VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u intervjuu Srni da ukupno planirana vrijednost investicija u Srpskoj od energetskih projekata iznosi više od 2,2 milijarde KM.
    Đokić je rekao da energetski objekti u okviru ovih projekata mogu biti izgrađeni najkasnije u narednih pet godina.

    SRPSKA LIDER U REGIONU U IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA
    On je rekao da je Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i njihove vrijednosti.

    Đokić je pojasnio da ukupna vrijednost energetskih projekata koji se trenutno grade u Republici Srpskoj iznosi milijardu i 550 miliona KM, dok su u pripremi za ugovaranje radova objekti u vrijednosti 700 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, u vlasništvu “Elektroprivrede Republike Srpske” kao nosioca koncesija trenutno se sprovode aktivnosti na izgradnji objekta HE “Dabar” instalisane snage 159 megavata čija je investicija u vrijednosti oko 660 miliona KM, HE “Buk Bijela” koju realizuju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije u vrijednosti projekta oko 200 miliona evra, te HE “Bistrica” instalisane snage 34 megavata u vrijednosti oko 103 miliona evra.

    “Gradi se i vjetroelektrana Grebak instalisane snage 66 megavata u vrijednosti investicije oko 162 miliona KM, HE Ulog kod Kalinovika instalisane snage 35 megavata u vrijednosti oko 140 miliona KM, a u pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinje”, istakao je Đokić.

    Đokić je rekao da se trenutno radi i na dodjeli koncesija za nekoliko projekata u Berkovićima i LJubinju, dodajući da će uskoro biti raspisan i javni poziv za zaključenje koncesionog ugovora za vjetroelektranu “Trusina”.

    POKUŠAJI IZ FBiH DA SE BLOKIRA IZGRADNJA HE “BUK BIJELA”
    On je rekao da će realizacijom ovih projekata u Republici Srpskoj biti povećana proizvodnja zelene energije u odnosu na dominantnu proizvodnju energije iz uglja 62 odsto.

    Govoreći o pokušaju bošnjačkih političara iz FBiH da putem Ustavnog suda BiH blokiraju realizaciju projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, Đokić je to ocijenio kao “suludu ideju” jer ovaj projekat doprinosi ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

    “Valjda je cilj svake države da ima što više investicija, a ne da ih sprečava. Ovo pokazuje jednu dimenziju štetnih odnosa koji se razvijaju u BiH”, rekao je Đokić, izražavajući očekivanje da Ustavni sud BiH neće biti spreman da donosi štetne odluke po BiH jer je do sada u projekat izgradnje ove hidroelektrane utrošeno 77 miliona KM.

    Đokić je istakao da, ako bi neko blokirao taj posao, morao bi da odgovara prema onima čiji je novac ovdje uložen na osnovu odobrenja koje je dato u legalnom i zakonitom postupku.

    “Uvjeren sam – ako bi Ustavni sud BiH ili neko drugi pokušao da zaustavi ove radove i spriječio ostvarenje namjera partnera elektroprivreda Republike Srpske i Srbije – da bi oni pokrenuli arbitražni spor protiv BiH koji bi na kraju dobili i koji bi bio veći od 1,5 milijardi KM”, istakao je Đokić.

    PROJEKAT GASIFIKACIJE U REPUBLICI SRPSKOJ
    Đokić je rekao da se projekat gasifikacije Republike Srpske nalazi u fazi planiranja, napominjući da se ne može krenuti dalje sa ovim projektom dok se ne definišu tačke interkonekcije BiH sa susjednim državama.

    “U toku je postupak odobravanja interkonekcije, a na osnovu potrebe da se zaključe međudržavni ugovori između BiH i Srbije, te BiH i Hrvatske. Od ranije postoji zahtjev za odobravanje južne interkonekcije na području Hercegovine i istočne konekcije na području Bijeljine prema Srbiji”, pojasnio je Đokić.

    On je naveo da je obaviješten da Savjet ministara nije odobrio nijednu od dvije interkonekcije, ističući da je na ovaj način napravljena ogromna greška.

    “Ovo pokazuje da organi BiH dovode Republiku Srpsku u nepovoljan položaj, ometaju naš ekonomski rast i razvoj, te sprečavaju gasifikaciju koja je projekat od strateškog značaja u Republici Srpskoj i koja je planirana Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine”, ukazao je Ćokić.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je uvjeren da će se pronaći rješenje za prevazilaženje ove situacije, najavljujući da će u utorak, 12. jula, u Sarajevu tim povodom imati sastanak sa predstavnicima Sekretarijata energetske zajednice.

