VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Cijena električne energije u Srpskoj neće se povećavati”

    “Cijena električne energije u Srpskoj neće se povećavati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da iako u cijelom svijetu dolazi do povećanja cijena električne energije u Republici Srpskoj do toga neće doći.

    • Kada su u pitanju naftni derivati, odluka je da ih “držimo” pod kontrolom. A to se najbolje vidi, kada izađete na ulicu i vidite da nema redova, kao na primjer u Velikoj Britaniji – istakao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci te dodao:
    • Cijenu nafte i naftnih derivata ne diktiramo mi, već globalna situacija. Znamo da povećanje energenata povećava i cijene troškova života. Statistički zavod Srpske će vrlo brzo izaći sa svim podacima u Republici Srpskoj – poručio je Dodik.
  • Rekordi na svjetskim tržištima, investitori u euforiji

    Rekordi na svjetskim tržištima, investitori u euforiji

    Berzanski indeksi na Američkoj berzi dostigli su najviši nivo u istoriji, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija koji su premašili očekivanja.

    Kompanije, međutim, upozoravaju na poremećaje u nabavci i rastu troškova poslovanja zbog inflacije i nedostatka radnika, ali su uspjele za sada da zadrže profitne marže prebacujući rast troškova na potrošače.

    Među najvećim dobitnicima juče je bio energetski sektor, sa prosječnim rastom od 1,6 odsto, zahvaljujući rastu cijena nafte.

    U fokusu ulagača ove sedmice biće redovna dvodnevna sjednica čelnika Američke centralne banke /FED/, koja počinje danas.

    Očekuje se da će čelnici FED-a odobriti plan smanjenja programa kupovine obveznica, vrijednog 120 milijardi dolara mjesečno, koji je podržavao likvidnost, a time i rast tržišta kapitala od početka pandemije virusa korona.

    Ulagači će pažljivo pratiti poruke u vezi sa ključnim kamatnim stopama i inflacije.

    Većina analitičara smatra da će FED početi da povećava kamate u drugoj polovini iduće godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.

    “Nastavlja se pozitivno raspoloženje u vezi sa zaradama, premda su neke velike kompanije podbacile u odnosu na očekivanja”, kaže Kristina Hooper, glavni analitičar u kompaniji Invesco.

    Cijene dionica juče su porasle i na londonskoj, frankfurtskoj i pariškoj berzi.

  • Krše li se prava građana konstantnim poskupljenjima i šta država treba učiniti da ih zaštiti

    Krše li se prava građana konstantnim poskupljenjima i šta država treba učiniti da ih zaštiti

    Proteklih mjeseci građani BiH nalaze se na udaru poskupljenja najpotrebnijih životnih namirnica. Kako vrijeme odmiče, cijene su sve više, a stabilizacija se očekuje tek na proljeće iduće godine. Sada se postavlja pitanje krše li se prava građana i šta država treba učiniti da ih zaštiti?

    Potrošačka korpa jedne porodice u Bosni i Hercegovini je porasla na iznos veći od dvije hiljade konvertibilnih maraka, zbog čega, nažalost, mnogi građani jedva preživljavaju, sklapajući kraj s krajem.

    Stručnjaci iz oblasti ekonomije navode da je aktuelna poskupljenja u BiH, posebno životnih namirnica, prouzrokovao set objektivnih ekonomskih okolnosti, odnosno faktora koji su izvan utjecaja domaće politike.

    “Konkretno, globalni oporavak vodi rastu potražnje što za posljedicu ima visoke cijene. Došlo je do restruktuiranja globalnih lanaca snabdijevanja, nevjerovatnog rasta transportnih troškova, naročito brodskog transporta, rasta cijena osnovnih faktora proizvodnje i slično. Tu su i inflatorne tendencije. Postoji bojazan i od stagflacije. Rast cijena je globalni fenomen. Dešava se u većini zemalja svijeta, tako i u Bosni i Hercegovini. Naša privreda ne može biti imuna na globalna dešavanja, naročito razumijevajući da smo mala otvorena ekonomija”, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Zima će biti posebno izazovna

    Stabilizaciju cijena u našoj zemlji on očekuje do proljeća naredne godine, naglasivši da će zima biti posebno izazovna.

