VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Već nekoliko dana na Fejsbuku građani iz cijele Bosne i Hercegovine dogovaraju organizaciju protesta koji bi trebali biti održani danas širom države.

    Građani su ogorčeni velikim talas poskupljenja svih životnih namirnica i usluga dok plate stagniraju što je dovelo stanovnike BiH u još težu finansijsku situaciju. Od vlasti će danas, napominju na miran način, tražiti brze i efikasne mjere i programe pomoći.

    Grupa na Fejsbuku “50.000 građana za proteste protiv vlasti u BiH” trenutno broji skoro 25 000 članova, dok dodatno više od 30 000 ljudi prati stranicu.

    Protesti u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli
    Okupljanje u Sarajevu je zakazano u 15:30 na platou Skenderije, a protesti bi trebali biti održani ispred državnog parlamenta s početkom u 16:30.

    U 19 časova protesti su zakazani i na Trgu Krajine u Banjaluci, a organizator je Udruženje Restart RS pod satiričnim sloganom “Nećemo plate, hoćemo obećanja”.

    Pored ova dva grada, oko 17 časova protesti su najavljeni i u Mostaru, Tuzli, Zenici, Bijeljini, Bihaću, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Goraždu, Travniku, Gradačcu, Visokom, Cazinu, Trebinju, Vitezu i drugim gradovima BIH.

    Organizatori navode da građani u svojim gradovima trebaju tražiti: suspenziju akciza za gorivo dok se prosječna cijena u maloprodaji ne vrati na 2.20 KM, obračun PDV na cijenu goriva od 2 KM, uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

    Još neki od zahtjeva građana su povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, te povećanje minimalne plate i dječijeg doplatka

    Izmjenu Zakona o platama – razdvojiti parlamentarce, ministre i ostale čija primanja su veća od 2,5 puta od prosječne neto plate. Linearno povećanje plata svima kojima je plata manja od 2,5 puta od prosječne neto plate za minimalno iznos godišnje inflacije. Linearno povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, povećanje dječijeg doplatka u BiH na minimalni iznos od 100 KM, piše Dnevni Avaz.

    Podsjetimo, prošle subote grupa građana u Sarajevu je protestnom vožnjom iskazala nezadovoljstvo zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva.

  • Naglo porasla cijena gasa u Evropi

    Naglo porasla cijena gasa u Evropi

    Cijena gasa snažno je porasla na evropskim tržištima.

    Rast cijene podstaknut je strahom od nedovoljnog snabdevanja zbog štrajka naftnih radnika u Norveškoj i najavljenog zatvaranja ruskog gasovoda Severni tok 1 zbog održavanja.

    Cijena gasa u terminskim ugovorima porasla je na holandskoj berzi na oko 175 evra po megavatsatu, dosegnuvši najviši nivo od marta. U poređenju sa ponedeljkom bila je nakon podneva viša oko osam odsto, prenosi Index.

    Trgovci strahuju za snabdevanje nakon što je ruski dobavljač gasa Gasprom proteklih nedelja isporuke gasovodom Severni tok 1 smanjio oko 60 odsto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koja je poslata nemačkom Simensu na servis. Simens je pumpe poslao u fabriku u Kanadi koja ih je blokirala budući da je Gaspromu uvela sankcije zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

    Rusija je najavila i zatvaranje gasovoda 11. jula radi održavanja koje obično traje desetak dana, ali u Evropi strahuju da gas neće stizati ni nakon završetka radova.

    Dodatni problem sa snabdevanjem iskrsnuo je i u Norveškoj, gde su naftni radnici stupili u štrajk tražeći veće plaće zbog visoke inflacije. Za sada se čini da isporuke u druge evropske zemlje nisu smanjene, ali ako proizvodnja bude obustavljena na duže vreme, mogao bi se smanjiti i izvoz.

    Štrajk je započeo prošlu noć, a sindikati i predstavnici kompanija predviđaju pad proizvodnje gasa u ovoj nedelji za 13 odsto. Udruženje naftnih kompanija procenjuje da će se proizvodnja gasa do srede smanjiti za 292.000 barela ekvivalenta nafte, odnosno 13 odsto, objavio je NOG u nedjelju.