    On je podsjetio da je planirano da se projekat gasifikacije Republike Srpske realizuje izgradnjom magistralnog gasovoda sa ruskim, ali i sa drugim partnerima iz pravca Bijeljine prema Banjaluci i Novom Gradu.

    UGOVORI O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU ŽELJEZNE RUDE I KAMENA KREČNJAKA IZ LJUBIJE
    Đokić je rekao da je resorno ministarstvo zaključilo ugovor o koncesiji sa kompanijom “Arselol Mital” za eksploataciju do 3,5 miliona tona željezne rude na području LJubije do 2027. godine, navodeći da ova investicija iznosi oko 12 miliona KM bez troškova rekonstrukcije željezničke pruge na potezu LJubija-Omarska.

    On je rekao da je vjeruje da će “Arselol Mital” ispuniti ugovorne obaveze prema kojima bi do jeseni trebalo da se izvršnj svi pripremni radovi i aktiviraju ovaj rudnik, a čijim bi otvaranjem bilo zaposleno minimalno 100 novih radnika.

    NABAVKA I CIJENE ENERGENATA U SRPSKOJ I BiH
    Đokić je rekao da će Vlada Republike Srpske učiniti sve da Srpskoj obezbijedi dovoljne količine svih energenata i da se kontinuirano obavještava o stanju rezervi, o mogućim kacitetima rezervi i na koji način će osigirati te rezerve u narednom periodu.

    “Imamo iskrenu partnersku saradnju i podršku iz Ruske Federacije. Trenutno imamo nisku cijenu gasa od 400 američkih dolara na 1000 metara kubnih gasa i što je, možda, najniža cijena koju ima neka država u regionu. Ovaj benefit koristi i FBiH i nadamo se da će ovaj ugovor vrijediti do kraja godine i da će isti biti zaključen za iduću godinu”, istakao je Đokić.

    On je najavio da će ovim povodom premijer Republike Srpske u ponedjeljak, 11. jula, u Beogradu imati sastanak sa premijerom Srbije Anom Brnabić, ističući da je važno da Srpska i Srbija, pomažući jedni drugima, još više učvršćuju međusobne odnose u kriznim situacijama.

    Ćokić je istakao da je u BiH prisutan negativan trend rasta cijena tečnih energenata nafte i benzina i da je razočaran što Republika Srpska nema dobru koordinaciju u okviru BiH po tom pitanju.

    On je rekao da je na cijenu tečnih energenata moguće uticati organičenjem marži ili na neki drugi način ukidanjem određenih dadžbina po toni i litri prometovanog goriva.

    “Takva rješenja ne može sama donijeti Republika Srpska i ovo pitanje je moguće riješiti jedino punom koordinacijom između dva entiteta dogovorom i koordinisanom aktivnosti Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH”, napomenuo je Đokić.

    CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SRPSKOJ
    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da će Vlada Republike Srpske aktivno djelovati da se spriječi povećanje cijene električne energije u Srpskoj do kraja ove godine.

    “Nastojaćemo da cijena električne energije ostane u Republici Srpskoj najniža u regionu. U ovom trenutku ne postoje uslovi za novo povećanje cijene električne energije”, istakao je Đokić.

    RAD MINISTARSTVA U PROTEKLIH POLA GODINE
    Govoreći o radu resornog ministarstva u proteklih pola godine, Đokić je rekao da je Ministarstvo imalo aktivnosti na donošenju Zakona o obnovljivim izvorima i Zakona o geološkim istraživanjima.

    “U ovoj godini smo radili na zaključivanju ugovora LJubija, zaključivanju ugovora o izgradnji HE Dabar, kroz aktivnosti Vlade Republike Srpske radili smo na donošenju mnogih odluka, brinuli o Elektroprivredi Republike Srpske”, rekao je Đokić.

    On je rekao da je, na prijedlog resornog ministarstva, Vlada usvojila program izgradnje 50.000 malih solarnih panela na krovove privrednih preduzeća i domaćinstava, ističući da je ovaj program višegodišnji i izuzetno je značajan za Republiku Srpsku.

    “Veći dio realizacije programa ugradnje solarnih postrojenja finansiraće Elektroprivreda Republike Srpske. Prosječna cijena računa će se uzeti kao osnovica za plaćanje nakon ugradnje ovih postrojenja”, rekao je Đokić, zaključujući da je plan da računi budu plaćani 10 godina, a poslije toga solarna postrojenja će prelaziti u vlasništvo građana i privrednih subjekata.

  • Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

    Povodom jučerašnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

    On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da se viđaju pozitivni efekti.

    • Vijest je jako dobra, prije svega za građane i poslovnu zajednicu te tri zemlje jer kako bude odmicao proces implementacije projekta Otvoreni Balkan pozitivni efekti će biti sve vidljiviji i u poslovnom sektoru, a i kod građana sve tri ove zemlje – naveo je Tegeltija.

    On je naveo da je, što se tiče BiH, dobro da se bar te tri zemlje otvaraju, proširuju saradnju, ali da u ovom trenutku ni za građane BiH, a ni za privredu nema ohrabrujućih vijesti kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”.

    Tegeltija je podsjetio da BiH još nije donijela političku odluku da pristupi projektu “Otvoreni Balkan”.

    • Političku odluku treba da donese Predsjedništvo BiH i što se ta odluka bude kasnije donosila, što se više bude odlagalo vrijeme za pozitivnu odluku za pristupanje Otvorenom Balkanu, BiH će sve više kasniti u tom projektu i naravno da će građani BiH i poslovna zajednica trpjeti, odnosno neće vidjeti te pozitivne efekte – upozorio je Tegeltija.

    On je dodao da je malo zabrinjavajuće da političko Sarajevo jednostavno ćuti o ovoj temi.

    • Svi dobro znamo da dva člana Predsjedništva BiH, da obojica osim srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nisu u ovom trenutku spremni da podrže projekat Otvoreni Balkan. Ono što je meni iznenađenje jeste da se ne želi uopšte govoriti koji su problemi, šta to nama ne odgovara kada je u pitanju Otvoreni Balkan već jednostavno nema nikakvog izjašnjavanja – rekao je Tegeltija.

    On je naglasio da očekuje da će privrednici iz BiH učestvovati na sljedećim sajmovima koji se pripremaju u okviru “Otvorenog Balkana” da bar oni budu u nekoj komunikaciji.

    • Takođe je vrlo loše što BiH neće biti dio nastavaka pregovora o ključnim temama koje muče sve zemlje u svijetu, a to je pitanje snabdijevanja hranom, cijene hrane, snabdijevanjem energentima. Vidjeli ste u tim najavama da su sve to zajedničke teme na kojima će razgovarati predstavnici ove tri zemlje – ukazao je Tegeltija.

    On je ocijenio da je dobro što se tiče “Otvorenog Balkana” da je proces pridruživanja mnogo jednostavniji, te da zemlje koje su u okviru tog projekta nisu postavile nikakve uslove za bilo koga.

    • Nema pretpristupnih pregovora, nema kandidatskog statusa, nema odluka parlamenata svih zemalja da prihvate novu članicu ili ne, dovoljno je da se zemlje zapadnog Balkana odluče da pristupe Otvorenom Balkanu i njima su vrata otvorena. Međutim, svaki dan kašnjenja u ovom procesu je sve veći gubitak i za poslovnu zajednicu i za građane BiH – dodao je Tegeltija.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o predstojećem susretu i sajmu vina i hrane koji će tokom septembra biti održni u Beogradu, u organizaciji inicijative “Otvoreni Balkan”.

    • Saglasili smo se da je ova sjajna i jedinstvena manifestacija, za koju verujemo da će prerasti u dobru prijateljsku tradiciju, ujedno i izuzetna promocija naše tri zemlje, ali i prilika daj se proizvođači iz regiona pridruže i predstave svoje najbolje i ekskluzivne proizvode – napisao je Vučić na “Instagramu”.

    On je naveo da je u razgovoru putem video-linka dogovoren i susret Radne grupe koji će se sredinom jula održati u Tirani kada će biti riječi o saradnji u oblastima energetike, bezbjednosti hrane i finansija.

  • Kilometarske kolone na granici kvare izvoz voća i povrća

    Kilometarske kolone na granici kvare izvoz voća i povrća

    Na sastanku izvoznika, predstavnika međunarodnih drumskih prevoznika i relevantnih institucija na nivou BiH zatražen je hitan sastanak kako bi se izbjegle kilometarske kolone na granici sa Hrvatskom, i to u periodu pojačanog izvoza lako kvarljive robe.

