VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Mask na Tviteru o kriptovalutama – ponovo

    Ilon Mask, izvršni direktor Tesle, danas je otkrio u koje je kriptovalute investirao u poslednjem periodu.

    Mask, inače poznati zagovornik kriptovaluta, otkrio je da nije ulagao u mim kriptovalutu šiba inu iako su njegovi tvitovi o mim kriptovaluti u prošlosti izazvali ogroman rast cene.

    U nizu tvitova ponovio je da podržava dodžkoin, nazivajući ga “narodnim kriptom”, kao i mnogi njegovi zaposleni u Tesli i Spejs-Iks-u.

    Međutim, rekao je da nema nikakve veze sa neprofitnom organizacijom Dodžkoin. Rekao je da ni on ni njegov saradnik Džared Birčal nisu bili u savetodavnom odboru organizacije koja radi na promociji kriptovaluta putem patenata, zagovaranja i zaštite žiga.

    U jednom tvitu otkrio je da je kupio bitkoin i itirijum, dve najveće kriptovalute na svetu, što je portfolio o kom je javno govorio i ranije.

    Dodžkoin je nakon ovih objava skočio 7,7 odsto i njime se u ponedeljak ujutru trgovalo na 0,27 dolara (0,20 funti).

    Vrednost kriptovalute šiba inu porasla je više od 50 odsto te je u nedelju dosegla rekord od 0,000044 američkih dolara i tako postala jedanaesta najveća kriptovaluta na tržištu, piše Index.

    Međutim, kada je korisnik Tvitera “ShibaInuHolder” pitao Maska koliko šiba inu tokena poseduje, njegov je odgovor bio: “Ništa.”

    Zajednica okupljena oko kriptovalute šiba inu uznemirila se zbog Maskovog tvita, a jedan korisnik je upitao: “Zašto Ilon mora da poseduje bilo koji $SHIB da bi bio vredan? Fokus bi trebalo da bude na njegovoj praktičnoj primeni”.

    Ranije ovog meseca vrednost kriptovalute šiba inu porasla je na 0,000013 dolara nakon što je Mask na Tviteru objavio fotografiju svog šteneta, iste rase po kojoj je token dobio ime. Postoji još jedna mim kriptovaluta, pod nazivom Floki, koja nosi isto ime kao Maskov ljubimac rase šiba inu.

    Maskovi tvitovi često imaju značajan uticaj na cenu kriptovaluta. Na primer, bitkoin je snažno porastao kada je Mask na Tviteru napisao da će Tesla nastaviti da prihvata bitkoin nakon što postane ekološki prihvatljiviji.

    Analitičari su suzdržani prema reakcijama malih investitora na Maskove objave.

    “Kao što smo videli sa dodžkoionom, a sada i šiba inuom, tvitovi magnata poput Ilona Maska kontrolišu uspon i pad digitalne imovine”, izjavio je za Jahu fajnens Majkl Kamerman, izvršni direktor Skilinga.

    “Društveni mediji i finansijski influenceri izvrsni su u kontekstu uvođenja u koncept kriptovaluta, ali investitori moraju prosuđivati izvan zabave koja se događa onlajn i sami dublje zagledati u kriptovalute pre nego što donesu bilo kakvu odluku”, zaključuje Kamerman.

  • Oboreni rekordi na Vol stritu

    Oboreni rekordi na Vol stritu

    Na Vol stritu su S&P 500 i Dau Džons indeks dosegli nove rekordne nivoe.

    Uzrok tome je nada ulagača da će se nastaviti dobra sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.

    Dau Džons ojačao je 64 boda, ili 0.18 posto, na 35.741 bod, dok je S&P 500 porastao 0.47 posto, na 4566 bodova, a Nasdaq indeks 0.90 posto, na 15.226 bodova, prenosi Indeks pisanje Hine.

    I dok su Dau Džons i S&P 500 dosegli nove najviše nivoe u istoriji, Nasdaq je od njega udaljen još oko 1 posto.

    Ulagači se nadaju da će većina od oko 165 kompanija, koje će ove nedelje objaviti poslovne izveštaje, izvestiti o većoj zaradi nego što se očekivalo. Dosad je oko 120 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je oko 83 posto ostvarilo veće zarade nego što se procenjivalo.