    Norveška vlada poručila je da pažljivo prati spor radnika i naftnih kompanija. U vanrednim okolnostima Oslo može intervenisati i zaustaviti štrajk, napominje Rojters.

  • Medvedev upozorio

    Medvedev upozorio

    Predlog Japana da se cijena ruske nafte ograniči na oko polovinu njenog sadašnjeg nivoa doveo bi do znatno manje ponude nafte na tržištu.

    To je rekao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Rusije Dmitrij Medvedev i dodao da bi to moglo da podigne cene tog energenta iznad 300-400 dolara po barelu, prenosi Rojters.

    Komentarišući izvešaje o predlogu, koji je navodno izneo japanski premijer Fumio Kišida, Medvedev je rekao da Japan “neće imati ni naftu ni gas iz Rusije, kao ni učešće u projektu tečnog prirodnog gasa Sahalin-2”.

    Lideri G7 dogovorili su se prošle nedelje da istraže izvodljivost uvođenja privremenih limita na uvozne cene ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu, u nastojanju da ograniče ruske izvozne prihode za finansiranje njene vojne kampanje u Ukrajini.

  • Veliko interesovanje za pomoć od 100 KM, najčešće pitanje kako se maloljetnici mogu prijaviti

    Veliko interesovanje za pomoć od 100 KM, najčešće pitanje kako se maloljetnici mogu prijaviti

    Veliko je interesovanje mladih za prijavljivanje za jednokratnu pomoć od 100 KM, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    Podsjećamo, danas je počelo prijavljivanje mladih i trajaće do 25. jula. Pravo na pomoć imaju svi mladi, koji su na dan 1. jula 2022. godine imali od 16 do 29 godina, odnosno rođeni od 1. jula 1993. godine do 1. jula 2006. godine.

    “Veliko je interesovanje. Stiže nam mnogo pitanja koja se rješevaju u hodu”, navode iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da se najveći broj pitanja odnosi na to kako se maloljetna lica mogu prijaviti.

    “Da bi maloljetna lica dobila novčanu pomoć, potrebno je da otvore tekući račun u banci na svoje ime”, navode iz ministrstva.

    Kako ističu, razmotrili su sve mogućnosti, te su se se pripremili ukoliko dođe do pada sistema na samoj aplikaciji.

    “Za sada se sve odvija kako treba”, navode iz ministarstva.

  • Države se odrekle uglja pa mu se vraćaju

    Države se odrekle uglja pa mu se vraćaju

    Svijet gladan energije okreće se uglju, jer nestašice prirodnog gasa i nafte, pogoršane ruskim ratom protiv Ukrajine, dovode do toga da se države opet okreću ozloglašenom fosilnom gorivu.

    Od SAD preko Evrope do Kine, mnoge od najvećih svejtskih ekonomija povećavaju kratkoročne kupovine uglja kako bi osigurale dovoljno zaliha električne energije, uprkos prethodnim obećanjima da će smanjiti potrošnju uglja u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

    Globalna konkurencija za ugalj — takođe u nedostatku nakon godina pada investicija u nove rudnike i resurse — dovela je nove referentne rekordne cijene ove godine. Cijene uglja u australijskoj luci Njukasl, ključnom snabdjevaču Azije, prošlog mjeseca su prvi put premašile 400 dolara po toni, navodi Telegraf Biznis.

    Taj pritisak predvodi Evropa, koja povećava kupovinu uglja kako bi osigurala snabdijevanje kuća i fabrika energijom, nakon što je Rusija prekinula isporuke gasa Starom kontinentu. Njemačka, koja je obećala da će eliminisati ugalj kao izvor energije do 2030. godine, sada je među zemljama koje ga uvoze u većem procentu.

    Ministar ekonomije te zemlje, Robert Habek, nazvao je povećano oslanjanje na ugalj “gorkim, ali neophodnim”.

    I dijelovi SAD povećavaju upotrebu energije iz uglja, jer velika potražnja za električnom energijom usred neuobičajeno visokih temperatura dovodi regionalne električne mreže na rub ovog ljeta.

