Kategorija: Ekonomija

Iako su cijene pšenice na svjetskim berzama odletjele u nebo, zalihe na domaćem tržištu donekle zaustavljaju talas većih poskupljenja, a mlinari i pekari ne znaju do kada ćemo tome odolijevati.

Poskupljenje hljebnog žita izazvalo je domino efekat pa je već sada vreća brašna skuplja nego ljetos, dok su skočile i cijene hljeba i pekarskih proizvoda. To potvrđuje i predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos, koji je rekao je da je pšenica za godinu poskupjela oko 100 evra po toni.

– Cijena pšenice lani u vrijeme žetve bila je oko 160 evra po toni, sada je već prešla 260 evra. Trenutne cijene u Mađarskoj dostižu i 310 evra po toni, dok je u Srbiji 277 evra. Uprkos tome, brašno i dalje nije poskupjelo toliko jer se još povlače zalihe odranije. Mlinari na neki način kasne sa tim poskupljenjem – rekao je Kos. Ističe da mlinari prate šta se dešava i da će brašno sigurno još poskupjeti, piše Glas Srpske.

– Vreća brašna od 25 kilograma pred žetvu je koštala 18 maraka, sada je već 22 KM, a do Nove godine doći će na 25 maraka sigurno. Ukoliko cijena pšenice bude rasla, i vreća brašna će koštati 30 maraka – rekao je Kos. Kaže da to nije hir mlinara, već domino efekat kretanja na svjetskim berzama. Kos ističe da je rano pričati šta će se dogoditi u januaru ili februaru, ali da je evidentno da su skočile cijene goriva i đubriva te da u narednoj žetvi sigurno neće biti pšenice jeftinije od 250 evra po toni.

 Sve što sada poskupi, pitanje je kada će i da li će ikada pojeftiniti – upozorio je Kos.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić koji je i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje i lanac pekara “Manja” rekao je da su cijene pšenice za godinu porasle gotovo duplo i niko ne zna kakve će dalje biti cijene brašna, ali da je u posljednjih mjesec poskupjelo za oko 20 odsto.

– Za sada je hljeb poskupio za oko deset feninga, a vidjećemo dalje kako će se kretati cijena brašna i u skladu s tim ćemo i mi kalkulisati. Ovo posljednje poskupljenje je na neki način garant da smo donekle mirni u narednih mjesec, dva a poslije ćemo vidjeti – rekao je Trivić.

Zaštitnici prava potrošača kažu da su poskupljenja postala svakodnevica.

– Cijene nekoliko artikala su drastično više u odnosu na isti period prošle godine, a prije nekoliko dana porasla je i cijena brašna, hljeba i pekarskih proizvoda. Sve što uvozimo, pa tako i žito, u startu je skuplje nego da smo sami proizveli – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

Istakla je da će za svakog potrošača biti prava umjetnost da sa malim primanjima obezbijedi osnovne životne namirnice i izađe na kraj sa svim poskupljenjima.

– Do sada smo pričali o poskupljenju ulja i piletine, a od sada ćemo i o brašnu i hljebu – kazala je Marićeva, naglasivši da su nam neophodne robne rezerve i okretanje domaćoj proizvodnji.

Zoran Kos je podsjetio da bez obzira na dužinu brazde ni Srpska ni BiH ne mogu da obezbijede dovoljne količine pšenice.

– Pšenicu uvozimo iz Srbije, Mađarske i Hrvatske. Generalno nemamo dovoljne količine, a i kvalitet nije zadovoljavajući. Čak i kada je domaća pšenica kvalitetna, iz uvoza stiže trećina neophodnog hljebnog žita – rekao je Kos.

Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj posljednji put je poskupilo prije desetak dana, a korekcija cijena neće biti sigurno narednih sedam dana.

Ovo za Srpskainfo tvrdi Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima.

Po njegovim riječima, prosječna cijena benzina i dizela je od 2,34 do 2,39 konvertibilnih maraka. Cijena litra plina je u prosjeku oko 1,53 KM.

On navodi da tendencija cijena nafte na svjetskom tržištu, koja stagnira 15-ak dana, pokazuje da ni kod nas neće biti korekcija u predstojećem kratkoročnom periodu.

Interresorna radna grupa, u kojoj učestvuje pet predstavnika Vlade Republike Srpske i dva člana Sindikata uprave RS, održala je danas prvu sjednicu na kojoj su otvoreni razgovori o sindikalnim zahtjevima.

To je za Srpskainfo potvrdio predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić.

Prema njegovim riječima, razgovaralo se o usklađivanju zakona o platama sa sistemskim Zakonom o radu RS, na način da se posebno iskaže topli obrok i regres za zaposlene u javnom sektoru.

Sljedeći sastanak radne grupe biće iduće sedmice, do kada treba da dobijemo kalkulaciju iz Ministarstva finansija Republike Srpske, da se vidi koliko je novca tačno potrebno. Vlada je dobila zahtjeve svih devet budžetskih sindikata koji su podržali inicijativu Sindikata uprave RS o vraćanju prava na topli obrok i regres. Inflacija od 1. januara 2008. do 30. septembra 2021. iznosi 15,9 odsto, to znači da se najmanje u tolikom obimu moraju povećati primanja u javnom sektoru. Do kraja godine možemo očekivati da inflacija dostigne 18 ili 19 odsto – kaže Marić.