    “Postoji opravdana mogućnost daljeg rasta cijena shodno eskalaciji energetske krize, odnosno rast cijena nafte i naftnih derivata, električne energije i prirodnog plina. Tokom zime raste potražnja za energijom. Shodno navedenom, moguće da će u narednom periodu značajan broj građana, pored relativno viših izdataka za osnovne životne namirnice, imati problema i sa finansiranjem zadovoljenja energetskih potreba. Očekivani rast cijene električne energije za privredu od januara naredne godine može indirektno utjecati na dodatni rast cijena proizvoda/usluga”, prognozira Čavalić.

    U aktuelnom periodu postavlja se pitanje da li i kako vlasti građane mogu i trebaju zaštititi od poskupljenja, a Čavalićev odgovor se ogleda u tome da u ovom trenutku ne postoje jasne politike zaštite, barem ne u kratkom roku.

    “Ono što se sada može uraditi jeste fokusirana zaštita onih najviše ugroženih, odnosno građana sa minimalnim ili nikakvim primanjima i slično. To se može uraditi kroz uspostavu funkcionalnog sistema robnih rezervi, naročito u Federaciji BiH i na nivou kantona. Pravo je vrijeme da se pokrenu reforme fiskalnog okvira, smanjenja fiskalnog opterećenja na rad, što bi omogućilo rast neto plaća od 200 do 300 KM, što je polazište za minimalac od 700 KM. Vlast mora raditi i na unapređenju poslovanja velikih javnih kompanija, kao i funkcionalnosti socijalnih sistema poput zdravstvenog, sistema socijalne zaštite i slično. Na taj način bi se pomoglo građanima”, smatra Čavalić.

    Neopravdana povećanja cijena

    Rast cijena osnovnih životnih namirnica u Udruženju za zaštitu potrošača BiH evidentiraju već okvirno šest mjeseci, ističući da je on veći od prosjeka iz ranijih godina.

    Kako nam je kazala predsjednica udruženja Gordana Bulić, iako je pandemija koronavirusa sada u ekonomskom smislu došla na naplatu, aktuelna situacija se koristi i za neopravdano poskupljenje određenih proizvoda.

    “Mi imamo i neopravdane najave poskupljenja određenih proizvoda, misleći na mlinsko-pekarske proizvode, brašno i pšenicu. Bez obzira na koronu, iz Srednje Evrope, iz koje najviše uvozimo, nismo imali informacija da su zasijane manje površine i da je manji rod pšenice, a uslovi za uzgoj i žetvu su bili veoma dobri, uz prinose”, ističe Bulić, navodeći da je život građana u našoj zemlji trenutno narušen.

    Iako je na bh. tržištu prisutno slobodno formiranje cijena, sada se nameće i pitanje koje se tiče eventualnog kršenja prava potrošača kontinuiranim poskupljenjem proizvoda?

    Bulić kaže da u Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini nigdje nije navedeno da se njihova prava krše ukoliko nešto poskupi. Međutim, naša sagovornica dodaje da postoje druga prava, poput socijalnih koja se sada evidentno krše.

    “Mi imamo pravo na sigurnost i kvalitet života koji se obezbjeđuje posebnim instrumentima, socijalnim programima i mjerama države. Sasvim sigurno da su naša prava kao građana narušena nepoštivanjem toga te nečinjenjem ničega da se građani zaštite i olakša im se situacija u kojoj se nalazimo”, naglasila je predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača BiH.

    Period u kojem se nalazimo pravo je vrijeme za aktiviranje robnih rezervi, međutim s obzirom na to da naša zemlja ne raspolaže dovoljnim količinama namirnica u tom sistemu, teško se može utjecati na promjenu cijena na tržištu. To je pokazatelj loše socio-ekonomske politike koja se vodi u Bosni i Hercegovini pa zbog toga građanima jedino preostaje da se do proljeća snađu kako znaju i umiju.