    Nakon sastanka koji je održan u Spoljnotrgovinskoj komori BiH rečeno je da se u roku od nekoliko dana traži sastanak sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija na nivou BiH, predstavnicima UIO BiH, Granične policije, inspektoratima i nadležnim institucijama entiteta.

    – Traži se od Ministarstva bezbjednosti BiH da iznađe model sa Graničnom policijom kako bi se na izlazu iz BiH na graničnim prelazima hladnjače, tj. transport lako kvarljive robe, stavile u prioritet i to da pod policijskom pratnjom budu propraćene do carinskih službi – navodi se u saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Dodaje se da se traži od UIO BiH da angažuje maksimalno sve svoje ljudske i tehničke kapacitete kako bi se u što kraćem roku završile carinske procedure prilikom izlaska iz BiH.

    – Tražimo od inspekcijskih organa da se hitno omogući prioritetan prolaz lako kvarljive, sezonske robe, kao što su voće i povrće, na graničnom prelazu Gradiška te da se hitno produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i da se uskladi sa radnim vremenom UIO BiH tokom izvoza sezonskog voća i povrća, i to radnim danom do 19 časova i subotom do 15 časova – pojašnjava se u saopštenju.

    Oni traže od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da ponovi urgenciju prema Inspektoratu Hrvatske u vezi sa održavanjem zajedničkog sastanka, a u vezi s produženjem radnog vremena fitosanitarnih inspektora Republike Hrvatske i uvođenjem rada subotom.

    – Tražimo i formiranje radne grupe koja bi predstavnicima Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora sa Hrvatskom predstavili prijedloge sistemskog, dugoročnijeg rješavanja ovog pitanja, i to otvaranja dodatnog BIP, olakšavanja transporta i izvoza po određenim stavkama – naglašava se u saopštenju.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, rekao je da je poražavajuće da 80 odsto vremena prevoznici čekaju na našoj granici.

    – Nema bržeg prolaska naših hladnjača, jer nema trake na kojoj bi oni imali prednost i mogli zaobići ostale transporte koji nisu hitnog karaktera. Jedina zamjerka za hrvatsku stranu jeste da bi trebalo otvoriti dodatni BIP, jer se ne radi vikendom – kazao je Selimović.

    Kako kaže, najveći problem je kriminal sa naše strane granice.
    – Transporte koji su u hladnjačama naši carinici mogu da sprovedu da ne čekaju u redovima dva-tri dana, jer je to hitan transport. Nastaju svađe na graničnom prelazu, i oni na privatnim terminalima čekaju i više plaćaju ležarine. Ovo je strašan, domaći kriminal i to od ljudi koji rade na našim graničnim prelazima. Oni, izgleda, žele našu ‘kilu mesa’ koju izvozimo da upropaste. Ne mogu se ni dogovoriti s kolegama s hrvatske strane kada će uzimati pauzu i onda prevoznici na granicama čekaju dva sata samo zbog pauze – naglasio je Selimović.

    Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kazao je da se prevoznici žale najviše zbog skraćenog vremena rada fitosanitarne službe sa hrvatske strane.

    Dakle, prevoznici sigurno ne čekaju duže zbog carinskih organa BiH, to mogu potvrditi. Svaki kamion koji ima svu potrebnu dokumentaciju za carinjenje prođe odmah carinski postupak u BiH. Upoznati smo i mi da je hrvatska carinska služba pojačala kontrole, da fitosanitarna služba sa hrvatske strane radi skraćeno, ali nažalost, ne možemo mi na to uticati – naglasio je Kovačević.

    Inače, izvoz svježeg voća i povrća, i to šljiva, krastavaca kornišona, mladog krompira i stonog grožđa iz BiH u EU kontinuirano raste. U 2021. godini na tržište EU izvezeno je 22.950 tona robe u vrijednosti 42,7 miliona KM, što čini 79 odsto od ukupnog izvoza svježeg voća i povrća. Najviše proizvoda izveze se u Njemačku, Hrvatsku i Sloveniju, međutim Hrvatska je za BiH značajna tranzitna zemlja.

    “Protest prevoznika način da ukažu na svoje probleme”
    Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da se prevoznici koji imaju problem zbog visokih cijena nafte i naftnih derivata, ali i Ministarstvo, pribojavaju da, i ako nađu neka rješenja, neće naići na odobravanje na nivou BiH.

    – Protest prevoznika bio je njihov način da skrenu pažnju na probleme koje imaju. Oni su na ovaj način odlučili da skrenu pažnju na probleme koje imaju u svojoj oblasti, imali smo sastanke, a prisustvovali su i predstavnici Privredne komore. Tražićemo rješenja za Srpsku, a predlagati za nivo BiH – rekao je Ćorić za RTRS.

    Naveo je da je ogroman problem poskupljenje goriva, pišu Nezavisne.

    – Imamo situaciju da je gorivo jeftinije u Hrvatskoj, Sloveniji, ponegdje i u Srbiji, nego u BiH, što dodatno dovodi prevoznike u loš položaj – istakao je Ćorić.

  • BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    Borba protiv inflacije će sigurno dovesti do značajnijeg pada privredne aktivnosti, a onda gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju, što neće zaobići ni BiH.

    Ovo za “Nezavisne novine” kažu ekonomski analitičari, koji nisu iznenađeni najnovijim upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz koga su nedavno saopštili da je globalna privreda postala značajno mračnija u prethodna tri mjeseca i da zbog ekonomske situacije ne mogu odbaciti mogućnost negativne stope privrednog rasta u 2023. godini.

    Iznoseći prognoze, Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, poručila je da će ranije prognozirani ekonomski rast od 3,6 odsto za 2022. godinu ponovo biti ublažen, a što će, kako je navela, biti već treća korekcija u ovoj godini.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” pojašnjava da inflacija na svjetskom nivou nezadrživo raste, a da bi se zaustavio rast cijena, onda mora biti primijenjena restriktivna monetarna politika.

    “Moraju se povećavati kamatne stope i mora se voditi računa o restriktivnoj poreskoj politici, dakle podizati visinu poreza”, kaže Stanić.

    Navedeno, poručuje, sa sobom direktno povlači pad privrednog rasta.

    “Sve te mjere će po pravilu smanjiti investicije, smanjiti privrednu aktivnost i zaposlenost. Pošto je u fokusu svih međunarodnih finansijskih institucija i vlada borba protiv inflacije, sigurno je da će doći do usporavanja privrednog rasta, a vjerovatno u nekim područjima svijeta do ulaska privreda u recesiju”, naglašava Stanić i podsjeća da je inflacija u BiH veća od prosjeka u EU i svijeta.

    Stručnjaci kažu da će sve izvjesnijoj recesiji na globalnom nivou prethoditi period stagflacije, u kome se, prema njihovim riječima, BiH već nalazi, jer trpi snažan rast cijena važnih energenata, koji u posljedici dižu troškove proizvodnje.

    “U zadnjih nekoliko mjeseci, čak i prije izbijanja rata u Ukrajini, bilo je takvih prognoza i na kraju je taj sukob samo još više pogoršao situaciju, pogotovo izglede za budući globalni privredni rast. Ima čitav niz takvih analiza koje upućuju na pojavu smanjenog privrednog rasta i koje će dovesti do jedne od najgorih stvari, a to je stagflacija. Nažalost, ova zadnja procjena MMF-a samo je jedna u nizu koje su u prethodnom vremenu dali takve prognoze”, ističe za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, iz Udruženje ekonomista RS SWOT.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da u posljednjih godinu dana svjetska privreda nije imala adekvatan odgovor na krizu niti je pokazivala znakove oporavka, kao što je to bio slučaj nakon najvećeg pandemijskog udara 2020. godine.

    “Nakon prvog polugodišta vidimo da je došlo do pada cijena na tržištu robe, prije svega metala i drveta, ali i drugih stvari. To su prvi znaci neke stagflacije i znaci da će privreda možda stati”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

    Podsetimo, o inflaciji i recesiji govorilo se i tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nešto više od mjesec dana. Tada je Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao da čak četiri međusobno povezane krize prijete izazivanju globalne recesije, a pored inflacije i energetske krize, Habek je naveo i nestašicu hrane i klimatske promjene.

  • Cijena gasa premašila 1.900 dolara

    Cijena gasa premašila 1.900 dolara

    Cijna gasa u Evropi premašila je 1.900 dolara za 1.000 metara kubnih prvi put od 9. marta na londonskoj ICE berzi.

    Generalno, cijena gasa je od početka trgovanja porasla za skoro sedam odsto.

