VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije i nekadašnji prvi čovjek ove države Dmitrij Medvedev oglasio se povodom činjenice da su jučer prvi put u 20 godina vrijednosti dolara i evra bile izjednačene.

    Tim povodom, Medvedev je rekao kako se predviđanja o izbijanju sistemske krize u evrozoni polako ostvaruju.
    “Prije svega, članice EU su pucale sebi u glavi sankcijama. Sada ubiru gorke plodove pada proizvodnje, superkritične inflacije hrane, gubitka konkurentnosti njihove robe i iščekivanja zime u ledenim stanovima bez našeg plina”, rekao je Medvedev.

    U globalnom smislu, smatra on, ovo je potvrda krajnje nepromišljenosti sankcija Rusiji te je poručio kako su sankcije štetne za same Evropljanje jer evro slabi.

    “Naravno, evropska valuta, koja je sve jeftinija u odnosu na američku, postala je odličan marker onog ko plaća krvavu krizu. Poznato je da je rat nastavak politike drugim sredstvima. Prilikom pokretanja ekonomskog masakra bilo je potrebno izračunati sopstvene monetarne i ekonomske probleme, a ne samo uvesti loša ograničenja”, mišljenja je nekadašnji predsjednik Rusije.


    U kontekstu odnosa EU i SAD-a, Medvedev je evropske države još jednom nazvao korisnim idiotima.

    “U Bijeloj kući ova formula, za razliku od briselskih pasa rata, očito se zna koristiti neuporedivo bolje. Mnogo rjeđe kažnjavaju svoje najmilije, dugo mjereći posljedice. Međutim, korisni evropski idioti su mnogo više patili, ali nije im nimalo žao. Upravo su rusofobi iz EU pokrenuli hibridni rat s Rusijom i otvorili širok ekonomski front protiv nas”, poručuje Medvedev.

    Na kraju, Medvedev je poručio kako solventnost Evrope zabrinjava Rusiju.

    “Moramo se baviti prilagođavanjem naše privrede novim veoma teškim uslovima. Rješavanje problema u industriji uključujući i osiguranje tehnološkog suvereniteta. Ovdje ima još puno posla”, mišljenja je Medvedev.


    Na kraju svog obraćanja, Medvedev je ponudio i svojevrsni vid rješenja za trenutnu situaciju.

    “Najbolja zaštita od trulog eura bit će prelazak na nove načine plaćanja u trgovini s našim pouzdanim partnerima uključujući korištenje nacionalnih valuta kao što su ruska rublja, kineski juan, indijska rupija i slično. U budućnosti je također moguće stvoriti novu rezervnu valutu zemalja BRICS-a. Savremeni svijet očigledno nema dovoljno dolara, evra i funti. Za sada, jedan dolar jednak je jednom evru. Štedite u rubljama”, zaključio je Dmitrij Medvedev.

  • Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Cijene nafte opale su danas pod uticajem jačanja dolara, očekivanog pada potražnje zbog epidemioloških restrikcija u Kini povodom kovida 19 i straha od globalnog ekonomskog usporenja.
    Barel “brent” nafte pojeftinio je za 2,2 odsto i danas košta 104,78 dolara, a barel sirove nafte u SAD se prodaje za 101,46 dolara nakon pojeftinjenja za 2,5 odsto.
    Obje cijene umanjene su ranije za oko tri procenta.
    Evro je danas dodatno oslabio i skoro se izjednačio sa dolarom, a opala je i vrijednost akcija na berzama zbog mogućnosti da centralne banke dodatno pooštre monetarnu politiku
    Stanje svjetske ekonomije konstanto brine ulagače širom svijeta.
    Pošto se cijena nafte izražava u dolarima, ona postaje skuplja za strane kupce kada američka valuta jača.

  • Zvanično: Hrvatska primljena

    Zvanično: Hrvatska primljena

    Savet za ekonomske i finansijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla da uvede evro 1. januara 2023.

    Među njima je i odluka o stopi konverzije kune u evro po središnjem paritetu 1 evro = 7.53450 kuna. Definitivni kurs je jednak onome po kojem je kuna pre dve godine uključena u Evropski kursni mehanizam (ERM II).Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni kurs konverzije kune u evro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvatanju evra u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica evrozone dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Savetu i Hrvatska od 1. januara 2023. postaje 20. članica evrozone, prenosi Index.

  • Pao Wall Street

    Pao Wall Street

    Na Wall Streetu su juče berzovni indeksi pali, nakon prošlosedmičnog rasta, jer na tržištu vlada nesigurnost uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u i početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 164 boda ili 0.52 posto, na 31.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1.15 posto, na 3.854 boda, a Nasdaq indeks 2.26 posto, na 11.372 boda.

    Nakon rasta prošle sedmice, indeksi su juče izgubili dio tih dobitaka jer ulagači ne žele riskirati uoči objave izvještaja o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu inflacija dodatno ubrzala s 8.6 posto, koliko je iznosila u maju, na 8.8 posto na godišnjoj razini.

    Bila bi to nova najviša razina inflacije u više od 40 godina, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata i poremećaja u nabavnim lancima.

    – Tržište se pozicionira za izvješće o inflaciji. Nadamo se usporavanju, što bi moglo navesti Fed na ublažavanje tempa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, puno je razloga da se očekuje zadržavanje inflacije na visokim razinama i da će Fed i dalje biti agresivan – kaže Rob Havort, strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

    I na većini evropskih berzi cijene dionica juče su pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1.40 posto, na 12.832 boda, a pariški CAC 0.61 posto, na 5.996 bodova. Londonski FTSE stagnirao je, pak, na 7.196 bodova.

  • Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Vrijednost evra u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 evra). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.

    Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je evro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.

    Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.

    Inflacija u evrozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.

    Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona takođe izjeda naše ušteđevine, nezavisno o tome štedimo li u evrima ili valutama koja su vezane za evro poput konvertibilne marke.

    Stanje je tim gore po nas zbog promjene kursa, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.

    Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali evro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije privrede.

    Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.

    Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, takođe nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.

  • Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Svjetska bi cijena nafte mogla porasti za 40 posto odnosno na oko 140 dolara po barelu ako se ne prihvati predložena gornja granica cijene ruske nafte, zajedno s izuzećima od sankcija koje bi dopustile isporuke ispod te cijene, izjavio je visoki američki dužnosnik Ministarstva financija.

    Američka ministrica financija Janet Yellen razgovarat će o provedbi predložene gornje granice cijene nafte s japanskim ministrom financija Shunichijem Suzukijem kada se sastanu u utorak, rekao je dužnosnik.

    Cilj je bio postaviti cijenu na razinu koja pokriva ruske marginalne troškove proizvodnje kako bi Moskva bila potaknuta da nastavi izvoziti naftu, ali ne dovoljno visoka da bi joj omogućila financiranje rata protiv Ukrajine, rekao je dužnosnik.

    Japanski dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog preniske gornje granice cijene, ali nisu odmah odbacili potencijalni raspon cijena od 40 do 60 dolara po barelu, rekao je dužnosnik.

  • Rekordan suficit Rusije

    Rekordan suficit Rusije

    Suficit na računu tekućih plaćanja Rusije dostigao je u drugom kvartalu ove godine rekordnih 70,1 milijardu dolara.

    Do toga je došlo pošto su rastući prihodi od izvoza energenata i druge robe pomogli da se neutrališe uticaj američkih i evropskih sankcija uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu, izveštava “Blumberg”.

    Prema podacima centralne banke Rusije, objavljenim danas, ovo je najveći suficit na ruskom tekućem računu najmanje od 1994. godine. Stanje takućeg računa je najšira mera trgovine robom i uslugama.

    Kolaps uvoza uzrokovan sankcijama doprineo je suficitu, koji je ključan za ekonomski spas te zemlje u vreme kada SAD i njeni saveznici nastoje da je izoluju Ukupan suficit tekućih plaćanja za prvih šest meseci 2022. dostigao je 138,5 milijardi dolara, saopštila je centralna banka.

    Izvoz je u drugom kvartalu iznosio 153,1 milijardu dolara, što je neznatno manje u odnosu na 166,4 milijarde dolara u prvom tromesečju, prema podacima Banke Rusije.

    Uvoz je takođe opao u periodu april-jun na 72,3 milijarde dolara sa 88,7 milijardi iz prethodna tri meseca.

    Rastući suficit tekućeg računa, u kombinaciji sa striktnom kontrolom kapitala kojom je limitirana potražnja za devizama, pomogao je rublji da postane valuta sa najboljim tržišnim učinkom ove godine među konkurentima iz ekonomija u usponu.

  • Trivić: Očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala

    Trivić: Očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala

    Republici Srpskoj nedostaje radne snage u oblasti građevinarstva, poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma, a očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala na domaće tržište, rekao je za Srnu predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

    On je naglasio da će domaće kompanije na ovaj način imati priliku i da ispitaju tržište i da nauče kako da rade sa stranom radnom snagom.

    Trivić je naveo da je ranijim zahtjevom Srpska tražila 600 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, što je malo s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.

    “Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou bilo bi potrebno još 400 radnih dozvola”, dodao je Trivić.

    Narodna skupština Republike Srpske je u junu po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će stranci u Srpskoj imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučivati da li su ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.

