VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Uveliko bankrotirali?

    Uveliko bankrotirali?

    Evergrande se muči sa isplatama kamata, i zbog toga rasprodaje korporativne privatne avione, luksuzne nekretnine i delove svog poslovnog carstva.

    U međuvremenu, jedan nemački finansijski analitičar tvrdi da trenutno svedočimo prikrivanju monumentalnih razmera.

    Kreditni analitičar Marko Mecler je u više navrata istakao da je skeptičan po pitanju niza medijskih izveštaja koji se pozivaju na anonimne izvore koji redom tvrde da je Evergrande uspeo da ispoštuje rokove za isplatu kamata na obveznice, piše portal Asiamarkets, prenosi Blic.

    “Činjenica da ne postoje potvrde o prijemu uplate iz bilo kog zvaničnog izvora i da se izvori tretiraju na tako netransparentan način izaziva zabrinutost”, rekao je Mecler u intervjuu za nemački magazin Menadžer.

    O čemu to Mecler priča?

    Pogledajmo kako su do sada, putem finansijskih medija, stizale informacije o Evergrandeovim rokovima za otplatu kamata na obveznice.

    Svaki rok je podigao veliku zabrinutost na globalnim tržištima kako se približavao, i ta velika zabrinutost je ubrzo nestajala kada su objavljivane vesti da je rok ispoštovan “za dlaku”.

    Mecler kaže da je uradio svoj domaći zadatak i da se uprkos raspitivanju kod brojnih investitora, još uvek nije sreo sa potvrdnom informacijom o naplati nijedne od ovih kamata.

    “Evergrande i Sitibank nisu ni jednom zvanično potvrdili uplatu 83 miliona duga do sada. Pitali smo mnoge investitore koje poznajemo i niko nam nije ništa potvrdio. Jedini izvor, na kog se poziva i Njujork tajms i drugi mediji, navodno anonimni čovek iz bankarskog sektora se redovno javlja nekoliko sati pre isteka roka i kaže da je dobio uplatu”, kaže Melcer.

    Da li je Evergrande bankrotirao?

    U zakonskom smislu Evergrande nije bankrotirao, niti portal AsiaMarkets tvrdi da se akcijama ove kompanije trguje dok je ona insolventna. Ipak, bivši direktor Fič Rejtingsa, Mecler, kaže da veruje da je bankrot u punom jeku u toj kompaniji.

    “Evergrande i Sitibank, nisu zvanično potvrdili nijednu uplatu čak iako je prošlo više od 30 dana od poslednjeg roka”, kaže Melcer i dodaje da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je taj novac uopšte uplaćen bilo kome osim individualnim kreditorima nekih ofšor obveznica koje je kompanija kupovala.

    Prema njihovom mišljenju, kaže, to očigledno znači da je Evergrande uveliko bankrotirao. Ovo znači i da su sve ostale obveznice tehnički već sada neispunjene obaveze.

    “To znači i da investitori tehnički mogu vueliko da podnesu zahtev za stečaj”, nastavlja Melcer i zaključuje da ako Evergrande ikada bude likvidiran, moći će da isplate samo 5 odsto ukupnih obaveza.

    Šta još treba da isplate?

    Ako je Melcerova teorija tačna, u narednom periodu ćemo osetiti još veća talasanja na globalnim tržištima.

    Već u sredu 10. novembra ističe grejs period za isplatu kamata, na 3 američke obveznice, ukupne vrednosti 148,2 miliona dolara. Isti grejs period su imali i za plaćanja na dan 24. oktobra i juče 06. novembra. Ukupno Evergrande je trebao da izdvoji oko 317,5 miliona dolara.

  • Vrtoglavo će rasti cijene bezalkoholnih pića i vode

    Vrtoglavo će rasti cijene bezalkoholnih pića i vode

    Prekomjeran uvoz vode i drugih bezalkoholnih pića u BiH, skok cijena sirovina i energenata za proizvodnju, kao i prošlogodišnja zatvaranja sektora ugostiteljstva i hotelijerstva usljed pandemije virusa korona samo su neki od problema proizvođača ovih pića, zbog čega će doći do vrtoglavog rasta cijena ovih proizvoda u BiH.

