Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske zaprimila je zahtjeve svih distributivnih preduzeća električne energije u Republici Srpskoj radi utvrđivanja tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj.
Iako u zahtjevu traže veće cijene električne energije, direktor Elektrokrajine a.d. Banjaluka Dragan Čavić rekao je za RTRS da u ovoj godini neće biti poskupljenja struje.
Čavić smatra da su domaća preduzeća u daleko boljoj situaciji nego zemlje u regionu.
Uprkos svim poteškoćama i ograničenju izvoza, prodavci ogreva u BiH imaju pune ruke posla, što potvrđuje podatak da u pojedinim preduzećima peleta nema na lageru ni do kraja godine.
Iako su cijene niže za svega nekoliko procenata u odnosu na one koje su važile prije odluke o zabrani izvoza šumskih drvnih sortimenata i ogreva, a koju je donio Savjet ministara BiH sredinom juna, građani su pohrlili u nabavku peleta pa se ovih dana traži vreća više.
U preduzeću “Dedina P.Z.” iz Dervente kažu da sve što proizvedu odmah i isporuče kupcima, jer narudžbe imaju do kraja godine.
“Tona peleta košta 500 KM i na visinu cijene ne možemo uticati. Naša marža je ista kao i ranijih godina, ali sve je poskupjelo, od goriva, vreća za pelet do sirovine”, rekli su u ovom preduzeću.
I u drvnoj industriji “Karać” iz Aleksandrovca kod Laktaša gomilaju se narudžbe kupaca.
“Trenutno nema peleta koliko kupci traže, jer borbu vodimo sa sirovinom. Rezervacije imamo do kraja septembra, a tona košta 508 KM plus PDV”, rekao je vlasnik te drvne industrije Slavko Karać.
S ciljem da se zaštiti domaće tržište i osiguraju dovoljne količine peleta i ogrevnog drveta po ekonomski prihvatljivim cijenama, u FBiH prije dva dana održan je i sastanak na kojem je izneseno da bi realna cijena tone peleta trebalo da bude između 400 i 450 KM.
Sličan sastanak u Srpskoj za sada nije planiran, a sudeći prema riječima proizvođača od predložene cijene neće biti ništa ni u FBiH.
Menadžer firme “Drvosječa” koja posluje u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici Muhamed Helać kaže da je pomenuta cijena apsolutno nedostižna uzimajući u obzir globalnu inflaciju i cijene goriva, koje su za ovu granu industrije od ogromnog značaja.
“Početkom mjeseca stanovništvu smo ponudili povoljniju cijenu ogreva i ona je trenutno za 50 maraka niža u odnosu ne period prije zabrane izvoza, kada je tona koštala 640 KM. Nama nije problem da pelet košta i 300 KM, kao prije dvije godine, ali onda država mora intervenisati sa određenim potezima, a prvi bi bio ukidanje akciza na gorivo”, kazuje Helać i dodaje da na lageru trenutno imaju peleta.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Srpske Lazo Šinik kaže za “Glas Srpske” da je cijena peleta direktno u vezi sa tržištem te da nema potrebe miješati se u to.
“Problem je bio kada su cijene peleta, zbog potražnje u Evropi i izvoza, na našem tržištu bile iznad 600 KM, ali već sada kod pojedinih proizvođača u Srpskoj tona peleta košta oko 500 KM, što je donekle prihvatljivo. Kada se u obzir uzmu cijene imputa u proizvodnji, koje su rasle između 30 i 40 odsto, realna cijena bi trebalo da bude malo niža od 500 KM”, priča Šinik i dodaje da se cijene peleta najvjerovatnije nikada neće vratiti na nivo prije talasa inflacije.
Trajna zabrana
Lazo Šinik kaže da bi BiH trebalo da razmišlja o trajnoj zabrani izvoza oblovine i ogrevnog drveta da bi se mogle podmiriti potrebe domaće industrije i stanovništva.
“Imamo dovoljno kapaciteta da svu sirovinu kojom raspolažemo pretvorimo u veću vrijednost i efikasnije energente te je šteta da izvozimo ogrevno drvo i trupce. Naše tržište i industrija trebalo bi da budu prioritet”, rekao je Šinik.
Saudijska Arabija je među državama koje su dobro unovčile agresiju Rusije na Ukrajinu. Jeftino kupuje rusku naftu, a zatim je skupo preprodaje Zapadu.
Zapadne sankcije Rusiji, zbog napada na Ukrajinu, uzrokovale su poskupljenje skoro svih energenata, pa i nafte. Agencija Reuters je objavila da je Saudijska Arabija, koja je najveći svjetski proizvođač nafte poslije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, u drugom kvatralu ove godine udvostručila uvoz ruske nafte.
