VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje na sve lokalne zajednice da povećaju plate vaspitačima u vrtićima i zaposlenima u ustanovama kulture u Srpskoj čiji rad se finansira iz budžeta opština i gradova.

    Apelujemo i ovaj put na sve lokalne zajednice da pronađu način da povećaju plate, zbog galopirajuće inflacije. Mi smo kao sindikat preuzeli sve kako bi do toga i došlo, što je i preporuka Saveza opština i gradova. Međutim, ono što je bitno u ovom trenutku jeste da Ministarstvo prosvjete i kulture RS, odnosno Vlada RS i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, moraju i trebaju da potpišu posebne kolektivne ugovore, kako bismo na kvalitetan način definisali početne koeficijente i početne cijene rada i kako bi učinili prvi korak u ujednačavanju ovih ljudi u cijeloj Republici Srpskoj. Takvi kolektivni ugovori već postoje i ne tražimo ništa više – poručio je Dragan Gnjatić, predsjednik ovog Sindikata.

    Članovi Regionalnog odbora i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS traže od Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture u Vladi RS, da što prije potpiše Posebne kolektivne ugovore za zaposlene u predškolskim ustanovama Republike Srpske i ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

    Poručuju da im je jasno da Vlada, odnosno resorno ministarstvo ne može nametnuti lokalnoj zajednici koeficijente i primanja, ali “takvi kolektivni ugovori postoje i zato je važno načiniti prvi korak, jer je situacija zaista teška.”

    Gnjatić podsjeća da se o ovoj temi konstantno priča već šest mjeseci.

    Draginja Bradašević, predsjednica Sindikalne organizacije JPU „Naša radost“ Modriča, poručuje da su radnici nezadovoljni.

    – Želim da istaknem nezadovoljstvo radnika u predškolskim ustanovama, jer nama plate nisu povećane. Svi ostali su dobili kakvo-takvo povećanje, a mi smo pali na dno. Zato očekujemo da se u kratkom roku riješi i naše pitanje i da dobijemo povećanje plata – poručuje ona.

  • Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Prije nekoliko dana mnoga mjesta u Sloveniji ostala su bez goriva. Nadležni u zemljama regije smatraju da se nestašice mogu pojaviti jer građani na rast cijena reagiraju gomilanjem. Kakva je situacija u našoj državi pitali smo institucije.

    U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.

    Rezerve nafte u Federaciji BiH

    “Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima”, kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.

    U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave “obaranjem tendera”, čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.

    “I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade”, ističe Zornić.

    Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.

    “Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara”, ističe Zornić.

    Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.

    “Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju”, kazao je predsjednik uprave NTF-a.

    Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.

    “Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao”, zaključio je Zornić.

    Robne rezerve Republike Srpske

    Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

    “Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.

    Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:

    osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
    industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
    određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
    energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
    “Takođe, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

    Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
    Roba za potrebe privrede,
    Nafta i naftni derivati.
    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.

    “Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona”, objasnili su iz ministarstva.

    U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.

    Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).

  • Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Najmoćnije zemlje svijeta zabraniće uvoz zlata iz Rusije

    Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz G7 dogovoriće se o zabrani uvoza novog zlata iz Rusije dok proširuju sankcije Moskvi zbog njezina rata protiv Ukrajine, saznao je Reuters iz svojih izvora.

    Sjedinjene Američke Države okupile su svijet u nametanju brzih i značajnih ekonomskih sankcija Rusiji kako bi Vladimiru Putinu uskratili sredstva za vođenje rata protiv Ukrajine.

    Prema izvoru, Ministarstvo financija SAD-a izdat će odluku o zabrani uvoza novog zlata u SAD u utorak, u potezu koji ima za cilj daljnju izolaciju Rusije od globalne ekonomije sprječavanjem njenog sudjelovanja na tržištu zlata.

    Zapadne sankcije Rusiji nisu bile direktno usmjerene na komercijalne pošiljke zlata, ali mnoge banke, špediteri i rafinerije prestali su trgovati ruskim metalima nakon što je počeo rat u Ukrajini.

