Neprijateljske akcije Zapada komplikuju trenutnu ekonomsku situaciju u Rusiji, ali ona je bolja nego što su očekivali naši neprijatelji.
To je izjavio predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov.
“Naravno da neprijateljske sankcije Zapada komplikuju trenutnu ekonomsku situaciju u Rusiji, ali stanje je znatno bolje nego što su očekivali kada su pokušali da blokiraju rusku ekonomiju uvođenjem sankcija”, poručio je Peskov, prenosi TAS S.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske pokrenula je na zahtjev distributivnih preduzeća koja se bave djelatnostima upravljanja električnom energijom tarifni postupak za promjenu cijena i tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) u Srpskoj, a sve zbog, kako navode, povećanja troškova prenosa električne energije, povećanja troškova rada i gubitaka izazvanih rastom cijene električne energije.
Distributivna preduzeća ZP “Elektro-Hercegovina” Trebinje, ZP “Elektro Doboj” Doboj, ZEDP “ElektroBijeljina” Bijeljina, ZP “Elektrokrajina” Banjaluka i ZP “Elektrodistribucija” Pale u zahtjevima koji su 29. aprila i 3. maja 2022. godine dostavljeni Regulatornoj komisiji za energetiku RS navele su da su se stekli objektivni, obavezujući i formalni uslovi za sprovođenje tarifnog postupka tokom koga će biti preispitana i određena visina opravdanih troškova za period 2023-2025. godina, potrebnih za obavljanje distributivne djelatnosti.
“Dostavljeni zahtjevi operatora distributivnih sistema za odobrenje distributivne mrežne tarife temelje se na zahtjevu za povećanje odobrenog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, uključujući troškove proizvodnih usluga i troškova zarada i naknada zarada, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital”, stoji, između ostalog, u obavještenju Regulatorne komisije za energetiku.
Naglašavaju da pored povećanja zahtijevanih prihoda od strane operatora distributivnih sistema, na povećanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) utiču i povećanja troškova prenosa električne energije i rada Nezavisnog operatora sistema, čije utvrđivanje je u nadležnosti Državne regulatorne komisije za električnu energiju.
Iz Regulatorne komisije poručili su da se zahtjevi za odobrenje cijena i tarifa upućuju na javno razmatranje i da će biti održane javne rasprave, ali naglašavaju da u raspravi mogu učestvovati samo stranke u postupku i druga lica koja učestvuju u dokaznom postupku po odobrenju voditelja postupka.
Cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj ove sedmice će mirovati, iako su distributeri prošle sedmice najavli da bi trebalo doći do pojeftinjenja.
Kad je riječ o kretanjima na svjetskoj berzi, cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je pala na 101,16 dolara, što je najniža vrijednost unazad tri godine i nešto.
Iz Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske prije pet dana su saopštili da je i gorivo u Srpskoj pojeftinilo, te da bi još jedno pojeftinjenje trebalo da uslijedi ovih dana.
– Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj je pojeftinilo, a trend pada biće nastavljen i idućih dana. Pojeftinjenje benzina će biti nastavljeno, a litar će ići do 3,29 maraka po litri, što bi bilo jeftinije i do 20 feninga u odnosu na prethodni period. Za dizel je, takođe, primjetna tendencija pada cijene, a za sada je ova vrsta goriva u prosjeku pojeftinila za 10 feninga po litri – rekli su tom prilikom iz Grupacije.
Međutim, prosječna cijena dizela trenutno je 3,49, a benzina 3,29-3,39 KM.
– Predviđanja su da će ovakve cijene biti na svim pumpama i u ovoj sedmici. Šta će biti nakon toga, trenutno je teško procijeniti – rekli su za Srpskainfo u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske.
U odnosu na prije dvije sedmice, litar dizela i benzina trenutno su u prosjeku jeftiniji za deset feninga. Tada je cijena barela „brent“ nafte već bila pala ispod 106 dolara, što se desilo prvi put od maja 2019. godine, a tada je litar goriva u Srpskoj u prosjeku koštao 2,23 KM.
Rusija i Iran će “napustiti” dolar u budućim bilateralnim transakcijama.
