Slovenački premijer Janez Janša izjavio je danas da Evropa neće plaćati Rusiji u rubljama.
To se dešava nakon što je Moskva zahtevala da “neprijateljske zemlje” račune za naftu i gas izmiruje u ruskoj valuti.
“Mislim da niko u Evropi ne zna kako izgledaju rublje, niko neće platiti u rubljama”, rekao je Janša novinarima po dolasku na samit lidera EU u Briselu, prenosi agencija Rojters.
Sindikalna potrošačka korpa za februar ove godine koštala je 2.079 KM KM, što je za 28 KM više u odnosu na njen iznos u januaru.
Uovom periodu, trošak prehrane je povećan sa 823 na 846 maraka, podaci su Saveza sindikata Republike Srpske.
Porodice u Republici Srpskoj najviše novca u prošlom mjesecu trošile su za nabavku prehrane – 846 KM, za stanovanje i komunalne usluge 593, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM. Nabavka obuće i odjeće u februaru je koštala 148 KM, higijena i njega zdravlja 93, prevoz 200, obrazovanje i kultura 83 KM.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u februaru 2022. godine iznosila je 1.091 KM i veća je za 49 KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u januaru.
U Srpskoj je najveća prosječna plata u februaru isplaćena u oblasti vađenja ruda i kamena i iznosi 1.560 KM, a najniža u građevinarstvu 789 KM.
Niske prosječne plate u februaru 2022. godine primili su radnici u oblasti saobraćaja i skladištenja 826 KM, u trgovini 848, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 855, prerađivačkoj industriji 885 KM.
Prosječna neto plata u februaru je sindikalnu potrošačku korpu pokrivala sa 52,5 odsto.
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izrazila je zabrinutost da se kriptovalute koriste kao sredstvo za izbegavanje antiruskih sankcija.
Ona je navela da je “najviše zabrinuta” zbog velikog obima rublji koje su pretvorene u kriptovalute otkako su Rusiji uvedene finansijske sankcije zbog rata u Ukrajini.
Prema njenim rečima, kripto novac se koristi “da bi se zaobišle sankcije koje su mnoge zemlje širom sveta uvele protiv Rusije” i određenog broja pojedinaca.
Ovde u Evropi preduzeli smo korake da jasno signaliziramo svima koji razmenjuju, obavljaju transakcije i nude usluge u vezi sa kripto imovinom da su saučesnici”, rekla je Lagard na forumu za onlajn bankarstvo, prenosi Arab News.
Zapadne sankcije obuhvatile su isključenje odabranih ruskih banaka i iz sistema SWIFT, čineći ih izolovanim od ostatka sveta. Kao rezultat toga, Rusi su prešli na kriptovalute poput bitkoina i tethera , koje funkcionišu na decentralizovanoj mreži, izvan zvaničnog bankarskog sistema.
Ističući da je obim rublje koja se pretvara u kriptovalute porastao na najviši nivo u poslednjih oko godinu dana, Lagard je izjavila: “Da li je to pretnja? Da”. Međutim, ostalo je nejasno da li ECB ima dokaze o kršenju sankcija korišćenjem kriptovaluta, prenosi Financial Times.
EU je ranije ovog meseca saopštila da su kripto sredstva takođe uključena u sankcije. Lagard i šefovi drugih centralnih banaka dugo su bili kritični prema neregulisanim kriptovalutama, koje su veoma nestabilne i mogle bi da dovedu investitore do velikih gubitka. Da bi se suprotstavila širenju kriptovaluta i odgovorila na pomak ka bezgotovinskom plaćanju, ECB razmatra uvođenje “digitalnog evra”.
Predsednica ECB rekla je nedavno ministrima finansija zemalja članica EU da kriptovalute mogu da postanu “rupa” kroz koju bi Rusi mogli da zaobilaze sankcije. Kao odgovor, EU je u svom najnovijem paketu sankcija navela da je kripto imovina među “prenosivim hartijama od vrednosti” na koje se primenjuju evropske sankcije, prenosi Biznis.rs.
ECB je predložila Briselu da ode korak dalje tako što će zabraniti kripto berzama da prihvataju bilo kakve narudžbine u rubljama ili od bilo koga ko se nalazi u Rusiji, ali je EU odlučila da ne prihvati sugestiju. Velike kripto berze, kao što je Binance, nastavljaju da upravljaju transakcijama u Rusiji.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da su mjere Vlade Srpske doprinijele kontinuiranom povećanju prosječne plate, te očekuje da ovaj trend bude nastavljen.