  • Musk: Ako UN objasni kako će dva posto mog novca riješiti problem gladi u svijetu, uradiću to

    Musk: Ako UN objasni kako će dva posto mog novca riješiti problem gladi u svijetu, uradiću to

    Glavni direktor kompanije Tesla Elon Musk odgovorio je na tvrdnju UN-ovog zvaničnika da bi dva posto njegovog bogatstva bilo dovoljno da se riješi problem gladi u čitavom svijetu. Želi da mu se objasni na koji konkretno način bi se to uradilo.

    Direktor Programa za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) David Beasley je prije nekoliko dana izjavio za CNN:

    “Za 42 miliona ljudi, koji će doslovno umrijeti ako im ne pomognemo, dovoljno je šest milijardi dolara.”

    Zatim je naveo kako bi Elon Musk i Jeff Bezos, najbogatiji ljudi na svijetu, mogli riješiti ovaj problem.

    “Ako WFP može opisati na Twitteru kako će tačno šest milijardi dolara riješiti glad u svijetu, odmah ću prodati Tesline dionice i učiniti to”, napisao je Musk.
    Dodao je da objašnjenje, tj. finansijski plan, mora biti transparentan kako bi javnost mogla precizno vidjeti kako se novac troši.

  • Brčko od MMF-a neće dobiti ni marke od 600 miliona

    Brčko od MMF-a neće dobiti ni marke od 600 miliona

    Iako je Brčko distrikt zatražio od entitetskih vlada u BiH da iz svoje kvote novca koji su dobile od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odvoje dio i za institucije distrikta, male su šanse da će se to dogoditi.

    Potvrdio je to izvor “Nezavisnih novina” iz brčanskih institucija, koji ističe da se u međuvremenu nije ništa dogodilo na tom planu.

    “Kada je u pitanju konkretno ova tranša, ne vjerujem da će biti nešto od toga. Od neke iduće, vjerovatno će biti sredstava i za Brčko”, rekao je sagovornik “Nezavisnih novina”.

    Skupština Brčko distrikta razmotrila je ranije informaciju o podjeli finansijske pomoći BiH od MMF-a teške 300 miliona evra, iz koje je isključen distrikt, i donijela zaključak da se, u skladu sa konačnom arbitražnom odlukom, pozove supervizor za Brčko da prema svojim nadležnostima pomogne u rješavanju ove situacije, dok je gradonačelnik zadužen da pripremi neophodnu dokumentaciju u slučaju pokretanja spora.

    Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta, potvrdio je za “Nezavisne novine” da sudski spor ne podržava.

    “Ja i dalje smatram da, bez obzira na sve, pokretanje bilo kakvog spora ne dolazi u obzir. Mi treba da gradimo odnose s entitetima ne samo na osnovu učešća u međunarodnim pomoćima. Entiteti nama pomažu po pitanju električne energije i nizu drugih osnova”, rekao je Milić.

    Esed Kadrić, gradonačelnik Brčkog, čiju izjavu juče nismo uspjeli dobiti, rekao je ranije da distrikt traži dva odsto od tih sredstava shodno ranijoj podjeli medicinske pomoći, što je oko 13 miliona KM, ali da bi bilo sasvim dovoljno da je dobijen jedan odsto od toga, odnosno 6,5 miliona KM.

    “Sredstva MMF-a namijenjena su stabilizaciji budžeta u entitetima i distriktu. Izostalo je zasjedanje Fiskalnog savjeta BiH, u kojem je Brčko član i gdje se moglo uticati na raspodjelu tih sredstava”, rekao je ranije Kadrić.