    Stoga sada analitičari u anketi Rojtersa procenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 34,8 posto u odnosu na isti period lane, dok su početkom oktobra očekivali rast od 29,4 posto.

    Ove će nedelje, između ostalog, poslovne izveštaje objaviti tehnološki divovi, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    Fejsbuk je kvartalne rezultate objavio nakon zatvaranja Vol strita, a cena njegove deonice porasla je u produženom trgovanju oko 1 posto. Prihodi te društvene mreže bili su u trećem tromesečju nešto manji nego što se očekivalo, no, zarada je porasla 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

    Najviše je juče, više od 12 posto, skočila cena deonice Tesle i dosegla rekordne nivoe, nakon vesti da je rent-a-car kompanija Herc naručila od Tesle 100.000 vozila.

    Zahvaljujući jučerašnjem skoku cene dionice, tržišna kapitalizacija Tesle premašila je bilion dolara, čime se uvrstila u uski krug kompanija, kao što su Epl, Majkrosoft i Alfabet.

    I na većini evropskih berzi cene su deonica juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,25 posto, na 7.222 boda, a frankfurtski DAX 0,36 posto, na 15.599 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,31 posto, na 6.712 bodova.

  • Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka radnika skoro svih profila poslovna zajednica Srpske uputiće zahtjeve Vladi RS i Zavodu za zapošljavanje RS da se poveća broj izdatih radnih dozvola za strance.

    Naime, kako kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za jedan dio poslova ima zainteresovanih stranih radnika iz Turske i Bangladeša, koji bi radili za one plate koje domaći poslodavci nude.

    “Stoga smo u nekom narednom periodu spremni na povećan broj dolazaka radnika iz inostranstva”, kazao je Trivić i dodao da neke branše neće moći da posluju bez toga. Kako je rekao, postoji više uzroka manjka radnika u Srpskoj, a jedan od njih je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    “Ono što poslodavci mogu da rade je da povećaju plate i to i rade, ali ono što naše ankete među ljudima koji odlaze govore je i to da dobar dio njih odlazi zato što su nezadovoljni stanjem u državi, u zdravstvu, obrazovanju…”, kazao je Trivić.

    Da je evidentno da imamo problem s nedostatkom radne snage u skoro svim privrednim oblastima potvrdio je i Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina.

    “Dosta ljudi je otišlo u inostranstvo, a kod nas se stvorila percepcija brze i lake zarade bez pokrića u stručnosti i radu”, kazao je Albijanić.

    Dodao je da u njihovoj firmi nedostaje električara i bravara, te da bi bez problema odmah mogli zaposliti 20 radnika.

    Da i obućarski sektor ima problema s radnicima za “Nezavisne novine” potvrđuje Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša. “I ove godine je nastao problem s radnicima jer se veliki broj njih opet uputio u evropske zemlje”, kazao je Bubić.

    Manjak radnika nije zaobišao ni sektor ugostiteljstva, ističe Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

    “Ovaj sektor već godinama ima sve manje radnika, tako da pokušavamo da sa Vladom RS predložemo neke mjere koje će stimulisati radnike da ostaju u Srpskoj”, kazao je Šajić, ističući da je domaće tržište radne snage najjeftinije u regionu.

    Da je Srpska došla u situaciju da radnika bilo koje profesije nema ni za lijeka i da ćemo biti prinuđeni da uvozimo radnike kaže i Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

    Kao razlog manjka na tržištu i Bratić ističe to što radnici odlaze u inostranstvo, gdje su, takođe, deficitarni kadar, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

    Podsjetimo, kako smo ranije pisali, zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine je zaposlila 10 državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.

    “Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je tada Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

  • Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

    SZO: Broj novih slučajeva u Evropi raste već treću nedjelju zaredom

    Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN.

    Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto.

    Letonija uvela lokdaun
    Prošlog četvrtka Letonija je postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela lokdaun zbog velikog broja slučajeva usljed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze vakcine, u poređenju s prosjekom EU od 74,6%.

    Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva kovida 19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi.

