Kategorija: Ekonomija

  • Vlada Republike Srpske zbog sankcija prepisuje imovinu Rafinerije na IRB

    Vlada Republike Srpske zbog sankcija prepisuje imovinu Rafinerije na IRB

    Vlada Republike Srpske prebacuje na sebe imovinu Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu koja se nalazi u Hrvatskoj i Srbiji, kako ne bi bila blokirana ili oduzeta u sklopu sve većih sankcija prema Rusiji,

    Riječ o nekretninama koje se nalaze u pasivnom podbilansu preduzeća, i koje nisu bile dio privatizacije.

    U pitanju su poslovni prostori u Zagrebu i Beogradu te odmaralište “Valdarke” u malom Lošinju, ukupne procijenjene vrijednosti 2,5 miliona KM, piše Capital.ba.

    Prostor u Zagrebu nalazi se u centru grada i nešto je manji od 210 kvadrata i vrijedan je oko 620.000 maraka.

    Kada je Beograd u pitanju, riječ je o dvosobnom stanu koji se koristi u poslovne svrhe. Nalazi se u ulici Maršala Birjuzova na broju 30 u Obilićevom vencu, a procijenjena vrijednost mu iznosi 796.699,80 KM.

    Vlada Republike Srpske na sebe će prepisati i nekadašnje odmaralište u Hrvatskoj koje vrijedi blizu 1,1 miliona maraka.

    Za poslove oko upisa zadužena je Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske.

    “Obavezuje se IRB koja upravlja fondom za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništu Republike Srpske da u saradnji sa Rafinerijom nafte izvrši sve radnje neophodne za upis prava vlasništva ili drugi način raspolaganja imovinom”, navodi se u odluci Vlade RS-a.

    Odluka je donesena na 163. sjednici koja je održana 30. marta, a imovina će biti uknjižena na na Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu Republike Srpske.

    U IRB-u za Capital.ba su pojasnili kako se imovina iz pasivnog podbilansa može prenijeti na Republiku Srpsku, što je u ovom slučaju i učinjeno.

    “Dakle, navedene odluke su donesene u svrhu upravljanja nekretninama u vlasništvu RS-a”, poručili su iz IRB-a.

    Većinski vlasnik rafinerije u Bosanskom Brodu je ruski Neftegazinkor koji posjeduje nepunih 80 posto akcija preduzeća.

  • Pomama za ugljem iz BiH

    Pomama za ugljem iz BiH

    Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u narednom periodu moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje.

    Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

    “Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom periodu i povećali smo za 10 do 20 odsto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i veoma blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa “Elektroprivredom Srbije”, naglasio je Salihović.

    Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.

    “Na mjesečnom nivou u odnosu na 2021. godinu imamo za milion KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milion KM, a sada su 2,1 milion KM. Cijena struje je povećana 20 odsto, eksploziva 50-60 odsto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u narednih mjesec dana”, istakao je Salihović.

    Zbog povećanje potražnje, u Lješljanima, kod Novog Grada, ruski investitori iz firme “Privredni preporod” iz Banjaluke planiraju pokrenuti proces otvaranja rudnika mrkog uglja i bentonita.

    Naime, oni su još prije 10 godina dobili koncesiju za korištenje ovih ruda do 2042. godine, ali tek sada počinju sa aktivnostima.

    Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je da bi potencijalno otvaranje rudnika u Lješljanima imalo veze sa ratom u Ukrajini, koji je doveo do nedostatka uglja, te su investitori odlučili da krenu intenzivnije u eksploataciju uglja i bentonita na ovoj lokaciji.

    “Ovih dana čuo sam se sa Draganom Borkovićem, direktorom ‘Privrednog preporoda’, te ćemo više informacija o rudniku u Lješljanima imati naredne sedmice. U posljednje vrijeme u cijeloj BiH potražnja za ugljem je povećana”, kazao je Drljača.

    Istakao je da se posebno razgovaralo o tome da ugalj iz Lješljana snabdijeva određene industrijske kapacitete u Zvorniku.

    “Vjerujem da smo veoma blizu dogovora za otvaranje samog rudnika kako bi to funkcionisalo u ekonomskom kapacitetu koji je zadovoljavajući”, poručio je Drljača.

    Ibrahim Husić, direktor “Cargo transa” iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je za “Nezavisne” da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene.

    “Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u toku aprila cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor”, naveo je Husić.

    Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.

    “Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe”, naglasio je Husić.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM.

    “Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku”, navodi se u ovim podacima.

    U istom periodu prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a takođe se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku.

    Cijene uglja u Evropi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

    Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije.

  • Šta ako eskalira rat u Ukrajini

    Šta ako eskalira rat u Ukrajini

    Mjesec i po dana nakon što je počeo rat u Ukrajini, ekonomski udari sve su jači po cijelom svijetu. Inflacija u mnogim, čak i najrazvijenijim ekonomijama, obara sve moguće rekorde, kamate rastu, mnogi nemaju da kupe ni osnovne životne namirnice, struja i gas sve u skuplji…

    Još dublja kriza nesporno bi dovela do jačanja inflacije i oštrog pada životnog standarda, tvrde ekonomisti.

    Sankcije s obje strane uveliko su na snazi, a najavljuju se i nove. Svih 27 članica Evropske unije odobrile su nove udarne pakete, koje uključuju embargo na uvoz ruskog uglja, drvene građe i votke. Sankcije obuhvataju i zamrzavanje sredstava nekoliko ruskih banaka, a najava je da bi mogla uslijediti i potpuna zabrana uvoza svih fosilnih goriva iz Rusije.Smatra se da Rusija ide ka najvećoj recesiji od raspada Sovjetskog saveza – samo prethodnih nedjelja zamrznuto je više od 358 milijardi dolara ruskog novca i 30 milijardi evra imovine. Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da će ekonomske sankcije “vjerovatno izbrisati zadnjih 15 godina ruskog napretka”. Ministarka finansija SAD Dženet Jelen dodala je da bi potpuna zabrana izvoza ruske nafte, dovela do „ogromnog povećanja” cijena na svjetskom tržištu.

    Istovremeno, poskupljenja i nestašice sve jače udaraju na standard građana širom Evrope. Inflacija je u Belgiji i Češkoj dostigla 8,8 odsto, Poljskoj 8,7 odsto, u Estoniji je 11, Litvaniji 14 procenata, Srbiji i BiH 8,8… U Turskoj je više od 60 odsto!

    U prevodu, hljeb je u Hrvatskoj od noćas tri evra, u Milanu ga već neko vrijeme plaćaju više od pet evra, brašno i ulje odavno je teško naći da rafovima po Austriji, Njemačkoj, ali i susjednim zemljama… Gas je u Hrvatskoj poskupio 14 odsto, struja skoro 10… Grčki radnici započeli su štrajk širom zemlje zbog, kako kažu, produbljivanja krize, rasta cijena, smanjenih prihoda, ometanja rada trajektnog saobraćaja… Srbija istovremeno nestašice još nije vidjela, poskupljenja ima, ali se u odnosu na mnoge druge zemlje dobro drži.

    Mnoge zemlje već ozbiljno razmatraju revidiranje svojih ekonomskih politika. Svoje ekonomske planove revidiraće i Srbija, potvrdio je predsjednik Aleksandar Vučić.

    – Nadam se samo revidiranju. Dojče Bank je izašla sa procjenama za Njemačku i predviđaju recesiju za cijelu iduću godinu. Predviđaju bukvalno pakao za cijelu godinu. Mislim da ne može da bude gore od prve godine pandemije, ali ne mogu da isključim ni tu mogućnost. Ako dođe do otvorenog oružanog sukoba zapada i Rusije onda piši sve propalo. Samo da žive glave sačuvamo – rekao je predsjednik Srbije.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za Blic da upravo gledamo rat između zapada i istoka i da će najveće žrtve biti Ukrajina, Rusija i EU.

    – Rusija će da pretrpi veliku štetu i ekonomski će biti gurnuta unazad bar jednu deceniju. S druge strane, u EU troškovi će drastično da rastu, prenstveno energenata. I evro će biti strahovito pogođen, a ne bi me iznenadilo i da se izjednači sa dolarom što je već viđeno. EU istovremeno gubi trku u konkurentnosti i scenario koji je neminovan je strahovit pad životnog standarda – upozorio je Savić, piše Blic.

    Govoreći o inflaciji on je dodao da će je svijet gledati još nekoliko godina.

    – Rašće sigurno. Cijene nikako ne mogu da ostanu na ovim niovima – rekao je.

    Ključno pitanje biće još dakle dugo: “Može li se bez ruskog gasa i nafte, ali i bez pšenice kojom Rusija i Ukrajina snadbijevaju cijeli svijet?” Ukrajina i Rusija izvoze 30 odsto ukupnog svjetskog izvoza pšenice. Najveći su i izvoznici suncokreta i suncokretovog ulja (Rusija 39 odsto, a Ukrajina 18.


    Rusija je i jedan od najvećih dobavljača energije na svijetu. Ona je drugi najveći izvoznik sirove nafte na planeti, poslije Saudijske Arabije i najveći izvoznik prirodnog gasa, daleko ispred drugoplasiranog Katara. Oko 175 milijardi kubika, odnosno 40 odsto gasa i 30 odsto nafte, na godišnjem nivou, Evropa uvozi iz Rusije.

  • Rusija se oporavlja

    Rusija se oporavlja

    Iako se oporavak ruske rublje pogrešno koristi kao dokaz da Rusija izlazi na kraj sa sankcijama Zapada, postoje znaci da se finansijski sektor te zemlje oporavlja poslije početnog šoka zbog uvođenja kaznenih mjera Moskvi, piše londonski Financial Times.

    Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne finansije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i gasa nastavlja da akumulira prihode iz inostranstva.

    Ruski prihodi od nafte i gasa su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u martu zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi centralne banke, zamrznutih od Zapada.

    Iako su operacije ruske centralne banke u vezi sa deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebalo da bude u stanju da povrati “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.

    Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizovao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca sa računa u prvim danima poslije ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.

    IIF zaključuje da će Zapad, ako želi da zadrži pritisak na Rusiju, a naročito ako želi da ga pojača, morati stalno da proširuje sankije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.

    Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i gasa, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.

    Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerovatni sljedeći koraci dalje pooštravanje sankcija ruskom finansijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.

    Oni navode i da je sve manje vjerovatno da će protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim evropskim zemljama, moći da se održi duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

  • Srbija i zapadni Balkan skinuti sa liste sankcija na uvoz nafte

    Srbija i zapadni Balkan skinuti sa liste sankcija na uvoz nafte

    Srbija i zapadni Balkan su skinuti sa liste sankcija oko uvoza nafte, javio je “Blic”.

    “To znači da ćemo nastaviti da uvozimo preko jadranskog koridora, što znači da smo obezbijedili naftu i poslije 15. maja preko JANAF-a”, rekao je neimenovani izvor “Blica”.

    Sve je rađeno na zahtjev predsjednika Srbije Aleksandra Vučića čiji je tim bio u stalnoj koordinaciji sa predstavnicima EU.

    Srbiji su najviše pomogli predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i Francuska kao predsjedavajuća Evropskoj uniji.

  • EBRD usvojio novu strategiju koja definiše ulaganja u BiH

    EBRD usvojio novu strategiju koja definiše ulaganja u BiH

    Upravni odbor EBRD-a odobrio je novu državnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu koja će definisati ulaganja Banke u zemlji za period 2022-27.

    Strateški prioriteti EBRD-a će biti: jačanje uloge privatnog sektora, uključujući jačanje vještina i digitalizaciju; otklanjanje ključnih nedostatke u infrastrukturi, nastojati poboljšati upravljanje i daljnju regionalnu integraciju; te podržati energetsku diverzifikaciju prestanka korištenja ugljena i promocija prelaza na niskougljični razvoj.

    Strategija je odobrena par dana prije planiranog posjeta potpredsjednika EBRD-a za politiku i partnerstva Marka Bowmana, koji će 11. i 12. aprila boraviti u Sarajevu kako bi razgovarao o provedbi iste s vlastima.

    “Kao i uvijek EBRD ostaje posvećena Bosni i Hercegovini. Posljednjih 25 godina ulagali smo u vodeće projekte poput koridora Vc, u komunalnu infrastrukturu i u privatna preduzeća. S obzirom da je pet bosanskohercegovačkih gradova već u našem uspješnom programu Zeleni gradovi, drago mi je što ću tokom moje posjete potpisati nove ugovore o ulaganjima za podršku zelenijim općinskim uslugama i javnom prijevozu u Kantonu Sarajevo i Distriktu Brčko”, rekao je Bowman.

    Banka je počela ulagati u Bosnu i Hercegovinu prije 25 godina, s prvim ulaganjem 1996. godine – neposredno nakon završetka rata – pomagajući hitnu obnovu elektroenergetskih i telekomunikacijskih mreža. Od 1996. godine EBRD je uložila više od 2,83 milijarde eura za 200 projekata u zemlji.

    Samo ulaganja u 2020. i 2021. premašila su 300 milijuna eura. Isplata preuzetih sredstava nije se usporila ni tokom pandemije, dosegnuvši 190 milijuna eura u 2021. i pokazujući da se projekti EBRD-a odobreni ranijih godina uspješno implementiraju.

    U 2022. godini EBRD je spremna povećati svoju podršku infrastrukturi Bosne i Hercegovine, zelenijim gradovima i boljim općinskim uslugama za građane, kao i za energetsku efikasnost u javnim i privatnim zgradama. Osim toga, spremna je povećati i podršku za kreditne linije lokalnim bankama u podršci ženama poduzetnicama te digitalnoj spremnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. U narednim danima Banka će također potpisati ugovor o financiranju s lokalnim operatorom prijenosnog sustava Transco, za jačanje mrežne povezanosti i spremnosti za širenje obnovljivih izvora energije.

    Aktivnosti EBRD-a u zemlji podržavaju se i donatorskim sredstvima. Najveći međunarodni donator je Evropska unija; doprinosi Švedske, Austrije, Italije, Japana i mnogih drugih također su od vitalnog značaja za podršku Bančinim naporima u reformi politike i tehničkoj suradnji.

  • Gašić: Nema nestašice osnovnih životnih namirnica

    Gašić: Nema nestašice osnovnih životnih namirnica

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić rekla je danas da u Srpskoj nema nestašice osnovnih životnih namirnica i da neće biti prekida u lancu snabdijevanja.

    “Lanci snabdijevanja su uredni i u nekom kraćem periodu možemo garantovati da oni neće biti prekidani”, izjavila je Gašićeva novinarima u Banjaluci.

    Ona je naglasila da su svi svjedoci svakodnevnog povećanja cijena i inflacije i dodala da se to dešava ne samo u Srpskoj, već u cijelom regionu, ali i svijetu.

    Gašićeva je naglasila da će Vlada Srpske u narednom periodu djelovati u skladu sa raspoloživim zakonskim sredstvima, te podsjetila da je u Srpskoj na snazi Uredba o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice, kao i na naftu i naftne derivate.

    “Pratimo situaciju na terenu i u skladu sa tim Vlada će se i ponašati i donositi mjere iz svoje nadležnosti”, poručila je Gašićeva.

  • Rast cijena uglja u Evropi nakon zabrane uvoza iz Rusije

    Rast cijena uglja u Evropi nakon zabrane uvoza iz Rusije

    Cijene uglja u Evropi nastavljaju rast dostižući danas 303 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

    Indeks API2, koji predstavlja referentnu vrijednost za evropske cijene uglja, prema podacima sa terminskog tržišta uglja u Roterdamu skočio je u utorak za 12,5 procenata na 295 dolara po toni nakon što je predsjednica EK Ursula fon der Lajen objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

    Cijene ovog energenta su danas nastavile rast za dodatnih 4,5 odsto u odnosu na zatvaranje berze u utorak, na 303 dolara po toni, prenosi agencija Anadolija.

    Ugalj za isporuku u maju i junu ove godine (fjučers ugovori) trguje se po cijeni od 325 i 323 dolara po toni, respektivno.

    Prema briselskom istražvačkom centru Brojgl, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije, dok je njena zavisnost od ruskog termalnog uglja koji se koristi za proizvodnju električne energije iznosila 70 procenata.

    U Evropskoj uniji je ugalj prošle godine učestvovao sa 15 odsto u proizvodnji električne energije, dodaje se u informaciji

  • “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    Skoro potpun oporavak rublje nije znak da ruska ekonomija odoleva sankcijama Vašingtona i saveznika, rekla je danas ministarka finansija SAD Dženet Jelen.

    Ruska ekonomija se samo “migolji” od sankcija uvedenih krajem februara, rekla je Jelen pred finansijskim komitetom Predstavničkog doma, preneo je Rojters.

    Tržište za rublje je postalo toliko “izobličeno” akcijama ruske vlade i njene centralne banke da ograniče odliv kapitala da, kako kaže, ne treba ništa da se zaključuje o vrednosti rublje, koja je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar odmah nakon početka napada, ali je od tada povratila veći deo vrednosti, dodala je Jelen.

  • Najavljeno povećanje plata i penzija izgubilo trku s poskupljenjima

    Najavljeno povećanje plata i penzija izgubilo trku s poskupljenjima

    Radnici u javnom sektoru i penzioneri kojima će primanja u ovoj godini biti povećana za 10 odsto poručuju da im ovaj potez vlasti ne daje mnogo razloga za radost, s obzirom na drastičan porast troškova života u Srpskoj.

    Inflacija je, kako kažu, već „pojela“ ovo povećanje do kojeg još nije ni došlo, a prognoze su, u ovom pogledu, više nego pesimistične i za naredni period. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, godišnja inflacija od februara lani do februara 2022. iznosila je 7,2 odsto, a u prvoj polovini ove godine Centralna banka BiH prognozira inflatorni šok od 9,2 odsto.

    Upravo na osnovu ovih pokazatelja ni radnici ni penzioneri vijest o tome da će njihova primanja biti veća za 10 odsto nisu dočekali sa bogzna kakvim oduševljenjem.

    Cilj 600 evra

    Podsjetimo, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik najavio je da će od 1. jula u Srpskoj za 10 odsto biti povećane penzije, a od 1. avgusta i plate zaposlenih u javnom sektoru, i to za isti procenat.

    – Tražimo da se i za socijalni sektor povećaju davanja, kao i da se od 1. maja poveća borački dodatak za 10 odsto. Kada je u pitanju realni sektor, i tu će se pokušati obezbijediti povećanje plata, u dogovoru sa socijalnim partnerima. Mjera koju smo pripremili za ovaj sektor je da se do kraja godine za industriju povećaju davanja od 40 miliona KM. Na bazi toga, tražićemo da se za radnike u realnom sektoru povećaju plate. Naš cilj je da prosječna plata bude 600 evra – rekao je Dodik.

    Prosečna plata u Srpskoj je u februaru iznosila 1.091 KM, a sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu 2.079 maraka, od čega trošak za prehranu iznosi 847 KM.

    Ne čekati jesen
    Iz Saveza sindikata Srpske poručili su da povećanje plata mora da se desi, ali mnogo prije avgusta i u većem procentu od pomenutog. Naglašavaju da ne treba čekati jesen, već da treba odmah reagovati i podizati primanja.

    Dok vladajućoj koaliciji ne manjka optimizma, građani ne vide neki značajniji pomak u pravcu poboljšanja njihovog životnog standarda.

    – Radim kao državni službenik sa srednjom stručnom spremom i vjerujte da jedva sastavljam kraj s krajem. Slušam ovo što pričaju političari i vjerujem da će oni povećati plate, penzije, boračke dodatke, socijalna izdvajanja. Ali, pitanje je o kojoj vrijednosti je riječ i šta ćemo mi, obični smrtnici, za to povećanje moći da kupimo – kaže Radenko K. iz Banjaluke.