    Na ove probleme upozorili su u petak na sjednici Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kojoj su prisustvovale vodeće kompanije iz ove oblasti industrije, a čija je osnovna djelatnost proizvodnja bezalkoholnih pića i vode.

    Na sjednici ove grupacije diskutovano je o Nacrtu novog Zakona o PDV-u, saopštili su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, a kako su za “Nezavisne novine” poručili iz kompanija koje se bave ovom vrstom proizvodnje, zbog problema sa kojima se oni suočavaju, a to su u prvom redu visoke cijene sirovina i ambalaže, biće prinuđeni da podignu i cijene svojih proizvoda.

    Članovi ove grupacije su predstavili svoju analizu sektora proizvodnje i prodaje bezalkoholnih pića, vode i voćnih sokova u BiH, a diskutovali su i o prijedlozima realnog sektora u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede u oblasti indirektnih poreza.

    Marinko Dokić, komercijalni direktor kompanije “Spektar drink”, kazao je za “Nezavisne novine” da možda i najveći problem proizvođačima ovih napitaka trenutno predstavlja snabdijevanje sirovinama.

    “Sirovine su skuplje tri puta, svi lanci snabdijevanja su poremećeni, a cijena ambalaže je takođe porasla”, rekao je Dokić, ističući da im skoro svaki dan dobavljač podiže cijene, zbog čega će uzročno-posljedično doći i do poskupljenja njihovih proizvoda.

    “Dobavljači nam čak ne mogu garantovati ni za neophodne količine sirovina”, kazao je Dokić.

    Naveo je da će zbog svega toga u ovoj grupaciji doći do vrtoglavog rasta cijena bezalkoholnih pića i vode.

    Dodao je da su problemi u vezi s akcizama na ove proizvode, kao i problem prekomjernog uvoza, nešto sa čime se ovi proizvođači suočavaju već desetak godina, te ne predstavljaju ništa novo.

    Kako su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) naveli za “Nezavisne novine”, u prvih devet mjeseci ove godine u BiH su uvezena 40.993.563 kilograma vode, kao i gaziranih sokova, u iznosu od 20.085.860 KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u istom periodu ove godine izvezeno je tek 22.550.086 kilograma istih proizvoda, od čega su domaći proizvođači vode i bezalkoholnih napitaka zaradili 4.350.632 KM, što je za više od 15 miliona KM manje od cijene uvezene robe.

    Kada je riječ o prošloj godini, u BiH je u prvih devet mjeseci uvezeno 35.378.628 kilograma ovih pića, i to u iznosu od 16.405.824 KM.

    “U istom periodu lani iz BiH je izvezeno 28.560.519 kilograma ovih napitaka, i to u iznosu od 3.643.083 KM”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Prema podacima UIO BiH, bezalkoholna pića i voda u BiH se najviše uvoze iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, dok se ovi proizvodi iz BiH najviše izvoze u Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, drugu zaredom, pa su dodatno skliznule s najviših nivoa u više godina.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice oko 2 posto, na 82,74 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,7 posto, na 81,27 dolara.

    Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno skliznula s najvišeg nivoa u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.

    Na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika u četvrtak odlučeno je da se ostaje pri dosadašnjem planu o povećavanju proizvodnje u decembru za 400 hiljada barela dnevno.

    Tako je OPEC+ odbio znatnije povećati proizvodnju, premda je predsjednik SAD-a Joe Biden pozvao na veće povećanje kako bi se zakočio brzi rast cijena.

    U SAD-u su maloprodajne cijene galona benzina blizu četiri dolara, što se smatra tačkom pritiska za američke vozače, pa je Biden pozvao velike proizvođače energije u grupi vodećih razvijenih i ekonomija u razvoju G20 da povećaju proizvodnju.