    Kina, najveći svjetski potrošač uglja, proširuje proizvodnju ovog goriva i njegovu upotrebu u proizvodnji električne energije, iz straha od prošlogodišnjih nestašica koje su izazvale nestanke električne energije širom zemlje, kažu stručnjaci iz oblasti energetike.

    Indija se takođe snažno oslanja na ugalj kako se povećava potražnja za energijom.

  • Postignut dogovor: Prevoznici prekidaju protest

    Postignut dogovor: Prevoznici prekidaju protest

    Već sutra će biti formirana radna grupa koja će prikupiti relevantne informacije i tražiti najbolji način da se pomogne prevoznicima, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS.

    Grbić je nakon sastanka sa Nedeljkom Ćorićem, ministrom saobraća i veza RS, rekao da su dogovorili da će prevoznici prekinuti bojkot, te da će se tražiti modaliteti kako da se prevoznicima pomogne.

    Ćorić je rekao da je Vlada RS već imala neka rješenja kao što je ukidanje akciza na gorivo, ali da ovaj prijedlog nije usvojen na nivou BiH.

    “Sutra ćemo formirati radnu grupu koja će da prikupi sve relevantne informacije kako da pomognemo prevoznicima”, rekaoje Ćorić.

    Dodao je da nije uredu da gorivo u RS ima veće cijene nego neke druge države u okruženju.

    Ćorić je dodao da su pokušali apelovati prema nadležnim institucijama i insistirati da se održi hitan sastanak u vezi sa problemimana graničnim prelazima.

  • Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene prirodnog gasa diljem svijeta porasle su za 700 posto, postajući pokretačka snaga u novom hladnom ratu, dok nestašica goriva prijeti recesijom.

    Trenutno je prirodni gas najtraženija roba na svijetu i ključni pokretač globalne inflacije. Vrijednost ove robe bilježi cjenovni skok koji je ekstreman čak i po standardima turbulentnih tržišta, a iznosi oko 700 posto u Evropi u odnosu na prošlu godinu, što gura kontinent na ivicu recesije.

    Energetska kriza u srcu je nove ere sukoba velikih sila, toliko je intenzivna da se širom Zapada namjere za borbu protiv klimatskih promjena potiskuju u zadnji plan.

    Sada je gas ono što je nekada bila nafta u oblikovanju geopolitike, i nema ga dovoljno.

    Rat u Ukrajini podigao je krizu na novi nivo, oduzimanjem ključnih zaliha. Rusija smanjuje isporuke u Evropu čiji zvaničnici tvrde da svakako žele da prestanu kupovati energente od Moskve.

    Borba za popunjavanje te praznine pretvara se u svjetski stampedo, jer se zemlje utrkuju da osiguraju oskudne zalihe tečnog prirodnog gasa za predstojeću zimu na sjevernoj hemisferi.

    Vlasti Njemačke tvrde da bi nestašice plina mogle izazvati kolaps, budući da se država suočava s neviđenom opasnošću da kompanije i potrošači ostanu bez struje.

    Glavni gasovod Sjeverni tok kojim se ruski gas prenosi u Njemačku trebao bi biti zatvoren 11. jula zbog održavanja, a sve je veći strah da ga Moskva možda neće ponovo otvoriti.

    Lideri G7 traže načine da ograniče prihode koje Rusija osigura zahvaljujući prodaji gasa, što joj pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu, a siromašnije zemlje koje su izgradile svoje energetske sisteme na principu kupovine jeftinog gasa sada se bore da ga priušte.

    Prirodni gas nekada se veoma brzo razmjenjivao na fragmentiranim regionalnim tržištima, a sada, uprkos tome što se čini da se princip globalizacije povlači sa svjetskih tržišta, gas ide u suprotnom smjeru.

    Cijene gasa u Evropi i Aziji povećale su se za više od 60 posto, dok su nasuprot tome, u SAD-u cijene goriva pale za skoro 40 posto. Gas je jeftiniji u SAD-u iako je tokom ove godine već dva puta poskupio.

    Zbog situacije na globalnim tržištima, države napuštaju svoje politike borbe protiv klimatskih promjena i sada su spremne finansirati više projekata opskrbe gasom. No, to neće biti dovoljno jer države van Rusije mogu pronaći samo djelomična rješenja za energetsku krizu, te zato upozorenja o padu evropskih ekonomija izazvana krizom opskrbe gasom svakim danom eskaliraju.

    Bogate države poput Njemačke pokušavaju se nositi sa energetskom krizom, dok je ona za zemlje u razvoju već uzrokovala katastrofalne posljedice.

  • BiH rekorder u regionu po inflaciji

    BiH rekorder u regionu po inflaciji

    Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

    U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

    Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

    “Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Marko Đogo.

    Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

    Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

    “Mnoge zemlje su pokušale da intervenišu na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagovali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane”, naglasio je Đogo.

    Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

    Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

    Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

    Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

    “Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

    Visina inflacija
    Bosna i Hercegovina 14,4%
    Srbija 10,4%
    Hrvatska 10,8%
    Crna Gora 11,7%
    Slovenija 8,1%

  • Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Nezahvalno je prognozirati da li će BiH do kraja ove godine poput pojedinih zemalja Evrope, ali i svijeta, biti prinuđena na uvođenje određenih restrikcija i mjera štednje po pitanju potrošnje energenata, prije svih, električne energije.

    Ovo je mišljenje stručnjaka iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” poručuju da se o tome ne bi smjelo ni razmišljati jer, kako kažu, bar kada je u pitanju proizvodnja struje BiH nema nikakvih problema.

    Kalendarsko ljeto najjače evropske ekonomije koriste da se zbog neizvjesne situacije u Ukrajini spreme za zimu, a pojedine nedostatak gasa već pokušavaju nadomjestiti štednjom u potrošnji električne energije. Ide se do toga da se čak šalju poruke stanovništvu da smanje “nepotrebnu” potrošnju struje, poput paljenja klimauređaja ili stvari neophodnih za ličnu higijenu.

    Teško da je iko mogao predvidjeti da će se svijet od februara suočiti s ukrajinskom krizom, pa se zato ne može predvidjeti ni šta čeka građane BiH do kraja 2022. godine, kaže Edin Berberović, vanredni profesor na Politehničkom i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” prvo na šta Berberović podsjeća jeste da se zemlje Evrope ponovo vraćaju procesu proizvodnje električne energije putem uglja u termoelektranama, a sve kako bi izbjegle dodatne probleme zbog smanjene isporuke ruskog gasa.

    On pojašnjava koliko je gas važan i za BiH.

    “Mi ne znamo kakva nas zima čeka. Mi u Zenici imamo gradsku toplanu koja takođe zavisi od ruskog gasa. Jednim dijelom se spaljuje prirodni gas, drugim dijelom koksni gas iz njihovih tehnoloških postrojenja”, kaže Berberović.

    Ekonomista Zoran Borović poručuje da nadležni u BiH ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole scenario u kome se građani pozivaju na ekonomičniju potrošnju električne energije ili bilo kog drugog energenta jer je izvoz, prije svega struje, na visokom nivou.

    “Uvijek možemo reći da taj dio koji izvozimo ostavimo našem stanovništvu, bez obzira na to da li je u pitanju grijanje ili nešto drugo. Ne bi trebalo da bude problema jer dok god izvozimo znači da imamo viška iznad onoga koliko se troši”, navodi Borović za “Nezavisne novine”.

    Ipak, Borović kaže da je jedna stvar što nadležni ne bi smjeli dopustiti da se uvedu restrikcije, a sasvim druga da li će tako i postupiti ukoliko dođe do ovog problema…

    “Zavisno od vlasti kako se u tom trenutku postave i odluče, ali oni mogu reći: ‘Mi izvozimo bez obzira na to što će biti problema ovdje na domaćem tržištu’. Oni mogu reći građanima da se ne griju na struju. Vidjećemo šta ćemo dalje”, ističe Borović.

    U sjenci priče o potrošnji za kućne potrebe ne smije ostati pitanje da li građani u Republici Srpskoj i BiH mogu očekivati i poskupljenje struje za domaćinstva do kraja ove godine… Prema riječima naših sagovornika, ni to ne bi trebalo da se desi. Međutim, Berberović ističe da se ne smije zaboraviti da od 1. januara 2023. godine počinje da se primjenjuje mehanizam prilagođavanja karbona na granicama, odnosno CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva uvođenje taksa na izvoz CO2, koje će se početi naplaćivati od strane svih izvoznika proizvoda i električne energije, odnosno uvoznika u EU.

