VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Crni dani njujorške berze

    Crni dani njujorške berze

    Američke berze su u stalnom padu od početka godine, pa je tako više od 90 odsto izdanja obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira bilo u minusu, ističu ekonomski portali.

    Ponedjeljak, 13. jun, bio je jedan od najlošijih dana u istoriji njujorške berze – berzovni indeks koji uključuje više od 2.000 dionica i ostalih vrijednosnih papira pao je za 568,79 bodova, odnosno 3,77 odsto.

    Tek svako 10. izdanje dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira tog dana je ostvarilo pozitivan bilans. Još gore, više od 98 odsto ukupnog trgovanja odnosilo se na izdanja koja su dan završila u minusu.

    Prema tom mjerilu, bio je to jedan od najlošijih dana na njujorškoj berzi – gori i od takozvanog crnog ponedjeljka, 19. oktobra 1987. godine, kada je na berzi “izbrisano” 500 milijardi dolara vrijednosti, što u današnjoj vrijednosti, s obzirom na inflaciju, iznosi oko bilion i tristo milijardi dolara.

    Ni na drugim američkim berzama nije mnogo bolja situacija. Cijena dionice “Tesle” pala je za 50 dolara (7,1 odsto) u jednom danu.

    I “Amazon”, “Meta platforms”, “Apple” i “Microsoft” bili su u “crvenom”.

    Indeks “Es end Pi 500”, koji prati dionice 500 najvećih kompanija u SAD, ukazuje na pad cijena na berzi, rasprodaju, strah i lošu ekonomsku budućnost.

    Većina ekonomskih analitičara smatra da je za lošu situaciju na berzi odgovoran nastavak i jačanje inflacije u SAD, pa se pretpostavlja da će američka Centralna banka (FED) podići referentnu kamatnu stopu više nego što se očekivalo. Od početka godine, kada je postalo jasno da će inflacija u SAD rasti uprkos uvjeravanju FED-a i Evropske centralne banke da se to neće dogoditi, berze negativno reaguju, posebno dionice tehnoloških kompanija.

    Cijena dionice “Meta platformsa”, koja je na početku godine bila veća od 335 dolara, trenutno je niža od 165 dolara, a i dalje pada.

    “Apple” je prošao bolje, s padom cijene sa 180 dolara po dionici na 132 dolara, što je minus veći od 25 odsto od početka godine.

    Jedan od većih gubitnika je “Tesla”, od 1.200 dolara po dionici na samom početku 2022. godine do današnjih 650 dolara po dionici.

    “Netflix” je posebno zanimljiv jer je riječ o kompaniji koja je profitirala od pandemije.

    Budući da se bavi prikazivanjem filmova i serija, a za vrijeme kovida 19 ljudi su više boravili u kući, prodaja usluga prikazivanja filmova i serija na zahtjev naglo je povećana.

    Ali, kako inflacija sve više raste, kućni budžeti građana sve više su pogođeni i prvo čega se odriču su upravo pretplate na usluge poput “Netflixa” da bi uštedjeli.

  • Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Prije tačno četiri mjeseca Amerika je zaprijetila Rusiji da će joj osakatiti ekonomiju ukoliko napadne Ukrajinu. Na ovakve poruke ruski zvaničnici odgovarali su i sa riječima “boli nas uvo”.

    Isprva se i činilo da ruska ekonomija kleca mnogo brzo, ali danas bi se moglo reći da su mnogi i pogriješili u procjenama koje se tiču otpornosti Putinove privrede.

    Nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, ruska centralna banka je povećala kamatnu stopu do 20 odsto, rublja je počela drastično da pada, ruske banke su se gasile po cijelom svijetu… firme su iz Rusije počele da biježe glavom bez obzira… Već poslije 10 dana rata mislilo se da je Putinovoj ekonomiji kraj.