    Bijela kuća poručila je i da će Washington razmotriti cijeli niz alata koji mu stoje na raspolaganju kako bi nakon sastanka OPEC+ osigurao snabdijevanje energentima po pristupačnim cijenama.

    Na tržištu sada svi žele znati hoće li SAD i druge zemlje posegnuti za prodajom nafte iz strateških rezervi, napisao je u bilješci analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

    “Takva bi odluka spustila cijene, ali strateške rezerve nafte mogu samo popuniti prazninu u periodu vremenski ograničenih poremećaja u proizvodnji i ne mogu riješiti strukturne probleme, poput nedovoljnih ulaganja i rasta potražnje”, objasnio je Staunovo.

    U UBS-u očekuju da će cijena barela u Londonu nastaviti rasti idućih mjeseci prema 90 dolara.

  • Ethereum dostigao novi rekord vrijednosti, bitcoin takođe u porastu

    Ethereum dostigao novi rekord vrijednosti, bitcoin takođe u porastu

    Bitcoin je jutros porastao na vrhunac od dvije i po sedmice, a ethereum se popeo na novi rekord kako vrijednost kriptovaluta raste na talasu povoljnih vijesti u industriji i straha od inflacije.

    Bitcoin je porastao za oko 3 posto na 65.121 dolar, a ethereum, koji podupire ethereum mrežu, bio je na rekordnoj vrijednosti od 4.711 dolara.

    Etherum je porastao za 57 posto od početka oktobra, a bitcoin za oko 50 posto, jer su investitori navijali za prošlomjesečno pokretanje američkog fonda za bitcoin, kojim se trguje na berzi i tražili izloženost klasi imovine koja se ponekad smatra zaštitom od inflacije.

    Pad realnih prinosa, dok se trgovci pripremaju za inflaciju, doprinosi atraktivnosti imovine poput zlata i kriptovaluta koje ne plaćaju kupon, rekao je za Reuters Kyle Rodda, analitičar brokera IG Markets, dodajući da je raspoloženje u sektoru također dobro.

    “Finansijske institucije žele biti dio toga, regulatori ne žele previše da ga ograničavaju”, rekao je. “Skoro smo prošli prijelomnu tačku, gdje je to dio sistema i bit će vrlo, vrlo teško izvući ga.”

    Posljednjih sedmica najveća australska banka je rekla da će ponuditi trgovinu kriptovalutama fizičkim osobama, vlasti Singapura su zvučale pozitivno po pitanju klase imovine, a prelijevanje pozitivnog raspoloženja u dionicama također je dobilo podršku.

    Prošle sedmice novoizabrani gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da će uzeti svoje prve tri plate u bitcoinima i nagovijestio svoju namjeru da svoj grad učini “centrom industrije kriptovaluta” nakon sličnog obećanja gradonačelnika Miamija.

  • Mask pita na Twitteru da li da proda akcije Tesle

    Mask pita na Twitteru da li da proda akcije Tesle

    Američki inovator Ilon Mask anketirao je svojih 62,5 miliona pratilaca na Twitteru i pitao ih da li treba da proda 10 odsto svojih akcija kompanije Tesla čiji je osnivač i direktor.

    “Mnogo se u posljednje vrijeme govori o nerealizovanim dobicima koji su sredstvo za izbjegavanje poreza, pa predlažem da prodam 10 odsto mojih akcija Tesle”, napisao je Mask u tvitu, prenosi Rojters.

    On je takođe naveo da će se pridržavati rezultata ankete, kakvi god da budu.

    Maskovi komentari dolaze nakon prijedloga u američkom Kongresu da se oporezuje imovina milijardera kako bi se pomoglo u plaćanju socijalnog i klimatskog programa predsjednika Džozefa Bajdena.

    Mask, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, i ranije je kritikovao predloženi porez za milijardere na Twitteru.