    Različite stope vakcinacije dovele istok i zapad Evrope na dva odvojena kolosijeka

    Belgijski ministar zdravstva Frenk Vandenbruk rekao je u srijedu kako se njegova zemlja nalazi u četvrtom talasu. Više od 85% odrasle populacije potpuno je vakcinisano, a zvaničnici kažu da je velika većina hospitalizovanih pacijenata s kovidom 19 bila nevakcinisana.

    “Različite stope vakcinisanja dovele su istočnu i zapadnu Evropu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze podstaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan”, rekao je za CNN dr Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd univerziteta u Oksfordu.

    Rumunija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
    Stopa zaraze u nekim zapadnoevropskim zemljama prilično je visoka, ali zahvaljujući vakcinama, smrtni slučajevi i hospitalizacije zbog kovida 19 uglavnom su nepromijenjeni u poređenju s istočnim zemljama. Rumunijaa će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski čas i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19,25 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od kovida 19 po stanovniku.

    Rumunski problemi nisu posljedica nedostatka vakcina. Zemlje Evropske unije imaju pristup svim vakcinama koje je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje vakcina u Rumuniji otežano je oklijevanjem s vakcinacijom, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35,6% odrasle populacije potpuno je vakcinisano.

    Ukrajina je u četvrtak izvijestila o najvećem dnevnom broju slučajeva kovida 19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se vakcinišu, rekavši da je to jedini način da se spriječi lokdaun.

    “Iz ove situacije postoje dva izlaza: vakcinisanje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog privrede ne podržavam lokdaun”, rekao je Zelenskij.

    Ali od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o vakcinisanju ili negativan test neophodni za pristup javnom prevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.

    Najgora faza pandemije u Rusiji
    Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lokdaun jer su državni zvaničnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom. Rusija je više puta u posljednjih nekoliko dana izvijestila o najvećem dnevnom broju zaraženih i preminulih, a u srijedu je zabilježila rekordnih 1.028 službenih smrtnih slučajeva.

    “Naravno, nije učinjeno sve što je trebalo učiniti za informiranje i objašnjenje neizbježnosti i važnosti vakcinisanja, ali u isto vrijeme građani naše zemlje moraju zauzeti odgovorniji stav i vakcinisati se”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Vladimira Putina, priznajući djelimičnu odgovornost za niske stope vakcinisanja.

    “Zapadna Evropa neće dosegnuti krizne nivoe iz bliže prošlosti, poput podizanja poljskih bolnica, jer su vakcine definitivno promijenile situaciju i u tom smislu bi trebalo da bude puno razloga za optimizam”, rekao je Drobac, dodajući kako primjer Velike Britanije pokazuje da vakcine ipak nisu univerzalno rješenje.

    Veliki problemi u Britaniji
    Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Evropi nakon što je tokom ljeta ukinula gotovo sva pandemijska ograničenja. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolile su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o vakcinisanju, poput drugih evropskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lokdauna.

    Ali vlada je odbila takve mjere uprkos tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog kovida 19. Odjeljenja hitne pomoći širom Velike Britanije već se bore sa dugačkim redovima ispred ambulanti. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je građane starije od 50 godina i one koji su u visokom riziku od kovida 19 da prime treću dozu vakcine. Pokušaj je to da se prevlada slabljenje zaštite koje se događa šest mjeseci nakon vakcinisanja.

    Nova varijanta
    To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o “varijanti koja se istražuje” zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u poređenju s delta sojem.

    “U Velikoj Britaniji strategija je bila koncentrisana na to da vakcinacija obavi sav posao. I mislim da to neće biti dovoljno. To je opasna strategija koja se oslanja na to da će se nevakcinisane osobe, poput djece, zaraziti kako bi se stvorio nivo ukupnog imuniteta stanovništva kako prirodnom imunizacijom, tako i vakcinisanjem. Problem nije samo u tome što ova strategija dopušta neprihvatljivo visok nivo hospitalizacija i smrti, već i to što možda neće funkcionisati”, rekao je Drobac.

    Irski premijer: Kovid potvrde ostaju na snazi
    Dok Velika Britanija odugovlači s novim mjerama, Irska se suzdržava od ukidanja pandemijskih ograničenja zbog ponovnog porasta broja zaraženih uprkos tome što ima jednu od najvećih evropskih stopa vakcinisanja, 92%. Tokom konferencije za novinare prošlog utorka irski premijer Mišel Martin rekao je da će kovid potvrde ostati na snazi za sva okupljanja i događaje u zatvorenom prostoru, da će maske i dalje biti obvezne u zatvorenim javnim prostorima, a u ugostiteljskim objektima biće dopušteno posluživanje samo za stolovima.