Osim što je preprodaje, koristi je i za hlađenje prostora te je time uspjela da i svoju naftu prodaje po višim cijenama. Pojedini smatraju da ova zemlja time ostvaruje ekstraprofit.
Rusija nije jedina od koje Saudijska Arabija kupuje naftu. Bloomberg je objavio da ovaj energent kupuje i od Egipta i od Estonije. Ovo se objašnjava indirektnim izvozom ruske nafte u državu kojoj ruska nafta ne treba.
Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Joe Biden je prilikom prošlosedmične posjete Saudijskoj Arabiji tražio da poveća isporuku nafte Zapadu. Saudijci nisu pristali na to, poručivši da će to ovisi o tržišnim pravilima, tj. od potražnje. Razlog za to jeste što ne žele uzrokovati pad cijene nafte koja im je glavni izvor prihoda.
Bloomberg je krajem aprila pisao o Kataru kao državi koja je također imala mnogo koristi od agresije Rusije na Ukrajinu. Procjena je da bi isporuka plina iz Katara ove godine trebala iznositi više od 100 milijardi dolara, što je prvi put od 2014. Procjena je napravljena na osnovu trendova iz prvog kvartala ove godine. To će ovoj zemlji omogućiti još višu potrošnju te učiniti da njen državni fond iznosi 450 milijardi dolara.
S obzirom na potrebe Evrope za ukapljenim plinom, u Kataru je počela realizacija projekta vrijednog 30 milijardi dolara kako bi do 2027. povećao izvoz ovog energenta za 60 posto.
Američke dionice su ostvarile prilično veliki rast nakon što je više kompanija objavilo rezultate o dobiti koja je bila veća od ranije predviđene.
Index S&P 500 je utorak završio sa rastom od 2,8 posto što je njegovo najjače zatvaranje od devetog juna. Nasdaq index koji se dijelom sastoji od velikih tehnoloških kompanija ostvario je rast od 3,1 posto.
Osim toga i Truist Financial Crop je prebacio procjene vezane za kvartalni profit što je dionice banke podiglo za 2,6 posto.
“Ne vidimo da je strožija monetarna politika i inflacija pogodila profite u mjeri u kojoj se strahovalo,” rekao je Paul Kim generalni direktor Simplify Asset Management.
Dow Jones Industrial Average (.DJI) porastao je za 754,44 boda, ili 2,43 posto, na 31.827,05 bodova S&P 500 (.SPX) je dobio 105,84 boda, ili 2,76 posto, na 3.936,69, a Nasdaq Composite (.IXIC) je dodao 353,10 bodova, ili 3,11 posto, na 11.713,15.
Ipak, Kim upozorava da u široj slici, profiti još uvijek padaju, inflacija vrši pritisak i mjere koje provodi FED stvaraju pritisak te on smatra da ovakav rast nema dovoljno snage da opstane.
Na pojedinim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj litar dizela je od jutros jeftiniji za sedam feninga, pa vozači na tim pumpama izdvajaju 3,45 maraka za litru.
Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Dragan Trišić rekao je da je riječ o najavljenom pojeftinjenju goriva.
Taj trend ide postepeno, zavisno od distributera i regije. U svakom slučaju cijene benzina više padaju, to jest maloprodajne cijene će biti niže i to je period usklađivanja cijena sa ulaznim – rekao je Trišiić, piše Glas Srpske.
Naglasio je da je cijena benzina do sada pala za oko 20 feninga po litri, a dizela 10 sa tendencijom pada.
U pokušaju da spreči deljenje lozinke, Netfliks testira mogućnost da korisnici plaćaju dodatna tri dolara mesečno ako žele da podele svoj nalog sa drugim ljudima.
“Počevši od sledećeg meseca, uvodimo ovu postavku u Argentinu, Dominikansku Republiku, El Salvador, Gvatemalu i Honduras”, rekao je Čengi Long, direktor za inovacije proizvoda u Netfliksu.
Netfliks je izgubio pretplatnike prvi put u deceniji u aprilu, što je smanjilo svoje akcije za 72 odsto za šest meseci, palo ispod 200 dolara po prvi put od kraja 2017.
Netfliks je tražio načine da obuzda deljenje lozinki od kada je studija iz 2019. otkrila da bi gigant za striming mogao da gubi do 192 miliona dolara svakog meseca zbog te prakse.
Nedavno je Netfliks pokrenuo funkciju “dodaj dodatnog člana” u Čileu, Kostariki i Peruu.
Korisnici društvenih mreža izrazili su nezadovoljstvo novom praksom Netfliksa u pojedinim zemljama.
“Sledeće što će tražiti je da naplate naknadu za svaku osobu koju pozovete u svoju kuću da pogleda film. Vidimo da ste pohlepni, Netfliks”,napisao je jedan korisnik.