    “To bi značilo da bismo od 1. januara sljedeće godine mogli da očekujemo da će oni proizvodi i usluge, a time i električna energija koja se dobija iz fosilnih goriva, morati biti dodatno plaćani prilikom izvoza u zemlje EU. Zanima me kako će se tada sve naše elektroprivrede postaviti. Da li će moći biti električna energija jeftina kao što je sada ili neće”, pojašnjava Berberović za “Nezavisne novine” i očekuje da navedeno neće biti u potpunosti u primjeni odmah od sljedeće godine, ali da će biti uvedeno do 2026. godine, do kada je krajnji rok.

  • Vozači duguju 73,6 miliona za kazne

    Vozači duguju 73,6 miliona za kazne

    Vozači u Bosni i Hercegovini za saobraćajne prekršaje koje su počinili i za koje su im napisane kazne duguju 73.644.947 KM.

    Iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH rekli su za “Nezavisne” da vozači u Federaciji BiH duguju 54.724.742 KM, a vozači iz Republike Srpske 15.526.493 KM.

    “Vozači u Brčko distriktu duguju za kazne počinjene u saobraćaju 3.393.712 KM”, naveli su iz IDDEEA.

    Kako su istakli, sarajevska opština Stari grad ima najviše dužnika za kazne, a ukupni dug iznosi 271.963 KM.

    “Za saobraćajne prekršaje u BiH u toku ove godine izdat je 401.331 prekršajni nalog”, kazali su iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

    Prema njihovim riječima, najveća kazna za saobraćajni prekršaj u toku ove godine od 3.400 KM izdata je licu kao jedinstvena novčana kazna sticajem više pojedinačnih novčanih kazni zbog kršenja saobraćajnih propisa.

    “Najčešće kazne koje su napisane ove godine su: ‘vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine’; ‘vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica’; ‘vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom’; ‘vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže bezbjednosnim pojasom’ i ‘vozač koji u saobraćaju na cesti upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika'”, naglasili su iz IDDEEA.

    Nikola Ćopić, doktorand na studijama za bezbjednost saobraćaja i član Koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja RS, istakao je za “Nezavisne novine” da kazne za prekršaje u saobraćaju nisu velike, jer da su velike, bilo bi manje saobraćajnih nezgoda, vozača u alkoholisanom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

    “Očigledno kazne nisu dovoljno rigorozne da bi dale određeni efekat kako bi se smanjio broj prekršaja. Problem je što nema dovoljno prevencije, pogotovo kada je riječ o edukaciji najmlađih učesnika u saobraćaju, a represija nije u tolikoj mjeri velika da bi dala željeni efekat. Kazne bi trebalo povećati kroz izmjenu zakonske regulative, jer bi se tako smanjio broj saobraćajnih prekršaja”, pojasnio je Ćopić.

    Naveo je da prvenstveno treba raditi na prevenciji, a paralelno sa prevencijom ići sa represijom, kako bi se uticalo na nove vozače u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, a smanjio broj onih koji prekršaje čine ponovo.

    “Postavljanjem dodatnih radara samo je porastao broj prekršajnih naloga i to drastično, a vozači se i dalje ponašaju neodgovorno. Zbog povećanog broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova na terenu, svjedočimo rastu broja prekršajnih naloga i sankcionisanih učesnika u saobraćaju koji su kršili saobraćajne propise, što implicira da ćemo onog momenta kada se smanji broj policijskih snaga na terenu svjedočiti većem broju saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Nije loše rješenje koje se već primjenjuje od strane nekih sudova, a to je oduzimanje vozila od vozača koji su dužni za saobraćajne prekršaje. To se pokazalo kao efikasna mjera i pozitivno je dočekano u javnosti”, zaključio je Ćopić za “Nezavisne novine”.

    Najčešće kazne koje su napisane ove godine

    • Vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine;
    • Vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica;
    • Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom;
    • Vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže bezbjednosnim pojasom;
    • Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika.