VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ko je najviše profitirao od energetske krize? Ne, nije Rusija

    Ko je najviše profitirao od energetske krize? Ne, nije Rusija

    Spoljnotrgovinski suficit Norveške dostigao je u oktobru rekordan nivo usled rasta prihoda sa njenih morskih naftnih i gasnih polja.

    Prihodi su skočili predvođeni skokom cene prirodnog gasa na međunarodnim tržištima, pokazuju jučerašnji podaci nacionalne statističke agencije (SSB).

    Oktobarski suficit iznosio je 84,5 milijardi norveških kruna (9,73 milijarde dolara), što je porast od 60,7 posto u odnosu na septembar, kada je zabeležen prethodni jednomesečni rekord, prenosi Rojters.

    S dnevnom proizvodnjom od oko četiri miliona barela ekvivalenta nafte, skoro podjednako podeljenom između nafte i prirodnog gasa, Norveška je bila najveći dobitnik od nedavnog uzleta globalnih cena energije.

    U ukupnom prošlomesečnom izvozu zemlje, 67 posto prihoda potiče od nafte, pokazuju podaci.

    Najveća norveška državna naftna i gasna kompanija Ekvinor zabeležila je u periodu jul-septembar najjači kvartalni rezultat u poslednjih devet godina, s operativnom zaradom od 9,8 milijardi dolara.

    Mada je sirova nafta tradicionalno najveći izvor izvoznih prihoda Norveške, nagli rast cena gasa u poslednjih nekoliko meseci preokrenuo je situaciju u korist gasa.

    Vrednost izvoza gasa je u oktobru iznosila 72 milijarde kruna (8,27 milijardi dolara), što je petostruko povećanje u odnosu na pre godinu dana. Istovremeno, izvoz nafte je u oktobru vredeo 32,7 milijardi kruna (3,75 milijardi dolara), što je povećanje od 71,8 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.

    Norveške isporuke gasa činile su lane 22 procenta ukupne potrošnje ovog energenta u Evropskoj uniji, zauzimajući drugo mesto iza ruskog tržišnog udela od 34 posto, prema podacima norveške vlade.

  • Vlasnik najveće hrvatske firme: “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte dok je radnik na minimalcu”

    Vlasnik najveće hrvatske firme: “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte dok je radnik na minimalcu”

    Vlasnik hrvatske kompanije Orbica Branko Roglić govorio je o ekonomiji, poslovanju, ali i o koroni.

    Njegov Orbico je, piše Novi list, najveća hrvatska kompanija.

    Ima promet od oko 2,5 milijardi evra, a ove godine očekuje povećanje prihoda na gotovo tri milijarde eura, kaže Roglić, koji je osnivač Orbica i predsednik njegovog Nadzornog odbora.

    “Prihodi naše kompanije tokom pandemije porasli su za 120 miliona evra. Postali smo praktično najveća kompanija u hrvatskim rukama. Najveća kompanija bila je Ina, ali je u pandemiji izgubila sedam milijardi kuna prihoda. Tako smo igrom okolnosti, i zato što smo dobro reagovali na pandemiju, postali prva kompanija u našoj zemlji, a koja je u hrvatskim rukama. Veća od nas je Fortenova, ali ona je samo delom u hrvatskim rukama”, kaže Roglić.

    O koroni

    “Najpre smo sve naše zaposlene poslali na rad od kuće. U kancelarijama su ostali samo šefovi, koji su koordinisali poslove. U skladištima smo promenili radno vreme, tako da smo od dve smene napravili tri. Svesno smo u skladištima proredili broj ljudi koji su u kontaktu. Dezinfikovali smo sve automobile, prostorije i svu robu koja dolazi u skladište”, objašnjava hrvatski preduzetnik u intervjuu za Novi list.

    “Te smo mere sproveli u svih 20 zemalja. Imali smo samo jedan smrtni slučaj među zaposlenima. Nažalost, preminuo je naš mlađi radnik u Bugarskoj. Imali smo i nekoliko težih slučajeva bolesti kovid 19. Ipak, mislimo da smo epidemiološke mere jako dobro sproveli i da smo ljudske žrtve i štete u poslovanju ograničili na najmanju meru”, dodaje on.

    O firmi

    “Od samog početka rada kompanije ideju sam izdigao iznad hijerarhije. Napravio sam to da ideja vodi kompaniju, a da je hijerarhija samo struktura koja tu ideju sprovodi. Dobrim se pokazalo i to što sam čoveka stavio u prvi plan. Mislim da je u preduzetništvu najvažnija briga za ljude, a ne za luksuz”, kaže Roglić.

