VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Košarac: BiH prvi put bilježi suficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da je ohrabrujuća činjenica da BiH prvi put bilježi suFicit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA.

    Podaci nadležnih institucija govore da je prvi put pokrivenost uvoza izvozom nadmašila 100 odsto i u prvom kvartalu iznosila je 102,8 odsto, a u drugom kvartalu 102,6.

    Ministar Košarac je naglasio da je u okviru CEFTA, najvažniji spoljnotrgovinski partner BiH i dalje Srbija, sa kojom u proteklom periodu bilježi poboljšanje robne razmjene.

    • Odlične političke odnose srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem prati poboljšanje ekonomskih veza i saradnje, što je važno i korisno za sve građane. O tome najbolje govori podatak da je izvoz u Srbiju povećan za više od 80 odsto, prvenstveno zahvaljujući izvozu električne energije i uglja – rekao je Košarac za Srnu.

    On je istakao da podaci relevantnih institucija ukazuju da je ove godine izvoz u zemlje CEFTA iznosio 1,4 milijarde KM, što je za 71,3 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, a uvoz 1,3 milijarde KM, što je za 41,6 odsto više nego u istom radzoblju protekle godine.

    • Značaj regionalne saradnje i povezivanja najbolje se ogleda kroz ekonomske parametre. Mi bilježimo dobre rezultate u spoljnotrgovinskoj razmjeni, ali uspjeh bi bio još veći da smo dio pozitivnih regionalnih tokova u okviru inicijative Otvoreni Balkan – poručio je Košarac.

    On je istakao da Republika Srpska podržava regionalno povezivanje, slododan protok ljudi, roba i kapitala, te u potpunosti zagovara stvaranje uslova za što bolje poslovno okruženje.

    Košarac je ponovio stav da domaći privredni sektor ne smije biti taoc političkih predrasuda dijela struktura iz Federacije BiH.

    • Nećemo odustati od Otvorenog Balkana, jer brinemo za naše privrednike i nećemo ih ostaviti na cjedilu, bez obzira na to šta o tome mislili Šefik Džaferović, Željko Komšić i slični, koji očigledno žele da domaći privredni sektor ostane crna rupa na Zapadnom Balkanu – poručio je ministar Košarac.
  • Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici su jutros u znak protesta zbog previsokih cijena goriva odlučili da parkiraju svoje kamione, bojkotuju točenje goriva na benzinskih pumpama, te da ne idu na utovar robe.

    Kazao je ovo za “Nezavisne novine” Nikola Grbić predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, koji je naveo da su oni ove proteste najavili u proteklih sedam dana.

    “Ovo je jedan vid protesta, ali ovaj put nećemo blokirati puteve ili organizovati protestne vožnje. To smo uradili prije dva mjeseca i nije bilo nikakvog rezultata”, rekao je Grbić.

    Dodao je da ovim žele da neko iz nadležnih institucija shvati da su prevoznici u velikom problemu.

    “Treba da shvate da treba da sjednu sa nama i razgovaraju, da riješimo ovaj naš problem jer nikad do sada, od doba korone pa do danas, nijedna institutcija nije razgovarala sa nama, bez obzira što smo uputili mnogo dopisa”, kazao je Grbić.

    Koliko će ovaj protest trajati prema Grbićevim riječima teško je reći.

    “Svi prevoznici bi bili najsretniji da nas danas pozovu da nađemo neko rješenje koje je prihvatljivo i za nas i za institucije”, rekao je Grbić, dodajući da žele da imaju efekte od svog rada, te da mogu da zadrže radnike.

    “Ako ne bude poziva da se riješe problemi vidjećemo u narednim danima koji su nam koraci, da li nastavljamo dalje protestvovati ili odustati”, naveo je Grbić.

    Istakao je da ako nastave ignorisati utovar robe to može dovesti do nestašice svih roba i dovesti do većih problema.

    “Nadam se da nikome nije stalo do toga, ni institucijama a ni nama, jer gubimo posao. Sa ovom cijenim goriva mi imamo učešće od oko 70 odsto, jednostavno nemamo više od naše realizacije ni nulu, već idemo i ispod nule”, zaključio je Grbić za “Nezavisne”.

  • Ćorić ne očekuje poskupljenje putarine

    Ćorić ne očekuje poskupljenje putarine

    Gradnja auto-puta od Banjaluke do Prijedora sprovodi se po planu, a Prijedorska petlja i prvi kilometar trase trebalo bi da dobiju građevinsku dozvolu ovog mjeseca, istakao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    Ćorić je naveo da će do kraja oktobra biti eksproprisano skoro 40 odsto zemljišta za navedenu trasu.

    On kaže da bi gradnja dionice auto-puta od Bijeljine do Rače trebalo da počne za koji dan, te da je u toku priprema gradilišta za tu trasu.

    “Ko će graditi dionicu od Vukosavlja do Brčkog biće poznato ovih dana, jer je tender za izbor firme za taj projekat zatvoren u srijedu, 29. juna”, rekao je Ćorić za “Glas Srpske” i dodao da za sada nema naznaka da bi u Srpskoj mogla poskupjeti putarina.

    Govoreći o izgradnji aerodroma u Trebinju, Ćorić je naglasio da se od ovog projekta neće odustati i da nadležna javna preduzeća u Trebinju, ali i svi oni koji učestvuju u projektu rade na obezbjeđivanju komunalne infrastrukture.

    Kada je riječ o otvaranju fabrike papira i cementa u Srpskoj, koju su najavili Kinezi, Ćorić je naveo da je to u paketu investicija koje kineske kompanije planiraju realizovati.

  • Cijena peleta snižena

    Cijena peleta snižena

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Cilj donošenja ove odluke je bio da se smanje cijene u Bosni i Hercegovini.

    Prema odluci koju je donijelo Vijeće ministara ograničen je izvoz određenih vrsta neobrađenog drveta čije su dimenzija poprečenog presjeka najmanje 15 centimetara. Ovakva odluka je ostavila mogućnost da se izvoze proizvodi čije su dimenzije poprečnog presjeka ispod 15 cm.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prva četiri mjeseca 2022. godine 90,1 posto izvoza je otpadalo na proizvode čiji je izvoz zabranjen odlukom Vijeća ministara. U principu to znači da će iz Bosne i Hercegovine nastaviti izvoz određenih drvnih proizvoda. Prema informacijama koje je Klix.ba dobio određeni broj izvoznika će izvoz nastaviti prilagođavajući se ovim pravilima.

    Iz kompanije Drvosječa su za Klix.ba su potvrdili da će doći do sniženja cijene peleta, tako će umjesto 640 KM tona peleta kod ovog trgovca koštati 590 KM, također i cijena drva će biti manja za 10 KM. Iz ove kompanije očekuju da će u budućim sedmicama uspjeti dogovoriti daljnje snižavanje cijena.

    Ipak, mnogi izvoznici su nezadovoljni odlukom i tvrde da im je ugrožen opstanak i vrše pritisak na vlasti da ukinu zabrane. Kako Klix.ba saznaje jedna od kompanija u Mrkonjić Gradu je 300 radnika poslala na Zavod za zapošljavanje. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu da će kompanije koje imaju godišnje ugovore osjetiti negativne posljedice, ali intenzitet negativnih posljedica zavisi i od vrste sklopljenih ugovora.

    “Kompanije koje su isključivo izvozile šumske sortimente (ogrijevno drvo i pelete) imat će probleme ukoliko ne budu u mogućnosti da te količine prodaju na domaćem tržištu. Poseban problem su cijene, tako da je i pitanje da li će doći do smanjenja cijena energenata ( ogrijevno drvo i pelet), kako bi i kupovina na domaćem tržištu bila veća. Pilane ovom odlukom ne bi trebale biti ugrožene, jer nije zabranjen izvoz rezane građe,” pojašnjavaju iz VTK BiH.

    U kompaniji Euroholz kažu da proizvode dasku i od ostatka materijala briket. Kao najveći problem navode to što imaju ugovore sa firmama u Njemačkoj i Austriji i da ne znaju šta ih čeka jer ne mogu ispoštovati ugovore. Kako je glavna djelatnost pravljenje daske kažu da nije ugrožen opstanak ove kompanije.

  • Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Holandski poljoprivrednici, ljuti zbog planova Vlade koja od njih može da zahtijeva da koriste manje đubriva i smanje stočni fond, počeli su danas proteste blokiranjem distributivnih centara supermarketa u nekoliko gradova.

    Amsterdamski aerodrom Shiphol i KLM, holandski ogranak Er Fransa, savjetovali su putnicima da koriste javni prevoz, a ne automobile, da dođu do aerodroma, jer su grupe aktivista poljoprivrednika na društvenim mrežama navele da planiraju da traktorima blokiraju puteve, prenio je Rojters.

    Manja saobraćajna gužva registrovana je na auto-putevima na istoku zemlje i na trajektnim rutama na sjeveru, ali u blizini Shipfola nije bilo gužve.

    U središtu protesta su ciljevi doneseni prošlog mjeseca koji se odnose na smanjenje štetnih azotnih jedinjenja do 2030. godine, što je najnoviji pokušaj rješavanja problema koji muči zemlju godinama.

    Vlada je navela da je neophodno smanjiti emisiju azotnih oksida iz đubriva na poljoprivrednim gazdinstvima i upotrebu amonijaka u đubrivu, kao i smanjiti stočni fond za 30 odsto.

    Uzgoj krava, svinja i drugih životinja učinio je Holandiju vodećim emiterom štetnih supstanci u Evropi.

    Građevinska izgradnja i saobraćaj, takođe, doprinose emisiji štetnih supstanci.

    Holandski i evropski sudovi naložili su holandskoj vladi da riješi problem.

    Poljoprivrednici navode da su nepravedno izdvojeni, zbog čega kritikuju pristup Vlade.

    Današnji protest podržavaju brojne grupe poljoprivrednika, ali on nije centralno organizovan, prenosi Tanjug.

    Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti. “Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerisati traktore oko Shiphola”, kazala je ministarka odbrane Kasja Olongren, prenosi DW.

    Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani auto-putevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.

    Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu “prirode i nitrata”.

    To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.

    Između dva zla
    “Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.”

    Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: “Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.”

    Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim dijelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti.

    Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac.

    Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.

    Ko je tu žrtveni jarac?
    Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.

    Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.

    Kako piše Zidojče cajtung, seljaci misle da su žrtveni jarci. “Pitaju se šta je s potrošačima koji hoće što jeftinije meso? Šta je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima đubriva i pesticida, klanicama, bankama, svima koji zarađuju u sistemu?”

    Kako navodi ovaj list, to nalazi odjeka u medijima dok se u komentarima upozorava da društvo ne bi trebalo da povjeruje kako ima jednostavnih rješenja.

    “Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drukčijoj politici”, zahtijeva Bart Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. “Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu farmera.”

    Doduše, prema opisu holandske policije, protesti odavno više nisu mirni. “Vidimo da akcije više nisu organizovane”, kaže šef policije Viljem Velders. “Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta može da se desi, ali mi za to nismo odgovorni.”

    Problem i drugdje u EU?
    U jednom komentaru lista Noje rur cajtung iz Esena podsjeća se da presuda Evropskog suda o zaštićenim oblastima prirode važi za cijelu EU, ali da to kao da u Njemačkoj i drugdje još nisu shvatili. Komentator upozorava da će odnos poljoprivrede i zaštite prirode definisati naš život u budućnosti.

    U tom slučaju, piše list, nije od pomoći ako se problem prvo ignoriše, da bi se onda poljoprivrednici stavljali pred svršen čin.

    “Satjerani su u ćošak sa svojim imanjima: uzmi ili ostavi! Uzmi pare koje nudi Vlada i ugasi proizvodnju ili umri sporo. Poljoprivrednici neće ni jedno, ni drugo. Takav grubijanski pristup problemu nije primjeren”, zaključuje se u komentaru.

  • Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Klaus Miler, šef njemačkog energetskog regulatora Bundesnecagenture, upozorio je da kreditne linije od 15 milijardi evra (15,64 milijarde dolara) koje je vlada obezbijedila za kupovinu zaliha gasa možda neće biti dovoljne da se do zime napune skladišta.

    Njemačka je uključila alarmno zvono povodom potencijalne nestašice gasa reagujući na sve manje isporuke iz Rusije, usljed eskalacije energetskog sukoba između Zapada i Moskve nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru.

    Miler je, u intervjuu za magazin VirtšaftsVoše objavljenom danas, naveo da bi cijene gasa zbog smanjene ponude mogle da porastu u međuvremenu, zbog čega bi 15 milijardi evra moglo da bude nedovoljno da se skladišta napune do zime.

    Njemačka je na saveznom nivou uvela obavezu da se skladišta gasa popune 80 posto do oktobra i do 90 procenata do novembra. Trenutni nivoi zaliha u skladištima su oko 61 odsto.

    “Što cijena gasa više raste, to je skuplje da se dostignu zakonski ciljevi popunjenosti skladišta predviđeni za oktobar i novembar”, rekao je Miler, prenosi Rojters.

    Najveća evropska privreda takođe bi mogla da se suoči sa nestašicom gasa narednih mjeseci ukoliko dotok ruskog gasa gasovodom Sjeverni tok 1, koji treba da bude obustavljen u julu radi redovnog održavanja, ne bude nastavljen, dodao je Miler.