    “Imajte na umu da nigdje ne uzimam gotovinsku platu ili bonus. Imam samo akcije, tako da je jedini način da lično platim poreze, da te akcije prodam “, naveo je Mask na Twitteru.

    Mask je nedavno odgovorio i na komentare Dejvida Bizlija, direktora Svjetskog programa za hranu UN, koji je ponovio apel najbogatijim ljudima na svijetu da iskoriste djelić svog bogatstva i jednokratno priskoče u pomoć.

    Bizli je konkretno pomenuo Maska uz Džefa Bezosa, osnivača “Amazona”, i rekao da samo dva odsto njegovog procjenjenog bogatstva, što je šest milijardi dolara, može da spriječi da 42 miliona ljudi umre od gladi.

    “Ukoliko Svjetski program za hranu može da mi objasni kako će tačno šest milijardi dolara rješiti problem gladi na svijetu, odmah ću prodati svoje akcije u Tesli”, naveo je Mask na Twitteru.

  • Poplave nanijele milionsku štetu OC Јahorina

    Poplave nanijele milionsku štetu OC Јahorina

    Poplave koje su pogodile Јahorinu i Sarajevsko-romanijsku regiju prouzrokovale su milionske štete Olimpijskom centru Јahorina, rekao je direktor ovog centra Dejan Ljevnaić.

    “Uništena je većina staza, dijelovi pojedinih, parking prostori, neke je potpuno odnijela voda. Uništeni su dijelovi puta, neki još uvijek nisu prohodni. Uništene su garaže, od gondole nove, od šestosjeda su potopljene”, naveo je Ljevnaić.

    Dodao je da je jezero uništeno i napunjeno muljem, zbog čega će biti otežan rad sistema za vještačko osnježavanje.

    “Sutra će doći procjenitelji da vide precizno kolika je šteta, a ono što znamo je da je milionska sigurno”, istakao je Ljevnaić.

    On je zahvalio Republičkoj upravi civilne zaštite koja im je odmah ustupila pumpe pomoću kojih izbacuju mulj.

    Ljevnaić je izrazio nadu da posljedice elementarne nepogode koja je pogodila Јahorinu neće uticati na početak sezone.

    “Imamo 20 dana da saniramo štetu i nadamo se da ćemo uspjeti i spremno dočekati decembar – rekao je direktor OC Јahorina, prenosi RTRS.

  • Rastu cijene nafte u svijetu

    Rastu cijene nafte u svijetu

    Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za više od dva dolara nakon što su članice OPEK i njihovi saveznici odbili poziv SAD za dodatnu proizvodnju nafte, što znači da će se pridržavati plana za postepeno povećanje dnevne proizvodnje iako se potražnja bliži nivoima od prije pandemije.

    ULondonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 1,73 dolara ili 2,2 odsto i iznosi 82,27 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,08 dolara ili 2,6 odsto i sada je 80,89 dolara po barelu.

    Članice OPEK i njihovi saveznici saglasili su se da će poštovati plan za povećanje dnevne proizvodnje za 400.000 barela od decembra, uprkos pozivima američkog predsjednika Džozefa Bajdena da se poveća proizvodnja radi smanjenja cijena.

  • Gorivo od sljedeće sedmice i do 2,5 KM

    Gorivo od sljedeće sedmice i do 2,5 KM

    Cijena goriva i plina u Republici Srpskoj će najvjerovatnije od sljedeće sedmice ponovo rasti od četiri do šest feninga po litri, kazao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS.

    Kako kaže, nafta brent je i dalje na visokom nivou, i nema značajnih promjena, tako da nema ni većeg uticaja na naše tržište.

    “Ako dođe do svakodnevnog rasta ulaznih cijena prema distributerima, u tom slučaju iduće sedmice možemo očekivati rast od četiri do šest feninga za benzine, dizele i tečni naftni plin (TNG)”, kazao je Trišić.

