VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Šok za Britance: Inflacija najviša za poslednjih 30 godina

    Šok za Britance: Inflacija najviša za poslednjih 30 godina

    Inflacija je u Velikoj Britaniji porasla više nego što se očekivalo.

    Kako piše američka agencija Blumberg, inflacija je na ostrvu dostigla 30-godišnji rekord, odnosno cene su skočile 6,2 procenta, što je dodatno povećalo pritisak na državu da zaštiti potrošače od pada životnog standarda.U februaru je inflacija u UK bila mnogo viša nego u januaru kada je iznosila 5,5 odsto, saopštio je danas nacionalni biro za statistiku.

    Ekonomisti su očekivali stopu inflacije od 6 odsto, dok je centralna banka predviđala da postoji rizik od dvocifrene inflacije u drugom delu ove godine, prenosi Blumberg.

    Ministar finansija Velike Britanije Riši Sunak rekao je da će pomoći najteže pogođenim domaćinstvima, dodavši da će za mere pomoći biti izdvojeno 21 milijardu funti (28 milijardi dolara) kako bi im se omogućilo da plate uvećane račune za struju i gas.

    Banka Engleske podigla je kamatne stope tri puta od decembra i mogla bi to da uradi ponovo narednog meseca.

    Inflacija u Britaniji porasla je sa samo 0,4 odsto u vreme kada je čitava zemlja bila pod lokdaunom zbog pandemije koronavirusa pre godinu dana, a sada je premašila prognoze u osam od 10 poslednjih meseci.

  • Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021.

    Štada rasla iznad tržišnog prosjeka u 2021.

    Štada grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, u 2021. godini ponovo je nadmašila trendove na tržištu i prijavila rast prodaje od osam odsto na 3,25 milijardi evra i povećanje profita od 37 odsto u vidu dobiti prije kamate, poreza i amortizacije (EBITDA) na 776,5 miliona evra.

    Sve tri strateške grupe proizvoda (farmaceutski specijaliteti, zdravstveni proizvodi široke potrošnje i generički lijekovi) doprinijeli su rastu prodaje koji se posebno ubrzao u drugoj polovini godine uslijed oporavka potražnje na tržištu.

    Uz sve širi portfolio koji uključuje terapije za liječenje Parkinsonove bolesti i biosimilare, Štada je finansijski gledano četvrti po veličini igrač u Evropi kako u segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje tako i generičkih lijekova. Tokom prošle godine, ona je uspjela da ojača ovu poziciju, nadmašivši i ukupno tržište i svojih pet najvećih konkurenata u segmentu lijekova koji se izdaju bez recepta. Na evropskim tržištima, Štada je ostvarila rast prodaje od 12 odsto, uključujući organski rast od sedam odsto bez akvizicija. Dvije trećine ili 16 od 24 zemlje u regionu zabilježile su dvocifreno povećanje prodaje, uključujući rast od preko 20 odsto u Francuskoj i Španiji.

    “Ponosan sam i zahvalan što je naših 12.500 zaposlenih širom svijeta neumorno radilo sa našim partnerima iz lanca snabdijevanja kako bi obezbijedili da lijekovi dođu do pacijenata. Zahvaljujući rastu iznad tržišnog prosjeka, Štada je bila u mogućnosti da generiše gotovinu neophodnu za nastavak investiranja u naše ljude i portfolio. Naša svrha da brinemo o zdravlju ljudi kao partner od povjerenja podrazumijeva snabdijevanje pacijenata lijekovima koji su im neophodni u svako doba, pa čak u i vremenima kriza i konflikata”, rekao je Peter Goldšmit, generalni direktor ove kompanije.

  • Prosječna februarska neto plata u Srpskoj najviša do sada – 1.091 KM

    Prosječna februarska neto plata u Srpskoj najviša do sada – 1.091 KM

    Prosječna februarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.091 KM i ponovo je najviša do sada, kada se posmatra prosječna neto plata po mjesecima, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

    Februarska prosječna neto plata je u odnosu na januar nominalno veća za 4,7 odsto, a realno je veća za 3,4 odsto.

    Nominalni rast neto plate zabilježen je u svih 19 područija u februaru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    Najveći februarski neto prosjek plate od 1.560 KM isplaćen je u oblasti vađenja ruda i kamena, a najniži od 789 KM u građevinarstvu.