    U Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara RS naglašavaju da će, na povećanju plate od 10 odsto, medicinska sestra dobiti 80-90 KM mjesečno.

    Neko će, na prvu, reći da to nije malo. Međutim, ako u obzir uzmemo činjenicu da je sve posljednjih mjeseci drastično poskupilo, riječ je o povećanju plate koje će samo „popeglati“ ono što već plaćamo skuplje nego ranije i mi ćemo, praktično, biti na nuli. Primjera radi, cijena litra ulja premašila je pet KM, gorivo otišlo za 50 odsto, vreća brašna sa 22 poskupila na skoro 40 KM, hljeb košta oko dvije KM. Na sva poskupljenja jasno je koliko je malo pomenuto povećanje plate od 10 odsto – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Mirko Šerbedžija.

    Milo za drago
    Naglašava da bi ovo povećanje, samo uz vraćanje toplog obroka i regresa, na neki način moglo da pokrije inflaciju.

    – Neka zapamte svi politički subjekti da će im, kako se oni budu ponašali u narednom periodu i koliko urade za radnike, ti isti radnici istom mjerom vratiti na dan izbora. Jer, mi smo najosjetljiviji na to da li ćemo i kako uspjeti da prehranimo svoje porodice – poručuje Šerbedžija.

    I penzioneri naglašavaju da povećanje penzija od 10 odsto nije, niti može da bude razlog za bilo kakvu radost.

    – Došli smo u fazu da, kad primimo penzije, stavimo prst na čelo i zamislimo se šta možemo da učinimo sa tom crkavicom. Da li da platimo račune, da li da kupujemo hranu ili da kupujemo lijekove, jer sve ne možemo isfinansirati?! Jadan je to život. Dugo sam osuđivao mlade koji odlaze, a sad kažem da bih, da sam na njihovom mjestu, otišao bez razmišljanja – kaže Stanko S. iz Banjaluke.

    Malo i 100 odsto
    U Udruženju penzionera Srpske ističu da su znali da će polovinom ove godine doći do povećanja penzija, ali da se nije znalo o kojem je procentu riječ.

    – Sve i da nam daju povećanje od 100 odsto to bilo bi malo za ovu populaciju. Ali, svjesni smo da je u ovim uslovima to nerealno očekivati. Povećanje penzija od 10 odsto samo je anuliralo inflaciju. Sve što dobijemo istopiće se u poskupljenjima, a ko zna šta nas još čeka u budućnosti. U svakom slučaju, i dalje ćemo insistirati na povećanju penzija – kaže za Srpskainfo predsjednik Skupštine ovog udruženja Slobodan Brdar i dodaje da u Srpskoj nisu samo penzioneri ugroženi, nego i borci i mnogi drugi građani.

    U izuzetno teškom finansijskom položaju su i brojni radnici u realnom sektoru, među kojima mnogi zarađuju ispod ili tek nešto više od troška prehrane iz sindikalne potrošačke korpe.

    Riječ je o zaposlenima u građevinarstvu, trgovini, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, čije se prosječne plate kreću u rasponu od 790 do 900 KM.

    Zbog inflacije, neophodno je povećanje plata i u ovom sektoru, a zarada od 700-800 KM u decembru lani nema ni približno istu vrijednost danas, kaže za Srpskainfo potpredsjednik za privredu Saveza sindikata RS, Danko Ružičić.

    – Mi povećanje plata tražimo od poslodavaca, za šta je Vlada RS stvorila uslove smanjenjem poreza i doprinosa, te davanjem podsticaje za nove investicije i za povećanje plata. Aktuelnim zaradama ljudi bukvalno ne mogu da se prehrane, jer cijene svakodnevno skaču – ističe Ružičić.

    Dodaje da mora da postoji socijalni dijalog kako bi bio sačuvan standard radnika.

    – Ovo zaista nije godina u kojoj poslodavci treba da očekuju veliku dobit, nego treba da se svi zalažemo da sačuvamo i fabrike i radna mjesta – naglašava Ružičić.