VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH u maju 2022. godine u odnosu na isti perod lani veće su za čak 14,4 odsto, pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH, dok s druge strane ekonomski analitičari i potrošači smatraju da to nije tačno, nego da je to daleko veća cifra.

    Iz Agencije za statistiku BiH navode, između ostalog, da je od maja prošle godine ubjedljivo najviše poskupio prevoz, i to za više od 30 odsto, a prate ga hrana i bezalkoholni napici, koji su poskupjeli za više od 22 odsto.

    Jedino što je pojeftinilo za godinu dana jeste ono što ne kupujemo svakodnevno, a to su odjeća i obuća.

    “U maju 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,2 odsto. Prema istim podacima, prosječni pad cijena odjeće i obuće za godinu dana je pet odsto”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

    Statistika je netačna, kategoričan je Slaviša Raković, ekonomski analitičar, koji je mišljenja da jedino građani mogu suditi koliko je šta poskupjelo i kako se nose s tim problemima.

    “Nas građane kada se pita, treba davati indeks potrošačkih cijena, a ne tu inflaciju koja sadrži sve i svašta. Nas isključivo zanimaju hrana, prevoz i električna energija. Bar zasad, sreća je što struja nije poskupjela. Ali inflacija nije 14 odsto, već mnogo više”, navodi Raković za “Nezavisne novine” i dodaje da je inflacija u BiH mnogo veća u poređenju s brojnim evropskim zemljama.

    Da je visina inflacije potcijenjena, smatra i ekonomista Admir Čavalić, za koga je posebno zabrinjavajuća činjenica što su samo prehrambeni proizvodi za godinu dana poskupjeli za više od 20 odsto.

    “Naši građani su egzistencijalno ugroženi i najveći dio raspoloživog novca troše na prehranu i energente, komunalije i slično”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci očekuju da će inflacija na svjetskom nivou uskoro dostići svoj maksimum, ali isto tako, kako kažu, biće teško zaustaviti da se i dalje nastave korekcije cijena, a sve pod izgovorom upravo inflacije.

    Čavalić naglašava da bi rješenje u ovom trenutku trebalo da bude smanjenje fiskalnih opterećenja za privredu, ali i za građane.

    “U Parlamentu su pokušali da urade oboje, ali to nije učinjeno. Ali opet, to znači da država ima mehanizme na drugim fiskalnim uređenjima da pomogne građanstvu i privredi, ukidanjem tih parafiskalnih nameta”, ističe Čavalić.

    Pomoć nadležnih čekaju i potrošači.

    “Ako se ovako nastavi, biće samo gore”, kaže za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Ističe da Vlada mora pooštriti mjere u vezi s kontrolom cijena na tržištu, prvenstveno hrane.

    “A mi kao predstavnici potrošača ne možemo mnogo toga uraditi, jer to nije u našoj moći. Zakon o zaštiti potrošača ne može da predvidi neke kazne za trgovce. Ovaj iznos inflacije jednostavno nije realan, jer ono što kupujemo je mnogo veće nego u onom prosjeku koji se uzme”, kategoričan je Vasilić.

  • “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Putin ima toliko gotovine…”

    “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Putin ima toliko gotovine…”

    Postavljanje limita cijene na rusku naftu, što je ključni zaključak sastanka grupe G7 bogatih i moćnih zemalja, otvoriko je više kompleksnih pitanja.

    Na primer, Vol strit džornal ideju je opisao kao “stvaranje kartela zapadnih nacija i njihovih saveznika” te je preneo izjave američke ministarke finansija Dženet Jelen, prema kojima Sjedinjene Države vode “ekstremno aktivne” razgovore o uspostavljanju kartela koji će ograničiti cenu ruske nafte tako što će zabraniti osiguravaocima pokrivanje rizika transporta nafte ako je njena cena previsoka.

    Čak i ako se zanemari pitanje kako će se sprovoditi taj neobični mehanizam limitiranja cene, počela su upozorenja kako je cela priča vrlo čudna.