    Govorilo se i da ruski predsjednik nije spremio privredu na rat duže od mjesec dana, da su mu planovi bili drugačiji… Šta se desilo u međuvremenu. Da li Putinu ipak ide bolje nego što se mislilo, ili je to samo privid. Kolika žrtva je Evropa koja je energetski zavisna od Rusije, a kolika Amerika gdje inflacija nije bila veća od 1980. Da li su prave žrtve stotine firmi sa desetinama hiljada radnika koje su morale da napuste Rusiji i koje su zbog ogromnih gubitaka okrnjile i svoje firme širom svijeta.

    – Zapadne sankcije ne štete ruskoj ekonomiji onoliko koliko se očekivalo. Izgleda da je Rusija otpornija na sankcije nego što smo procijenili na početku. U početku je postojala pretpostavka da će uticaji sankcija biti sve vidljiviji – rekao je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Taras Kačka za Politiko.

    – Ali čini se da prihodi od roba obezbjeđuju stabilnost ruskih javnih finansija – rekao je Kačka, ističući da je ruska centralna banka prošlog petka snizila kamatnu stopu na 9,5 odsto, što je ponovo na ono što je bila prije 28. februara.

    Prema Kački, to znači da Zapad treba da pojača svoj embargo na ruske robe i usluge.

    – Rusija je upravo objavila rekord svih vremena u profitu od nafte. Čini se da je efekat zapadnog naftnog embarga gurnuo cijene na rekordne vrijednosti za sve zapadne potrošače, stvorio diskontno tržište za Kinu i Indiju i obogatio Putinov ratni stroj – navodi Saagar Enjet, novinar.

    Kako su mediji objavili, Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde evra. Većinu fosilnih goriva poslali su u Evropsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 odsto viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

    Naime, prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistoću vazduha(CREA) u Finskoj, čak 61 odsto izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi evra.

    Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi evra), Njemačka (12.1 milijardi evra) i Italija (7.8 milijardi evra), stoji u izvještaju koji je objavio AFP

    S druge strane, neki zvaničnici Bajdenove administracije sada privatno izražavaju zabrinutost da kazne, umjesto da razuvjere Kremlj kako je namjeravano, pogoršavaju inflaciju, pogoršavaju nesigurnost hrane i više kažnjavaju obične Ruse nego Putina ili njegove saveznike.


    Kada je invazija počela, Bajdenova administracija je vjerovala da će uticaj na inflaciju kod kuće biti minimalan, ako se kaznama izuzmu hrana i energija. Od tada su energija i hrana postali ključni pokretači najviših stopa inflacije u SAD u posljednjih 40 godina, što je velika politička obaveza za predsjednika Džoa Bajdena i Demokratsku stranku koji idu na novembarske izbore na sredini mandata.

    Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da je “pogriješila” što je prošle godine vjerovala da će inflatorni pritisci proći. Jedan od rezultata koji sada vidi vezan je za skok cijena usljed neočekivanog samosankcionisanja, kaže jedna osoba upoznata sa njenim razmišljanjem, piše Blumberg.

    Bajdenova administracija odbacuje svaku sugestiju da su sankcije dio problema, ističući da SAD ne kažnjavaju humanitarnu robu ili hranu, i okrivljuju Putinovu odluku da napadne Ukrajinu, uključujući ciljanje brodova na Crnom moru, piše Blic.

    Oko 1.000 kompanija do sada je objavilo da sužavaju poslovanje u Rusiji, pokazuju podaci koje je prikupio Institut za izvršno rukovodstvo Jejla. To naglašava jedan razlog zašto su sankcije toliko popularne među kreatorima politike: one u suštini prebacuju američku politiku privatnom sektoru, što ga čini manje hirurškim, manje kalibrisanim i manje osjetljivim na promjene politike, rekao je Smit, bivši savetnik OFAC.

  • Dolar najjači od 2002.

    Dolar najjači od 2002.

    Dolar se držio danas na azijskom trgovanju blizu svog 20-godišnjeg maksimuma koji je dostigao uoči ishoda sastanka Federalnih rezervi o monetarnoj politici, pri čemu tržišta očekuju veliko povećanje referentne kamate od 75 baznih poena kako bi se obuzdao rast inflacije.