    Zlato je ključna imovina ruske središnje banke, koja se zbog zapadnih sankcija suočila s ograničenjima u pristupu nekima dijelovima svoje imovine koje drži u inostranstvu. Dionice ruskih rud zlata kojima se trguje u inozemstvu pale su ove godine zbog poteškoća, uključujući prodaju zlata i otplatu zajmova bankama pod sankcijama.

    Rusija proizvodi oko 10% zlata iskopanog u svijetu na godišnjem nivou, a njeni zlatni fondovi utrostručili su se otkako je pripojila Krim 2014. godine.

    Grupu 7 najrazvijenijih demokratskih država svijeta čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Japan i Kanada. Ovo su države koje i predvode slobodni svijet u sankcijama prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

  • Kvadrata u užoj gradskoj zoni nema ispod 4.000 KM

    Kvadrata u užoj gradskoj zoni nema ispod 4.000 KM

    Na najvećem gradilištu u Republici Srpskoj, u Banjaluci, trenutno se grade 103 stambeno-poslovna i poslovna objekta, a kvadrat stana u užoj gradskoj zoni se ne može naći ispod 3.900 – 4.000 KM.

    Stambena gradilišta su na svakom ćošku, a omiljena destinacija za gradnju investitorima je Nova Varoš u kojoj otkupe zemljište sa starijom kućom koju sruše, “srede” novi regulacioni plan i na mjestu gdje je bilo jedno domaćinstvo nikne zgrada sa 60-ak stanova.

    Infrastruktura, dakle, ostane ista zbog čega su u gradu sve veće gužve u saobraćaju koje su sada nesnosne.

    Osim toga, investitorima je omogućeno da izgrade zgradu, a da uopšte ne urede prostor oko zgrade zelenilom.

    Nadležne u Gradskoj upravi smo pitali koji standard, odnosno propis tačno definiše koliko zelenila mora investitor da obezbedi prilikom gradnje stambene zgrade. Svedoci smo da se zgrade izgrade bukvalno bez ijednog posađenog drveta, sa dominantnim betonom i eventualno jednim travnatim uglom u kojem je posađen grm.

    – Način uređenja građevinske parcele definiše se regulacionim planom, urbanističko – tehničkim uslovima i projektnom dokumentacijom (projekat vanjskog uređenja), kao i podzakonskim aktima – Pravilnik o opštim pravilima urbanističke regulacije i parcelacije i dr – kratko kažu u Gradskoj upravi.

    Odjeljenje za prostorno uređenje je prošle godine izdalo 45 građevinskih dozvola za izgradnju ovih objekata, a do juna ove godine izdate su 23 građevinske dozvole, piše Srpskainfo.

    Investitori su tokom prošle godine uplatili više 19 miliona KM po osnovu naknade za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta i rente.

    – Navedeni iznos se odnosi na sve izdate građevinske dozvole, a od čega veći dio čine uplate za kolektivne stambene i stambeno poslovne objekte – navode u Gradskoj upravi.

  • Pada cijena barela nafte, ali ne i goriva u BiH

    Pada cijena barela nafte, ali ne i goriva u BiH

    Cijene barela nafte na svjetskom tržištu u proteklih nekoliko dana su u padu za više od dva odsto, jer investitori analiziraju rizik od recesije i potražnju za gorivom zbog podizanja kamata u velikim ekonomijama, prenose svjetski mediji.

    To se ipak ne osjeti u BiH, gdje cijene nafte i naftnih derivata dostižu svoj maksimum, a naći gorivo ispod 3,50 KM postalo je gotovo nemoguća misija, pa se ide to toga da se vozači pozivaju na bojkot benzinskih pumpi.

    Julska isporuka nafte brent za azijsko tržište pala je za 2,3 odsto, odnosno na 109,22 dolara za barel, a sirova nafta WTI, koja se proizvodi u SAD, čak na 103,46 dolara po barelu. Predviđanja kažu da bi u narednih 10 dana mogla da padne i ispod 100 dolara, prenosi Rojters. Iz brokerske kompanije “Haitonf Fjučers” čak su objavili da bi u bliskoj budućnosti moglo doći i do povećanja ponude na tržištu, jer podaci dokazuju da snabdijevanje ruskom sirovom naftom nije pogođeno koliko je očekivano. Da stvar po tržište, koje je zavisno od nafte iz Rusije, bude gora, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, najavio je da je ova država u procesu preusmjeravanja trgovine i izvoza nafte ka grupi zemalja BRIKS-a, kao odgovor na zapadne sankcije.