Kako navode iz Moskve, dve zemlje bi uskoro mogle da sklope sveobuhvatan sporazum o saradnji, pošto jačaju veze, preneo je Sputnik International.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov obratio se prilikom posete Vladimira Putina Iranu, navodeći da su Moskva i Teheran pouzdani dugogodišnji partneri.
On je takođe naglasio da će dve zemlje postepeno napuštati praksu korišćenja američkih dolara za procenu obima bilateralne trgovine.
“Svi znamo da su trgovinsko-ekonomski odnosi dve zemlje prošle godine premašili četiri milijarde američkih dolara, iako je možda pogrešno računati to u američkim dolarima, a vremenom ćemo se verovatno udaljavati od ove prakse kako razvijamo našu saradnju u bankarskom finansijskom sektoru”, rekao je Peskov u intervjuu za iransku državnu televiziju.
Zvaničnik je rekao i da je samo u poslednjih nekoliko meseci trgovinska razmena između Rusije i Irana povećana za 31 odsto.
Direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske Bojan Đenić rekao je da je, osim besplatnih udžbenika koje će Vlada Republike Srpske nabaviti učenicima, Zavod ove godine omogućio i kupovinu udžbenika na rate.
Đenić je u intervjuu Srni rekao da je Vlada besplatne udžbenike obezbijedila svim učenicima prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, učenicima pobjednicima republičkih takmičenja, kao i trećem i svakom narednom djetetu iz višečlanih porodica, ali i za odlične učenike tih porodica.
On je naveo da će ove godine i određen broj lokalnih zajednica obezbijediti udžbenike za đake od petog do devetog razreda ili određene kategorije učenika sa područja lokalne zajednice.
Direktor Zavoda je rekao da se u svim knjižarama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske do 10. avgusta mogu zaključiti ugovori o kupovini udžbenika i školskog pribora na četiri rate.
Đenić je naveo da je, zbog povećanja cijena repromaterijala i nestabilnog tržišta za nabavku papira za štampu, bilo neminovno povećanje cijena udžbenika za osnovnu školu u odnosu na prethodnu godinu.
Cijene kompleta udžbenika od 6. do 9. razreda bez drugog stranog jezika i udžbenika koji se koriste u više razreda, iznose za šesti razred 206 KM, za sedmi 189 KM, osmi 219 KM i deveti 204 KM. Cijena kompleta za peti razred iznosi 143 KM.
NOVE PROGRAME PRATE NOVI UDŽBENICI
Đenić je rekao da je za septembar odobreno 15 novih udžbenika za osnovnu školu i isto toliko za srednje škole.
On je istakao da je 12 novih udžbenika za srednje stručne škole prvi put objavljeno u Republici Srpskoj, te da je primjetno povećanje interesovanja autora za pisanje udžbenika za srednje škole.
On je naveo da su izmjene programa dovele i do redukcije broja udžbenika, tako da u trećem, četvrtom i petom razredu đaci imaju po jedan udžbenik manje.
On je istakao da aktivnosti Zavoda u potpunosti prate aktivnosti Ministarstva prosvjete i kulture i Republičkog pedagoškog zavoda.
Direktor Zavoda naveo je da je do sada izvršena digitalizacija sadržaja za 19 udžbenika, te da je riječ o udžbenicima prve trijade, istorije i geografije.
KONSTANTAN RAD NA PODIZANjU KVALITETA PREDŠKOLSKOG OBRAZOVANjA
Đenić je rekao da je u proteklom periodu mnogo urađeno u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i da Zavod konstantno radi na davanju doprinosa podizanju kvaliteta tog segmenta.
“ZLATNA SOVA” I “SOVICA”
Đenić je najavio da će dodjela tradicionalnih književnih nagrada “Zlatna sova” i “Sovica” biti upriličena povodom Dana Zavoda u Istočnom Sarajevu.
TRIDESET GODINA IZAZOVNOG, ALI USPЈEŠNOG RADA
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske obilježiće u septembru 30 godina od osnivanja, a povodom toga će u opštini Istočno Novo Sarajevo biti otvoren još jedan maloprodajni objekat.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se zabranjuju kriptovalute čime je potvrđeno da je rublja jedina prihvaćena novčana jedinica u Ruskoj Federaciji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao zakon koji sprečava korištenje digitalne finansijske imovine kao sredstva plaćanja u Rusiji.