    “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte i ne živi luksuzno, a da njegov radnik istovremeno živi od minimalne plate i da nema dovoljno za svoju egzistenciju. Ponavljam, moje je mišljenje da je preduzetništvo briga za ljude. Tako sam se ponašao ceo život, a tako će biti i dalje”, istakao je.

  • Kineski “crni labud” širi krila na ceo svet?

    Kineski “crni labud” širi krila na ceo svet?

    Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena pomno prati razvoj situacije sa najzaduženijim gigantom za nekretnine na svetu – kineskim Evergrandeom.

    To je izjavila američka ministarka finansija Dženet Jelen, koja je upozorila da bi borba kompanije da vrati milijarde kredita mogla da ima posledice po globalnu ekonomiju.

    Evergrande, drugi najveći developer nekretnina u Kini, dužan je 300 milijardi dolara kreditorima.

    “Nekretnine su važan sektor kineske privrede. Na njih otpada oko 30 odsto potražnje. A usporavanje u Kini bi, naravno, imalo globalne posledice. Kineska ekonomija je velika, i ako bi usporila više nego što se očekivalo, to bi sigurno moglo da ima posledice po mnoge zemlje koje su trgovinski povezane sa Kinom”, rekla je Jelenova u emisiji “Face the Nation”, prenosi CBS.

    Godinama se Evergrande zaduživao kako bi finansirao izgradnju stanova, poslovnih zgrada i tržnih centara. Ali poslednjih meseci kompanija se našla pod finansijskim pritiskom i imala je poteškoće da vrati nagomilani dug.

    Zabrinutost da bi pad kompanije mogao da za posledicu ima udar na kineske banke, te da uzdrma ogromno tržište nekretnina u zemlji, potresla je globalna finansijska tržišta.

    Federalne rezerve su upozorile na direktne rizike za SAD u svom najnovijem izveštaju o finansijskoj stabilnosti.

    “Finansijski stresovi u Kini mogli bi da opterete globalna finansijska tržišta pogoršavajući nivoe rizika, prelivajući negativni uticaj i na globalni ekonomski rast, što bi naravno moglo da utiče i na Sjedinjene Države”, navodi se u izveštaju.

    Ekonomisti kažu da Peking može da spreči kinesku kreditnu krizu, ali da želi to da izbegne, kako ne bi odavao sliku “spasioca”, dok pokušava da primora druge kompanije da smanje oslanjanje na dug. Za sada, kineska vlada se nije oglašavala po pitanju toga da li bi mogla da interveniše u restrukturiranju duga Evergrandea.

    Jelenova je istakla da su firme poput Evergrandea problem sa kojim se bore kineski regulatori.

    “Kina ima sektor nekretnina sa firmama koje imaju preveliku zaduženost i to je nešto sa čime Kina pokušava da se izbori”, rekla je ministarka.

    Na pitanje da li kineski regulatori imaju kapacitet da upravljaju ovim rizicima, Jelenova je rekla: “Oni sigurno pokušavaju to da urade i to je nešto što pažljivo pratimo”.

    Federalne rezerve su saopštile da nastojanje Kine da razduži kompanije poput Evergrandea predstavlja određeni rizik.

  • Višković: Cijena struje u Srpskoj i ubuduće povoljnija nego u FBiH

    Višković: Cijena struje u Srpskoj i ubuduće povoljnija nego u FBiH

    Cijena električne energije u Republici Srpskoj, pogotovo za privredne subjekte, i ubuduće će biti povoljnija nego što je u drugom entitetu u BiH, rekao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    On je podsjetio da cijene energenata ovih mjeseci divljaju na svjetskim berzama, te da očekuje da se tu situacija, na neki način, koliko toliko stabilizuje do kraja godine. Situacija je ista i sa gasom, kaže Višković

    „Znamo da je ugovor za isporuku gasa za Republiku Srpsku istekao već krajem septembra, ali cijene gase su ostale na istom nivou, iako je na svjetskim berzama otišla nekoliko puta. Imamo obećanje prijatelja iz Ruske Federacije, to je vidno, da cijena gasa u Srpskoj nije povećana i da će ona do kraja ove godine ostati na nivou na kojem je bila i u prethodnim mjesecima. To je velika pomoć za naše ljude, iako Srpska nije veliki konzument. To je velika pomoć koja je došla iz Ruske Federacije i želim da se zahvalim svim prijateljima iz Rusije jer su imali razumijevanja prema nama. I oni su svjesni da je došlo do divljanja cijena i očekuju da se ta cijena go kraja godine stabilizuje“; rekao je Višković.