    Prosječna februarska bruto plata iznosila je 1.647 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru ove godine, u odnosu na januar, u prosjeku su više za 1,3 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 7,2 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena u februaru od 15,2 odsto registrovan je u oblasti prevoza zbog viših cijena u goriva i maziva, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou od 6,7 odsto bio u oblasti odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće.

  • MMF: Neće biti globalne recesije

    MMF: Neće biti globalne recesije

    Globalni ekonomski rast ove godine će imati pozitivnu vrijednost uprkos ratu u Ukrajini, ali će brojne zemlje sa već slabim ekonomijama možda zapasti u recesiju, izjavila je direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.

    Ona je rekla magazinu “Forin polisi” da će MMF umanjiti prognozirani globalni privredni rast u novom izvještaju u aprilu. U januaru je prognoziran rast od 4,4 odsto.

    Poskupljenje energenata usljed rata i sankcije koje su uvedene Rusiji pogodiće mnoge zemlje u razvoju, rekla je Georgijeva i ukazala na pooštravanje finansijskih uslova dok bogate zemlje podižu kamatne stope.

    Ona je rekla da se MMF ranije zalagao za privredni rast i imao problem sa niskom inflacijom, a da je situacija sada potpuno obrnuta – rast opada, a inflacija raste.

    Georgijeva i njen prvi zamjenik Gita Gopinat rekle su da ograničenje izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije znači da će doći do poskupljenja hrane i gladi, naročito u Africi.

    Gopinatova je upozorila da bi ovo moglo da rezultuje novim socijalnim tenzijama u Africi, na Bliskom istoku i u dijelovima Azije.

  • Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    U okviru interventne nabavke hrane, za slučaj nestašice na tržištu, Vlada Srpske je do sada nabavila osnovnih životnih namirnica u vrijednosti nešto više od četiri miliona KM.

    Nabavljeno je jestivo ulje, šećer, konzerve različitih vrsta hrane i pšenica.

    Podsjetimo, odluka o interventnoj nabavci određenih količina osnovnih životnih namirnica u ukupnoj vrijednosti 15 miliona KM donesena je 3. marta.

    Tom prilikom, iz MTT saopštili su da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    Danak
    A posljedice rusko-ukrajinskog rata već sedmicama uzimaju danak i kod nas. U prvom redu, riječ je o drastičnom poskupljenju hrane i goriva, zbog skoka cijena energenata i sirovina u svijetu. Kraj krize nije ni na vidiku, zbog čega su, kako predviđaju stručnjaci, neminovna dalja poskupljenja ovih roba.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma poručuju da je tržište u Srpskoj trenutno stabilno i da nema straha od nestašice roba, ali da nadležne službe kontinuirano prate stanje kako bi pravovremeno mogle da intervenišu.

    – U slučaju potrebe, proizvodi i sirovine nabavljene u ovom postupku biće pušteni u promet, s ciljem uspostavljanja stabilnosti tržišta – naglašavaju za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

    Do kraja prošle sedmice nabavljeno je 190.000 litara jestivog ulja, ukupne vrijednosti 666.900 KM sa PDV-om, koje je uskladišteno kod dobavljača.

    – Nabavljeno je i 190.000 kilograma šećera, ukupne vrijednosti 273.429 KM sa PDV-om, a i ova roba je skladištena kod dobavljača. Konzervirane hrane različite vrste, odnosno mesnih i prerađevine od ribe, te povrća, nabavljeno je u vrijednosti preko 1,34 miliona maraka sa PDV-om, a riječ je o 863.430 konzervi koje su skladištena kod dobavljača. Ostavljen je prostor za dodatnu nabavku ovih namirnica – naglašavaju u ministarstvu.

    Nova procedura
    Vlada je nabavila i 2.000 tona pšenice, ukupne vrijednosti skoro 1,74 miliona KM sa PDV-om i uračunatom cijenom skladištenja. Roba je skladištena kod dobavljača, a u toku je nabavka dodatnih količina pšenice.


    – Zbog nemogućnosti ponuđača da ispoštuju uslove tenderske dokumentacije, poništena je nabavka soli i u toku je pokretanje nove procedure. Takođe, zbog promjena na tržištu nafte i naftinih derivata, odnosno značajnog pada cijena na svjetskom tržištu, u toku same procedure nabavke i visoke cijene dostavljenih ponuda poništen je postupak nabavke nafte i u toku je pokretanje nove procedure – objašnjavaju u ministarstvu i dodaju da je realizacija nabavki preostalih namirnica u toku.