    “Cenovni limiti ne rade”

    Ugledni ekonomista Majk Šedlok upozorio je na svom blogu kako “nikada pre u istoriji međunarodna grupa kupaca nije krenula da formira kartel kupaca”, te je uz to naglasio: “Cenovni limiti ne rade. Ekonomska je ludost pokušati ih. Umesto da prodaje naftu EU, Rusija će je prodati Indiji i Kini. U najboljem slučaju ova runda besmislica neće učiniti ništa nego preusmeriti snabdevanje sa jednog mesta na udaljenija mesta uz povećane cene za sve”.

    Uz to je postavio cinično pitanje: “Ako je tako lako, zašto to nisu uradili pre nekoliko meseci? Zašto nisu postavili cenu na 15 dolara za barel?”

    Nadalje, otvorio je pitanje – šta ako Rusija na ovakve nove mere odgovori svojim sankcijama zapadnih zemalja. Oko moguće promene narativa o tome ko će kome i kako uvesti sankcije još prošle nedelje pisao je i Jurointelidžens (EuroIntelligence):

    “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Ali čak i slavni dramatičari u ovoj predstavi muče se kako da izađu s nekim tako apsurdnim kao što je priča o Nemačkoj i gasnim sankcijama. Najpre je prioritet bio omogućiti dotok gasa. Stoga su nemačka vlada i EU odlučili da uvedu sankcije za ruski ugalj i naftu, ali su razvodnili vlastite sankcije plaćajući Gaspromu u rubljama. Rezultat toga je da Vladimir Putin ima toliko gotovine da može da priušti sankcije protiv EU”.

    Ruske sankcije prema EU

    Sve se više čini da su ruske sankcije prema EU zaustavljanjem snabdevanja gasom realni scenario, iako je teško proceniti da li je Rusija dovoljno finansijski stabilna za takvu odmazdu, prenosi Jutarnji list.

    BBC izveštava kako je “…šef Međunarodne agencije za energiju upozorio da Rusija ove zime može zaustaviti snabdevanje Evrope gasom” te je predložio pripremu za takav scenario.

    I Blumberg primećuje mogućnost da Rusija uvede sankcije Evropskoj uniji: “Cena prirodnog gasa u Evropi raste treći dan zaredom zbog pretnje smanjenih isporuka iz Rusije, zbog čega se skladišta gasa pune sporije od očekivanja. Gaspromove pošiljke kroz Severni tok ostaju na 40 odsto kapaciteta, što smanjuje snabdevanje kupaca u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim zemljama”.

    Njujork tajms pak upozorava na to da su se već intenzivirale evropske rasprave o kriznim scenarijima te prenose izjavu nemačkog ministra ekonomije koji kaže: “Čak i ako to još ne osećate, mi smo u gasnoj krizi. Gas je roba koje će ubuduće nedostajati”.

    Ovome treba dodati kako je Nemačka već počela da zagovara gasnu solidarnost u EU, a Njujork tajms prenosi i reči nemačkog ministra finansija Kristijana Lindnera, koji kaže kako bi visoki troškovi energije mogli da povuku najveću evropsku ekonomiju u ekonomsku krizu, te je pozvao građane i preduzeća da štede gas. Nemačka već ima plan racionalizacije potrošnje gasa. Koliko je situacija kritična govori činjenica da je nekoliko članica EU pokrenulo stara energetska postrojenja koja sagorevaju ugalj.

    Duboka recesija na pomolu

    “I kako je moguće da u takvom metežu lideri zemalja G7 govore kako će oni reći kolika će biti cena ruske nafte? To je pitanje za sada bez odgovora dok se ne vide detalji plana o nametanju ‘price capa’ za naftu. Hoće li, recimo, taj plan važiti samo za rusku naftu, ili sve isporuke? Ako će važiti za sve isporuke, šta će na to reći zemlje poput Saudijske Arabije?”, piše Jutarnji list.

    Bilo kako bilo, ekonomista Šedlok spekuliše da će Putin, isprovociran ovim potezom, “dramatično redukovati snabdevanje gasom EU, te zatražiti punu cenu”.

    Iako je nemoguće znati hoće li Putin nametnuti sankcije EU ukidanjem isporuke gasa, utisak je da bi taj potez mogao da gurne EU u duboku recesiju.

    Izgledno je da recesija dolazi u drugom delu 2022. ili tokom 2023, bez obzira na to šta će sledeće učiniti Putin, piše Jutarnji list. Novu ekonomsku krizu već je najavio celi niz uglednih poslovnih lidera i ekonomista. Sada se pojavljuju i prvi indikatori neobičnih pomaka cena na tržištima roba koji ukazuju na to da će ekonomske aktivnosti svakako usporiti. Fjučersi (ugovori koji određuju kupovinu neke robe u budućnosti po danas određenoj ceni) već padaju kod celog niza roba.

    Iz pada cena roba u fjučersima ne treba doneti zaključak da inflatorni trend prolazi, već samo da pada tražnja, što je prečica do recesije. Konkretno, zabeležen je pad cena u fjučersima kod pamuka, bakra, čelika, uglja, pa čak i kod prirodnog gasa na američkom tržištu.

  • Trivićeva najavila novo povećanje plata u oblasti prosvjete i kulture

    Vlada Republike Srpske je na prethodnoj sjednici, po hitnom postipku usvojila prijedlog zakona o povećanju plate, a mislimo da bi povećanje trebalo da bude od avgusta, rekla je ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalijom Trivić.

    – Od 2019. godine ovo je šesti put da se povećava plata za zaposlene u prosvjeti i kulturi, što oni svakako i zaslužuju – rekla je Trivićeva.

    Kako Trivićeva navodi, ovaj put plata se povećava jednako, po modelu socijalne pravde.

    – Očekujemo povećanje plate svima u iznosu od 100 KM, već od avgustske plate – dodala je Trivićeva.

    Kada je riječ o Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Trivićeva ističe da je fokus tog zakona da se neke stvari unaprijede, kako bi bilo bolje učenicima, ali i radnicima u prosvjeti i kulturi, prenosi RTRS.

    – Znanje je nešto što je neotuđivo – zaključila je Trivićeva.

  • Udruženje prevoznika najavljuje protest

    Udruženje prevoznika najavljuje protest

    Cijena nafte u BiH i Republici Srpskoj dostigla je cijenu koja je nemoguća za poslovanje, rekao je Nikola Grbić, predsjednika Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, gostujući na RTRS-u.

    “Poslovanje nije čak ni na nuli, nego ispod nule”,prokomentarisao je Grbić.

    Grbić navodi da su razgovarali sa prevoznicima iz Srpske i BiH o potencijalnoj priči da svi kamioni stanu na 10 dana, da ne idu na točenje goriva na pumpama, jer navodi da su svi u problemima.

    “Prije dva mjeseca smo organizovali jedne mirne proteste gdje je bilo preko 200 kamiona, da pokažemo institucijama da smo u mnogo teškoj poziciji. Mi smo tražili od nadležnih da pomognu da se ukinu akcize na gorivo, ali nažalost nismo naišli na razumijevanje i niko nas nije pozvao da riješimo ovaj problem”, rekao je Grbić.

    On ističe da se nada da će do 4. jula neko od nadležnih da pozove prevoznike i da razgovara sa njima.

    Grbić ističe da se cijena rezervoara goriva drastično povećala.

    “Unazad četiri mjeseca rezervoar je iznosio 800 KM, a sada taj isti rezervoar iznosi oko dvije do dvije i po hiljade KM”, dodao je Grbić.

  • Nafta premašila 116 dolara po barelu

    Nafta premašila 116 dolara po barelu

    Cijene nafte su porasle danas treću trgovinsku sesiju uzastopno zbog neizvijesnosti vezanih za globalnu proizvodnju, koje prijete da dodatno zaoštre tržišnu ponudu.

    Članice naftne alijanse OPEK+ treba da se sastanu ove nedjelje radi razgovora i razmatranja situacije sa snabdijevanjem.

    Cijena sjevernomorske nafte Brent porasla je za 1,18 posto na 116,5 dolara po barelu, na jutarnjem trgovanju do 7:41 časova po našem vremenu, a američka nafta WTI je ojačala za 1,02 procenta na 110,8 dolara za barel, prema podacima sa portala oilprice.

    Libija ima sve više problema sa izvozom “crnog zlata” zbog pogoršanja političke krize, dok antivladini protesti u Ekvadoru prijete da obustave proizvodnju u toj bivšoj članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), prenosi “Blumberg”.

    Bilo kakav prekid isporuka mogao bi da se poput koncentričnih krugova proširi globalnim tržištem nafte, koje je pod pritiskom jake tražnje podstaknute ekonomskim oporavkom i sputanih trgovinskih tokova iz Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu.

    Neke članice grupe OPEK+, koju čine zemlje OPEK-a i njihovi saveznici predvođeni Rusijom, ne uspijevaju da ispune svoje proizvodne ciljeve za ovu godinu, što pogoršava situaciju na tržištu.

    Izgledi za dodatnim povećanjem ponude dva ključna proizvođača u OPEK-u, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, takođe ograničeni.

    Francuski predsednik Emanuel Makron prenio je američkom kolegi Džou Bajdenu razgovor koji je vodio sa vladarom UAE šeikom Mohamedom bin Zajedomda, koji ga je informisao da Emirati i Saudijska Arabija već pumpaju skoro onoliko nafte koliko mogu.

    Ministri zemalja članica OPEK+ okupiće se u četvrtak.

  • Budžet uvojen u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Budžet uvojen u prvom čitanju, slijedi amandmanska faza

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržali su u prvom čitanju prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, a drugo čitanje uslijediće nakon što se Komisija za finansije i budžet izjasni o amandmanima na predloženi budžet.

    Za prijedlog zakona o budžetu glasalo je 20 poslanika, četiri su bila protiv i četiri uzdržana.

    Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM.

    Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM, dok ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM.

    Tokom rasprave o Prijedlogu budžeta, poslanik Mira Pekić rekla je da se budžetom moglo planirati manje sredstava od prihoda.

    • Podržavamo povećanje osnovice zaposlenim u zajedničkim institucijama, ali sigurni smo da postoje rezerve kojima bi se mogle povećati trenutne plate, a ne da se odredi ovoliki iznos – rekla je Pekićeva i dodala da je iznenađena time što su u Prijedlogu budžeta kao rizici navedeni slabljenje borbe protiv crnog tržišta duvana i smanjenje stope poreza na dodatnu vrijednost /PDV/.

    Poslanik Јasmin Emrić /A-SDA/ rekao je da je zabrinjavajuća situacija u zemlji čije se institucije finansiraju na osnovu odluke o privremenom finansiranju.

    • Ko je odgovoran za ovakav nezakonit rad i kako se mogu sankcionisati oni koji rade na nezakonit način i koji sprovode samovolju. Ovo je klasična zloupotreba položaja – rekao je Emrić.

    Poslanik Damir Arnaut /Naša stranka/ rekao je da se povećanje plata planirano budžetom najmanje odnosi na one kojima je potrebno.

    • Ministarstvu odbrane, vojnicima, koji imaju veoma male plate, njima se povećavaju svega šest odsto. Ministarstvu bezbjednosti, policajcima, samo sedam odsto. Ovaj budžet je dizajniran da ošteti te ljude jer će dobiti za manje od 100 KM veće plate, a imenovani i izabrani zvaničnici dobiće po 400 do 500 KM više – rekao je Arnaut.

    Poslanik Zukan Helez konstatovao je da je već pola budžeta potrošeno, s obzirom na to da se o njemu raspravlja tek u junu.

    On je pitao zašto se u budžetu nikada ne planiraju sredstva za opremanje Oružanih snaga BiH.

    Niko od poslanika se nije prijavio za raspravu o drugom negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije za prijedlog amandmana dva na Ustav BiH, čiji je predlagač poslanik Dženan Đonlagić.

    Predlagač je obrazložio da se amandmanom izvršava obaveza ustavno-pravne naravi koja se sastoji u preciznom ustavnom normiranju vlasničkog statusa i prava države u pogledu njene imovine.

  • Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Zbog neizmirenih poreskih obaveza, javne ustanove i preduzetnici u Republici Srpskoj duguju milione KM.

    Među najvećim poreskim dužnicima u Srpskoj su javne zdravstvene ustanove i firme kod kojih su pokrenuti postupci stečaja ili likvidacija.