Plate moraju biti povećane jer značajno raste inflacija sa 6,2 u januaru došli smo na 7,3 odsto u februaru. Inflacija raste u svim zemljama, negdje više negdje manje, a mi smo na nižoj ljestvici, ali i ovaj udar inflacije nas potresa u Republici Srpskoj s obzirom na našu veličinu, rekla je Vidovićeva.
Ona je dodala da će se raditi na povećanju plata u javnom sektoru, ali da se očekuje od poslodavaca da to isto učine i u realnom sektoru, uz određenu podršku Vlade Srpske.
Navodeći da je prosječna februarska plata u Srpskoj iznosila 558 evra, Vidovićeva je podsjetila da je to povećanje rezultat mjera Vlade Srpske koje se odnose na značajno smanjenje obaveza poslodavaca.
– Smanjili smo porez sa 10 na osam odsto, neoporezivo je hiljadu KM i u značajnoj mjeri smo smanjili doprinos za zdravstveno osiguranje tako da smo doprinose sa 32,8 sveli na 31 odsto – navela je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada Srpske je sa stanovišta budžeta dala maksimalan doprinos povećanju plata.
– Iz budžeta smo usmjerili dio poreza na dohodak direktno za plate radnika i za sve radnike u Srpskoj to povećanje je iznosilo 16 KM mjesečno. Možda pojedinačno to nije visoka cifra, ali za 280.000 radnika to je ipak značajno – istakla je Vidovićeva.
Ona je naglasila da je Vlada zadržala stare i uvela nove subvencije za podršku privrednim subjektima, da sufinansira nabavku novih tehnologija za šta će iznos od 15 miliona KM vjerovatno biti uduplan jer imaju veliki broj zahtjeva koje ne žele odbiti, a slično će biti i sa izdvajanjima za nabavku tehnologija u poljoprivredi.
– I dalje vraćamo poreze i doprinose na povećanje plata, što znači da svim poslodavci u realnom sektoru koji povećaju platu biće im vraćeni porezi i doprinosi, košta ih samo neto povećanje plate. Prošle godine isplatili smo više od 15 miliona KM za to, a ove godine očekujemo i više. Za novozaposlene radnike za prvu godinu Republika Srpska snosi troškove plata. Sve to na određen način trebalo bi da doprinese povećanju plata, jer je to neophodno s obzirom na inflaciju – rekla je Vidovićeva.
Ona je napomenula da je nedavno Vlada Srpske predložila nultu stopu PDV na osnovne životne namirnice, kao i ukidanje akciza na naftu i naftne derivate na rok od mjesec dana.
– Sve je to nešto što preduzimamo s ciljem boljeg standarda, a prije svega podrške socijalno ugroženim kategorijama i iz tog razloga smo najavili povećanje penzija od 10 odsto, a povećaćemo i boračka davanja po svim osnovama – zaključila je Vidovićeva.
Usvajanje zakona o ukidanju akciza i smanjenju PDV, nije prihvatljivo sa stanovišta osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti BiH, stav je Uprave za i direktno oporezivanje.
Uprava je dala negativno mišljenje na predložene izmjene Zakona o kojima se govori u političkim krugovima zbog visokog stepena inflacije.
Zbog izmjena Zakona o akcizama, tj. ukidanju akcize na naftu i naftne derivate, kažu mogli bi biti manji prihodi za oko 265 miliona KM.
Upravo o tome trebali bi sutra raspravljati delegati Doma naroda Parlamenta BiH, potvrđeno je za N1.
Za izmjene zakona o PDV u ZIO kažu da nisu u skladu sa Direktivom EU.
Za to vrijeme Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala svoje procjene inflacije za prvo polugodište ove godine. Sa 4,5 odsto, na koliko su prvobitno računali, nova predviđanja govore kako će inflacija biti čak 9,2 odsto, a ekstremna procjena ide i do 12,5 odsto.
U Republici Srpskoj u toku je isplata godišnjeg boračkog dodatka za 2021. godinu, potvrdio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović.
On je naglasio da je ova, kao i sve druge isplate za boračku populaciju prioritet Vlade Republike Srpske i da je obavljena u zakonom predviđenom roku.
Pravo na godišnji borački dodatak za 2021. godinu ostvaruje 48.775 korisnika, demobilisana borca prve i druge kategorije, mlađa od 60 godina.
Za ovu naknadu u skladu sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, Vlada Republike Srpske obezbijedila je 7.923.437,19 КM.
Godišnji borački dodatak se isplaćuje u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Evropa, čim to bude moguće, gas plaćati u rubljama, prenosi RT.
“Nema smisla da isporučujemo robu u EU, SAD i primamo uplate u dolarima, evrima i nizu drugih valuta, pa sam odlučio da sprovedem set mjera. Počnimo od prirodnog gasa koji se isporučuje takozvanim neprijateljskim zemljama, da se plaćanje prebaci u ruske rublje”, rekao je Putin na sastanku sa članovima Vlade.
On je napomenuo da je riječ o odbijanju korišćenja “svih valuta koje su se same kompromitovale”.
Putin je istakao da će Rusija nastaviti da isporučuje gas drugim državama u skladu s količinama i cijenama predviđenim ranije sklopljenim ugovorima. “Želim posebno naglasiti da će Rusija, naravno, nastaviti isporučivati prirodni gas u skladu s količinama i cijenama, principima utvrđivanja cijena u ranije sklopljenim ugovorima”, rekao je, prenosi TASS.
Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala na više procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine sa 4,5 na čak 9,2 posto.
Osim toga, Centralna banka BiH smatra da ekstremna vrijednost inflacije u prvom polugodištu može biti čak 12,3 posto i to u slučaju ukoliko se inflantorni pritisci dodatno pojačaju.
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su iz Centralne banke BiH.
U CBBiH tvrde da je nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka našim trenutnim ekstremnim procjenama.
“Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže do potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, it o ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo”, navodi se u saopštenju CBBiH.
Osim toga, Centralna banka BiH smatra da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.
“Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će rezultirati nižom od trenutno projektovane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini. Naznjačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti”, smatraju u CBBiH.
Inače u novembru, Centralna banka BiH kod makroekonomskih projekcija očekivala je realan rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini i to 3,9 i 2,1 posto.
Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini su u padu u prosjeku za 0,10 do 0,15 KM po litru. Potvrdili su ovo sagovornici “Nezavisnih” koji dodaju da se u naredom periodu očekuje stagnacija cijena na tom nivou.
Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske kazao je da se bilježi pad cijena goriva na svim pumpama.
“Došlo je do pada cijena u prosjeku od 0,10 do 0,15 KM, a na nekim pumpama i do 0,30 KM, tako da imamo pumpe na kojima je ispod tri KM, u Bijeljini je i 2,89 KM po litru”, kazao je Trišić.
Trenutno se, naveo je on, cijene kreću od 2,79 do 3,12 KM za BMB95, dok je dizel ED5 od 2,89 do 3,09, a TNG 1,65 KM. Dodaje da su i dalje cijene u Republici Srpskoj niže u odnosu na Federaciju za 0,10 do 0,15 feninga po litru.
Kako je pojasnio, u toku ove sedmice očekuje se blagi pad kod svih distributera i stagnacija na tom nivou.
Milovan Bajić, direktor “Krajina petrola”, potvrdio je “Nezavisnim” da je juče na njihovim pumpama došlo do pada cijena goriva.
“Čim je kod dobavljača došlo do nižih cijena, i mi smo spustili naše cijene, ali šta će se dešavati dalje, vrlo teško je prognozirati”, kazao je Bajić.
Kako je Almir Bećarević, stručnjak za energetiku, pojasnio za “Nezavisne novine”, ono što nije realno jeste da su cijene naftnih derivata toliko razlikuju na benzinskim pumpama.
“Razlika je veća od 60 feninga od jedne do druge pumpe. Veletrgovaca u BiH nema mnogo, a cijelo tržište BiH pokrivaju tri veletrgovca. Nešto tu ima nelogično”, kazao je Bećarević.
Ističe da u ovom trenutku cijena goriva ne bi trebalo da prelazi tri KM po litru.
“Trebalo bi da realan prosjek cijena bude između 2,8 i 2,9 KM”, kazao je Bećarević.
Iz “Krajina petrola” iz Banjaluke kazali su da je juče na njihovim pumpama došlo do pada cijene goriva.
“Dobili smo nove cjenovnike, pa će tako dizel, umjesto sadašnjih 3,18 KM, koštati 3,08 KM po litru”, ističu sa ove pumpe i dodaju da će doći i do nižih cijena benzina, pa će tako ona iznositi 2,94 KM, umjesto dosadašnjih 3,08 KM.
Sa “Nestro petrol” pumpe u Banjaluci rekli su nam da je cijena litra dizela 3,03 KM, dok je cijena benzina 3,09 KM. “Imamo najave da će od danas ili sutra doći do nižih cijena i na našim pumpama”, ističu iz “Nestro petrola”.
Cijene goriva na benzinskim pumpama u FBiH se mijenjaju iz dana u dana, pa su tako od juče na nekoliko benzinskih pumpi niže za pet feninga po litru.
S jedne pumpe u Sarajevu kazali su nam da je došlo do pada cijena goriva u prosjeku za pet feninga, pa tako dizel košta 3,31 KM, dok cijena benzina iznosi 2,96 KM po litru.
Rast plata u javnom sektoru i penzija za deset odsto koji je najavila vlast u Republici Srpskoj neće osjetiti radnici u realnom sektoru i po mišljenju poslodavaca i ekonomista, na inflaciju i pad životnog standarda trebalo je reagovati na drugi način.
Ono o čemu se svi slažu jeste da je dobro što plate rastu, kao i penzije, međutim problem bi moglo predstavljati to što se stvara trajna obaveza, a veliko je pitanje da li će prilivi u budžet i sljedeće godine biti na nivou ove, jer se cijeli svijet sprema na recesiju.
“Treba pomoći svima. Uopšte nije pitanje treba li ili ne treba, već samo način na koji se to radi. Podizanjem plata i penzija stvarate trajnu obavezu i to može biti problem jer za sljedeću godinu očekuje se da će doći do smanjenja prihoda. U ovom trenutku jednokratno treba podijeliti novac pa opet jednokratno ako bude viška i to treba raditi po uzoru na Srbiju”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, dodajući da u krizi treba ići s jednokratnim mjerama.
On kaže da u godini krize nije dobro mijenjati ni poreske stope, odnosno PDV i akcize, jer može doći do nestabilnosti budžeta, pa i mešetarenja s tarifama roba, što može dovesti u probleme Upravu za indirektno oporezivanje BiH.
Inače, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao je da će Vlada Republike Srpske nastojati da prosječna plata u Republici Srpskoj do kraja godine iznosi 600 evra. Takođe, rekao je da će se SNSD založiti da se povećaju plate u javnom sektoru, odnosno sektoru obrazovanja, policije, zdravstva i javne uprave, i to za deset odsto od avgusta te da će penzije već od 1. jula biti povećane za deset odsto.
“Što se tiče realnog sektora, imajući u vidu da se smanjuju akcize i neke druge stvari, pokušaćemo putem socijalnog dijaloga da obezbijedimo povećanje plata u realnom sektoru”, naglasio je Dodik, dodajući da će se već od maja tražiti da se boračkoj populaciji povećaju davanja za deset odsto.
Kao i Trivić, slično misli i ekonomista Slaviša Raković, koji kaže da ne vidi razlog da se novac, po uzoru na Srbiju, ne podijeli direktno građanima Republike Srpske s obzirom na višak prihoda.
“Ta mjera u Srbiji je dobra, tačno dozirana i u pravo vrijeme urađena. Ne vidim razloga zašto se i kod nas ne ide u tom smjeru”, rekao je Raković.
On kaže da je dobro i to što se povećavaju plate te da će to sasvim sigurno radnici u javnom sektoru dočekati s radošću, ali da politiku plata treba voditi preko minimalne plate.
“Politika plate treba da ide preko minimalne i da se ona povećava jer će je osjetiti radnici i u javnom i u realnom sektoru”, rekao je Raković.
Kada je riječ o samim prihodima na osnovu kojih se vlast u Republici Srpskoj odlučila za povećanje plata i penzija, to se uglavnom odnosi na prihode od PDV-a. “Nezavisne” su još ranije pisale da je uzrok rasta prihoda isključivo stopa inflacije koja je, recimo, u februaru iznosila 6,9 odsto. Prema podacima UIO, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca iznosili su milijardu i 423 miliona KM i veći su za 248 miliona KM ili 21,14 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2022. godine raspoređen je iznos od 301 milion KM, identično kao i 2021. godine, a sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i u Brčko distriktu.