    Dolarski indeks, koji prati vrednost američke valute prema šest rivala, iznosi 105,35 poena nakon što je u utorak dostigao 105,65 bodova, najjači nivo od kraja 2002, izvještava Reuters.

    Britanska funta se trguje za 1,2010 dolara, oporavljajući se sa 15-mjesečnog minimuma od 1,1934 dolara na koji je pala juče pod pritiskom mogućeg novog referenduma o nezavisnosti Škotske.

    Evro se mijenja na azijskim tržištima za 1,0428 dolara, neznatno iznad minimalne vrijednosti na kojoj je bio tokom noći.

    Cjenovne kalkulacije na berzama ukazuju na 95-procentne šanse za povećanje ključne kamate za 75 baznih poena na sastanku FED-a koji se završava kasnije danas, u odnosu na samo 3,9 odsto prije nedjelju dana, prema Fedvoč analizi kompanije CME.

    Ovako oštar porast očekivanja tržišnih aktera uslijedio je nakon medijskih izvještaja, prvo Wall Street Journala, da je na stolu veće podizanje kamate budući da je inflacija u SAD, prema prošlonedjeljnim pokazateljima, skočila tokom 12 mjeseci do maja za 8,6 procenata, na najviši nivo u posljednje četiri decenije.

    Američki dolar je jačao u proteklih nekoliko mjeseci zahvaljujući tome što je FED započeo u martu s podizanjem kamate, a posljednjih nedjelja je dobio dodatni vjetar u leđa budući da se investitori oslobađaju rizične imovine i traže sigurno utočište za svoja ulaganja u strahu od ekonomskih uticaja brzog pooštravanja finansijskih uslova.

    Međutim, sa velikim povećanjem kamatne stope koje se očekuje, dolaru će možda biti teško da održi zamajac jačanja.

    „S obzirom na trenutne agresivne tržišne cijene, postoji rizik da se odluka Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) o podizanju stope ocijeni ’nedovoljnom’. Po našem mišljenju, biće potrebno veće povećanja od 75 baznih poena, ili nagovještaj povećanja za 100 baznih poena na julskom sastanku FOMC-a, da bi dolar značajnije ojačao nakon sastanka FOMC-a”, napisali su analitičari australijske Commonwealth banke u jutarošnjoj bilješci.

    Više američke stope prinosa u odnosu na prinose na japanske obveznice koji su na minimumu uticali su na jen, koji je na ranom trgovanju pao na najniži nivo u posljednje 24 godine od 135,58 jena za dolar, prije nego što se oporavio na 135,05 jena.

    Na kripto berzama, bitcoin je oslabio danas za ;etiri procenta na 21.200 dolara, nakon što je u utorak dotakao najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci od 20.800 dolara, pod uticajem obustave povlačenja novca od strane vodećeg kripto zajmodavca Celsiusa.

  • Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Tokom ljeta moguće su nestašice naftnih derivata u Bosni i Hercegovini zbog znatno otežanr opskrbe izazvane blokadom uvoza ruske nafte u Evropskoj uniji.

    Kako su kazali iz slovenačkog Petrola za portal Raport, Grupa je za 2022. godinu osigurala dugoročne ugovore o kupovini naftnih derivata u mjeri koja odražava trenutnu dinamiku rasta mobilnosti na nivoima prije covida, kako je definisano u poslovnom planu za 2022. godinu.

    “Bez obzira na embargo na rusku naftu, grupa Petrol će realizovati potpisane dugoročne ugovore, ali može doći do kašnjenja u isporukama i rasta otkupnih cijena. Zbog situacije u Ukrajini, a time i pogoršane sigurnosne situacije, već smo vidjeli kašnjenja u lancima nabavke. Međutim, možemo potvrditi da je grupa Petrol potvrdila planirane isporuke naftnih derivata za juni za snabdijevanje tržišta na kojima posluje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija)” , naveli su za Raport.

    Pojašnjavaju da se cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja.

    Cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja, sa većom potražnjom od ponude, na mogućnost nestašice goriva (posebno ljeti) i rasta cijena na duži rok, upozoravaju na to i međunarodne stručne organizacije.

    Izazov su i rafinerije, koje će imati ograničen kapacitet dok se tehnološki ne prilagode sirovinama iz “neruskih” izvora. Dodatna komplikacija u našoj neposrednoj blizini je kvar austrijske rafinerije Schewchat, gdje je privremeno obustavljen rad, a gorivo se koristi iz robnih rezervi.

    Samo u periodu od 23. maja do 10. juna, radi se o periodu nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim berzama porasla je za 16 odsto, a dizel goriva za 25 odsto.

    Zbog navedenih faktora nije moguće predvidjeti dalji razvoj kretanja nabavnih i maloprodajnih cijena goriva, zaključili su u Petrolu.

  • Zabranjen izvoz ogreva

    Zabranjen izvoz ogreva

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas je na 67. vanrednoj telefonskoj sjednici donio odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz države.

    Ova odluka znači da bi cijena ogrjevnog drveta u BiH ovog ljeta trebala biti tabilizirana. To se odnosi i na proizvode od drveta, poput peleta.

    Prijedlog ove odluke početkom juna ove godine uputio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, a sve nakon razgovora s federalnim ministrom poljoprivrede Šemsudinom Dedićem i predstavnicima Privredne komore i Udruženja poslodavaca.

    – Stavovi nadležnih institucija Republike Srpske i Federacije BiH o neophodnosti usvajanja ove odluke su usaglašeni i identični, što je ohrabrujuća vijest za domaće proizvođače i drvoprerađivače – istakao je ministar Košarac početkom juna.

    Podsjetimo, predloženo je da ova zabrana na snazi bude 90 dana, s mogućnošću da bude produžena. U spomenutom ministarstvu smatraju da će zabranom izvoza zaštititi domaće privrednike i zaustaviti kontinuirano poskupljenje šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.

    Svrha odluke je osiguranje neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete po šume u Bosni i Hercegovini te sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – istaknuto je u prijedlogu.

    Koliko je situacija ozbiljna u ovoj djelatnosti pokazuje i to da je tona peleta prošle godine koštala 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM.

    Kompanije tvrde da su poskupljenja uzrokovana ratom u Ukrajini od koje su ostale države Evropske unije kupovale ogrev. Zbog toga su bile primorane da ogrev nabavljaju iz drugih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Prema navodima kompanija, iz Bosne i Hercegovine svaki dan se izveze 50 šlepera drveta, 20 do 30 šlepera peleta ili 500-700 tona.

  • Uvodi se diferencirana stopa PDV-a

    Uvodi se diferencirana stopa PDV-a

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas u drugom čitanju Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) koji predviđa uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH, umjesto dosadašnje jedinstvene od 17 odsto.
    Stopa od pet odsto PDV-a primjenjivala bi se za osnovne prehrambene namirnice – brašno, hljeb, mlijeko, mliječne proizvode, hranu za dojenčad izrađenu od mlijeka, ulje, so, šećer, stočnu hranu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 odsto za luksuznu robu poput vina i alkoholnih pića, cigareta, automobila, parfema, nakita i oružja.

    S obzirom na to da Zakon nije usvojen u istom takstu u kojem ga je usvojio Predstavnički dom parlamenta BiH, biće upućen komisiji na usaglašavanje teksta.

  • Cijene svakodnevno rastu

    Cijene svakodnevno rastu

    Cijene pojedinih proizvoda mijenjaju se i na dnevnom nivou. Građani ponekad prelaze i više kilometara kako bi neku namirnicu kupili po prihvatljivoj cijeni.

    “Juče sam ušao u pekaru i dajte mi jedan hljeb. Kaže 1,80 KM. Da sam mogao išta uraditi, uradio bih, ali stvarno je nemam odgovora… nemam odgovora na to stanje.”

    “Cijene svugdje skaču, skaču i na benzin, na avionske karte svugdje, ali zavisi sve koliko čovjek ima primanja. Nije prijatno, ali šta da radimo.”

