Kategorija: Ekonomija

Višković: Vlada Srpske radi na obuzdavanju inflacije kroz pomoć stanovništvu i investicije

Vlada Republike Srpske radi na obuzdavanju inflacije kroz pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, očuvanjem kupovne moći građana povećanjem plata, penzija, boračkih dodataka i socijalnih davanja, te kroz investicije, rekao je danas premijer Radovan Višković.

On je rekao da je u februaru u odnosu na isti mjesec prošle godine rast cijena 7,2 odsto, a u odnosu na januar 1,3 odsto.

-Rast plata koje smo kod kreiranja budžeta preventivno radili u ovom momentu još preklapa taj rast inflacije. Imamo osam i nešto procenata rast plata i tu situaciju pratimo. U onom momentu kad dođemo na taj balast mi ćemo ići dalje sa povećanjem plata, penzija i svih davanja – rekao je Višković novinarima.

On je rekao da su investicije takođe mehanizam u borbi protiv „zla koje nas je zadesilo“.

-Svi smo očekivali da jenjavanjem virusa korona idemo u neko normalno vrijeme i aktivnosti. Nažalost nije tako, desila se ova ukrajinska kriza koja nas je pogodila sve – istakao je Višković.

On je rekao da divljanje cijena sirovina i energenata izaziva lančanu reakciju, dodajući da je Republika Srpska srećna jer ima dovoljno električne energije kao jednog od osnovnih resursa.

-Sa normalnim upravljanjem tim resursom štitimo se koliko je moguće. Imamo sreću i da cijena gasa ni u jednom momentu nije pogodila Republiku Srpsku kao što je pogađala susjedne zemlje ili EU. Imali smo dogovor sa Ruskom Federacijom koji je u potpunosti ispoštovan sa „Gaspromom“ i imali smo povlaštenu ili zaštićenu cijenu – istakao je Višković.

Višković je podsjetio da je Vlada putem Narodne skupštine Republike Sprske pokrenula proceduru ukidanja akcize na naftu i natne derivate i oslobađanje osnovnih životnih namirnica od PDV-a.

On je dodao da je Vlada Srpske nabavila određene količine osnovnih životnih namirnica.

-Ako bude potrebno intervenisaćemo i sa određenim namirnicama na tržištu kako bi spriječili eventualnu nestašicu, a isto tako i divljanje cijena. Imamo dovoljne količine i brašna i ulja. Imamo redovne lance snabdijevanja i učinićemo sve da to tako ostane i u narednom periodu – istakao je Višković.

Premijer Srpske kaže da je i Udruženje mladih ekonomista Republike Srpske usmjerilo svoju ovogodišnju Konferenciju za ekonomski razvoj ka davanju odgovora na inflatorna kretanja, digitalizaciju i promet nekretninama.

-Ne treba zaboraviti da i u prometu nekretninama, u sklopu svih ovih inflatornih ili energetskih divljanja, na neki način nastaju znatni poremećaji koji utiču na to da mladi ljudi imaju problema da na povoljan način dođu do nekretnine koja je preduslov normalnog života i razvoja jedne porodice – rekao je Višković.

Višković je rekao da je Vlada Srpske podržala aktivnosti Udruženja mladih ekonomista te da očekuje da na panelima Konferencije dođu do zaključaka i smjernica koji će Vladi poslužiti u kreiranju najboljih odluka i mjera.

Konferencija za ekonomski razvoj „Know How – For economic growth“ održava se danas u Banjaluci, uz prisustvo predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović, premijera Viškovića i ministara u Vladi Srpske.

29 Marta, 2022
EU odbila zahtjev Rusije

Evropska unija odbila je danas da plaća gas u rubljama, saopšteno je iz Evropske komisije.

Prethodno je objavljena juče slična odluka od strane zemalja G7, podseća Raša tudej.