  • “21. jul kritični datum za cijelu Evropu”

    “21. jul kritični datum za cijelu Evropu”

    Zbog remonta na gasovodu Severni tok 1, čiji početak je zakazan za danas, i Austrija će dobijati manje isporuke ruskog gasa.

    To je rekla ministarka energetike Leonore Gevesler, koja smatra da će 21. jul, kada je planiran završetak radova, biti kritični datum za snabdevanje gasom cele Evrope.

    “Niko danas ne može da prognozira da li će nakon remonta biti obnovljene isporuke u punom obimu”, kazala je Gevesler.

    Remont će, kaže, imati posledice po popunjavanje austrijskih skladišta za gas.

    Gevesler je poručila da se i pored toga može postići cilj vlade, a to je popunjenost skladišta od 80 odsto, ako nakon završetka remonta budu dogovorene količine gasa u punom obimu isporučivane.

    “21.jul je kritični datum za snabdevanje gasom cele Evrope”, podvukla je ona.

    Gasovod Severni tok 1 za direktno snabdevanje gasom Austrije nema ključnu ulogu.

    “Austrija pretežno dobija isporuke ruskog gasa gasovodom preko Ukrajine. Ali potpunom obustavom isporuke preko Severnog toka 1 očekuje se i jasno smanjenje isporuka Austriji”, navela je ona.

    Uobičajeni remont gasovoda Severni tok 1 ranije nije nailazio na veliku pažnju javnosti u Evropi, ali ove godine, zbog rata u Ukrajini i tenzija sa Rusijom, stvorio je nervozu na celom kontinentu, pa tako i u Austriji, jer se strahuje da kroz taj gasovod ni nakon okončanja radova ne potekne gas.

  • Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Glavni saradnici predsjednika SAD-a Joe Bidena zabrinuti su da bi ekonomiju pri kraju godine mogao zadesiti ozbiljan šok, koji bi zemlju mogao odvesti u iscrpljujuću recesiju. Iz tog razloga SAD planiraju umjesto zabrane, uvesti ograničenje maksimalnih cijena ruske nafte.

    Zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi nova runda evropskih kazni usmjerenih na obuzdavanje protoka ruske nafte do kraja godine mogla dovesti do ponovnog skoka cijena energenata, što bi udarilo već opterećene potrošače i gurnulo Sjedinjene Države i druge ekonomije u ozbiljnu kontrakciju, piše The New York Times.

    Taj lanac događaja mogao bi pogoršati ono što je već ozbiljna kriza hrane koja muči zemlje širom svijeta.

    Kako bi spriječili taj ishod, američki zvaničnici su se uhvatili za nikad prije isproban plan usmjeren na snižavanje globalnih cijena nafte — plan koji bi dopunio evropske sankcije i omogućio nastavak kritičnih tokova ruske sirove nafte na globalna tržišta, ali po znatno sniženoj cijeni.

    Dok je Biden pritiskao Evropu da prekine rusku naftu kao kaznu za invaziju na Ukrajinu, neki prognostičari, zajedno sa glavnim ekonomskim saradnicima predsjednika, sada strahuju da bi takva politika mogla rezultirati da ogromne količine ruske nafte, nešto manje od desetina svjetske ponude, iznenada budu skinute sa globalnog tržišta.

    Analitičari su izračunali da bi takvo smanjenje zaliha moglo dovesti do porasta cijena nafte na 200 dolara po barelu ili više, što znači da Amerikanci plaćaju 7 dolara po galonu benzina.

    Potencijal za još jedan naftni šok koji bi pogodio globalnu ekonomiju, a možda i ugrozio šansu za reizbor Bidena, doveli su do pokušaja administracije da uvjeri vlade i poslovne lidere širom svijeta da potpišu globalno ograničenje cijena ruske nafte.

    To je nov i netestiran pokušaj da se primora Rusija da proda svoju naftu svijetu uz velike popuste. Zvaničnici administracije i Biden tvrde da je cilj dvostruk, umanjiti mogućnost finansiranja ruske ratne mašinerije i ublažiti pritisak na potrošače energije širom svijeta koji se suočavaju s rastućim cijenama goriva.

    Neki ekonomisti i stručnjaci za naftnu industriju skeptični su da će plan funkcionirati, bilo kao način da se smanji prihod Kremlja ili da se smanje cijene na pumpi. Upozoravaju da bi plan uglavnom mogao obogatiti rafinerije nafte i mogao bi biti zreo za izbjegavanje Rusije i njenih saveznika. Moskva bi mogla odbiti prodaju po ograničenoj cijeni.

    Ali čak i neki skeptici kažu da bi ograničenje cijene moglo, ako ništa drugo, zadržati dovoljno ruske nafte na tržištu kako bi se izbjegao skok cijena koji bi pokrenuo recesiju.