    Iz Uzdruženja potrošača „Zvono“ kažu da imaju svakodnevne pritužbe građna koji traže načina da utiču na kontrolu kretanja cijena. Nažalost u tom segmentu su im ruke vezane.

    “Svakodnevno imamo promjene cijena, eto ja mislim da je od juče hljeb ponovo poskupio, to sam čuo od ovih u prodavnicama, pekarama. Mi možemo samo uticati na promjenu cijena kad su u pitanju odnosno na cijene kada su u pitanju komunalne usluge”, rekao je Jovan Vasilić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

    Potrošače upozoravaju da vode računa o kupovini u određenim objektima, da paze na cijene koje su na kasi u odnosu na one koje su na policama. Isto tako i da se upozaju sa pravima potrošača.

    “Zakon o pravima potrošača na nivou Republike Srpske je baš dobar da tako kažem.Veoma je dobro urađen i primjenjuje se, a nevolja je u tome što veliki broj ljudi i ne zna za njega”, navodi Vasilić.

    Kupci su danas više nego ikada na meti svih mogućih trgovačkih trikova. Smanjene gramaže proizvoda, a ista cijena, vještački izazvane „akcije“ i mnoge druge slične situacije i danas prednjače u žalbama i pokazuju da se u kupovinu mora širom otvorenih očiju.

  • Višković: Milonas spreman da ulaže u Republiku Srpsku

    Višković: Milonas spreman da ulaže u Republiku Srpsku

    Sa generalnim direktorom “Alumila” Јorgosom Milonasom razgovarali smo o proširenju investicija koje “Alumil” ima u Vlasenici, izjavio je za premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je istakao da je Milonasa upoznao sa privrednim ambijentom Srpske i našim prednosti u odnosu na druge.

    • On će već danas kontaktirati svoje rukovodstvo u Vlasenici. Ima namjeru da se već sljedeće sedmice u Beogradu sastane sa rukovodstvom “Alumila” iz Vlasenice. Spreman je da proširuje kapacitete i da ulaže u Republiku Srpsku – rekao je Višković nakon sastanka sa Milonosom u Solunu.

    Višković je istakao da je kao probleme poslovanja u Grčkoj Milonas naveo eru robotizacije, nedostatak radnika, skupe energente, a rekao je da se sa sličnim problemima kompanija susreće i u Srbiji.

    • Logična destinacija za dalje investiranje je Republika Srpska. Јa sam ga pozvao u Srpsku da definišemo lokaciju za gradnju novog pogona, s obzirom na to da je Milonas rekao da je “Alumilu” potreban znatno veći proizvodni pogon, sa većim brojem radnika nego što sada imamo u Vlasenici – poručio je Višković.

    Premijer Srpske je Milonasu rekao da mu možemo ponuditi infrastrukturu i zemljište, kao i da su naše lokalne zajednice širom Srpske spremne da mu svu tu infrastrukturu obezbijede po simboličnoj cijeni.

    • Siguran sam da ćemo napraviti posao u skorijem vremenu i da će “Alumil” proširiti svoje pogone u Srpskoj – ocijenio je Višković.
  • “Era ‘besplatnog novca’ je završena”

    “Era ‘besplatnog novca’ je završena”

    Francuski ministar finansija Bruno Le Mer izjavio je da rast prinosa na američke državne obveznice znači da je “era besplatnog novca” završena.

    Le Mer je rekao za tv stanicu Frans 2 da će Francusku koštati nekoliko milijardi evra da otplati dug tržištu po osnovu obveznica, što, kako je istakao, govori o tome koliko je važno držati se “uravnotežene i koherentne” fiskalne politike, prenosi Rojters.Akcije na američkoj berzi su pale u ponedeljak, pri čemu se glavni indeks S&P 500 nalazi na silaznom putu, odnosno na takozvanom “medveđem” tržištu, jer raste strah da će očekivano agresivno povećanje kamatne stope Federalnih rezervi gurnuti ekonomiju u recesiju.