Prema novom zakonu, digitalna imovina i digitalna prava više se ne prihvataju kao “novčani surogati” i stoga se ne mogu prihvatiti kao plaćanja za robu i usluge.
Ostale monetarne jedinice su također zabranjene, čime se potvrđuje mjesto rublje kao jedine službeno prihvaćene valute u Rusiji.
Usklađenost će biti osigurana tako što će operatere berze i preduzeća smatrati odgovornim za bilo kakvo kršenje. Prema ruskom zakonu, takvi operateri se smatraju subjektima nacionalnog platnog sistema i moraju poštovati propise koji, između ostalog, ograničavaju vrste transakcija koje im je dozvoljeno da obavljaju i zabranjuju pružanje proizvoda poluge i prinosa svojim klijentima.
Finansijska sredstva sada može direktno steći ruska država bez učešća ili saglasnosti razmjene. Hartije od vrijednosti koje podržavaju digitalnu imovinu također mogu biti pravno ukinute bez obavještenja vlasnika imovine.
Rusija je pokazala dvosmislen stav prema kriptovalutama jer je Ruska centralna banka u maju naznačila da je otvorena za ideju korištenja kriptovaluta za međunarodna poravnanja, ali ne nužno i domaća. S druge strane, ruski ministar industrije i trgovine izjavio je da će kripto plaćanja biti legalna “prije ili kasnije u ovom ili onom formatu”.
Rusima u inostranstvu ne mora nužno biti odobren veći pristup kriptovalutama, jer su sankcije zabranile nekim kripto berzama da pružaju usluge ruskim građanima u Evropskoj uniji.
U Bosni i Hercegovini vozači po danu moraju imati uključena dnevna kratka, oborena svjetla i ukoliko bi ta zakonska odredba bila ukinuta, došlo bi do manjeg zagađenja okoline, ali i do uštede goriva, čija cijena je u zadnje vrijeme vrtoglavo porasla i prosječno iznosi 3,6 KM po litru.
U mnogim evropskim gradovima ovaj problem je zakonski regulisan, kako bi došlo do uštede goriva, koja, prema našim izvorima, može dostizati i do šest odsto.
Kako je za “Nezavisne” kazao Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, treba postaviti pitanje kada plaćamo cijenu povećane bezbjednosti, a kada nepotrebno plaćamo cijenu formalnosti.
“Činjenica je da dnevna svjetla u uslovima smanjene vidljivosti značajno doprinose bezbjednosti u saobraćaju, što opravdava njihovu upotrebu, s tim da upaljena svjetla mogu povećati potrošnju do dva odsto goriva, a prema nekim studijama i do šest odsto, u zavisnosti od tipa sijalice”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, veliki problem stvara i način odlaganja, s obzirom na to da ogromna većina sijalica, kako iz domaćinstava, tako iz industrije, završava zajedno sa komunalnim otpadom, gdje će zbog našeg nemara ka životnoj sredini ispaštati buduće generacije.
“Trenutno ne postoji tendencija da se pokrene pitanje uštede energije i goriva gašenjem sijalica, bar sa ekološke strane”, dodao je Crnković.
Kako su za “Nezavisne” objasnila ovlaštena lica u servisima, svjetla, naravno, troše energiju, odnosno dodatno opterećuju generator.
“Kao proizvođač energije u vozilu koji je direktno povezan sa motorom i on stvara opterećenje na rad motora i što je veće opterećenje, raste i potrošnja goriva”, kazali su iz servisa.
Dalje navode da bi gašenje dnevnih svjetala stvorilo određene uštede te da u Hrvatskoj u toku ljetnog računanja vremena i mnogim drugim evropskim gradovima nisu obavezna ova svjetla, osim ako to vremenski uslovi ne zahtijevaju.
“Kolika bi tačna ušteda bila u procentima, trebalo bi više istražiti, ali ne bi prelazila pet odsto. Činjenica je da vozila koja imaju start-stop sisteme, gdje se motor gasi na semaforu, stvaraju uštedu između pola litra i jednog litra goriva na 100 kilometara u gradskim uslovima vožnje”, kazali su oni.
Dodaju da slijedom nekih logičkih stvari koji se vežu za tehničke detalje, ne samo korištenjem svjetala, već i upotreba klima-uređaja i radija opterećuje rad motora, a samim tim i potrošnja goriva raste.
Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, kazao je za “Nezavisne novine” da se, bez obzira na poskupljenje goriva, saobraćaj u Banjaluci ne smanjuje.
“Obim saobraćaja u Banjaluci se ne smanjuje, s obzirom na to da je povećana cijena goriva. Postoji podatak da je 2013. godine bilo 53.000 registrovanih vozila, a danas je taj broj veći od 80.000, dok se javni prevoz koristi 30 odsto”, kazao je Ćopić.
Prema njegovim riječima, radi smanjenja troškova i štednje goriva, preporuka je da se koristi alternativni prevoz.
Evropske zemlje treba da se strpe, kako bi osetile efekat antiruskih sankcija, piše šef evropske diplomatije Žozep Borelj u svom blogu.
“Sankcije zahtevaju strateško strpljenje, pošto za postizanje željenog efekta može biti potrebno mnogo vremena”, izjavio je političar.
Po njegovim rečima, zabrana za isporuke visokotehnoloških proizvoda, između ostalog poluprovodnika, treba ozbiljno da se odrazi na ruske kompanije koje proizvode kućnu elektroniku, kompjutere, avione, automobile i vojnu industriju.
Predsednik ustavnog komiteta Saveta Federacije Andrej Klišas, komentarišući izjavu Borelja, predložio je da “jednostavno sačekaju zimu”.
“Borelj savetuje da se sačeka na efekat od sankcija protiv Rusije. Neka čekaju, mi ćemo sačekati do zime”, napisao je senator.
“Borelj to i ne zna”
“Stanovnici Evrope su već dočekali efekte antiruskih sankcija”, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je na taj način prokomentarisala poziv šefa evropske diplomatije Žozepa Borela zemljama EU da budu strpljive dok ograničenja uvedena protiv Rusije ne počnu da daju efekta.
“Žozepe, mnogi stanovnici EU odmah su osetili efekat antiruskih sankcija. Stanovnici Azije, Afrike i drugih udaljenih regiona takođe su osetili jednostrana nelegitimna ograničenja koja su Vašington i Brisel uveli Rusiji”, napisala je Zaharova na Telegramu.
Ona je naglasila da “Borelj to i ne zna”.
Nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Zapad je pojačao pritiske sankcijama na Moskvu.
Neke zemlje su zamrzle rusku imovinu, i mnogi strani brendovi su napustili Rusiju.
Evropska unija je usvojila šest paketa sankcija protiv Moskve, uključujući između ostalog i embargo na ugalj i naftu.
To je izazvalo nagli porast inflacije i cena hrane i benzina u zapadnim zemljama.
Kremlj je sankcije nazvao ekonomskim ratom bez presedana. Kako je istakao predsednik Rusije Vladimir Putin, politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija za Zapad, a sankcije su zadale težak udarac celokupnoj globalnoj ekonomiji.
Ministri finansija i guverneri banaka zemalja članica Grupe 20 razvijenih ekonomija istakli su da će pokušati da riješe globalne probleme snabdijevanja hranom i rastućim spoljnim dugovima, ali na dvodnevnom sastanku u Indoneziji nisu napravili bitne političke pomake.
Pomaci su izostali zbog podeljenih stavova u vezi sa sukobom u Ukrajini, pa je izostalo i zajedničko saopštenje.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je da su različiti pogledi na sukob u Ukrajini spriječili učesnike da izdaju zajedničko zvanično saopštenje, ali da je grupa imala “snažan konsenzus” o tome da je neophodno pozabaviti se pogoršanom krizom u vezi sa snabdijevanjem hranom, prenio je Rojters.
“Ovo je izazovno vrijeme, jer je Rusija dio G20 i ne slaže se sa nama ostalima o tome kako okarakterisati rat”, navela je Jelen, ali je naglasila da neslaganje ne bi trebalo da spriječi napredak u rješavanju hitnih globalnih pitanja, prenosi britanska agencija.