    Inače i Vlada Republike Srpske prilikom pregovora o raspodjeli sredstava od MMF-a tražila je 38 odsto tih sredstava s obzirom na to da se ona doznačavaju za pomoć u prevazilaženju posljedica virusa korona te da je ranije dogovoreno da se ta vrsta pomoći dijeli na taj način. Međutim, na kraju je pristala i na 33 odsto, onako kako je definisano Memorandumom o razumijevanju BiH sa MMF-om iz 2016. godine. Upravo u tom memorandumu i jeste problem s obzirom na to da je njime definisano da se sredstva MMF-a dijele na način da dvije trećine pripadaju FBiH, a trećina Republici Srpskoj, dok se Brčko distrikt uopšte ne spominje.

    Dosadašnja praksa, kada je riječ o sredstvima MMF-a, bila je da Fiskalni savjet BiH donosi odluku o raspodjeli, a s obzirom na to da i Brčko distrikt tu ima svog predstavnika, uvijek su dobijali dio tih sredstava.

    Ovoga puta, s obzirom na to da se radi o sredstvima po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja, nije zasjedao Fiskalni savjet BiH jer se ne radi o klasičnom aranžmanu.

    Kada je riječ o uplati ovih sredstava Brčko distriktu, tokom pregovora o raspodjeli sredstava iz SDA su ranije saopštili da neće pristati ni na šta osim na dvije trećine sredstava jer to FBiH pripada na osnovu memoranduma, istovremeno predlažući da entiteti po 0,5 odsto sredstava koja su dobili doznače distriktu Brčko.

    To je upravo oko 6,5 miliona KM, jer je RS pripalo malo više od 200 miliona KM, a FBiH malo više od 402 miliona KM.

  • Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Bivši dugogodišnji političar Zlatko Lagumdžija smatra da se u sljedećih pet godina autoputem, željeznicom i digitalnom infrastrukturom treba povezati šest glavnih gradova u šest država regiona, Zapadnog Balkana.

    Kako su saopćili iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, čiji je predsjednik, u Skoplju je bio učesnik dvodnevnog skupa kojem su prisustvovali ekonomisti Ujedinjenih nacija. Istaknuto je da je skup bio posvećen ostvarivanju samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

    Lagumdžija se obratio u uvodnom izlaganju o ekonomskoj regionalnoj saradnji u samoodrživom razvoju, Zelenom dogovoru i aktivnostima na uspostavi mreže Zapadnog Balkana za samoodrživi razvoj te njenog integrisanja u razvojnu mrežu Evropske unije.

    Posebno je istakao važnost podrške političkih i ekonomskih čelnika za realizaciju ključnih razvojnih prijedloga iz zajedničkog izvještaja Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, Internacionalnog centra Nizami Ganjavi (NGIC) i Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku (NCAFP).

    Bivši predsjednik SDP-a istakao je sljedeće:

    “Ekonomski prioritet je uspostava zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana koje bi u pet godina region i EU dovelo do jedinstvenog tržišta Evropske Unije, u koje bi bile integrisane svih šest država Zapadnog Balkana:

    Intergrisanje najavljenog Zelenog dogovora Zapadnog Balkana u evropski Zeleni dogovor, i to kroz digitalnu transformaciju i izlaznu strategiju korištenja uglja. To bi moralo dati vidljive rezultate u navedenom periodu. Podrška SAD-a i EU je u ovome nezaobilazna te predstavlja zajednički interes svih aktera;

    Uspostava transportne (autoput i željeznica) i digitalne infrastrukture kojom bi se u narednih pet godina povezalo svih šest glavnih gradova u šest država regiona”, poručio je Lagumdžija.

    Kako je navedeno u Fondaciji društva zajedničkih vrijednosti, cilj ovog skupa je izrada prijedloga aktivnosti UN-ovog razvojnog programa za unapređenje regionalnih integracija i ekonomske saradnje kroz napredak u realizaciji samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

  • Odobren istorijski dogovor o uvođenju globalnog poreza

    Odobren istorijski dogovor o uvođenju globalnog poreza

    Predsjednici država i vlada G20 odobrili su danas istorijski dogovor o reformi međunarodnog poreznog sistema, koji bi trebao ukinuti poreska utočišta uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija.