Ni nakon prve runde pregovora o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, niko ne spominje kolika bi konkretno mogla biti povišica. U igri su cifre od od 750 i 800 KM, a konačni iznos će umnogome zavisiti od analize Ministarstva finansija RS.
Ministarstvo finansija Republike Srpske se obavezalo da, u roku od 15 dana, dostavi informaciju o svim relevantnim makroekonomskim parametrima neophodnim za utvrđivanje novog iznosa najniže plate – saopšteno je iz Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, nakon vanredne sjednice sazvane na zahtjev Saveza sindikata RS.
A koji su to “relevantni makroekonomski faktori” po kojima će se mjeriti budući minimalac?
Pokazatelji
Kako saznajemo, suprotstavljeni tabori iz Saveza sindikata RS i Unije udruženja poslodavaca RS predlagali su raznorazne pokazatelje: od poreskih kretanja, do dobiti poslodavaca i brzine rasta plata i cijena, stope inflacije.
Za sindikalce presudne su cijene osnovnih životnih namirnica.
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Goran Stanković
– Tražimo da konkretno izračunaju: koliko je litara ulja i vekni hljeba radnik za minimalac mogao da kupi u decembru prošle godine, a koliko danas. Na osnovu toga predložićemo iznos najniže plate – kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković.
Sindikalci za sada odbijaju da govore o konkretnim ciframa. Kažu, nije socijalni dijalog pijaca, da se cenkanju odokativno. Međutim, u kuloarima se već danima spekuliše sa cifrom od 800 KM, što bi bilo povećanje od respektabilnih 23 odsto.
Manje u korpi
Ni to povećanje, a malo je vjerovatno da bi ono bilo prihvaćeno, ne znači da bi radnici u avgustu 2022. mogli za minimalac kupiti ni izbliza jednako hljeba i ulja koliko su mogli krajem prošle godine.
Naime, trenutni minimalac u RS od 650 KM “vrijedi” samo 112 litara suncokretovog ulja, i to ne onog najskupljeg, nego ulja koje se prodaje po prosječnoj cijeni od 5,8 KM i koje je teško naći na policama, jer se brzo razgrabi.
U decembru prošle godine minimalac od 590 KM je bio dovoljan za skoro duplo više: za čak 180 litara ulja, čija je prosečna cena tada bila 3,28 KM.
Ni sa hljebom situacija nije mnogo bolja, pa je pitanje da li će povećanje minimalca, koje će za sobom, neminovno, povući i rast svih plata u Srpskoj, doprinijeti suzbijanju rastućeg radničkog siromaštva.
Računica
Podsjećamo, ranijih godina je Savez sindikata obično tražio minimalac u visini iznosa koji je, po sindikalnoj potrošačkoj korpi, bio neophodan za hranu za četvoročlanu porodicu.
Taj je iznos sada narastao na 952 KM, što je, kako saznaje Srpskainfo, cifra o kojoj niko od socijalnih partnera u ovom trenutku ni ne razmišlja.
– Poslodavci kukaju, ali sve su prilike da su i oni svjesni da se minimalac mora povećati, a sada samo nastoje da to povećanje bude što minimalnije. S druge strane, interesantno je da sindikalci često pominju linearno povećanje plata u javnom sektoru od 100 KM mjesečno – kaže sagovornik Srpskainfo iz Ekonomsko-socijalnog saveta RS.
Ako je baš tih 100 maraka ključ za “čitanje” ciljeva Saveza sindikata RS, onda će sindikalci, vjerovatno, tražiti da minimalac bude povećan na 750 KM, što bi moglo biti prihvatljivo i za Vladu RS i za poslodavce.
– O ciframa ne možemo govoriti, nismo ispostavljali takve zahtjeve, jer čekamo analizu Ministarstva finansija RS. Uvjeren sam da ćemo krajem jula ili početkom avgusta ponovo sjesti za sto i da će radnici već od idućeg mjeseca imati veću minimalnu platu – kategoričan je Goran Stanković.
Analiza
Iz Ministarstva finansija RS nisu detaljnije otkrili kakve će tačno analize u naredne dvije sedmice raditi po zadatku koji su dobili od Ekonomsko-socijalnog savjeta RS.
– Biće to analiza svih makroekonomskih parametara relevantnih za utvrđivanje iznosa plate, kao što su tržište radne snage, prosjek plata, kretanje bruto domaćeg proizvoda. Po završetku analize biće održana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta, nakon koje će javnosti biti prezentovani traženi podaci – navodi se u odogovoru Ministarstva finansija na pitanja Srpskainfo.
Ali, kakvi god da budu makroekonomski pokazatelji sve će se na kraju, bar iz ugla radnika, minimalac svesti na litre ulja i vekne hleba.