    Deset najvećih dužnika, od kojih su sedam zdravstvene ustanove, zaključno sa 30. aprilom ove godine, duguju 322,93 miliona KM. Listu 10 najvećih dužnika, pored zdravstvenih ustanova, zatvaraju “Birač” iz Zvornika, koji je u stečaju, “Swisslion IAT” A.D. Trebinje i “UNIS fabrika cijevi” A.D. Derventa.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, zbirni dug svih poreskih obveznika na kraju prošle godine premašio je 1,2 milijarde KM.

    “Ukupne dospjele, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose na dan 31. decembra 2021. godine iznosile su 1,257 milijardi KM”, kazali su iz Poreske uprave za “Nezavisne novine”. Iz ove uprave, ipak, poručuju da je u posljednje tri godine djelimično zaustavljeno gomilanje poreskih dugovanja.

    “Ukupan dug na kraju prošle godine smanjen je za oko 50 miliona KM”, navode iz ove uprave.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da podaci Poreske uprave pokazuju da su zdravstvene ustanove u odnosu na prethodni period smanjile svoja dugovanja, ali da je to i dalje ogroman teret koji rukovodstvo tih ustanova ne može riješiti bez pomoći nadležnih.

    “To je nešto što budžet ako se vodi na transparentan i efikasan način može podnijeti. Imamo ovdje dva pitanja… Taj dug će se u jednom trenutku morati skinuti s leđa zdravstvenih ustanova zato što one objektivno nisu u stanju da ga vrate. A drugo pitanje koje treba postaviti je odgovornost menadžmenta tih ustanova i zašto su uopšte dozvolili da se generiše tako veliki dug”, naglašava Đogo.

    I kod javnih preduzeća, navodi on, je slična situacija po pitanju neisplaćenih poreskih obaveza.

    “Javna preduzeća u principu treba da postoje da pružaju neke usluge na tržištima gdje postoji tzv. prirodni monopol, dakle tamo gdje ne mogu nastupiti dvije ili više kompanija gdje bi jedna kompanija u privatnim rukama iskoristila monopolističku poziciju i nametnula neke cijene koje bi bile neopravdano visoke. Ovdje se postavlja pitanje da ako vam je neko dao monopolističku poziciju, kako je moguće da vi generišete dug. Prosto se to ne može očekivati”, smatra Đogo.

    Iz Poreske uprave RS ističu da je prinudna naplata jedan od mehanizama koji ima uprava kada pokušava da dođe do svojih potraživanja. Tom postupku, pojašnjavaju, prethodi slanje opomene poreskim obveznicima. Ukoliko i to ne pomogne, kreće se sa blokadom žiro računa, obustavom primanja obveznika, pljenidbom gotovine, kao i pokretnih ili nepokretnih stvari.

  • U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    Tokom prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je od alkoholnih pića najviše uvezeno piva, dok je iz BiH u druge zemlje najviše plasirano rakije i žestokih pića.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je 62.707.948 kilograma alkohola vrijednosti 73.867.706 KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, dominira uvoz piva i žestokih pića, poput rakije, likera i drugih.

    “U toku prvih pet mjeseci ove godine uvezena su 56.429.323 kilograma piva dobijenog od slada vrijednosti 45.249.852 KM. U istom periodu ove godine uvezeno je 2.712.710 kilograma vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa ukupne vrijednosti 12.164.124 KM. Ove godine je uvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola manjim od 80 odsto, kao što su rakije, likeri i ostala alkoholna pića, i to 1.886.904 kilograma ukupne vrijednosti 13.847.889 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    Kako se ističe u ovim podacima, tokom ove godine najviše alkohola u Bosnu i Hercegovinu je došlo iz Srbije, i to za ukupno 28.681.455 KM.

    “Nakon Srbije, slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to za 18.810.051 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    S druge strane, u toku prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine je izvezeno ukupno 5.696.216 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 13.496.236 KM.

    “Od ovog broja najviše je izvezeno rakije, likera i ostalih alkoholnih pića, i to 778.050 kilograma vrijednosti 7.648.461 KM. Zatim slijedi izvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina u iznosu od 3.256.538 KM, te izvoz piva za iznos od 2.587.549 KM”, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Najviše alkohola smo u toku ove godine izvezli u Srbiju, i to 4.534.969 KM.