    “Danas su svi predsjednici zemalja G20 odobrili istorijski dogovor o novim međunarodnim poreskim propisima, pa tako i o minimalnom međunarodnom porezu, koji će prekinuti nadmetanje u smanjivanju poreza kada je riječ o oporezivanju kompanija”, rekla je u saopštenju američka ministarka finansija Dženet Jelen.

    Dogovor će vrijediti u 136 zemalja

    Nova pravila bi trebala stupiti na snagu 2023., a službeno će se potvrditi u završnoj izjavi G20 u nedjelju, rekli su izvori bliski pregovorima u Rimu.

    Dogovor je početkom oktobraa postiglo 136 zemalja koje s više od 90 odsto sudjeluju u svjetskom BDP-u, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Reforma treba omogućiti ovim zemljama da, zahvaljujući ovom minimalnom porezu, ostvare dodatnu zaradu od nekih 150 milijardi dolara. 

    Dio dogovora je u tome da dio poreza na dobit multinacionalne kompanije plaćaju u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. Dakle, porez više ne bi plaćale u zemlji u kojoj su službeno registrovane.

    Žele spriječiti goleme korporacije da plaćaju smiješno male poreze

    Misli se na kompanije koje u svijetu ostvaruju promet veći od 20 milijarda evra i kojih je rentabilnost veća od 10 odsto. Taj bi se prag nakon sedam godina mogao spustiti na 10 milijardi.

    Zadaća ove reforme je spriječiti da multinacionalne kompanije, posebno GAFA (skraćenica za Google, Amazon, Facebook i Apple), koje su izvukle veliku korist iz pandemije kovida-19 i restriktivnih mjera, plaćaju smiješno male poreze u odnosu na prihode.

    Uvodi se minimalni porez na dobit multinacionalih kompanija

    Drugi dio reforme je uvođenje minimalne poreske stope od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija. Države će sada moći naplaćivati ​​porez od kompanija čak i ako su već platile niže poreze u drugim državama kako bi se nadoknadila razlika. 

    Činjenica da su se Irska, Mađarska i Estonija početkom listopada u zadnji čas priključile dogovoru omogućila je OECD-u da završi pregovore baš uoči sastanka na vrhu u Rimu.

    Njihovo je pridruživanje veoma važno jer Francuska želi iskoristiti svoje predsjedanje Evropskim savjetom od januara 2022. kako bi donijela evropsku uredbu o minimalnom porezu, za koju je potrebna jednoglasna odluka.

  • Apple više nije najvrednija kompanija na svijetu, s trona je skinuo Microsoft

    Apple više nije najvrednija kompanija na svijetu, s trona je skinuo Microsoft

    Apple više nije najvrednija kompanija na svijetu. To je sada Microsoft. I to nakon tržišne kapitalizacije od skoro 2,49 biliona dolara.

    Appleova tržišna kapitalizacija iznosila je 2,46 biliona dolara. Iz ove kompanije saopćili su da nisu uspjeli ispuniti očekivanje Wall Streeta o prihodima u posljednjem kvartalu, a što je posljedica poremećaja u globalnom lancu opskrbe.

    Tim Cook, izvršni direktor Applea, izjavio je za televiziju CNBC da će manjak prihoda biti šest milijardi dolara te da očekuje još gore probleme u globalnom lancu opskrbe.

    Prodaja iPhonea od početka ove godine veća je za 47 posto, ali je taj postotak manji od očekivanja analitičara.

    S druge strane, Microsoft je premašio očekivanja. Ove godine imao je rast prihoda od 22 posto, u odnosu na prošlu godinu. To je najveći rast od 2018.

    Apple je bio prva kompanija sa tržišnom kapitalizacijom od bilion, odnosno dva biliona dolara. Time je premašila tržišnu kapitalizaciju saudijskog naftnog giganta Saudi Aramca, piše CNBC.