    “Na osnovu našeg nedavnog iskustva sa Rusijom, bilo bi neodgovorno da pretpostavimo da će sve biti u redu samo od sebe”, ocijenio je on.

    Njemačka je prošlog mjeseca aktiviala drugu fazu svog trodelnog plana za vanredne situacije s gasom nakon što je Rusija smanjila isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Posljednja treća faza kriznog plana predviđa da država uvede racionisanje potrošnje goriva.

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je u subotu da bi Rusija mogla da nastavi obustavu isporuka gasa Sjevernim tokom 1 i po isteku roka utvrđenog za redovan remont gasovoda.

  • Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci se žale: Nije dovoljno

    Austrijanci smatraju da paket koji je Vlada usvojila s ciljem rasterećenja građana usljed poskupljenja nije dovoljan.

    Vlada je usvojila paket mjera u ukupnoj vrijednosti od 28 milijardi evra, koji predviđa finansijsku pomoć građanima.

    Istraživanje javnog mnjenja instituta “Lacarsfeld” pokazuje da 58 odsto Austrijanaca smatra da taj paket mjera nije dovoljan.

    Dvije trećine, to jest 64 odsto, kaže da snažno osjećaju posljedice poskupljenja i da sada manje kupuju.

    Upitani o konkretnim mjerama, 68 odsto želi da Vlada zamrzne cijene gasa, struje i ostalih energenata.

    Od početka godine Austrija bilježi rekordne inflacije, koja je u junu dostigla 8,7 odsto, što je najveća vrijednost od 1975. godine.

    Eksperti ističu da se još ne nazire kraj talasu poskupljenja.

    Predsjednik Udruženja trgovaca Rajner Vil najavljuje da će narednih nedjelja cijene namirnica dalje rasti.

    On kaže da je uzrok visoka cijena energenata, te i rastući troškovi ambalaže i logistike.

    “Vrhunac inflacije očekujemo krajem godine”, rekao je Vil.

  • Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Oglasi u kojima se traže konobarica ili konobar, sa iskustvom ili bez njega, sve su češća pojava u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj i BiH, a takvo stanje traje već mjesecima, tvrde poslodavci, koji kažu da gotovo ne postoji ugostitelj koji nije ostao bez radnika, ali da problem predstavlja i činjenica da radno sposobni u BiH ne žele raditi ove poslove, za šta je, kažu, kriva i država.

    U ovom trenutku, niko od nadležnih u BiH ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko radnika nedostaje u ugostiteljstvu.

    “Bukvalno od početka marta ljudi odlaze na Hrvatsko primorje. Nema nekog efikasnog rješenja, jedino da zapošljavamo djecu koja sada završavaju srednju školu. Nema nijednog lokala da ne traži konobara”, priča za “Nezavisne novine” Zlatan Tatić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca RS”.

    Sa istim problemom suočeni su i sarajevski ugostitelji, iako nude solidne uslove.

    “Nedostaje radne snage, meni su tri konobara i jedan kuvar otišli sezonski. Mi nudimo platu 1.200 KM, pa i 1.500 KM, što je često više od plate u državnoj službi “, kaže za “Nezavisne novine” Amar Trbović, potpredsjednik Udruženja ugostitelja Sarajevo.

    S obzirom na to da je ljetna sezona, egzodus radne snage u sektoru ugostiteljstva je na vrhuncu, a najčešće destinacije su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija pa zemlje Evrope. Radnici odlaze zbog bolje zarade, a plata koju konobari imaju, npr. u Hrvatskoj je i do 1.000 evra, što je duplo više od prosjeka u BiH, u kojoj se zarade kreću u prosjeku između 600 i 1.000 KM.

    “Bez obzira na to što je došlo do jednog ozbiljnijeg povećanja plata kod nas u ovom sektoru, ne možemo da kažemo da je to ono što je dovoljno čovjeku da živi. Jer oni koji odu, imaju mogućnost da za dva-tri mjeseca zarade maltene toliko da mogu od toga živjeti godinu dana”, pojašnjava za “Nezavisne novine” Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.

    Međutim, osim manjka radnika u ugostiteljstvu, poslodavci tvrde da dodatan problem predstavlja i to što oni koji ostaju u BiH ne žele da rade ove poslove.

    “Dosta njih i država štiti. Mi, kad se javimo na biro, tražimo konobare i kuvare, a biro neće da ih pošalje. Ili oni nam daju listu, mi ih zovemo, a oni neće da rade ili hoće da rade na crno, zato što su na birou i imaju neke benefite”, kategoričan je Trbović. Po njegovom mišljenju, postoji jedno rješenje za ovakve stvari.

    “Mi bismo riješili taj problem kada bi na federalnom nivou bio izglasan zakon koji bi predvidio sljedeće: kad tri puta biro pošalje nekog, ako ne želi da radi, sljeduje mu skidanje sa biroa. I onda, kada ode doktoru, mora da platiti. Vjerujte da bi onda svi radili”, poručio je Trbović.

    Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da nedostatak radnika nije samo karakterističan za BiH.

    “Mislim da čak i susjedna Hrvatska i Crnogorsko primorje vape za radnicima”, kaže Ferhatović Beširovićeva.

    Njene tvrdnje potkrjepljuju se i nedavnom objavom da je dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio svoje usluge na čekanje.

    Takođe, iz sindikata su mišljenja da, osim visine primanja, postoje i drugi razlozi sve većeg odliva radne snage iz BiH.

    “Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije”, kazala je Ferhatović Beširovićeva.

  • Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Veliko otkriće za Rusiju na Arktiku

    Ruska energetska kompanija Rosnjeft saopštila je da je otkrila ogromno nalazište nafte u Pečorskom moru koje sadrži oko 82 miliona tona nafte.

    Polje je otkriveno zahvaljujući kampanji bušenja u Medinsko-Varandejskoj oblasti, prenosi RT.”Tokom testiranja dobijen je slobodan protok nafte sa maksimalnim protokom od 220 kubnih metara dnevno”, navodi se u saopštenju kompanije u sredu, uz napomenu da je “nafta lagana, sa niskim sadržajem sumpora, niskog viskoziteta”.

    Rosnjeft je napomenuo da su istražni radovi u vodama Pečorskog mora dokazali “značajan naftni potencijal Timan-Pečorske provincije i postali osnova za nastavak proučavanja i razvoja regiona”.

    Kompanija navodno kontroliše ukupno 28 ofšor licenci na Arktiku, od kojih osam u Pečorskom moru.

  • Od avgusta 100 KM veće plate u javnom sektoru

    Od avgusta 100 KM veće plate u javnom sektoru

    Stotinu maraka više za avgustovsku platu, trebalo bi da dobiju svi zaposleni u javnom sektoru. Ako narodni poslanici tako odluče, realizovaće se raniji dogovor rukovodstva Republike Srpske i Sindikata. Ovo, drugo povećanje plata u ovoj godini, trebalo bi da poveća i najnižu platu u Srpskoj.

    “To je prilagođavanje zakonskih rješenja koji treba da pokriju ovo povećanje od 10 odsto za javni sektor. Da se promijeni i zakon u oblasti pravosuđa gdje treba isto omogućiti da sudije i drugi radnici u pravosuđu imaju 10 odsto. Mislim da imamo jedan strateški dobar i sa Sindikatom dogovoreni proces i mi to radimo. Znači ništa posebno se ne dešava. Osim onoga što je upravo dogovoreno, da se provede kroz zakone i omogući se isplata te vrste”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Zadovoljni su i predstavnici Sindikata. Kažu da će ovo pokriti troškove inflacije, ali da cijene sve više rastu. Ako tako nastave, biće potrebne nove mjere.

    “Sigurno je jedno da bi ova povećanja trebalo da pokriju troškove inflacije. Međutim, inflacija je galopirajuća i ono što je sigurno je da ćemo veoma brzo morati pregovarati o novom povećanju plata. Činjenica je da moramo očuvati javnu odnosno ličnu potrošnju jer to je jedna od mjera kako očuvati i standard građana i našu ekonomiju”, kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata.

    Zbog linearnog povećanja plata svima u javnom sketoru, mijenjaće se i zakoni. Posebna sjednica na tu temu, biće održana u toku naredne sedmice.

    “Moramo sada promijeniti te zakone. Vlada Republike Srpske je tražila da bude objedinjena rasprava. Ukupno njih osam, i deveta se tačka tiče odluke o zaduživanju Republike Srpske što je nešto standardno što Republika Srpska radi ali, zbog izbora moramo to prije uraditi da bismo dali Vladi mogućnost da može, ali i ne mora iskoristiti tu odluku”, smatra Denis Šulić, potpredsjednik NSRS.

    U Republici Srpskoj od maja, za 10 odsto veće su penzije i socijalna davanja. U planu je i pomoć realnom sektoru kako bi se i tu omogućilo povećanje plata radnicima.