Grupa sedam najvećih privreda Evrope kolektivno je odbila da plaća za uvoz gasa iz Rusije u Rubljama, prema rečima nemačkog ministra energetike Roberta Habeka. “Plažanje u rubljama nije prihvatljivo”, rekao je nemački ministar dodavši da će se od kompanija tražiti da se “ne povinuju” zahtevu ruskog predsednika Vladimira Putina iznetom prošle nedelje.

Evropski ekonomski blok smatra promenu uslova plaćanja kršenjem ugovora.

Putin je juče naredio vladi, centralnoj banci i Gasprombanci da razviju neophodne metode za prebacivanje svih plaćanja za ruski gas od strane “neprijateljskih zemalja” na rublje a rok za to je 31. mart.

29 Marta, 2022
Ukrajinu rat već koštao basnoslovnih 565 milijardi dolara

Ukrajina je, kao posledicu ratnog sukoba sa Rusijom koji traje već duže od mesec dana, pretrpela jednokratni gubitak od čak 564,9 milijardi dolara.

Prva potpredsednica ukrajinske vlade i ministarka ekonomije Julija Sviridenko dala je i detaljnu strukturu gubitaka, prenosi RBC.

Prema njenim rečima, a kako prenose ukrajinski mediji, trenutno gubici Ukrajine izgledaju ovako:

119 milijardi dolara – gubitak infrastrukture (uništeno i oštećeno skoro 8.000 km puteva, desetine železničkih stanica, aerodromi)

112 milijardi dolara je gubitak BDP-a u 2022. godini

90,5 milijardi dolara – gubitak civilnog stanovništva (10 miliona kvadratnih metara stanova, 200.000 automobila, snabdevanje hranom za 5 miliona ljudi)

80 milijardi dolara – gubici preduzeća i organizacija

54 milijarde dolara – gubitak direktnih investicija u ukrajinsku ekonomiju

48 milijardi dolara – gubici državnog budžeta

“Svakog dana se cifre menjaju i, nažalost, rastu. Zato će Ukrajina, uprkos svim preprekama, tražiti odštetu od agresora. I sudskim odlukama i prenosom zamrznute imovine Rusiji”, rekla je Sviridenko.

29 Marta, 2022
Višković: Uskoro prijedlog povećanja plata i penzija

Vlada Republike Srpske vrlo brzo će izaći sa prijedlogom povećanja plata i penzija i svim što će ublažiti “galopirajuću” inflaciju za koju apsolutno nismo krivi, rekao je u Trebinju predsjednik Vlade RS Radovan Višković, komentarišući poziv vrijedan 12 miliona u subvencije direktnih ulaganja.

On je istakao da je inflacija uvezena i stvorena na nekom drugom mjestu, ali da “svi skupa plaćamo ceh”.

“Vlada Republike Srpske prati situaciju i zaštitićemo građane u skladu sa našim mogućnostima”, rekao je Višković novinarima u Trebinju.

On je napomenuo da je Vlada Srpske preduzimala preventivne mjere i išla u susret nadolazećoj inflaciji setom zakona, podsjetivši da su povećavane plate, penzije i boračka davanja.

“Moramo to raditi i u narednom periodu”, odlučan je Višković.

28 Marta, 2022
Sledeći korak Rusije – trampa?

Prelazak na barter mogao bi da bude jedan od narednih koraka u nagodbi Rusije za robu sa neprijateljskim zemljama.

Oksana Dmitrijeva, član odbora Državne dume za budžet i poreze, kaže da bi “na ovaj ili onaj način, sledeća faza u nagodbi sa neprijateljskim zemljama mogla da bude dogovor da im prodamo, na primer, gas ili naftu, titanijum ili nikl, pod uslovom da oni nama prodaju ono što nam treba”.

“Druga opcija je generalno prelazak na barter ili kliring”, rekla je Dmitrijeva.”Ako govorimo o trgovini sa zemljama sa kojima imamo uravnotežen trgovinski bilans, onda zemlje same mogu da odrede u kojoj valuti će biti plaćanje. I u ovoj situaciji mogu da koriste isključivo dolar ili evro kao obračunsku jedinicu”, smatra ona.

Dmitrijeva priznaje da je prilikom obračuna sa drugim zemljama “moguće oživeti veoma mnogo instrumenata ili šema iz sovjetskog sistema”.

Na primer, kaže, u okviru Saveta za međusobnu ekonomsku pomoć korišćena je prenosiva rublja, a u obračunima “sa zemljama drugog sveta, kolektivnog Zapada, bilo je i razmene”.

Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi, Centralnoj banci i Gaspromu da do 31. marta sprovedu mere za promenu valute plaćanja za isporuku ruskog gasa zemljama EU i drugim zemljama koje su uvele restriktivne mere u rublje.

28 Marta, 2022
“Nećemo plaćati u rubljama, Evropa spremna na sve”

Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je da su se zemlje G7 saglasile da Rusiji neće plaćati gas u rubljama, piše RT.

Habek smatra da je promena valute plaćanja kršenje važećeg ugovora, te stoga kompanije ne bi trebalo da pristaju na nove uslove.

On je rekao i da je Evropa spremna na svaki scenario, pa i na potpuni prekid snabdevanja.Nešto ranije, predstavnik Evropske komisije je rekao da će Evropa moći da se oslobodi energetske zavisnosti od Rusije tek do 2027. godine.

Odbijanje zemalja G7 da kupuju gas za rublje nedvosmisleno je pozdrav za prekid isporuke gasa, rekao je za RIA Novosti Ivan Abramov, zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za ekonomsku politiku.

“Ako ove zemlje odbiju da kupuju gas za rublje, to će svakako dovesti do prekida njegovih isporuka. Imamo jasan stav”, rekao je on.

Senator je naglasio da Rusija ne može da isporučuje gas besplatno.

“Ako je naš uslov da plaćamo u rubljama, onda to znači da morate da platite u rubljama. Oni imaju dovoljno mogućnosti da kupe rublje za ovo, možete to učiniti odmah na bilo kojoj razmeni”, rekao je Abramov dodavši da Rusija ne postavlja nerealne uslove.

28 Marta, 2022
Juan umjesto dolara za naftu i gas?

Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.

Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

“Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju”, navodi se u izvještaju.

Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

“Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan”, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

“Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima”, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.

28 Marta, 2022
Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

Republici Srpskoj, BiH, kao i regionu ne prijeti glad, jer ima dovoljno hrane i neće biti problema kada je riječ o snabdjevenosti tržišta, istakao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
Pašalić je naveo da to što građani u posljednje vrijeme kupuju više namirnica, zbog krize u Ukrajini, predstavlja refleksnu reakciju ljudi koji su zabrinuti kriznim situacijama, te ponovio da trenutno nema problema u lancima snabdijevanja.

On je za ATV rekao da panika dovodi do neracionalne kupovine namirnica, što dovodi do nestašice i rasta cijena i da se time otvara prostor za razne spekulacije i mahinacije, što uvijek ide “preko leđa građana”, ali da je vlast preduzela određene mjere da se to prevaziđe.

Pašalić je naglasio da Republika Srpska ima dovoljno pšenice do nove žetve.

Kada je riječ o izvozu pšenice iz BiH u ovim kriznim vremenima, Pašalić kaže da količina od 6.000 tona, koliko je izvezeno u prva tri mjeseca ove godine, nije velika ali da treba biti oprezan, te je naglasio da resorno ministarstvo na nivou BiH na čijem je čelu Staša Košarac prati situaciju.

Pašalić kaže da je neophodno obezbijediti trgovinu žitom, odnosno prohodnost i odnos između privrednika u BiH i Srbiji koji već imaju sklopljene ugovore.

“Prosječna potrošnja hljeba po glavi stanovnika je godišnje 110 kilograma. Republika Srpska sije od 40.000 do 45.000 hektara pšenice i ako je prosječan prinos oko pet tona to je 200.000 tona. Od kilograma pšenice dobijamo 600 do 800 grama brašna te ako je prosjek 70 odsto iskoristivosti, od tih 200.000 tona pšenice možemo proizvesti 140.000 brašna”, pojasnio je on.

On je naglasio da ukoliko bi sva pšenica završila na tržištu Republike Srpske, ona bi imala duplo veću količinu nego što joj treba.

Pašalić je rekao da se u Srpskoj na 130.000 hektara proizvede kukuruza uz prosječan prinos od šest tona.

On je naveo da BiH izvozi godišnje hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde, što govori o tome koliko nedostaje hrane i koliko treba raditi na tome da se ovaj deficit smanji.

Pašalić kaže da je komunikacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa ministrom Košarcem odlična, ali da je problem što se dogovoreno teško i realizuje.

“Stiče se utisak da sve inicijative iz Srpske ne mogu da prođu u Savjetu ministara i veoma je teško u ovako složenoj državi, kakva ne postoji nigdje na svijetu, realizovati te mjere. Čini mi se da se u prvi plan stavljaju nečiji interesi, a ne gleda se poljoprivredni proizvođač, koji je osnov svega”, rekao je Pašalić.

On je naglasio da poljoprivredni proizvođači moraju da budu u fokusu svih nivoa vlasti i da su neophodna veća ulaganja u ovu granu privrede.

USKORO STIŽE PRVA KOLIČINA ĐUBRIVA IZ TURSKE

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da u BiH uskoro treba da bude dopremljena prva pošiljka đubriva iz Turske od ukupno 50.000 tona, a nakon toga i ostatak.

Pašalić je napomenuo da je isporuku đubriva BiH iz Turske dogovorio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, istakavši da, ukoliko ona stigne u narednih mjesec dana, to neće stvoriti probleme ovdašnjim ratarima jer na domaćem tržištu postoje određene količine đubriva.

Govoreći o regresiranom gorivu za poljoprivrednike u iznosu od 50 feninfga po litru, Pašalić je naglasio da je Vlada Srpske od 2013. godine izdvojila gotovo 60 miliona KM, te da ovu mjeru koristi blizu 15.000 gazdinstava.

“Uz sve probleme u vezi sa nadležnostima u BiH, moguće je definisati da poljoprivredni proizvođač sipa gorivo koje je oslobođeno akcize i putarina”, rekao je Pašalić za ATV.

Prema njegovim riječima, cilj bi bio, ne da se plaća razlika u cijeni distributerima goriva, već da poljoprivrednik sipa na pumpi jeftinije gorivo.

On kaže da Vlada Srpske neće dozvoliti da se mljekarski sektor u Republici Srpskoj uruši ili poklekne.

Pašalić je rekao da Vlada Srpske i resorno ministarstvo žele da stvore konkurentnog domaćeg proizvođača, odnosno proizvođača koji kvalitetan proizvod može da proda po nižoj cijeni.

“On to može da uradi ako primjenjuje nove tehnologije, ako ima novi traktor i priključke, znanje, određenu poljoprivrednu površinu i podršku države”, rekao je Pašalić.

Ministar kaže da je u Srpskoj povećano interesovanje za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, bez obzira na krizni period, što je iznenadilo i Vladu Srpske.

Pašalić kaže da je to jedna od najmoćnijih mjera koje Vlada Srpske realizuje u sektoru poljoprivrede jer podržava bilo kakvu investiciju na farmi.

28 Marta, 2022
Rublja ojačala prema dolaru i evru, berzanski indeksi pali

Ruska berza je završila današnje trgovanje u minusu, pri čemu je indeks MOEX pao za 3,66 posto na 2.484,13 poena, dok je indeks akcija denominovanih u dolarima RTS potonuo za 2,7 procenata na 829,62 poena, javlja TASS.

Na deviznom tržištu, ruska rublja je porasla prema američkom dolaru i evru.

Ruska valuta je ojačala prema dolaru za 3,33 odsto na 93,67 rubalja, dok je prema evru skočila za 6,77 procenata na 100,02 rublje, na trgovanju na Moskovskoj berzi do 14,16 časova po moskovskom vremenu, navodi se u informaciji.

27 Marta, 2022
Američki gas koji će Evropa uvoziti biće skuplji nego ruski

Američki gas, koji je Evropa najavila da će uvoziti kao zamjenu za ruski, plaćaće skuplje, jer se za dopremanje gasa iz SAD koristi komplikovanija i skuplja tehnologija, izjavili su danas sagovornici Tanjuga Jelica Putniković i Miloš Zdravković.

Urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković objasnila je da je gas, koji stiže tankerima iz Amerike, Katara ili nekog drugog prodavca, skuplji nego gas koji stiže gasovodima.

“Jednostavno, to je skuplja tehnologija. Prvo gas mora da se prebaci u tečno stanje, pa da se transportuje, putovanje traje, a kada stigne do neke luke u Evropi, mora da se ponovo vrati u gasno stanje”, istakla je Putniković.

Na pitanje da li će Amerika do kraja ove godine imati da obezbijedi Evropi 15 milijardi kubnih metara gasa, koliki je dogovor, Putniković odgovara da je sada pitanje koliko Džozef Bajden ima potvrdu američkih kompanija, koje već imaju ugovorene prodaje svog energenta i hoće li oni moći da povećaju proizvodnju tako brzo.

Navodi i da je pitanje hoće li zbog toga što je, i bez krize u Ukrajini, povećana potražnja za energentima u svijetu, a naročito u Aziji, azijske zemlje ponuditi bolje cijene.

“Nijedna privatna kompanija neće prodati nijednom evropskom kupcu jefinije ako može u Aziji skuplje da proda taj gas”, rekla je Putniković.

Na pitanje da li će biti problem zbog toga što ruski predsjednik Vladimir Putin sada traži da se gas plaća u rubljama, Putniković podsjeća da je Iran stalno suočen sa pojedinim sankcijama zbog svog nuklearnog programa, a da su pojedine zemlje kupovale njegovu naftu i plaćale u zlatu.

“Ako neko hoće da kupi robu, on će naći način da se ta transakcija odradi i to ne bi trebalo da bude problem”, smatra Putniković.

Dodaje da posljednjih dana slušamo izjave evropskih političara koji, kako kaže, moraju pred svojim glasačima da opravdaju priču o tome da neće Rusima plaćati u rubljama.

“Makron je rekao da nećemo plaćati rubljama, a oni ni ne zavise od ruskog gasa, jer imaju nuklearke za proizvodnju električne energije i nemaju takav problem kao Nemačka, čiji su političari rekli da neće naređivati svojim kompanijama kako i šta da rade”, navela je Putnković.

Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković podsjetio je da je Amerika obećala da će Evropi do kraja ove godine isporučiti 15 milijardi kubnih metara gasa, a 50 milijardi do 2030. godine.

Ističe da Amerika u ovom trenutku nema mogućunost fizičke proizvodnje tolike količine gasa da može da izveze na evropsko tržište količine koje premašuju tih 15 milijardi kubika.

“S druge strane, američki tečni naftni gas mora da bude 2,7 puta skuplji zato što se zasniva na tehnologiji frakinga koja je mnogo skuplja i koja utiče na cenu”, ukazao je Zdravković.

Saglasan je da plaćanje u rubljama nije problem i da ne treba da bude problem, dodajući da onaj ko ima robu može da traži da mu se plati na način koji mu odgovara.

Objašnjava da to više ima uticaj na geopolitiku, jer u tom slučaju američka valuta gubi ulogu rezervne svjetske valute u plaćanju.

“Što se tiče cene, plaćanje u rubljama neće uticati na cenu nafte i gasa, to samo utiče na stabilnost ruske valute”, zaključio je Zdravković.

27 Marta, 2022