  • Squid: Kriptovaluta za nekoliko dana skočila 23.300 odsto

    Squid: Kriptovaluta za nekoliko dana skočila 23.300 odsto

    Ako ste obožavatelj koji želi da izrazi privrženost korejskoj seriji Squid Game imamo dobru vest za vas – postoji kriptovaluta za to.

    Squid, kojim se u utorak trgovalo za oko jedan cent, u petak je dostigao 2,34 dolara. što je skok za više od 234 puta ili preko 23.400 odsto.

    Njegova tržišna kapitalizacija, ili ukupni obim na tržištu, iznosi 184 miliona dolara, prenosi portal Kliks.

    Distopijska priča o grupi ljudi prisiljenih da za novac igraju smrtonosne dečje igrice, postala je viralna senzacija.

    Squid (lignja) je ono što je poznato kao “play-to-earn” kriptovaluta, gde ljudi kupuju tokene da bi igrali u onlajn igricama gde mogu zaraditi više tokena. One se zatim mogu zameniti za druge kriptovalute ili novac.

    U slučaju Squida, mnogi kupci će biti igrači koji žele da igraju u onlajn igrici programa, koja počinje u novembru.

    “Što se više ljudi pridruži, to će biti veći fond nagrada”, navodi se u beloj knjizi platforme, u kojoj se kaže da će programeri uzeti 10 posto startnine, a preostalih 90 posto će dobiti pobednik.

    Pojedinačne runde imaju troškove pridruživanja – naprimer, igranje 1. runde: Crveno svetlo, zeleno svetlo koštaće igrača 456 „lignji“ – sa ukupno šest rundi koje postaju sve skuplje.

    “Ova kriptovaluta se pridružuje dugoj i rastućoj listi digitalnih novčića i tokena koji se povezuju sa slučajnim memovima ili kulturnim fenomenima. Zanimljivo je da mnogi takvi novčići brzo privlače investitore, što dovodi do divlje formiranih vrednosti. Naivni maloprodajni investitori koji budu uhvaćeni u takva špekulativna ludila suočavaju se s rizikom od značajnih gubitaka”, rekao je ekonomista sa Univerziteta Kornel Isvar Prasad za BBC.

    Play-to-earn (igraj za zaradu) igre postale su sve popularnije tokom pandemije jer je rast onlajn igara podstakao razvoj tehnološkog sektora GameFi koji kombinuje zabavu sa pravim alatima za zaradu novca.

    Očekuje se da će metaverzum pomoći ovom sektoru da se još više razvija.

    Nisu samo kriptotrgovci imali koristi od popularnosti Squid Gamea. Netfliksove pretplate su porasle kada je program objavljen. Prema Blumbergu, smatra se da korejska serija vredi oko 900 miliona dolara za striming tog diva, nakon što je koštala samo 21,4 miliona dolara.

  • “Lokalne zajednice će morati da se prijavljaju” Višković poručio da Vlada RS izdvaja 20 miliona KM za investiranje širom Srpske

    “Lokalne zajednice će morati da se prijavljaju” Višković poručio da Vlada RS izdvaja 20 miliona KM za investiranje širom Srpske

    Vlada Republike Srpske izdvojiće u narednom periodu 20 miliona KM za investiranje širom Republike Srpske, najavio je premijer Radovan Višković u Istočnom Sarajevu.Višković je pojasnio da taj novac neće biti uplaćen lokalnim zajednicam već će one za sve projekte morati provoditi zakonom propisane aktivnosti.

    Lokalne zajednice će morati da se prijavljaju na javne pozive, raspisivaće se tenderi i Vlada će direktno sredstva uplaćivati na račnu izvođača radova – rekao je Višković novinarima poslije sastanka sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva LJubišom Ćosićem i načelnicima opština u sastavu Istočnog Sarajeva.

    Višković je ocijenio da je sastanak bio interesantan i da mu je drago da je čuo što je bitno za lokalne zajednice u sastavu grada Istočno Sarajevo.

    On je danas upoznao načelnike i o mjerama koje Vlada namjerava preduzeti.