Roba uvezena iz Еvropske unije i Meksika suočiće se sa carinskom stopom od 30 odsto počev od 1. avgusta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u pismima objavljenim na njegovoj društvenoj mreži u subotu.
Ovo dolazi poslije nade ЕU da će postići sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om za blok od 27 zemalja.
Ranije ove nedjelje, Tramp je najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil, kao i carinu od 50 odsto na bakar.
Stambeni krediti Investiciono–razvojne banke Republike Srpske, namijenjeni mladim bračnim parovima, uskoro bi mogli doživjeti ozbiljne promjene. V.d. direktora IRBRS Boris Knežević rekao je za Provjereno.info da su aktuelni uslovi neprihvatljivi i da će inicirati njihovu izmjenu kako bi kreditiranje bilo dostupnije većem broju građana.
“Na sajtu imate kreditnu liniju za stambene kredite i kategorije. Po meni je ona neprihvatljiva u ovom momentu. To je nešto što ću sigurno već u narednom periodu mijanjati. Tamo su kategorizovani bračni parovi do 30 godina, kod nas su sada mladi bračni parovi do 40 godina”, kazao je Knežević.
Podsjeća da se pronatalitetna politika Republike Srpske kreće u pravcu da se vještačka oplodnja finansira do 40 godina.
“Sve je usmjereno na taj nekakav okvir od 40 godina i to treba omogućiti bračnim parovima do 40 godina, te stambene kredite. Imate jednu diskriminaciju pa se kaže u uslovima “za fakultetski obrazovane”. Mislim da je to stvarno neprihvatljivo. Uopšte nije bitno da li je čovjek fakultetski obrazovan ili ne, ima pravo da pristupi istoj kreditnoj liniji kao i onaj što je fakultetski obrazovan. To je možda poruka da oni koji nisu fakultetski obrazovani treba da odu odavdje. To ćemo mijenjati sigurno”, objasnio je Knežević.
Najavio je i da će nova pravila obuhvatiti širi krug korisnika. Neće to biti krediti samo za bračne parove nego i za pojedince. “Usaglašavaćemo se sa komercijalnim bankama, ali taj sistem koji je sada na snazi, po meni je neprihvatljiv. Ponovo vam kažem, došao sam tu tek drugu sedmicu, mislim da sam uradio mnogo da obuhvatim sistem, da dođem do informacija ali u narednom periodu to je prvo što ću tražiti da se promijeni”, zaključio je Knežević.
Šume Republike Srpske završile su prvo polugodište ove godine u minusu od šest miliona maraka, što je duplo više nego u istom periodu prošle godine.
Generalni direktor „Šuma Srpske“ Blaško Kaurin potvrdio je za CAPITAL da će ovo preduzeće prvo polugodište sigurno završiti u minusu.
Iako nije mogao da govori o konkretnim brojkama, on nije negirao saznanja CAPITAL-a o višemilionskom minusu poslije drugog kvartala ove godine.
– Meni su jutros iz finansija rekli da su finansijski pokazatelji takvi da će minus sigurno biti četiri miliona maraka, ali da je moguće da to bude i više. Međutim, pošto još nije sve obračunato i završeno, precizne podatke ćemo imati tek u ponedjeljak ili utorak – kaže Kaurin.
On ima opravdanje za loše finansijske pokazatelje i kaže da je u prvom polugodištu ove godine bilo višestruko manje radnih dana u šumarstvu, nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
Pored toga, Kaurin kaže da je veliki problem to što je, kako kaže, jednostavno stala roba.
– Da smo ove godine imali isto radnih dana kao prošle godine umjesto što smo imali duplo manje, mi bismo sa ovogodišnjim stepenom proizvodnje imali drugačiji rezultat. Međutim, nije rješenje samo u proizvodnji i u tome da natjeramo sjekače i traktore u šumu, jer njih mora da prati i prodaja šumskih drvnih sortimenata, a to je izostalo i to ne našom krivicom – kaže Kaurin.
On dodaje da su stalno bili pod ogromnim pritiskom resornog ministra da podižu proizvodnju, odnosno sječu i izvoz, ali ističe da otprema jednostavno nije pratila sječu i izvoz, što u konačnici, kako kaže, mora da dovede do lošeg finansijskog izvještaja.
On precizira da su sječa i izvoz na oko 90 odsto od plana, dok je otprema znatno niža, što je ozbiljan problem.
Kaurin kaže da će otprilike isti broj šumskih gazdinstava kao i prošle godine biti u minusu, ističući da su neki gubitaši popravili rezultat, ali neki su i pogoršali, uglavnom zbog vremenskih neprilika sa početka ove godine.