Ako se ostvari scenario koji je najvjerovatniji, a to je da sindikat zatraži povećanje minimalca na 750 KM, a poslodavci to, nakon kuknjave i rondanja ispoštuju, ili ako, što je još vjerovatnije, Vlada RS “presudi” da se minimalac povećava za 100 KM, rezultat će ipak moći stati na dvije-tri police u špajzu.
Naime, računica pokazuje da će povećanje minimalca omogućiti radnicima da za povišicu kupe, recimo, dodatnih 10 litara ulja i 20 vekni boljeg hljeba.
Ruski Gasprom i iranska Nacionalna naftna kompanija potpisali su Memorandum o strateškoj saradnji, javlja iranska novinska agencija Tasnim.
U Nacionalnoj naftnoj kompaniji ističu da je reč o najvećoj stranoj investiciji u istoriji naftne industrije Irana.
Memorandum je potpisan u danu kada u Iran stiže predsednik Rusije Vladimir Putin, prenosi Sputnjik.
Rusija traži nekim indijskim kupcima da joj plate naftu u dirhamima, valuti Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekla su tri izvora za Rojters i pokazala dokument.
Moskva se udaljava od američkog dolara kako bi se izolovala od učinaka zapadnih sankcija, prenosi portal bizinfo.ba.
Rusija je pogođena nizom sankcija Sjedinjenih Država i njihovih saveznika zbog sukoba sa Ukrajinom krajem februara.
Faktura u koju je Rojters imao uvid pokazuje da je račun za isporuku nafte jednoj rafineriji obračunat u dolarima, dok se plaćanje traži u dirhamima.
Ruska naftna kompanija Rosnjeft gura sirovu naftu preko trgovačkih firmi, uključujući Everest Enerdži i Koral Enerdži, u Indiju, sada drugog najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine.
Ruska nafta po niskim cenama
Zapadne sankcije podstakle su mnoge uvoznike nafte da izbegavaju Moskvu, gurajući cene ruske sirove nafte na rekordne popuste u odnosu na druge vrste.
To je indijskim rafinerijama, koje su retko kupovale rusku naftu zbog visokih troškova prevoza, pružilo priliku da ugrabe izvoz uz velike popuste.
Moskva je drugi mesec za redom u junu zamenila Saudijsku Arabiju kao drugi najveći dobavljač nafte Indiji nakon Iraka.
Najmanje dve indijske rafinerije već su podmirile neka plaćanja u dirhamima, rekli su izvori, dodajući da će sve više tako izvršavati plaćanja u narednim danima.
Faktura je pokazala da plaćanja mora izvršiti Gazprombank preko Mashreq Banke, njene korespondentne banke u Dubaiju.
Ujedinjeni Arapski Emirati, nastojeći da zadrže neutralnu poziciju, nisu uveli sankcije Moskvi, a isplate bi mogle da dodatno isfrustriraju neke na Zapadu, koji kažu da je pozicija UAE neodrživa.
Trgovačke firme koje koristi Rosnjeft od ovog meseca su počele da traže plaćanje u dolarskoj protuvrednosti u dirhamima, rekli su izvori.
Rosnjeft, Koral Enerdži i Everest Enerdži nisu odgovorili na Rojtersove e-mailove tražeći komentar.
Moskva pronašla saveznike
Rusija želi da poveća korišćenje nezapadnih valuta za trgovinu sa zemljama poput Indije, rekao je u aprilu njen ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Ministar finansija zemlje prošlog meseca je takođe rekao da bi Moskva mogla da počne da kupuje valute “prijateljskih” zemalja, koristeći takva sredstva da utiču na kurs dolara i evra kao sredstvo suprotstavljanja oštrom rastu rublje.
Moskovska menjačnica priprema se za pokretanje trgovanja uzbekistanskim sumama i dirhamima.
Dubai, finansijsko i poslovno središte Zaliva, pojavio se kao utočište ruskog bogatstva.
Indija, takođe zadržavajući neutralnu poziciju, priznaje osiguranje ruskih kompanija i ponudila je klasifikaciju brodovima kojima upravlja podružnica najveće moskovske brodarske grupe sa sedištem u Dubaiju kako bi se omogućila trgovina.
Indijska centralna banka prošle nedelje je uvela novi mehanizam za međunarodne trgovinske obračune u rupijama, što mnogi stručnjaci vide kao način promicanja trgovine sa zemljama koje su pod zapadnim sankcijama, poput Rusije i Irana.
Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.
Osim toga, kako je istaknuto, do početka ukrajinske krize statističari u Evropskoj komisiji bilježili su snažan oporavak od kovida u BiH, a turizam je nastavio da raste i nakon toga što je, kako naglašavaju, doprinijelo donekle povoljnijim ekonomskim pokazateljima.
Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.
“Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.
Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.
U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.
Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.
Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.
“Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.