Ministarka finansija Indonezije Šri Muljani Indravati saopštila je da su se članice usaglasile oko većine tema, ali ne i oko posebnih izjava o ratu u Ukrajini i to je opisala kao “najbolji rezultat” koji je grupa mogla da postigne na ovom sastanku.
Sastanku je virtuelno prisustvovao ruski ministar finansija Anton Siluanov, dok je njegov zamjenik prisustvovao lično.
Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko je na sjednici pozvao na uvođenje “strožih ciljanih sankcija” pojedincima koji podržavaju Putinov režim, navodi Rojters.
G20 će uspostaviti zajednički forum ministara finansija i poljoprivrede zemalja članica za rješavanje pitanja snabdijevanja hranom i poljoprivrednim đubrivom.
Sličan forum je uspostavljen za ministre finansija i zdravlja.
Kristalina Georgieva, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda, upozorila je da je više od 30 odsto zemalja u razvoju i nevjerovatnih 60 odsto zemalja sa niskim prihodima u dužničkoj krizi ili blizu nje.
“Situacija u vezi sa spoljnim dugovima zemalja se ubrzano pogoršava i trebalo bi osmisliti mehanizam za rješavanje duga koji dobro funkcioniše”, istakla je ona, prenosi Rojters.
Kevin Galager, koji je na čelu Centra za politiku globalnog razvoja na Univerzitetu u Bostonu, to što države članice nisu uspjele da se dogovore oko zajedničkog saopštenja vidi kao slabost nekada moćne ekonomske grupacije.
“Nalazimo se u trenutku kada je svjetska ekonomija ostala bez kormila. G20 je paralizovana Putinovim ratom”, ocijenio je Galager, prenosi Rojters.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je danas u Banjaluci da je za ovu organizaciju neprihvatljivo novo povećanje trenutne minimalne plate u Srpskoj od 650 KM, jer bi to moglo da izazove različite probleme u poslovanju privrednika, te gubitak poslova i radnih mjesta.
Trivić je rekao da Unija smatra da se Savez sindikata Srpske pod firmom borbe za radnička prava neprimjereno ponaša tražeći pomenuto povećanje, čime vrši politički pritisak i zloupotrebljava predstojeće izbore i situaciju u Srpskoj i BiH.
– Mi ćemo na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta u Banjaluci iznijeti svoje argumente i razgovarati, iako smatramo da nema nikakve opravdanosti i šanse da se odluka o novom povećanju minimalca usvoji – rekao je Trivić na konferenciji za novinare o stavovima Unije poslodavaca u vezi sa održavanjem sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta po zahtjevu Saveza sindikata za povećanje najniže plate u Srpskoj za 2022. godinu koja trenutno iznosi 650 KM.
On je rekao da je Unija i dalje otvorena za sastanak sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem o ovim temama, kao i tome da se Vlada odredi prema zahtjevu Sindikata o povećanju najniže plate.
Trivić je rekao da Sindikat za sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta nije predložio iznos povećanja minimalca, te je dodao da, “realno rečeno, najniža plata u Srpskoj je oko 900 KM, jer se uvećava za minuli rad, prevoz, topli obrok…”.
On je istakao da je suština da se povećanjem minimalca povećavaju budžetski prihodi od čega se povećavaju plate radnika u javnom sektoru.
– Plate moraju rasti u skladu sa tržištem, a svako administrativno forsiranje na tom planu nas dovodi u ozbiljan problem – rekao je Trivić i dodao da se u vezi s tim ne smije dozvoliti da pojedini inostrani ulagači u određenim sektorima privrede napuste ove prostore.
Direktor Unije poslodavaca Saša Aćić rekao je da analize ove organizacije pokazuju da će, ako dođe do nerealnog povećanja minimalca, određeni broj radnika u Srpskoj ponovo ući u sivu zonu.
On je rekao da je učešće najniže plate u prosječnoj u Srpskoj na dosta visokom nivou i dodao da Srpska i Federacija BiH imaju najvišu stopu oporezivanja minimalca.