    Evropska centralna banka (ECB) je poršle nedelje okončala svoj dugotrajni program podsticaja i saopštila da će sledećeg meseca podići svoje ključne kamatne stope prvi put od 2011. godine, nakon čega će uslediti potencijalno još veće povećanje u septembru.

    ECB, suočena sa rekordnom inflacijom u evrozoni od 8,1 posto koja i dalje raste, strahuje sada od širenja inflatornih uticaja koji bi mogli da izazovu teško zaustavljivu spiralu cene-plate, koja bi označila novu eru tvrdoglavo visokih cena.

    Podaci objavljeni prošlog meseca pokazuju da je francuska ekonomija neočekivano pala u prvom tromesešju, jer su potrošači smanjili kupovine zbog naglog skoka inflacije koja je u maju dostigla rekordno visoku stopu od 5,8 odsto na godišnjem nivou.

    Ipak, Le Mer je rekao da očekuje da će Francuska zabeležiti ekonomski rast u 2022. godini.

  • Đokić zadovoljan trenutnom situacijom

    Đokić zadovoljan trenutnom situacijom

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da postoji mnogo investitora koji žele ulagati u energetiku u Srpskoj, navodeći da je riječ o evropskim, ali i vanevropskim proizvođačima električne energije koji imaju povjerenje u Srpsku.

    Đokić je istakao da je kineska kompanija “Gezuba” već angažovana na projektu Hidroelektarne “Dabar”, vrijednom 600 miliona KM.

    – Do sada je uloženo više od 150 miliona KM u izgradnju potrebnih objekata, a kineska kompanija tek sada treba da obavi drugu i najvažniju fazu izgradnje same elektrane. S drugom kineskom kompanijom smo u projektu gradnje tri manje hidroelektrane na rijeci Bistrici u reonu Miljevine kod Foče – rekao je Đokić za RTRS.

    On je izrazio očekivanje da će kineske kompanije biti zainteresovane i za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela 2, te napomenuo da kineske kompanije pokazuju intenzivan interes da budu partneri.

    Govoreći o energetskoj krizi u regionu i svijetu, Đokić smatra da će rafinerije nafte u okruženju pronaći način za snabdijevanje.

    – Moguće je naravno očekivati određene poteškoće, ali za sada nema većih problema – istakao je Đokić.

    Resorni ministar je rekao da se snabdijevanje termoelektrana odvija normalno, iako troškovi rastu, a cijena ostaje ista.

    Đokić je naglasio i da se očekuje aktiviranje rudnika “Ljubija” i da je konačno pronađen put eksploatacije rudnog bogatstva.

    – Nakon 30 godina aktiviraćemo rudnik Ljubija, na jesen se može očekivati i obavljanje prvih priprema, a prijedorska regija, samim tim i Republika Srpska će imati ogromne benefite od ovog – rekao je Đokić.

    Govoreći o geološkim istraživanjima koja su trebala biti sprovedena na Ozrenu, Đokić je rekao da je rješenje za ove radove obustavljeno i da se istraživanja neće sprovoditi.

    – Tu je postojalo samo rješenje da kompanija koja je izrazila interes istražuje na području Ozrena, kao i na nekim drugim područijima. To je faza koju uvijek treba dopustiti da se izvede, zato što ona ne stvara nikakve probleme niti proizvodi bilo kakve posljedice – smatra Đokić.

    Nakon te faze, dodao je Đokić, ako se dokaže postojanje određenih mineralnih sirovina i u kapacitetu da se pokrene eksploatacija, onda je to druga faza, kada se moraju stvoriti potpuno drugi uslovi.

    – Tamo je neko očito manipulisao stanovništvom, nepotrebno ih uznemirio. Žao mi je što je do toga došlo. Lokalna zajednica je odustala iako je prvo pristala, što je neodgovorno ponašanje u ovom slučaju. Istraživanja tamo neće biti, da li će biti na području grada Doboja sa druge strane, odlučivaće grad Doboj – napomenuo je Đokić.