    Zbog drastično povećane kupovine kako građana, tako i preprodavaca, mnogi marketi u Srpskoj ograničili su prodaju brašna i ulja.

    Građani se, što zbog straha od nestašice, što zbog prečestih poskupljenja hrane, trude da, koliko su u mogućnosti, naprave što veće zalihe osnovnih životnih namirnica.

    Intervencija
    Kad je riječ o eventualnim nestašicama hrane, Nemanja Vasić, privrednik i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da do toga kod nas ne bi trebao da dođe, ali da će značajnih poskupljenja biti i u narednom periodu.

    – Razlog je skok cijena ulaznih inputa, te velika potražnja koja dovodi do smanjenja zaliha i poskupljenja. Prognoza je da će ova kriza trajati dugo i da se, nažalost, neće mjeriti sedmicama i mjesecima – kaže za Srpskainfo Vasić.

    Dodaje da se, pored rješavanja problema nestašice, robe iz državnih rezervi, generalno, koriste za nivelaciju kod divljanja cijena, za humanitarne potrebe i u ratu.

    Nemanja Vasić
    – Mislim da neće biti potrebe za intervencijom robama iz interventne nabavke, možda u slučaju regresiranog goriva, kako bi se značajnije pomoglo poljoprivrednicima. Jer, ako Vlada u većoj mjeri subvencioniše proizvodnju jeftinim energentima i sirovinama, onda ima moralno i ekonomsko pravo da ograniči cijene i marže u prodaji. Ako to ne uradi, ne može da postavlja ograničenja, jer je poljoprivrednik sam sve skupo platio, pa mora skupo da naplati i proizvod – objašnjava Vasić.

    Navodi da bi kod nas robe iz interventne nabavke moglo da budu iskorištene i za pomoć najsiromašnijem sloju.

    – Riječ je o kategoriji stanovništva koja ima mala primanja i koju poskupljenja hrane i te kako ugrožavaju. Za njih bi bilo korisno obezbijediti neke pakete pomoći – predlaže Vasić.

  • Dodik: Penzije, borački dodatak i plate biće povećani za 10 odsto

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a je nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao da će Vlada RS nastojati da prosječna plata u RS do kraja godine iznosi 600 evra.

    “Biću ponosan ako uspijemo da do kraja godine povećamo našu prosječnu platu na 600 evra ili blizu toga i to će biti naš cilj u narednom periodu”, rekao je Dodik.

    On je rekao da će se SNSD založiti za povećanje plata u javnom sektoru, odnosno za sektor obrazovanja, policije, zdravstva i javne uprave za deset odsto od avgusta, a da će penzije biti povećane za deset odsto od 1. jula.

    Dodik je istakao da će na taj način, uz najavljeno ukidanje akciza i smanjenje PDV-a, biti ublažene posljedice inflacije, imajući u vidu da je, kako je istakao, inflacija u RS na godišnjem nivou 6,7 odsto.

    “Što se tiče realnog sektora, imajući u vidu da se smanjuju akcize, i neke druge stvari, pokušaćemo putem socijalnog dijaloga da obezbijedimo povećanje plata u realnom sektoru”, rekao je on.

    Dodao je da je za realni sektor pripremljena mjera koja traži da se do kraja godine za industriju poveća pomoć u visini od 40 miliona maraka, te da će tražiti da se na bazi toga radnicima povećaju plate.

    Što se tiče boračke populacije, rekao je da će tražiti da se od maja davanja povećaju za deset odsto.

    Istakao je da je RS povećala izvoz i oporavak privrede, te da pokrivenost uvoza izvozom u ovom trenutku iznosi 94 odsto, te da prosječna neto plata u ovom trenutku iznosi 1.091 marke.

    Dodik je rekao da je Komitet podržao zaključke Narodne skupštine RS u vezi s ukidanjem akciza na gorivo i nultu stopu PDV-a za životne namirnice i povećanje stope na 22 odsto za luksuznu robu.

    “Očekujemo od predstavnika u zajedničkim institucijama da u procedurama kako je to predviđeno ubrzaju prolazak tih zaključaka i da obezbijedimo da naši građani što prije imaju benefite”, rekao je Dodik.

  • Dok EU razmišlja o uvođenju embarga Rusiji, cijene nafte rastu

    Dok EU razmišlja o uvođenju embarga Rusiji, cijene nafte rastu

    Početak sedmice donio je rast cijena nafte, s naftom Brent iznad 110 dolara po barelu, dok zemlje Evropske unije razmatraju pridruživanje Sjedinjenim Američkim Državama ruskom naftnom embargu.