    Što se tiče nafte i naftnih derivata, Višković je posjetio da je Vlada Republike Srpske još na početku epidemije virusa korona donijela odluku kojom su marže i u veleprodaji i u maloprodaji ograničene u fiksnom iznosu od šest do 20 feninga na nabavnu cijenu.

    „Na nabavnu cijenu na svjetkim berzama ne možemo da utičemo i možemo da kontrolišemo ove enrgente koji su pod kontrlom. Odgovornim radom Vlade i kontrolom ovih energenata na koje mi možemo uticati, stopa infalcije u Republici Srpskoj je u prošlom mjesecu bila na nivou od 2,6 posto što je podnošljiv koeficijent inflacije. Mi činimo sve da ga na tom nivou i zadržimo“, istakao je Višković.

  • Košarac: “Otvoreni Balkan” šansa za privredni napredak

    Košarac: “Otvoreni Balkan” šansa za privredni napredak

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da jačanje saradnje i unapređenje ekonomskih veza na zapadnom Balkanu treba da bude prioritet politika na svim nivoima vlasti u BiH.

    Košarac je pozdravio aktivnosti koje Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija sprovode u okviru regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, a koje će doprinijeti ekonomskom razvoju, povećanju broja investicija i radnih mjesta, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Prema njegovim riječima, inicijativa “Otvoreni Balkan” predstavlja ozbiljnu šansu za privredni napredak Republike Srpske i Federacije BiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona.

    “Ne postoji nijedan opravdan razlog da se institucije na nivou BiH protive uključivanju u ekonomski perspektivne regionalne tokove. Zbog toga ponovo pozivam političke predstavnike iz FBiH da podrže i slijede politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i opredjeljenje institucija Republike Srpske da zajedno sa Srbijom i drugim zemljama regije budemo dio Otvorenog Balkana”, poručio je Košarac.

    On je podržao politike i napore institucija Republike Srpske na unapređenju poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj, te ocijenio da bi pridruživanje “Otvorenom Balkanu” značilo dodatni zamajac ukupnom ekonomskom razvoju.

    Košarac je istakao da će to omogućiti slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala, bolju regionalnu povezanost, ubrzane administrativne procedure, smanjenje troškova, međusobno priznavanje sertifikata, te jedinstvene radne dozvole.

    – Regionalno povezivanje znači bolju ekonomsku perspektivu za privrednike iz Republike Srpske i FBiH, posebno ako imamo u vidu činjenicu da su zemlje Cefte jedan od naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, te da u prvih šest mjeseci 2021. bilježimo povećanje izvoza na tržišta ovih zemalja za 29,6 odsto u odnosi na isti period prošle godine – istakao je Košarac.

    On je ocijenio da je potpuno neprihvatljivo da politički predstavnici iz FBiH usporavaju i koče napredak i razvoj privrednog sektora u Republici Srpskoj i FBiH.

    – Institucije moraju biti servis privredi i nedopustivo je da se ekonomska perspektiva blokira i sabotira iz politikantskih razloga. Domaći privrednici ne smiju biti žrtve takvih politika – poručio je Košarac.

    On je pozdravio aktivnosti i spremnost Dodika i predstavnika institucija Republike Srpske da tokom susreta sa zvaničnicima Srbije razgovaraju o mogućnosti priključivanja Republike Srpske inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    – Cijeneći značaj takvih nastojanja za domaći privredni sektor, u narednom periodu ću održati sastanke sa resornim ministrima iz Srbije, te Sjeverne Makedonije i Albanije kako bismo imali više informacija i razmotrili konkretne detalje u vezi sa “Otvorenim Balkanom” – najavio je Košarac.

    On je dodao da je ova inicijativa komplementarna sa postojećim regionalnim inicijativama i doprinosi jačanju privrednog rasta, prevladavanju ekonomske krize izvazvane pandemijom virusa korona, te modernizaciji privrede u skladu sa standardima EU.

  • Do kraja godine uspostaviti sistem za Otvoreni Balkan

    Do kraja godine uspostaviti sistem za Otvoreni Balkan

    • Predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na kraju dvodnevnog skupa inicijative “Otvoreni Balkan” u Nišu potpisali su sinoć zaključak u kome su definisane sve aktivnosti koje će doprinijeti olakšanju trgovine i biće sprovedene do samita koji se krajem decembra održava u Tirani.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će ove aktivnosti doprinijeti olakšavanju trgovine, saradnji u oblasti bezbjednosti hrane, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

    “Između ostalog, dogovoreno je da će se do kraja godine intenzivno raditi na uspostavljanju sistema za elektronsku razmenu svih neophodnih dokumenata, carinskih deklaracija, fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata, kao i na unapređenju već postojećih sistema”, napisao je Mali na “Instagramu”.

    On je naveo da će realizacija ove mjere značajno doprinijeti manjem zadržavanju kamiona na granicama.

    Mali je dodao da je dogovoreno i potpisivanje sporazuma kojim će se omogućiti slobodan pristup tržištu rada građana tri zemlje, tako da će oni moći slobodno da borave i rade na teritoriji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Osim toga, dogovoreno je da će do kraja godine sve tri zemlje uvesti sistem gdje će sve granične službe raditi neprekidno.

    “Sve tri strane će do kraja godine da potpišu i validiraju sporazume o priznavanju statusa ovlašćenih privrednih subjekata što će pojedinim kompanijama u velikoj meri olakšati prelazak granice i doneti druge benefite”, naveo je Mali.

    On je dodao da će biti osnovana i zajednička radna grupa koja će se baviti harmonizacijom poreske politike tri zemlje. – Predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na kraju dvodnevnog skupa inicijative “Otvoreni Balkan” u Nišu potpisali su sinoć zaključak u kome su definisane sve aktivnosti koje će doprinijeti olakšanju trgovine i biće sprovedene do samita koji se krajem decembra održava u Tirani.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će ove aktivnosti doprinijeti olakšavanju trgovine, saradnji u oblasti bezbjednosti hrane, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

    “Između ostalog, dogovoreno je da će se do kraja godine intenzivno raditi na uspostavljanju sistema za elektronsku razmenu svih neophodnih dokumenata, carinskih deklaracija, fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata, kao i na unapređenju već postojećih sistema”, napisao je Mali na “Instagramu”.

    On je naveo da će realizacija ove mjere značajno doprinijeti manjem zadržavanju kamiona na granicama.

    Mali je dodao da je dogovoreno i potpisivanje sporazuma kojim će se omogućiti slobodan pristup tržištu rada građana tri zemlje, tako da će oni moći slobodno da borave i rade na teritoriji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Osim toga, dogovoreno je da će do kraja godine sve tri zemlje uvesti sistem gdje će sve granične službe raditi neprekidno.

    “Sve tri strane će do kraja godine da potpišu i validiraju sporazume o priznavanju statusa ovlašćenih privrednih subjekata što će pojedinim kompanijama u velikoj meri olakšati prelazak granice i doneti druge benefite”, naveo je Mali.

    On je dodao da će biti osnovana i zajednička radna grupa koja će se baviti harmonizacijom poreske politike tri zemlje.

  • Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za ovu godinu godinu iznosi 14,8 odsto, navodi Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Najznačajnije mjesto u indirektnim porezima ima PDV sa projektovanim iznosom prihoda od 4,35 milijardi KM ili više za 16 odsto nego u prošloj godini.

    Projekcija rasta je zasnovana na kretanjima i projekcijama makroekonomskih pokazatelja, te na sezonskoj šemi naplate, gdje se navodi da je u septembru ostvaren vrlo visok rast neto PDV-a od 30,4 odsto, što je kumulativnu stopu rasta za devet mjeseci ove godine dovelo na 18,4 odsto.

    Prihod od akciza za ovu godinu projektovan je na 1,45 milijardi KM, dok je projektovani prihod od putarine veći od 650 miliona KM i oba ova projektovana prihoda imaju rast u odnosu prošlu godinu.

    Projektovan prihod od carine je 307,2 miliona KM i takođe ima rast u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se projekcija rasta zasniva na postojećim trendovima naplate i kretanju uvoza.

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza za narednu godinu je tri odsto, za 2023. godinu je 2,8 odsto, a za 2024. godinu 3,1 odsto.

    Ključno uporište za ove projekcije rasta predstavljaju predviđena kretanja privredne aktivnosti u eksternom okruženju, gdje se u periodu od 2022. do 2024. godine u BiH očekuje prosječna stopa realnog ekonomskog rasta od oko 3,5 odsto na godišnjem nivou.

    U biltenu Odjeljenja UIO navodi se i da postoje visoki rizici za ostvarenje projekcija prihoda od indirektnih poreza imajući u vidu ogromne nepoznanice o jačini i trajanju šoka uzrokovanog pandemijom virusa korona.

    Ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza podložno je svim rizicima za ostvarenje projektovanih makroekonomskih pokazatelja, kao i rizicima koji se odnose na samu naplatu prihoda od indirektnih poreza.

  • Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

    Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

    Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

    Čekanje

    Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

    Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

    • Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

    Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

    • Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

    Globalni rat

    Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

    • Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

    On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

    Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

    Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

    • Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

    Oporavak

    Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

    • Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

    On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

    • Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

    On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

    • Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

    Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

    • Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

    Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

    Ekološka taksa

    Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

    Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

  • Vlada i poslodavci u Republici Srpskoj na pragu novog dogovora: Veće plate od 1. februara

    Vlada i poslodavci u Republici Srpskoj na pragu novog dogovora: Veće plate od 1. februara

    Radnici u Republici Srpskoj od 1. februara iduće godine mogu očekivati veće plate, što će biti omogućeno najavljenim rasterećenjem privrede.

    Potvrđeno je ovo u petak nakon sastanka premijera RS Radovana Viškovića i predstavnika Unije udruženja poslodavaca. Na ovom sastanku razmotren je niz reformskih mjera od značaja za poslovnu zajednicu, a koje će Vlada Srpske ugraditi u okvir budžeta i ekonomske politike za iduću godinu.

    Višković je najavio da će s ciljem rasterećenja privrede i stvaranja uslova za povećanje plata radnicima biti smanjena zbirna poreska stopa sa sadašnjih 32,8 odsto na 31 odsto, te da će u okviru reformskih mjera biti promijenjen način obračuna ličnih primanja.

    • Lični dohoci do iznosa od 700 maraka i dalje bi bili neoporezivi, s tim da bi se ubuduće oporezivao bruto, a ne neto iznos plata – naveo je Višković.

    Ovim mjerama bi, prema prvim projekcijama, privredni subjekti u Republici Srpskoj bili rasterećeni za oko 50 miliona maraka, s tim da Vlada očekuje da se taj iznos, kojeg se odriče republički budžet, kompenzuje kroz povećanje plata radnicima.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je “Glasu Srpske” da je značajno to što je Vlada spremna da se odrekne oko 50 miliona maraka i sada se, kako ističe, razrađuje model i rade različite projekcije kako bi bilo obezbijeđeno da što veći dio novca dobiju radnici sa najnižim platama.

    • Još nemamo izrađen taj model, ali vjerujemo da će i on biti poznat u idućih desetak dana. Ima posla dok se sve detaljno izračuna. Malo nam pravi problem to što je neoporezivi dio do 700 maraka, pa se mora pronaći drugo rješenje da bi i radnici koji imaju plate do tog praga imali koristi od ove mjere – objašnjava Trivić.

    On navodi da je Vlada odobrila okvirni iznos novca koji je potrebno rasporediti.

    • Još je rano govoriti o tome za koliko će svaki radnik u prosjeku imati veća lična primanja, ali svi radnici u Srpskoj od 1. februara iduće godine treba da budu obuhvaćeni ovim povećanjem plata – rekao je Trivić.

    Vlada RS je već dva puta povećavala neoporezivi dio dohotka s ciljem povećanja plata zaposlenima. Prvi put je to bilo 2019. godine, kada su plate povećane za 30 maraka, a drugi put ove godine, kada su plate povećane za 20 maraka. Prema podacima Zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj trenutno iznosi 1.026 maraka.

    Konferencija

    Predstavnici Vlade RS i Unije udruženja poslodavaca razmotrili su u petak i teme koje će 17. novembra biti na dnevnom redu konferencije o poboljšanju poslovnog ambijenta, koju organizuju poslodavci u Srpskoj.

    • Sve prijedloge u vezi sa ekonomskim reformama već smo dostavili Vladi i očekujemo da na konferenciji zvanično saopšte šta će od tih prijedloga biti prihvaćeno – rekao je Saša Trivić.
  • Mirovanje cijena na pumpama u Srpskoj nada za potrošače

    Mirovanje cijena na pumpama u Srpskoj nada za potrošače

    Cijena goriva na pumpama u Srpskoj u narednih deset dana neće rasti, kažu stručnjaci iz ove oblasti, dok se iz udruženja za zaštitu potrošača nadaju da bi to moglo konačno zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica.

    Naime, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je trenutna situacija u Srpskoj s cijenama dizela i benzina stabilna te da nije bilo promjena u cijenama u zadnjih nekoliko dana.

    “Očekuje se stabilan period od sedam do 10 dana, te će se ovaj nivo cijena zadržati u cijeloj Republici Srpskoj”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, u ovom momentu imamo stagnaciju berzanskih kotacija, cijena barela se na dnevnom nivou kreće od 81 do 83 dolara, što pokazuje da je zaustavljen rast, te kako kaže vjerovatno u iščekivanju globalnog dogovora zemalja najvećih proizvođača o dnevnim proizvodnjama.

    “Pored toga, jako veliki uticaj na berzu imaju dešavanja u potrošnji ostalih vidova energije, prvenstveno električne energije i gasa, tako da mnoge zemlje imaju deficit i prinuđene su na uvoz, a druge strane ponovo vraćaju postrojenja na ugalj, kako bi zadovoljili potrebe, a poznato je da je to u mnogim zemljama zabranjena tehnologija ili se plaćaju naknade na CO2, što automatski poskupljuje energiju”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, Republika Srpska je ipak malo tržište da bi moglo bilo šta da se uradi, ali nekim malim mehanizmima može privremeno da se reaguje i da amortizuju nagle skokove cijena.

    “Svakako treba napomenuti da distributeri naftnih derivata podržavaju napore Vlade RS koji će onemogućiti nekontrolisani rast cijena derivata na našem tržištu, a to je ograničenje marže koja je na snazi od aprila ove godine, kao i druge aktivnosti kao što je projekat ‘Otvoreni Balkan'”, pojašnjava Trišić.

    Dodao je da se cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću u prosjeku za benzine od 2,34 do 2,39 KM/litri, dizel od 2,32 do 2,39 KM/litri te TNG (auto-plin) od 1,45 do 1,59 KM/litri.

    Ističe da su cijene u RS niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku za pet do 10 feninga, a od zemalja u okruženju i do 40 feninga.

    Da će stagniranje cijena goriva na pumpama uticati, ali i zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Ukoliko cijene goriva ne budu više rasle, sigurno je da će se zaustaviti rast osnovnih životnih namirnica. Manje marže i ako se zaustavi poskupljenje goriva sigurno će ostaviti cijene namirnica na sadašnjem nivou”, kazala je Marićeva.

    Saša Stevanović, ekonomski analitičar, ističe da se u narednom periodu očekuje usporavanje inflacije. Kako kaže, sigurno se u narednom periodu u medijima može očekivati mnogo novinskih naslova u vezi s inflacijom.

    “To povećava inflatorna očekivanja kod nas i naših građana, dok kod donosilaca odluka unosi dosta neizvjesnosti. Posljednji podaci koji ukazuju da je inflacija oko šest odsto u SAD i oko 4,1 odsto u Evropi stvaraju medijski mejnstrim”, ističe Stevanović.

    Kako je rekao, zanemaruju se podaci da je prirodni gas u posljednjoj sedmici na svjetskim tržištima doživio korekciju cijene od oko devet odsto, da je drvo od početka godine jeftinije za 37 odsto, soja koja se koristi za stočnu ishranu je jeftinija za 10 odsto.

    “Jednostavno, vrijeme je takvo da se prave senzacionalističke vijesti. Strah se, izgleda, najlakše prodaje. Glavni ekonomista Evropske centralne banke je saopštio da se iduće godine može očekivati smirivanje rasta inflacije. Inflaciju je teško predvidjeti, slično kao i svaku krizu”, smatra Stevanović.

    Kako je rekao, tržište treba da bude na mjerama – šta ćemo ukoliko dođe do veće inflacije.

    “Ekonomski sistemi RS mogu da podnesu inflaciju između tri do sedam odsto. Naravno da moramo brinuti o održavanju kupovne moći naših građana, posebno ugroženih kategorija. Ekonomija koja ne pravi koheziju društva nam ne treba”, ističe Stevanović.

    Kako je rekao, ne treba zaboraviti da je Srpska najveću inflaciju imala u periodu od 2006. do 2008. godine, kada se ona kretala u rasponu od šest do sedam odsto, ali kako kaže isto tako to je period kada je kreiran i najveći realni ekonomski rast.

    Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da je zbog visokih cijena goriva došlo do poskupljenja prevoza kod određenih prevoznika.

    “Većina prevoznika nije izvršila korekciju, ali u manjiim mjestima van Banjaluke došlo je do poskupljenja upravo zato što imaju manjak putnika, ali i zbog visokih cijena goriva”, kaže Mijić.