.

    Ogromna povećanja cijena će poskupjeti gorivo širom svijeta, povećavajući troškove putovanja i posla. Oni će također povećati inflaciju i mogli bi otežati ekonomski rast, komplikujući odluke globalnih centralnih banaka dok pokušavaju da se suprotstave rastu cijena.

    Investitori se plaše da će izvoz ruske energije biti ograničen ili zaustavljen, bilo kao rezultat sukoba u Ukrajini, ključnoj trasi gasovoda, ili dodatnih zapadnih sankcija koje bi mogle biti usmjerene na srce ruske ekonomije.

    Prema Alex Froleyu, tržišnom analitičaru Independent Commodity Intelligence Services, ruski prirodni gas nastavlja da teče u Evropu, ali postoji “puno neizvjesnosti i zabrinutosti oko toga kako bi se stvari mogle promijeniti”.

    Froley je napomenuo da je Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo brodove u vlasništvu i pod kontrolom Rusije iz svojih luka, što bi moglo poremetiti isporuke tečnog prirodnog plina iz Rusije koje čine između 3 i 4 posto opskrbe plinom u zemlji.

  • Nabavka goriva na ledu zbog sukoba u Ukrajini

    Nabavka goriva na ledu zbog sukoba u Ukrajini

    Cijene naftnih derivata na pumpama u Srpskoj skoro su svakodneveno u porastu, a takav trend očekuje se i dalje. Naime, kako naši sagovornici ističu, juče su na pumpama cijene više za 10 feninga po litru, dok se u sljedećim danima očekuje dodatni rast za 10 do 15 feninga.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da su nove cijene goriva od juče na pumpama, ali i da se skok očekuje i u narednim danima.

    “Očekujemo da od danas ili sutra gorivo poskupi za 10 do 15 feninga po litru”, kazao je Bajić.

    Kako je rekao, zbog sukoba Ukrajine i Rusije postoji rizik da u narednom periodu Srpska ima problem s nabavkom naftnih derivata.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je od početka godine cijena goriva u porastu od 25 do 30 feninga po litru.

    “I u narednim danima očekujemo da će do doći do poskupljenja i benzina i dizela”, kazao je Trišić. Kako je rekao, u Srpskoj zasad nema problema sa snabdijevanjem benzinskih pumpi.

    “Što se tiče cijena, jako je teško dati bilo kakvu prognozu, ali u svakom slučaju rast se očekuje”, zaključio je Trišić.

    Da su sukobi Ukrajine i Rusije jedini faktor zbog kojeg u Srpskoj bilježimo konstantan rast cijene goriva, ističe i ekonomista Saša Stevanović.

    “Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, u jednoj državi je skoncentrisana petina svih rezervi uglja na Zemlji, jedan je od najvećih proizvođača gasa u svijetu. Najveći dio tržišta Rusije je Evropa”, kazao je Stevanović.

    Ističe da se posljednja dešavanja, rast cijena gasa, nafte i ostalih energenata te druge robe poput pšenice u posljednjih sedam dana za u prosjeku 20 odsto, mogu povezati samo s jednim događajem, a to je neizvjesnost u Ukrajini.

    Na banjalučkim pumpama litar benzina i dizela trenutno košta od 2,57 do 2,69 KM. Kako su kazali na jednoj pumpi, novi skok cijena se desio juče ujutru.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da su zbog divljanja cijena goriva građani u strahu da će doći do dodatnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    “Ne znamo šta će nam se dešavati u narednom periodu, narod je uplašen, barem što se tiče Prijedora, ljudi se plaše rata zbog trenutnih dešavanja u Ukrajini i Rusiji, a samim tim plaše se i nestašica, budući da mi u našoj zemlji nemamo nikavih zaliha i skoro sve proizvode uvozimo”, kazala je Marićeva i istakla da je cijela ova situacija obeshrabrujuća.

    “Mi se nalazimo u vanrednoj situaciji i sigurno je da su nadležni trebali da donesu neke odluke koje bi pomogle građanima, jer se ne nazire kraj poskupljenjima”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, ističe da se, ukoliko se nastavi rast cijena goriva, može očekivati da dođe do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

    “Ovaj veliki skok cijena goriva veliki je udar na siromašni džep potrošača”, kazao je Vasilić.

    U svijetu se nastavlja rast cijena nafte
    Snažan rast cijena nafte nastavljen je jer je rusko-ukrajinski vojni sukob unio paniku na tržište i strah od moguće nestašice.

    Nafta brent, međunarodno mjerilo za cijene nafte, dostigla je 110 dolara po barelu, što je najviši nivo viđen u više od sedam godina.

    Cijene su porasle čak i nakon što su se članovi Međunarodne energetske agencije složili da ispuste 60 miliona barela nafte iz hitnih zaliha.