    Dodatno uznemiravanje tržišta donio je napad pobunjenika Huta na rafineriju Saudi Aramco tokom vikenda, čime je privremeno bila prekinuta proizvodnja.

    Brent nafta je porasla za više od 3 dolara na 111,03 dolara po barelu, dok se američka laka nafta trguje po 107,88 dolara po barelu.

    Cijene su porasle uoči serije ovosedmičnih samita između vlada EU i američkog predsjednika Joea Bidena, na kojima će Evropljani razmotriti da li da uvedu embargo na naftu Rusiji.

    Moskovska berza zatvorena je tri sedmice nakon uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, ali danas nastavlja ograničeno trgovanje obveznicama federalnog zajma.

    Evropske berze su prošle sedmice završile na višem nivou drugu sedmicu zaredom uprkos malim izgledima za prekid vatre između Rusije i Ukrajine, piše The Guardian.

    “Nivoi volatilnosti su se prilično smanjili u odnosu na nivoe koje smo vidjeli neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu su berze s obje strane Atlantika objavile najbolju sedmicu od 2020. godine. Čini se da postoji sve veća nepovezanost između onoga što tržišta rade i onoga što se dešava na terenu u Ukrajini i sve brutalnijih mjera koje ruske snage poduzimaju u pokušaju da smanje otpor svojoj okupaciji, uključujući upotrebu hipersoničnih projektila”, kazao je Michael Hewson, glavni tržišni analitičar u CMC Markets UK.

    Hewson kaže da, dok se čini da se tržišta fokusiraju na činjenicu da se mirovni pregovori vode, također je malo dokaza da oni zapravo vode bilo gdje, s obzirom na udaljenost između dvije strane u pogledu onoga što će prihvatiti, a ukrajinski predsjednik je rekao da Ukrajina neće odustati od Luganska ili Donjecka na istoku zemlje.

    Čini se da će evropska tržišta početi sedmicu niže, nakon mješovite azijske sesije gdje je japanski Nikkei zatvorio 0,65 posto više, hongkonški Hang Seng izgubio je 1,1 posto i šangajsko tržište se malo promijenilo.

    Cijene njemačkih proizvođača porasle su 25,9 posto do februara, uglavnom zbog viših cijena energenata, pokazuju jutros zvanični podaci.

    Cijene energije skočile su za 68 posto u odnosu na februar 2021. godine. Bez njih, proizvođačke cijene su i dalje bile više od 12,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    “Američki i evropski fjučersi se stabilno trguju prvog dana trgovanja u sedmici. Trgovci su počeli da otklanjaju neizvjesnost oko tekućeg rata u Rusiji i Ukrajini. Oni se također osjećaju mnogo ugodnije zbog činjenice da je Fed sada počeo povećavati kamatnu stopu i nadaju se da će ovo povećanje kamatne stope pomoći višoj inflacionoj situaciji u SAD-u. Prošle sedmice smo vidjeli ozbiljan rast za tri glavna američka berzanska indeksa jer su zabilježili svoj najbolji učinak od novembra 2020. S&P 500 indeks je skočio za 6,1 posto prošle sedmice. Dow Jones Industrial Average je porastao za 5,5 posto, dok je Nasdaq indeks porastao za 8,1 posto – tehnološki sektor je još jednom nadmašio ostale”, osvrnuo se na berze Naeem Aslam, glavni tržišni analitičar u brokeru sa sjedištem u Dablinu AvaTrade.

    Veliko pitanje za trgovce je hoće li se nastaviti rast ove sedmice i hoće li berzanski trgovci moći odbraniti te dobitke. Odgovor na to će u velikoj mjeri zavisiti od tekućih geopolitičkih tenzija između Rusije i Ukrajine i ekonomskih podataka koji će biti objavljeni ove sedmice. Fokus će i dalje biti na lancu nabavke i zarade, pod uslovom da se situacija u Ukrajini nastavi smirivati. Trgovci s nadom gledaju na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.

    Međutim, u stvarnosti, šanse da oni postanu stvarnost su i dalje male jer je velika vjerovatnoća da Rusija neće stati u skorije vrijeme ako Rusija ne ostvari svoj cilj.