    “Evropa ne smije odlutati do lokdauna i stope smrtnosti kao prošle zime. Ne znamo u kakvoj ćemo epidemiološkoj situaciji biti za dva ili tri mjeseca i zato moramo biti malo oprezniji”, rekao je u srijedu Majk Rajan, izvršni direktor SZO programa za hitne zdravstvene slučajeve.

  • Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije i stručnjaci najavljuju da će se poskupljenja nastaviti

    Kompanije su zbog poskupljenja proizvodnje bile primorane da povise cijene proizvoda. Ne očekuje se da će se poskupljenje roba uskoro zaustaviti.

    “Inflacija će biti ključna tema do kraja i tokom sljedeće godine”, ocijenio je direktor kompanije Unilever Alan Jope.

    Iz Unilevera, koji proizvodi hranu, higijenska sredstva i druge potrepštine, prošle sedmice su saopćili da su u trećem kvartalu ove godine cijene povisili za 4,1 posto te da su to učinili nakon poskupljenja proizvodnje.

    Unilever nije jedini koji je povisio cijene. Među onim proizvođačima koji su to učinili jeste i Nestle, i to za 2,1 posto. Najavili su da će poskupljenja nastaviti do kraja ove i tokom sljedeće godine.

    Problemi u globalnom lancu opskrbe i rastuća potražnja za proizvodima uzrokuju poskupljenje sirovina. Proizvodi su skuplji i zbog toga što su firme primorane da povise plate, kako bi zadržale radnike, zbog poskupljenja transporta i zbog poskupljenja energije. Time su trgovci u maloprodaji pod velikim pritiskom – da li poskupiti proizvode? Mnogi će to upravo uraditi.

    Ekonomisti i političari ranije ove godine su uglavnom raspravljali o tome da li je inflacija prolazna sa jenjavanjem pandemije koronavirusa ili će trajati duže od toga. U američkoj Centralnoj banci (FED) su primijetili da je sve manje direktora kompanija koji misle da je riječ o tranzicijskom periodu.

    Direktor banke JPMorgan Chase Jamie Dimon smatra da se prenaglašavaju problemi u globalnom lancu opskrbe te da će se on poboljšati u sljedećoj godini. S druge stranke, većina finansijskih stručnjaka očekuje da će poremećaji trajati do polovine sljedeće godine, pa čak i nakon toga, pokazalo je istraživanje koje je provela Škola ekonomije Univerziteta Duke.

    Visokorangirani bankari Centralne banke Engleske (Bank of England) prognoziraju da će inflacija sljedeće godine u Velikoj Britaniji biti iznad pet posto.

    Guverner ove banke Andrew Bailey ranije ovog mjeseca je izjavio da će morati reagovati na poskupljenja. Naglasio je da i dalje vjeruje da će inflacija biti privremena, ali da će trajati duže nego što se mislilo zbog poskupljenja energije, piše CNN.

  • Kompanija Tesla vrijedna više od bilion dolara

    Kompanija Tesla vrijedna više od bilion dolara

    Kompanija Tesla prešla je danas tržišnu vrijednost od bilion dolara nakon što je dobila rekordnu narudžbinu od 100.000 vozila od firme Herc, koja se bavi iznajmljivanjem vozila.

    Ovakav razvoj situacije ide u prilog ambiciji američkog proizvođača električnih automobila da postane najveća automobilska kompanija u svijetu u narednoj deceniji.

    Većina proizvođača se ne oslanja na prodaju firmama za iznajmljivanje automobila i često im daju popuste da bi se oslobodili modela koji se slabo prodaju.

    Za Teslu i njegove investitore narudžbina od 100.000 automobila do kraja 2022. godine predstavlja dokaz da električna vozila više nisu sporedan proizvod, nego da će dominirati tržištem automobila u bliskoj budućnosti.