    Dok druge zemlje pokušavaju obuzdati tešku situaciju na tržištu, u BiH, usljed nedostatka rješenja nadležnih, građani putem društvenih mreža traže pojašnjenja kako cijena goriva divlja, dok vrijednost barela nafte pada.

    “Cijene nafte su 2008. godine iznosile maksimalnih 147 dolara po barelu. Tada je gorivo bilo 2,10 KM po litru na pumpama. Prije mjesec dana (22.5.2022) gorivo je koštalo 134 dolara po barelu, a na pumpama u BiH je tada već bilo 3,26 KM po litru.

    Zadnjih dana cijena goriva na tržištu pada i stabilizuje se na 113 dolara po barelu. Nagradno pitanje je – kako je gorivo 3,50 KM?! Dakle, gorivo je danas jeftinije 23 odsto nego 2008. godine, ali je litar na pumpama skuplji preko 70 odsto u odnosu na taj period”, navodi se u statusu koji kruži društvenim mrežama.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ne očekuje da će nadležni preduzeti nešto da ublaže ovaj udar na potrošače. Ne želeći, kako kaže, da opravdava distibutere zbog podataka o kojima raspravljaju građani, Bečarević pojašnjava da je osnovna razlika sada u odnosu na 2008. godinu to što je kurs dolara mnogo veći.

    “Realno, rafinerije sada imaju puno veće troškove proizvodnje, ali i ulaznih elemenata nego što su onda bile. Ovdje imamo sada i sankcije prema Rusiji, a promijenjeni su u dobavljački pravci robe”, kaže Bečarević za “Nezavisne novine”.

    Potrošači sa druge strane ponovo poručuju da BiH može, ali jednostavno ne želi da reaguje na ove neprilike, što je pokazala odbijanjem ograničavanja akciza.

    “Moramo tražiti alternative ili druge mogućnosti poput zemalja u regionu. Nije da nema para”, smatra Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.

    To što nadležni ne reaguju, nije ništa čudno, jer kod nas na pozicijama sjede nekompetentni ljudi, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Azis Sunje.

    “Cijena nafta je sada u padu, pa bi bilo logično i da je maloprodajna cijena u padu. Država umjesto da vrši pritisak na trgovce i distributere da spuste cijene, ona ih podržava”, smatra Sunje.

    Bečarević je mišljenja da bi u sve ovo trebalo više da se uključe inspekcije, jer je kontrola marže, kako kaže, prijeko potrebna.

    “U FBiH ima 721 pumpa. Činjenica je da nije jednostavno to obići, ali unutar jednog derivata imamo raspon cijena od 50 do 60 feninga. To ukazuje da možda ima određenih manipulacija”, navodi Bečarević.

    A, po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata. U pozivu se ističe da tokom narednog vikenda (25-26. jun) građani ne sipaju gorivo i na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.

  • Pojeftinjenje jednog resursa nagoviještava svjetsku recesiju

    Pojeftinjenje jednog resursa nagoviještava svjetsku recesiju

    Pojedini investitori smatraju da su cijene bakra ključne za globalnu ekonomiju, a oni koji su takvog mišljenja su zabrinuti.

    Cijene bakra najniže su u posljednjih 16 mjeseci – u samo dvije sedmice snizile su se za više od 11 posto. Daniel Ghali iz finansijske kompanije TD Securities je ukazao da cijene ovog resursa ukazuju na to da se usporava globalni ekonomski rast.

    Bakar se koristi u različite svrhe – za proizvodnju električnih žica, za proizvodnju vodovodnih cijevi, itd. Potražnja za njim raste kada se i ekonomija razvija, a potražnja se smanjuje kada se ekonomski razvoj usporava.

    Cijene bakra su ranije ove godine, nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, poskupjele. U Rusiji je četiri posto od ukupne svjetske proizvodnje bakra i sedam posto od ukupne svjetske proizvodnje nikla. Trgovci su bili nervozni da će se desiti nestašica ovog metala usljed ekonomskog oporavka od pandemije koronavirusa, pa su počeli gomilati njegove zalihe.

    No, sada, kako se sve više strahuje od recesije, cijene bakra su sve niže. To se dešava u trenutku kada sve ukazuje na to da se ekonomski razvoj usporava. U međuvremenu su cijene goriva i hrane sve više.

    Finansijska kompanija S&P Global je objavila da je proizvodnja u privatnom sektoru Sjedinjenih Američkih Država naglo usporila. Kompanije su pod utoliko većim pritiskom zbog toga što je izgledno da će se u Sjedinjenim Američkim Državama nastaviti znatan rast kamatnih stopa kako bi se usporila inflacija.

    Prema podacima američke organizacije PMI, ekonomski rast u Evropi je najniži u posljednjih 16 mjeseci. I Kina, koja je ključni motor svjetske ekonomije, bori se protiv izazova, koji su uslijedili nakon pandemije, i posljedica negativnih kretanja na tržištu nekretnina.

    Darwei Kung iz kompanije DWS očekuje da će se ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu ponovo ubrzati te da će to utjecati i na cijene bakra, ali i drugih potrepština. Smatra da je pitanje vremena kada će se to desiti. No, dok se to ne desi, cijene bakra bi mogle biti još niže zbog zabrinutosti za ekonomiju, a što nagoviještava recesiju, prenosi CNN.

  • “Za Ruse je ovo podnošljivo”

    “Za Ruse je ovo podnošljivo”

    Sankcije Vašingtona protiv Moskve primoravaju druge zemlje da smanje svoje investicije u SAD iz straha da ne postanu sledeća meta, rekao je menadžer hedž fonda milijarder Rej Dalio u intervjuu za njemački list Der Spiegel.
    Na pitanje o sankcijama protiv Rusije, osnivač najvećeg svjetskog hedž fonda Bridžvater asošijets (Bridgewater Associates) rekao je da mjere ne uspijevaju, ali da Vašington nema drugih opcija, prenosi RT.

    “Sankcije su jedino oružje koje SAD mogu da koriste. Do sada je pad bruto domaćeg proizvoda Rusije iznosio oko 15%. Ovo je podnošljivo za stanovništvo. Putin će imati problema da ostane na vlasti samo ako se ekonomija još više uruši, recimo do 40 odsto“, rekao je Dalio.

    On tvrdi da dok sankcije ne uspijevaju da postignu svoj direktan cilj da ograniče sposobnost Rusije da se bori u Ukrajini, one takođe štete SAD.

    “Već vam mogu sa sigurnošću reći da i Zapad pati od sankcija. Druge zemlje sve više otpuštaju američke državne obveznice jer se plaše da bi mogle da završe kao Rusija. Ovo mijenja odnos snaga širom svijeta”, tvrdi milijarder.

    Dalio očekuje da će sukob Rusije i Ukrajine donijeti dramatične promjene za cio svijet.

    “Sve to podsjeća na 1938. i 1939. godinu kada je svijet bio na ivici Drugog svjetskog rata: dvije svjetske sile sučeljene su jedna protiv druge i podržavaju ih različiti saveznici. Kako će se Indija ponašati biće odlučujuće. Zemlja bi mogla stati uz rusku ekonomiju ako Zapad bojkotuje Moskvu. U svakom slučaju, prošla su vremena globalizovanog svijeta sa minimalnim trgovinskim barijerama i slobodnim protokom kapitala”, rekao je on.

  • Dodik pohvalio rad Elektroprivrede Srpske: Imamo najjeftiniju struju za stanovništvo

    Dodik pohvalio rad Elektroprivrede Srpske: Imamo najjeftiniju struju za stanovništvo

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas nakon sastanka sa rukovodstvom “Elektroprivrede Republike Srpske” u Trebinju da će u Srpskoj biti obezbijeđene dovoljne količine energenata u narednom periodu u uslovima energetske krize, kao i najjeftinija struja za stanovništvo.
    Dodik je istakao da je “Elektroprivreda Republike Srpske” jedno od najuspješnijih i najstabilnijih preduzeća koje je nosilac privrednog razvoja u Srpskoj i čestitao rukovodstvu na dobrom poslovanju.

    “Ovdje se ozbiljno radi. Ovo je jedno od naših najboljih i najvećih preduzeća”, rekao je Dodik i dodao da je zahvaljujući vladinim mjerama i Upravi “Elektroprivrede” sistem stabilan i sposoban da investira.

    Dodik je podsjetio da je u Srpskoj najjeftinija cijena struje za stanovništvo u regionu i da će se nastaviti sa tom politikom, uprkos rastu cijena energenata na evropskom i globalnom tržištu.

    “Naša politika svih ovih 19 godina otkad smo na vlasti je bila da nema prodaje primarnih kapaciteta i Elektroprivrede Republike Srpske i sada se najbolje pokazalo koliko je ta politika bila ispravna. Mnogi su htjeli da nas kupe jeftino. Nije bilo jednostavno izdržati pritiske Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i drugih koji su godinama tražili da se prodaju primarni kapaciteti elektroprivrede”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da je važno što “Elektroprivredom Srpske” upravlja Vlada Republike Srpske i odgovorna ekipa ljudi koji vode računa o opštem interesu i o profitu preduzeća.

    Dodik je napomenuo da “Elektroprivreda Republike Srpske” obezbjeđuje najjeftiniju cijenu struje za stanovništvo i da istovremeno izvozi viškove i tako ostvaruje pozitivan rezultat, istakavši da to nije bilo lako postići svih prethodnih godina kada su cijene struje bile i do osam puta niže nego sada.

    “Danas smo jedini koji imamo viškove struje u regionu, što nema ni Srbija, Albanija, Slovenija, Hrvatska”, rekao je on i ponovio da je sistem jedan od najstabilnijih i da je siguran za predstojeću zimu.

    Dodik je rekao da će se i u narednom periodu raditi na jačanju sistema “Elektroprivrede Republike Srpske” investicijama, što je veoma važno u novonastalim okolnostima na energetskom tržištu kada nafte nedostaje na tržištu Evropske unije, a cijene divljaju.

    On je dodao da Republika Srpska nema sopstvenu naftu, ali da će učiniti sve u skladu sa objektivnim mogućnostima da obezbijedi sigurno snabdijevanje potrošača, ali da ne može da utiče na cijene nafte koje se formiraju na globalnom tržištu.

    Kada je riječ o cijeni struje, on je pojasnio da bi one trebalo da budu dosta veće za stanovništvo, ali da se vodi računa da one iz socijalnih razloga i dalje ostanu najjeftinije.

  • Putin: Porast inflacije u svetu rezultat politike G7

    Putin: Porast inflacije u svetu rezultat politike G7

    Nagli porast inflacije u svetu je rezultat višegodišnjeg neodgovorne makroekonomske politike Grupe sedam najrazvijenijih zemalja sveta (G7), a ne specijalne operacije Rusije u Ukrajini, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na zasedanju samita BRIKS-a.

    Kako je rekao, globalna trgovina je zamrla zbog nesuglasica, lome se monetarni i finansijski sistemi, baš kao i celokupni logistički lanci.

    “To je dovelo do ozbiljnog socijalno-ekonomskog efekta pre svega kada je reč o razvoju zemalja Azije, Afrike, Latinske Amerike i Bliskog Istoka u kojima je primjetan nagli porast cijena prehrambenih proizvoda, energenata, ali i sirovine”, istakao je Putin

  • BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi

    BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi

    Statistička agencija Evropske unije, Eurostat objavila je redovne podatke o standardu stanovništva prema kojem je BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi.

    Prema podacima ove statističke agencije, BiH je bolje rangirana jedino od Albanije.

    Ovi podaci Eurostata veoma su važni jer EU na osnovu njih projektuje svoje politike, raspodjelu sredstava i druge bitne parametre po kojima kreira svoju politiku prema našem regionu.

    “Bosna i Hercegovina je po standardu ispod 50 odsto evropskog prosjeka, odnosno 41 odsto i samo je bolje rangirana od Albanije koja ima standard 39 posto prosjeka u Evropskoj uniji”, navodi se u podacima Eurostata.

    Od zemalja regije najbolja je Crna Gora, koja ima 60 odsto evropskog prosjeka, zatim slijedi Srbija sa 52 odsto, Sjeverna Makedonija je na 49 odsto, a od članica Evropske unije na začelju je Bugarska koja je na 63 odsto prosjeka EU.