Na pitanje da li slanjem radnika na čekanje uz obrazloženje da se to radi zbog kratkoročno i dugoročno narušene likvidnosti praktično otvoreno priznaje da „Šume“ imaju višak radnika, Kaurin kaže da „Šume“ imaju višak neradnika.
– Mi smo od Fonda zdravstva i drugih nadležnih organa tražili provjere za oko 370 radnika koji su dostavili rješenja o umanjenoj radnoj sposobnosti. Ne kažem ni slučajno da su svi ti ljudi dostavili lažna rješenja, ali nije normalno da neko radi u šumama, a da je alergičan na list i drveće ili da počne da kiše i kašlje čim vidi zelenu boju – kaže Kaurin, dodajući da će početkom naredne sedmice izaći u javnost sa podacima o stanju u „Šumama“ poslije prvih šest mjeseci ove godine.
Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.
Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.
Direktor preduzeća “Sekundarac” iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.
“Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou”, tvrdi on.
Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.
“Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala”, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.
I u banjalučkom preduzeću “Prizma komerc” potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.
“Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.
Direktor trebinjskog preduzeća “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.
“Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM”, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.
Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.
Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.
“Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu”, kazao je Jokić.
Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.
“Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina”, rekao je Jokić.
Čeličane
Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.
“Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom”, pojasnio je Jokić.
Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je račun koji je dostavljen BiH radi isplate duga slovenačkom “Viaductu” otvoren na Kanalskim ostrvima.
“Nije moguće uplatiti sredstva na račun koji su dostavili advokati”, rekao je Amidžić.
Vlasnička struktura same firme kojoj bi se to uplatilo je, kako je dodao, dosta kompleksna.
“Ovdje sigurno niti su čista niti su normalna posla”, rekao je Amidžić.
Dodao je da je poznato da se dug može ustupiti ili prodati, ali nema informacija da se to u konkretnom slučaju desilo.
“Taman da je prodat, zar mi u BiH nemamo pravo da znamo kako će se ta sredstva dijeliti, tih 110 miliona maraka”, rekao je Amidžić.
Vlasnik te firme na Kanalskim ostrvima, dodaje Amidžić, ima još takvih 40 firmi.
“Kada je u pitanju BiH, vrijeme je da stane arbitražni turizam”, poručio je Amidžić.
Inače, Kanalska ostrva ili Normanska ostrva su grupa ostrva u kanalu Lamanš, ispred obale francuskog departmana Manš.
Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske održala je 9. jula, u Banjaluci, 479. redovnu sjednicu kojom je predsjedavao vršilac dužnosti direktora IRB RS, Boris Knežević.
Plata direktora i članova Uprave Investiciono-razvojne banke Republike Srpske smanjene je za 20 odsto, dok ostalim radnicima zarade ostaju nepromijenjene.
Na sjednici je Uprava upoznata sa sveobuhvatnom analizom stanja Banke, koju je v.d. direktora proveo u prethodnih osam dana od preuzimanja dužnosti.
Analiza je rezultat intenzivnog timskog rada, realizovanog kroz posebne radne grupe formirane na osnovu ovlaštenja definisanih Zakonom o IRB RS i Statutom Banke. Radne grupe su činili zaposleni IRB RS, čijim je angažmanom pružena značajna podrška u identifikovanju ključnih organizacionih, kadrovskih i finansijskih aspekata poslovanja.
Analizom je utvrđeno da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada. U tom kontekstu, v.d. direktora je pokrenuo inicijativu za apsolutnu racionalizaciju troškova isključivo na nivou Uprave Banke, kroz sljedeće mjere:
Smanjenje plata direktora i članova Uprave za 20%;
Potpuno ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24h;
Ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave;
Ukidanje svih naknada za članstvo u komisijama, koje su imali članovi Uprave;
Potpuno ukidanje korišćenja poslovnih kartica od strane članova Uprave;
Potpuno ukidanje troškova po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke.
Naglašavamo da se navedene mjere odnose isključivo na Upravu Banke. Svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni IRB RS neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.
Navedene mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB RS na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini.
Takođe, analizom je utvrđeno da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja. Prema tome, IRB će u narednom periodu usmjeriti sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa, ne osvrćući se na bilo koji pritisak od strane dužnika, ukoliko je isti postojao u prethodnom periodu.
Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa.
IRB RS ostaje posvećena principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti, sa ciljem da postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske, prenosi Provjereno.info.
Direktor Knežević se ovom prilikom iskreno zahvalio svim radnicima na profesionalnosti, posvećenosti i saradnji.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u utorak da će “vrlo uskoro” uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.
Govoreći na sednici kabineta u Beloj kući, Tramp je ponovio pretnju koju je prvi put izneo u nedelju.
“Svako ko je u BRIKS-u uskoro će plaćati 10 odsto carine… Ako su članovi BRIKS-a, moraće da plate 10 odsto… i neće dugo ostati članovi“, izjavio je američki predsednik, prenosi Rojters.
Američki predsednik je, takođe, izjavio da je BRIKS formiran s ciljem da ugrozi Sjedinjene Države i ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute.
“BRIKS je osnovan da uništi naš dolar, da ga skloni sa pozicije svetskog standarda“, izjavio je Tramp i dodao: “Ako žele da igraju tu igru, mogu, ali ja mogu da igram i jače.”
Dodao je da bi gubitak dolara kao svetske rezervne valute za SAD bio: “Kao da smo izgubili veliki svetski rat. Ne bismo više bili ista država.“
BRIKS je prošle godine proširen i sada, pored Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, uključuje između ostalog i Iran i Indoneziju, a lideri okupljeni na samitu u Rio de Žaneiru u više navrata su kritikovali vojne i trgovinske politike Sjedinjenih Država.
Na pitanje o Trampovoj najavi carina, tokom samita BRIKS-a održanom tokom vikenda u Rio de Žaineru, predsednik Brazila Inasio Luiz Lula da Silva je rekao da „svet ne želi cara“, aludirajući na Trampa, navodi Rojters.
Ranije juče, tokom obraćanja novinarima u Braziliji nakon razgovora sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, Lula je istakao da ne prihvata nikakve pritužbe u vezi sa samitom BRIKS-a.
“Ne slažemo se s tim da predsednik SAD sugeriše uvođenje carina zemljama članicama. To nije prihvatljivo“, rekao je Lula.
Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.
Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.
“Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.
Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.
Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.
On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.
Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?
Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.
Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.
Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.
Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.
Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.
Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata.
Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.
Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.
Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.
Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.
“Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.
Iz Poreske uprave navode da je naplaćeni iznos veći za tri odsto nego što je planirano za taj period.
– Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat – rekao je direktor Poreske uprave Goran Maričić.
Prema njegovim riječima, najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi KM, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.
On je naveo da je po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci ove godine prikupljeno za po devet procenata više.
– Direktni porezi su ove godine naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM više nego u prvoj polovini prošle godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM – precizirao je Maričić.
On je pojasnio da je naplata ovog prihoda manja zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. godinu iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza.
– Kod ostalih javnih prihoda, naplata u prva dva kvartala ove godine iznosila je 295,3 miliona KM, što je za osam odsto više u odnosu na uporedni period – naveo je Maričić.
On je napomenuo da je po osnovu taksa i naknada prikupljeno 141,9 miliona KM ili šest procenata više, saopšteno je iz Poreske uprave.
– Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 14 odsto, kazni za 12 odsto, te koncesionih naknada za tri procenta – precizirao je Maričić.
Što se tiče samo juna ove godine, Maričić je rekao da je naplata iznosila 352,5 miliona KM, što je za oko 39,4 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Rezultati ankete Centralne banke pokazuju da je očekivana inflacija za ovu godinu manja nego predviđanja od 4,2 odsto iz marta, a na niže je revidirana i inflacija za 2026. godinu.
– Pad ovih očekivanja ukazuje na to da finansijske institucije nisu bile iznenađene intenzitetom inflatornih pritisaka, s obzirom na to da su prethodne prognoze za 2025. godinu bile oko 3,6 odsto i više – pojasnili su iz Banke.
Iz Banke navode da očekivanje za narednu godinu potvrđuje relativno prilagođavanje jakim negativnim rizicima i potrebi za kontinuiranim praćenjem agregatne potražnje, naročito potrošnje.
U novijem periodu, ističu iz Centralne banke, vidljiv je određeni napredak ka stabilizaciji inflatornih očekivanja, ali je važno naglasiti da se očekivanja o inflaciji ne bi trebala formirati sa nerealnim optimizmom.
– Umjesto toga, ona moraju biti bazirana na realnim ekonomskim pokazateljima, uključujući činjenicu da je u BiH prisutna i uvozna inflacija. Očekivana inflacija ostaje važan pokazatelj ekonomskog segmenta i ključan faktor u odlučivanju centralnih banaka, preduzeća i potrošača – istakli su iz Banke.
Iz Banke navode da neprekidno praćenje i realističko sagledavanje inflacije, uz pravovremene i odlučne mjere ekonomske politike, ostaje neophodno kako bi se ublažili negativni efekti i očuvala makroekonomska stabilnost.