    Direktor kompanije Tesla Ilon Mask postavio je cilj da povećava godišnju prodaju za 50 odsto i da na kraju dostigne broj od 20 miliona prodatih automobila svake godine.

    To bi bilo više nego dvostruko više od sadašnje prodaje tržišnih lidera Folksvagena i Tojote.

  • ŽRS privele kraju nacrt sistematizacije radnih mjesta: Pojedinima samo prekvalifikacija čuva posao

    ŽRS privele kraju nacrt sistematizacije radnih mjesta: Pojedinima samo prekvalifikacija čuva posao

    Željeznice Republike Srpske” uveliko se pripremaju za prelazak na novi model organizacije preduzeća i već je završen nacrt sistematizacije, koji je upućen sindikalnim organizacijama, kako bi do kraja novembra posložili sva radna mjesta u budućem holdingu.

    Razdvajanje poslovnih funkcija i bilansa stanja ključni su elementi u procesu restrukturiranja ovog preduzeća kojem su, kako ističu u ŽRS, pristupili ozbiljno. Taj proces je, kažu, složen i podrazumijeva donošenje i sprovođenje značajnih odluka i promjena koje ne zavise samo od njih, zbog čega je opravdano i to što im je Svjetska banka period zajma nedavno produžila do kraja decembra 2022. godine.

    u “Željeznicama RS” za “Glas Srpske” ističu da pokušavaju da se reorganizuju na najbolji način da bi postali preduzeće koje će biti spremno za tržišno poslovanje i konkurenciju, podsjetivši da je Vlada Srpske izabrala model holdinga koji podrazumijeva stvaranje željezničkog holdinga i tri zavisna preduzeća odgovorna za prevoz putnika, robe i upravljača infrastrukture.

    • Nacrt sistematizacije je završen i dostavljen predstavnicima osam sindikalnih organizacija. Očekujemo njihove komentare, mišljenja i sugestije, nakon čega će kao partneri u projektu restrukturiranja zajedno sa upravom usaglasiti konačan prijedlog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – istakli su u ovom preduzeću.

    Kažu da su tokom ove godine ispunili zacrtani cilj od 2.098 zaposlenih, a koji je definisan ugovorom o restrukturiranju.

    • Sada je zaposleno 2.060 radnika, a trenutno je odobren odlazak za njih 16 uz stimulativnu otpremninu po javnom oglasu – naveli su u ovom preduzeću. Uzimajući u obzir buduća penzionisanja, dobrovoljne odlaske uz otpremnine, ali i neophodno zapošljavanje izvršnog i tehničkog osoblja na značajnim proizvodnim radnim mjestima, preduzimaju se, kako ističu, neophodni koraci kako bi se struktura zaposlenih popravila i zadovoljila potrebe budućeg preduzeća.
    • To se odnosi na pronalaženje odgovarajućeg modela za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje zaposlenih koji neće po trenutnim kompetencijama naći mjesto u budućoj sistematizaciji, kao i zbrinjavanje radnika sa smanjenom radnom sposobnošću i invalida, čiji broj je značajan u trenutnoj strukturi zaposlenih – naveli su u ŽRS.

    Predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Zlatko Marin kaže da su vidjeli taj nacrt, u kojem je i dalje prisutno više administracije nego što je ŽRS potrebno.

    • Nismo zadovoljni ni time što još nije urađen detaljan opis svih radnih mjesta, jer postoji dosta slučajeva da je više radnih mjesta objedinjeno u jedno, a nemamo uvid šta će ko tačno raditi i kolike će koeficijente radnici imati – naglasio je Marin i dodao da, generalno, nije zadovoljan odlukom da ŽRS budu pretvorene u holding. On smatra da to nije najbolje rješenje za ovo preduzeće, jer je, kako kaže, u pitanju željeznica sa malim brojem kilometara pruge i malim brojem radnika.

    Gubitak manji

    U “Željeznicama RS” ističu da su za devet mjeseci ove godine ostvarili prihode od 45,9 miliona maraka, a rashode u iznosu od 52,2 miliona KM.

    Operativni poslovni gubitak za devet mjeseci iznosi 6,3 miliona KM i manji je u odnosu na prošlu godinu.

  • Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nastavlja se strmoglavi pad turske lire, sada jedan dolar iznosi skoro 9,8 lira

    Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio da protjera deset ambasadora, valuta ove države dosegla je novu rekordnu vrijednost – sada jedan dolar iznosi 9,738 lira.

    Tolika joj je bila vrijednost na Londonskoj berzi do 11:45 sati. To se desilo nakon što je Erdogan u subotu, 23. oktobra, personama non grata proglasio i zatim protjerao ambasadore Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Kanade, Nizozemske, Švedske, Norveške, Danske, Finske i Novog Zelanda.
    To je učinio nakon što je Zapad pozvao Tursku da iz zatvora pusti Osmana Kavalija, kojeg predstavlja i kao filantropa.


    Ekonomisti i investitori su već duže vrijeme zabrinuti zbog Erdoganovog odnosa prema Centralnoj banci Turske smatrajući da ugrožava nezavisnost ove institucije. Uvjeren je da će niskim stopama smanjiti inflaciju, što je suprotno očekivanjima većeg broja ekonomista, piše CNBC.


    Prošle sedmice su u banci Societe Generale prognozirali nastavak pada vrijednosti lire i očekuju da će do kraja ove godine jedan dolar iznositi 9,80 lira. Istakli su da je Erdogan “učinkovito uklonio sve one koji se protive neobičnom stavu da visoke kamate uzrokuju visoku inflaciju”, prenosi agencija Reuters.

  • Ovih pet proizvoda je najviše poskupjelo u Bosni i Hercegovini

    Ovih pet proizvoda je najviše poskupjelo u Bosni i Hercegovini

    Građani Bosne i Hercegovine već mjesecima se susreću s brojnim poskupljenjima, i to onih najpotrebnijih životnih namirnica. Tako je u proteklom periodu zabilježen najveći rast cijena goriva, ulja, piletine, te voća i povrća.

    Cijena dizel goriva u prvoj i drugoj sedmici januara ove godine bila 1,80 KM, dok je ona sada minimalno 2,27 KM, a kreće se i do 2,46 u zavisnosti od benzinske pumpe. Cijena ulja početkom godine bila je 2 KM, a sada je ona negdje i više od 3 KM. Kilogram piletine mogli ste kupiti i za oko 7 maraka, dok je sada cijena oko 10 KM. Kada je riječ o povrću, najviše je porasla cijena krompira te se on prošle godine mogao kupiti za 0,80 KM, dok je njegova cijena sada od 1,50 do čak 2 KM. Domaća kruška, primjera radi u oktobru prošle godine, u marketima u BiH koštala je 1,25 KM, dok je sada 2,45 KM.

    Osim navedenog, više su i cijene pekarskih proizvoda, junećeg mesa, mlijeka, čokolade…

    Potrošačka korpa jedne porodice porasla je na više od 2.000 KM, što je za bilo koju porodicu u našoj zemlji, s pretpostavkom da dvoje radi i da imaju prosječna mjesečna primanja, ogroman iznos.

    Iskazane cijene nisu konačne već su minimalne ili prosječne u zavisnosti od proizvoda (Ilustracija: Klix.ba)
    Iskazane cijene nisu konačne već su minimalne ili prosječne u zavisnosti od proizvoda (Ilustracija: Klix.ba)
    “Lakše bi bilo nabrojati šta sve nije poskupjelo nego šta jeste. Svako poskupljenje za nas je opasno, jer mali je broj ljudi koji mogu kupiti sve neophodno za život, pa se u pitanje dovodi održivost porodice i egzistencija. Mi se već odričemo, u svoje i u ime svoje djece, mnogo čega, a to je nepovratna šteta. Ako ne uložimo u svoju djecu sada, pitanje je kako će oni nama to vratiti, a time će doći do ugrožavanja penzionog i zdravstvenog sistema i tako dalje. Nedostaje nam kvalitetna državna politika i strategija, pogotovo u poljoprivredi, jer smo mi jedina zemlja u kojoj se cijela jedna prosječna plata izdvaja za hranu. Hrana je danas najskuplja i taj sistem je neodrživ”, kazao je za Klix.ba Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara.

    Ukazao je Bago i na činjenicu da u našoj zemlji već desetak godina vlada princip puzajućih poskupljenja, ali je to ranije bilo lakše za podnijeti jer je iznos potrošačke korpe bio manji.

    “Ovo je sada izmaklo kontroli. Riječ je o procesu nebrige i lošeg upravljanja, koji dugo traju i iznos koji je potrošačka korpa dostigla sada je neostvariv za većinu stanovništva u BiH. Prema svim pokazateljima, u naredne dvije godine još veći broj građana će otići iz zemlje i pitanje je koliko će nas ostati ovdje. Sve ovo će doći na naplatu sigurno, jer ekonomija ne čeka”, kazao je Bago.

    Da se građani najviše boje povećanja cijena goriva, koje onda za sobom vodi i brojna druga poskupljenja, kazala nam je Gordana Bulić, iz Udruženja građana Klub potrošača Tuzlanskog kantona.

    “Mnogo više građana sada koristi vlastite automobile nego što je to bio slučaj prije pandemije i to zbog straha od zaraze, a s obzirom na to da većina nas vozi automobile stare od deset do petnaest godina, koji mnogo više troše, i izdavanja za gorivo su znatno povećana. Sve veće cijene goriva ne samo da smanjuju kućni budžet, nego direktno utječu i na rast cijena drugih proizvoda”, kazala je Bulić.

    Najveću promjenu cijene, kaže Bulić, imalo je jestivo ulje te kaže kako je cijena prije, pa čak i na početku pandemije, bila oko 1,80 KM, a trenutno se kreće i do 3,20 KM. Samo u pojedinim trgovinama, istakla je, ulje možete kupiti za 2,90 KM. Prema riječima Bulić, to je najviša cijena ulja koju ovo tržište pamti. Osim ulja, poskupjela je i piletina, čija je cijena sa oko osam porasla na više od 10 maraka.

    “S obzirom na to da veliki broj građana kupuje pekarske proizvode, veliki broj njih nam se javio i kazao kako je i njihova cijena porasla. Viša je i cijena junećeg mesa, kao rezultat poskupljenja stočne hrane, ali i niza drugih proizvoda. Za sve što se nalazi u prerađivačkom lancu osjetno je povećanje cijena. S obzirom na to da su kod nas penzije i plate zaista male, građani su na izmaku snage. Uz to se i potrošačka korpa promijenila te ona sada sadržava puno više proizvoda koji ranije nisu bili u njoj. Građani sada kupuju više voća te raznih suplemenata za jačanje imuniteta i organizma, a sve to košta”, istakla je Bulić.

    Ipak, Bulić se nada da će se cijene stabilizovati i da će građani BiH uskoro moći odahnuti i manje brinuti o tome kako preživjeti svaki mjesec. Ukoliko se to ne desi, pitanje je do kada će građani BiH sebi moći kupiti osnovne namirnice za život.

  • Suosnivač Twittera očekuje da će cijeli svijet biti pogođen hiperinflacijom

    Suosnivač Twittera očekuje da će cijeli svijet biti pogođen hiperinflacijom

    Suosnivač Twittera Jack Dorsey očekuje da će cijeli svijet biti pogođen hiperinflacijom.

    “Hiperinflacija će promijeniti sve. To se upravo dešava”, poručio je preko Twittera i dodao da će uskoro pogoditi Sjedinjene Američke Države i ostatak svijeta.

    To se desilo u trenutku kada je inflacija potrošačkih cijena u SAD-u najveća u posljednjih 30 godina i strahuje se da bi se stanje moglo dodatno pogoršati.

    Prema pisanju CNBC-a, iznenađujuće je to što je Dorsey, koji je također suosnivač kompanije Square i zagovornik kriptovaluta, upotrijebio izraz hiperinflacija – brzi rast cijena koji može uništiti valute i srušiti ekonomije država.

    Milijarder Paul Tudor Jones smatra da je posjedovanje bitcoina, kao jedne od kriptovaluta, dobar način da se zaštiti od inflacije.

    Guverner američke Centralne banke (FED) Jerome Powell je ukazao da će pritisak inflacije trajati duže nego što se to ranije očekivalo. Pretpostavlja da će se ovaj pritisak nastaviti i u sljedećoj godini. Očekuje da će ova banka imati vanredne mjere kojima će pomoći ekonomiji.