    Avgustovska cijena fjučersa u TTF čvorištu u Holandiji porasla je na 1.926 dolara za 1.000 metara kubnih ili 182,65 evra po megavat-času, javlja TASS.

  • Carina bez papira: Sedam godina čekano na brži protok robe i manje troškove

    Carina bez papira: Sedam godina čekano na brži protok robe i manje troškove

    Primjena Zakona o carinskoj politici BiH nakon skoro sedam godina počinje od 1. avgusta, što će, prema riječima privrednika i prevoznika, značajno uticati na brži protok robe, ali i smanjenje troškova.

    Zakon o carinskoj politici BiH usvojen je još 2015. godine, ali njegovo sprovođenje je zahtijevalo da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, kojim će se ovjeravati elektronski dokumenti.

    Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kazao je za “Nezavisne” da UIO nije mogla čekati da neko u BiH postane sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, te su sami ušli u postupak dobijanja ovog statusa.

    “Na ovom putu smo imali veliku pomoć Delegacije EU u BiH, koja je putema IPA fondova sve finansirala. UIO je u maju 2021. godine postala sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime je ispunjen uslov da buduće provozne carinske deklaracije budu digitalno ovjerene i potpisane i da imaju istu pravnu snagu kao i sadašnji klasični pečat i potpis. Zato je bilo planirano da početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a bude 1. jul 2021. godine, uz uslov da Parlament BiH usvoji novi Zakon o carinskim prekršajima BiH”, objašnjava Kovačević.

    Dodao je da je Parlament BiH nakon nekoliko pomjeranja konačno usvojio Zakon o carinskim prekršajima BiH, te početak primjene NCTS-a, odnosno bespapirnog provoza definitivno počinje 1. avgusta.

    “Novi elektronski provozni sistem (NCTS) podrazumijeva obradu carinskih deklaracija bez papira. To znači da će svi učesnici u elektronskom provozu, kao što su uvoznici, izvoznici i špediteri, u novi sistem u UIO slati provozne deklaracije isključivo elektronskim putem.

    Takvi dokumenti moraju biti potpisani novim digitalnim kvalifikovanim potpisom, kako bi imali istu pravnu snagu kao i dokumenti koji se sada predaju. To znači da će se cijeli postupak odvijati puno brže i uz manje troškove”, naglasio je Kovačević.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je za “Nezavisne” da smo, nažalost, morali dugo čekati da se Zakon o carinskoj politici BiH koji je usvojen još 2015. godine tek sada počne primjenjivati.

    “Ovo omogućava brži protok robe i od velike je koristi za sve privredne subjekte, pogotovo što BiH nije član Evropske unije i gubi dosta vremena na carinskim prelazima”, pojasnio je Ćorić. Istakao je da će NCTS sigurno ubrzati protok robe.

    “Sve što pojednostavljuje procese i zahtijeva manje rada samim tim i smanjuje i troškove. Sve što se digitalizuje, što omogućava brže, jednostavnije i efikasnije sprovođenje će dati svoje efekte i u finansijskom dijelu”, naglasio je Ćorić.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, kaže da je ovo veoma važna stvar za prevoznike, te se nada da će što prije zaživjeti.

    “NCTS je davno trebalo da bude u primjeni. Ovo će ubrzati procedure i smanjiti troškove. Najbitnije u svemu tome je da se što manje na graničnim terminalima i carinskim prelazima čeka ocarinjenje robe”, istakao je Grbić.

  • Pala cijena barela

    Pala cijena barela

    Globalne cijene nafte opale su danas u rasponu od tri do tri i po odsto, pa barel brent nafte trenutno košta manje od 100 dolara, što se dešava prvi put od 25. aprila.

    Nešto iza 16.00 časova, cijena brent nafte za isporuke u septembru iznosi 99,45 dolara, a za isporuke u avgustu 96,03 dolara.

    Cijene goriva na pumpama u svijetu su u velikom porastu u posljednjih nekoliko mjeseci, a u mnogim zemljama su ograničene vladinim uredbama

  • Dug premašio 6 milijardi KM

    Dug premašio 6 milijardi KM

    Ukupan dug Republike Srpske na kraju maja ove godine iznosio je šest milijardi i 88 miliona KM i čini 43,9 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    Ovo je izjavila ministarka finansija RS, Zora Vidović, koja tvrdi da se Republika Srpska nalazi u srednje zaduženim ili čak ispod srednje zaduženih zemalja, te da nismo prezaduženi.