    “Nakon Srbije, najviše alkohola je izvezeno u Hrvatsku za 3.627.429 KM, te Slovačku za 2.882.020 KM”, ističe se u ovim podacima.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da ovi podaci pokazuju da je uvoz alkohola iz Srbije i Hrvatske, ali i plasiranje ovih proizvoda u ove zemlje dokaz tradicije.

    “Pored tradicije da uvozimo, ali i izvozimo alkohol u Hrvatsku i Srbiju, dokaz je i to da jednostavno na ovom podneblju imamo isti ukus za ove vrste pića. Kada govorimo o pivu, normalno je da se pivo iz Hrvatske i Srbije pije kod nas, a tako isto da se naše domaće pivo pije u tim zemljama”, pojasnio je Raković.

    Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ima potencijal za veći izvoz alkohola, s obzirom na to da je mnogo veći uvoz od izvoza, Raković odgovara da je moguće, ali veoma teško.

    “Možda bi se moglo nešto učiniti na tome da se više izvozi pivo i da se obogati ponuda u regionu. Što se tiče vina i žestokih pića, i tu ima potencijala, ali ne vjerujem da možemo nešto više učiniti kako bi se taj izvoz drastično povećao”, zaključio je Raković.

  • Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Prema posljednjim izvještajima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolovana od globalnog finansijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

    Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grejs period za otplatu kamata od 100 miliona dolara koje su prvobitno dospjele 27. maja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.

    Rusija svako neizvršenje obaveza naziva vještačkim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inostranstvu.

    “To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot”, rekao je Hassan Malik, viši analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.

    “To će biti jedan od velikih prekretnica u historiji”, dodao je.

    Prošlog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo finansija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi “mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu”.

    “Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati”, rekao je prošlog mjeseca ruski ministar finansija Anton Siluanov.

    “Ova situacija, vještački stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitet života Rusa”, dodao je.

    Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.

    Rusija nije platila svoje međunarodne dugove još od revolucije prije više od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.

    Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na tržištu obveznica sve dok se ne riješi neizvršenje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih tržišta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.

  • “Cijene struje u Srpskoj ostaće na niskom nivou”

    “Cijene struje u Srpskoj ostaće na niskom nivou”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da će cijene električne energije u Republici Srpskoj ostati na niskom nivou, jer Srpska njima suvereno vlada.

    “Sve opet mora biti i ekonomično, jer ako je povišena cijena nafte onda će i troškovi proizvodnje struje rasti. Toga moramo biti svjesni, ali će uprkos tome cijene ostati najniže u Evropi”, rekao je Dodik u Dugoj Njivi kod Modriče na obilježavanju 30 godina od proboja Koridora.

    On je podsjetio da je inflacija indukovana i stvari nisu iste kao prije godinu dana, ali da institucije Republike Srpske preduzimaju različite mjere.

    “Naša politika jeste da građani u Srpskoj imaju jefitnu struju. Onim što izvozimo pravimo balans i imamo pozitivan bilans”, dodao je Dodik.

    On je istakao da je zavjet ljudi koji vode Republiku Srpsku izgradnja autoputa Banjaluka-Beograd.

    “Taj autoput će biti posvećen proboju Koridora života. Sve će biti završeno u narednih četiri-pet godina, a potrebne pretpostavke smo preduzeli. U narednih mjesec dana počećemo dionicu od Rače do Bijeljine i nastaviti da gradimo dalje”, naveo je Dodik.

    On kaže da se neće stati sa izgradnjom autoputeva u Republici Srpskoj.

    “Republika Srpska pripada nama i zato dogovaramo izgradnju autoputa od Višegrada koji će biti povezan sa Srbijom, do Istočnog Sarajeva i Trebinja. Kada to uradimo Republika Srpska će dobiti konfiguraciju koju želimo i biće daleko razvijenija”, rekao je Dodik.

    Okupljanje Srba oko ideje koja se zove Republika Srpska, kaže Dodik, garantuje našu slobodu i zato treba da se žrtvujem.

    “To ću činiti dok god živim i šta god budem radio moj zavjet jeste Republika Srpska po svaku cijenu”, zaključio je Dodik.