    Ističe da je situacija sa zalihama redovna, odnosno ima dovoljno zaliha i nema problema sa snabdijevanjem, što je osnovni preduslov za stabilno tržište naftnih derivata prema kupcima. “Ipak je ovo veoma značajan energent, i kao takav najbitnije je da je dostupan, kako za potrošače, tako i za privredu”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, u toku ove sedmice na benzinskim pumpama u Repubici Srpskoj nije bilo promjena cijena benzina i dizela, a eventuelno su neki od distributera imali manje korekcije kod TNG-a, u prosjeku za dva do četiri feninga.

    S druge stane, na benzinskim pumpama kažu da je došlo do porasta cijena goriva u prosjeku za četiri do pet feninga po litri.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci kažu da benzin trenutno košta 2,39 KM, dok je cijena dizela 2,37 KM, a plina 1,53 KM po litri. Sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini kazali su da su prethodnih dana cijene bile veće za tri feninga, te da sada iznose od 2,29 za dizel do 2,35 KM za benzin, dok je cijena plina 1,45 KM po litri.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, ističe da dok cijene goriva rastu, prevoznici nisu dizali svoje cijene.

    “Cijene goriva svake nedjelje idu gore, tako da sljedeće sedmice možemo očekivati da gorivo dostigne cijenu od 2,50 KM po litri”, kazao je Grbić, koji ističe da država nema razumijevanja ni volje da se pomogne privredi i građanima.

    “Državi odgovara da je cijena goriva veća jer je veće ubiranje PDV-a i veći je budžet u državnim institucijama. Mi smo apelovali, tražili od nadležnih institucija da razgovoramo za dobrobit ove privredne grane koja je jako bitna. Insistirali smo da se institucije Srpske, koje uzimaju 1,10 KM od jednog litra goriva, odreknu dijela ili akciza ili dodatnih nameta koje mi imamo, a na dobrobit prevoznika”, rekao je Grbić.

    Da su nove cijene goriva veliki udar na potrošače, ali i da je nereagovanje nadležnih zabrinjavajuće rekla je ranije za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

    “Nikome nije svejedno kada roba poskupljuje, jer u RS žive i izrazito siromašni građani. Plate naravno ne prate poskupljanja. Nije to samo što raste cijena goriva, koje je već preskupo i s kojim smo stigli brojne evropske zemlje, a naš standard ovo ne može podnijeti”, kazala je Marićeva.

    Dodala je da je vrijeme da neko vodi računa o ovome, te da je potrebno da se preduzmu neke mjere i stane ukraj poskupljenjima. Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, rekla je nedavno da je u Srpskoj još na snazi uredba kojom je ograničena marža na naftu i naftne derivate i to na šest feninga u veleprodaji i na 25 feninga u maloprodaji.

    Gašićeva je podsjetila da je ta uredba donesena 1. aprila, da njeno poštovanje kontroliše Republička inspekcija te da nije bilo prijavljenih ozbiljnijih kršenja.

    “Konačna cijena koju građani plaćaju samo jednim segmentom zavisi od marže koju je Vlada RS odredila. Sav drugi dio cijene se formira prije ulaska i prije maloprodaje, odnosno veleprodaje, ali je prije svega uslovljen nabavkom na svjetskim tržištima”, rekla je Gašićeva.

  • ŽRS i dalje u gubitku, ali duplo manjem

    ŽRS i dalje u gubitku, ali duplo manjem

    “Željeznice Republike Srpske” završile su treći ovogodišnji kvartal sa gubitkom od 6,29 miliona maraka, što je duplo manje nego u istom periodu lani.

    Prema podacima navedenim u finansijskom izvještaju objavljenom na internet stranici Banjalučke berze vidljivo je da je ovo javno preduzeće u navedenom periodu smanjilo rashode za skoro devet miliona maraka i oni su na kraju septembra iznosili 52,09 miliona maraka.