    Ministarka Vidović je ove brojke saopštila na sjednici Narodne skupštine RS dok je obrazlagala prijedlog odluke o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu.

    Vidovićeva je rekla da na dan 31. maj javni dug Republike Srpske iznosi pet milijardi i 42 miliona KM i čini 36,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    Razlog za izmjenu Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu, sadržan je, kako je rekla ministarka Vidović, u potrebi korigovanja visine kamatnih stopa, imajući u vidu njihov rast na međunarodnom tržištu kapitala.

    – Predviđena je promjena visine kamatnih stopa kod okvirnih uslova dugoročnog zaduživanja Srpske, i to za zaduženje putem emisije obveznica na domaćem finansijskom tržištu sa četiri odsto na šest odsto, za zaduženje putem kredita kod međunarodnih kreditora, odnosno zajmodavaca, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih institucija i stranih vlada sa tri odsto na pet i po odsto – objasnila je Vidovićeva.

    On je rekla da je za zaduženje putem emisije obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu predviđena promjena visine kamatne stope sa pet na devet odsto.

  • U Srpskoj plate uvećane za 100 KM

    U Srpskoj plate uvećane za 100 KM

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je set zakona o povećanju plata u Srpskoj kojim se platni koeficijenti uvećavaju u određenom procentu tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 KM.

    Ovo je jedna od mjera Vlade Republike Srpske koja doprinosi privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih.

    Usvojeni su po hitnom postupku Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima.

    Po hitnom postupku usvojeni su i Zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Srpske.

    Poslanici su usvojili i odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu.

    Prije glasanja, zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske položili su novoizabrani sudija Ustavnog suda Republike Srpske Ivanka Marković i Ombudsman za djecu Gordana Rajić.

    Nakon glasanja, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić okončao je posebnu skupštinsku sjednicu.

  • Medvedev jednom izjavom poljuljao akcije japanskih kompanija

    Medvedev jednom izjavom poljuljao akcije japanskih kompanija

    Akcije japanskih kompanija Micui i Micubiši pale su nakon što je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio Japanu da neće imati ni rusku naftu ni gas.

    Micui i Micubiši su akcionari u projektu tečnog prirodnog gasa (TPG) Sahalin-2.

    Akcije Micuija su pale za 5,7 odsto, a Micubišija za 5,4 procenta do podnevne pauze na današnjem trgovanju na Tokijskoj berzi, prenosi Reuters.

    “Japan neće imati ni naftu niti gas iz Rusije, kao ni učešće u TPG projektu Sahalin-2”, napisao je u utorak na društvenim mrežama Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije.

    Njegova poruka je bila reakcija na prethodnu izjavu japanskog premijera Fumija Kišide, koji je proteklog vikenda rekao da su se zemlje Grupe sedam (G7) složile da se cijene ruske nafte ograniče na polovinu sadašnjeg nivoa.

    Lideri G7 su se prošle nedjelje dogovorili da istraže mogućnost uvođenje zabrane transporta ruske nafte koja bi bila prodata iznad određene cijene u nastojanju da smanje prihode Moskve od izvoza energenata i iscrpu njena sredstva za finansiranje rata u Ukrajini, ali nisu spominjali konkretnu cifru ograničenja cijene, dodaje Reuters.

    Portparol japanske vlade Seiđi Kihara rekao je jutros da je upoznat sa izjavama Medvedeva, ali je odbio da ih komentariše. On je takođe odbio da potvrdi da li je G7 razgovarala o ciframa u vezi sa ograničenjem cijena, rekavši samo da o “konkretnim limitima nivoa cijena tek treba da se odlučuje i da će se o tome raspravljati među članicama G7”.

    Rusija je u petak objavila dekret o preuzimanju potpune kontrole nad gasnim i naftnim projektom Sahalin-2 na dalekom istoku zemlje, što je potez koji bi mogao da izbaci iz projekta britanski Šel i japanske investitore.

    Projekat Sahalin-2 je jedan od najvećih na svijetu u oblasti TPG-a. Oko 60 odsto proizvodnje TPG-a sa tog polja isporučuje se Japanu, po dugoročnim ugovorima.

    Micui i Micubiši imaju udjele u tom projektu od 12,5 odsto i 10 procenata, respektivno.