  • Osnovne životne namirnice neće se oporezivati

    Osnovne životne namirnice neće se oporezivati

    Neće se oporezivati lijekovi, brašno, hljeb, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, mast, so, šećer, dječija hrana, oprema za novorođenčad, sjemena i sadni materijal. Zato na porez od 22 odsto idu, između ostalih, visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarilosi, luksuzni parfemi, toaletne vode i kozmetika, satovi, vrhunski električni aparati, luksuzna vozila.

    Poslanici su danas, na posebnoj sjednici, podržali mjere za ublažavanje negativnih efekata inflacije. Vlada je predložila Skupštini da se u paralmentarnu proceduru BiH uputi prijedlog za dopunu Zakona o PDV-u kako bi ove mjere što prije počele da se primjenjuju. Trajale bi do kraja godine.

    “Gubitak po osnovu uvođenja nulte stope je 111 miliona na nivou Republike Srpske do kraja ove godine. Tih 111 miliona bilo bi uspmjereno na pomoć budžetima svih domaćinstava u Republici Srpskoj”, izjavila je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske.

    Prijedlog je i da se u parlamentarnu proceduru BiH uputi i izmjena dijela zakona o akcizama po kome bi se ukinule akcize za naftne derivate u trajanju od mjesec dana, s tim da to može da se produžava ako bude trebalo.

    “Što znači da bi mi mogli od 1. aprila da imamo ukinute akcize na naftu i naftne derivati, na naftu 30 a na benzin 40 feninga. Šta nam to govori, da će u tom momentu i cijene biti oko dvije marke po litri i da će to privući jedan dio konzumenata iz okruženja u BiH. Bojimo se i nestašice, redova, gužvi, a zašto bi mi finansirali i odricali se prihoda u korist nekih drugih”, rekao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Posebna sjednica za PDP je samo predstava a za SNSD put ka mjerama koje će pomoći građanima i privredi.

    „Zakazana je sjednica parlamenta koja po meni ima namjeru da razvlači čitav ovaj jedan proce u kojem je jenda hrabra mjera trebala da pomogne građanima Republike Srpske“, izjavio je Braniislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    „Ta važna odluka će imati posljedice po budžet Republike Srpske, po savekonomski, privredni i drugi život u Republici Srpskoj. Taj neko ko je glasao protiv da mi o ovom raspravljamo znači da misli da je samo da je nivo BiH taj u kom treba da se učestvuje u odlučivanju“, rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a.

    Usvojene Zaključke predložili su Klubovi poslanika SNSD-a, SP, Demosa, Ujedinjene Srpske i NPS-a.

  • Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Nestašica repromaterijala u građevinskom sektoru, ako potraje, a sve su pretpostavke da hoće, mogla bi dovesti do kolapsa građevinarstva u BiH, jer zbog krize u Ukrajini dolazi do nestašice i rasta cijena širokog spektra sirovina za građevinarstvo, a među njima i eksera i šrafova.

    Naime, kako prenose svjetski mediji, zbog sankcija protiv Rusije, u Njemačkoj je prisutnija nestašica eksera i šrafova na građevinama, a građevinarima veliki problem predstavljaju i rastuće cijene. Kako su ranije naveli u Udruženju njemačke građevinske industrije, ne može se više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, za “Nezavisne novine” rekao je da je poskupljenje građevinskog materijala počelo s početkom 2021. i potrajalo je tokom cijele godine.

    “Trend poskupljenja i nestašice u velikoj mjeri usporio je rast građevinskog sektora, ali je kontinuirano snabdijevanje u proteklih nekoliko mjeseci bilo obezbijeđeno. U prethodnih nekoliko dana došlo je do dodatnog poskupljenja građevinskog materijala, a u najvećoj mjeri željeza, koje je ujedno i vrlo teško nabaviti”, kazao je Petrović.

    Dodao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.

    “Pored čelika, najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati. Ne smijemo zaboraviti ni indirektni uticaj na nova poskupljenja, kao i nestašicu, jer nismo imali značajan direktan uvoz usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, jer su isporuke čelika ka Evropi onemogućene i vodeće evropske ekonomije akumuliraju zalihe kako bi obezbijedile stabilnost sektora”, naveo je Petrović.

    Istakao je da je poskupljenje uporedo praćeno nestašicom građevinskog materijala, a realno je očekivati u budućem periodu da će se ovakvo stanje nastaviti sve dok ne dođe do konačne stabilizacije tržišta.

    “Osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, kriza u Ukrajini, kao i rast potražnje zbog povećanog obima gradnje”, zaključio je Petrović.

    Borko Đurić, direktor građevinskog preduzeća “Krajina”, kazao je da je nestašica eksera i šrafova najmanji problem građevinskog sektora u BiH, jer, kako navodi, veći problem je nabavka građevinskog čelika.

    “To gotovo niko i ne prodaje, jer nema ni uvoza, ni proizvodnje, ni prodaje. Ako ovo potraje, a svi su izgledi da će potrajati, nestašica će pogoditi građevinare zbog kojeg će građevinarstvo stati”, rekao je on.

    Dodao je da malo ko kod nas ima velike zalihe ovih materijala, jer se, kada je tržište uredno, materijali nabavljaju za narednih mjesec ili dva.

    “Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju dovoljno zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

    Istakao je da više nije ni u pitanju koliko sirovine koštaju, nego je pitanje da li će toga biti.

    “Većina poluproizvoda i sirovina za izvlačenje građevinskog čelika nabavljana je iz Ukrajine i Rusije”, kazao je Đurić.

    Naveo je primjer da kompaniju “Novi Jelšingrad”, koja je u vlasništvu preduzeća “Krajina”, partneri iz Austrije više ne pitaju za cijenu proizvoda, već da kažu da bi platili i višu cijenu, samo da se posao obavi.

    “Rekli su nam: ‘Ne pitamo za cijenu, pokažite nam fakture koliko ste platili i samo pokušajte da ispoštujete ugovorene obaveze.’ Pitali su još koliko posla možemo preuzeti da uradimo u kontinuitetu, jer kod njih materijala bukvalno nema”, naveo je Đurić.

    Da je i kod nas već primjetna nestašica eksera i šrafova, za “Nezavisne novine” potvrdili su u kompaniji “PO-NE” iz Brčko distrikta, gdje su naveli da je situacija kritična, jer ne znaju odakle da nabave sirovine.

    Kako je kazao Nefair Pobrić, vlasnik i direktor kompanije “PO-NE”, koja se bavi proizvodnjom eksera i šrafova, nestašica je repromaterijala koji se u BiH ne proizvode te da se već i kod nas osjeti problem nestašice eksera.

    “Cijene repromaterijala su porasle, a u odnosu na prošlu godinu cijene sirovina su više i do 85 odsto”, rekao je Pobrić.

    Dodao je da, nažalost, to nije kraj rastu cijena repromaterijala te da se i ubuduće očekuje skok cijena.

    “Teško je reći šta bi to domaće kompanije trebalo da urade da se izvuku iz ove situacije. Morale bi se možda vezati za domaće željezare i tu napravili lanac, da bismo makar tu imali prednost. Željezare većim dijelom izvoze željezo, a za domaće tržište ostane sasvim malo sirovina”, kazao je Pobrić.

    Esmin Hodžić, direktor kompanije “Abena” iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom eksera, trenutnu situaciju je ocijenio kao katastrofalnu, jer su, kako ističe, cijene 100 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    “Svaki dan cijena se mijenja. Materijala imamo, malo nam je situacija sa željezom kritična, jer nigdje u BiH ne možemo da ga nađemo, jedino ga imaju oni koji su imali lager, a niko drugi ne može da ga uveze zato što je poskupio i prevoz, a i samo željezo”, rekao je Hodžić.

    Dodao je da je cijena kilograma eksera prije dvije godine bila 1,4 KM plus PDV, a sada je tri KM plus PDV.

  • Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    U Njemačkoj je od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno 76.000 radnih mjesta.

    U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).

    Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj meri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber (Enzo Weber).

    Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.

    “Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala”, piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina Špigl.

    Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber. “Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom.”

    Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja od pandemije.

    Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju s uskim grlima.

    Berbok: Prijete ozbiljne nestašice u lancu snabdijevanja
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će nestašice u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini, biti ozbiljne i da bi mogle da dovedu do novih sukoba u već ranjivim zemljama.

    Ona je naglasila da Njemačka treba da održava kontakt s autoritarnim režimima čak i ako ne dijele njihove vrijednosti, i da ne ćuti o pitanjima od ekonomskog i energetskog značaja, prenosi agencija Rojters.

    Berbok, koja danas predstavlja novu strategiju nacionalne bezbjednosti, dodala je da će Berlin uporedo razviti i novu “kinesku strategiju” uzimajući u obzir nestabilnost u zemljama gdje je Kina ulagala u infrastrukturu, kao što su afričke države, navodi Dojče vele.