    Istovremeno, pali su i prihodi ŽRS za 1,6 miliona maraka te su na kraju trećeg kvartala iznosili 45,8 miliona maraka.

    U ovom preduzeću za “Glas Srpske” navode da su zadovoljni jer su poslovali sa manjim gubitkom i ističu da su sačuvali likvidnost i solventnost.

    • Finansijski rezultati poslovanja za devet mjeseci ove godine mogu se smatrati pozitivnim, uzimajući u obzir sva ograničenja koja su uslovljavala poslovni ambijent u navedenom periodu. Uprkos poteškoćama, preduzeće nema zaostalih dugovanja, redovno se izmiruju sve obaveze prema zaposlenima, državi i poslovnim partnerima i spremno ulazimo u sljedeću fazu resturkturiranja – naveli su u “Željeznicama”.

    Ističu da je tokom prošle i ove godine došlo do pada privredne aktivnosti i smanjenja potražnje za uslugama prevoza ŽRS, a osnovni razlog je poremećaj na globalnom tržištu zbog pandemije virusa korona.

    U preduzeću navode da je na ukupan rezultat poslovanja u proteklom periodu uticalo i smanjenje godišnje subvencije Vlade RS za održavanje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog saobraćaja sa 25 na 20 miliona KM.

    Ovo preduzeće se od 2017. godine nalazi u procesu restrukturiranja koje se finansira kreditom Svjetske banke od 100 miliona KM.

    “Željeznice” se uveliko pripremaju za prelazak na novi model organizacije preduzeća i već je završen nacrt sistematizacije, koji je upućen sindikalnim organizacijama, da bi do kraja novembra posložili sva radna mjesta u budućem holdingu.

    Razdvajanje poslovnih funkcija i bilansa stanja ključni su elementi u procesu restrukturiranja ovog preduzeća, kojem su, kako ističu u ŽRS, pristupili ozbiljno. Taj proces je, kažu, složen i podrazumijeva donošenje i sprovođenje značajnih odluka i promjena koje ne zavise samo od njih, zbog čega je opravdano i to što im je Svjetska banka period zajma nedavno produžila do kraja decembra 2022. godine.

    Putnici i roba

    U “Željeznicama Republike Srpske” ističu da je tokom devet mjeseci ove godine u željezničkom saobraćaju prevezeno 43.711 putnika, što je za 17 odsto manje u odnosu na plan, a tri odsto manje u odnosu na ostvareni prevoz u istom periodu prošle godine.

    U istom periodu u teretnom saobraćaju prevezena su 3,2 miliona tona robe, što je za 22 odsto više u odnosu na ostvareni obim prevoza u istom periodu prošle godine, a za tri odsto više od planiranog.

  • Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcizna politika za cigarete i duvan u narednoj godini ne bi trebalo da utiče na cijene ovih proizvoda, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Naime, Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2022. godinu, koju je nedavno usvojio Upravni odbor UIO, nije donijela promjene u iznosu specifične akcize, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    “Međutim, to ne mijenja ništa u vezi s cigaretama koje se najviše prometuju, pošto je kod njih već ranije premašena ta minimalna akciza”, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.

    Ipak, sami proizvođači i distributeri imaju pravo da povise cijene, u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali to moraju najaviti mjesec dana ranije.

    “Ukoliko žele korigovati cijene, dužni su mjesec dana prije primjene o tome obavijestiti UIO BiH”, pojasnio je u izjavi za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

    Podsjetimo, prema odluci koju je usvojio UO UIO BiH, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosiće 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza, dakle, povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 133,20 KM po kilogramu.

    Međutim, činjenica je da UO UIO BiH nije popustio uprkos jakim kritikama stručnjaka i potrošača, koji smatraju da je akcizna politika u BiH takva da nije primjerena kupovnoj moći i podstiče crno tržište.

    BiH je, naime, zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer su nameti otišli znatno iznad životnog standarda građana.

    “Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

    Prema relevantnim podacima, iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

    “Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020. Ipak, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM.