VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rastu uvoz i izvoz, robni deficit BiH i dalje veći od četiri milijarde

    Rastu uvoz i izvoz, robni deficit BiH i dalje veći od četiri milijarde

    BiH na polju spoljne trgovine u prvih šest mjeseci 2022. godine bilježi bolje rezultate nego godinu ranije, ali je robni deficit i dalje veći od četiri milijarde KM.

    Zvanični podaci govore da je po osnovu izvoza BiH prihodovala nešto manje od 10 milijardi KM, dok je istovremeno uvoz robe i usluga iznosio 13,69 milijardi KM.

    Prema ocjeni ekonomista, ključni razlog za ovakav bilans jeste poskupljenje robe na svjetskom tržištu, ali kako kažu, i pored toga ovo nisu informacije koje govore o nekom velikom napretku.

    Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je značajan rast i uvoza i izvoza.

    “U razdoblju januar – jun 2022. godine izvoz je iznosio 9,88 milijardi KM, što je za 39,9 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 13,699 milijardi KM, što je za 42,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom trenutno je na nivou od 66,3 odsto, ali i pored toga, BiH se suočava sa deficitom u spoljnoj razmjeni.

    “Spoljnotrgovinski robni deficit na kraju perioda januar – jun 2022. godine iznosio je 4,611 milijardi KM”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Kada je u pitanju spoljnotrgovinski bilans sa zemljama CEFTA, izvoz je u prvih pola godine pretekao uvoz robe i usluga i iznosio je 1,703 milijarde, nasuprot 1,686 milijardi KM, što znači da je pokrivenost razmjene sa ovim državama iznosila 101 odsto.

    “Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,71 milijardu KM, što je za 39 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, a to je za 31,7 odsto više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87,6 odsto”, stoji u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

    Dragan Gligorić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, za “Nezavisne novine” kaže da je porast uvoza i izvoza posljedica porasta cijena, iako se količine uvezene/izvezene robe skoro i ne mijenjaju.

    “Imajući u vidu i ograničenje trgovine između Rusije i Evrope, sigurno da je tu bilo i malo preorijentacije na naše domaće tržište”, navodi Gligorić.

    On ističe i da je dobra vijest što raste i pokrivenost uvoza izvozom.

    “Što se tiče trenda porasta pokrivenosti uvoza izvozom, to se dešava već neki period i to je dobra vijest, posebno imajući u vidu da zemlje Balkana imaju visoke deficite tekućeg računa. Smanjenjem razlike između uvoza i izvoza, stvara se šansa da se smanji ukupan spoljni dug BiH, a samim tim i dalje namjere za spoljno zaduživanje”, poručio je Gligorić.

    Slaviša Raković, ekonomista, saglasan je da su rezultati spoljnotrgovinske razmjene u BiH bolji nego ranije.

    “Podaci nisu spektakularni, nisu nešto što bi izazvalo pažnju, ali je činjenica da BiH u datim ekonomskim okolnostima postaje atraktivnija za naručioce robe u raznom smislu”, kaže Raković, koji naglašava da se ne smije zanemariti da je deficit i dalje preko četiri milijarde KM.

    “Činjenica je da mi imamo taj ogroman deficit i zaista to na kraju krajeva nije ništa što bi nas moglo uvjeriti da smo na putu nekog velikog napretka”, zaključio je Raković.

  • Za pola godine oštetili budžet za skoro tri miliona

    Za pola godine oštetili budžet za skoro tri miliona

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine nadležnim tužilaštvima dostavila 16 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetili budžet Srpske za 2,9 miliona KM.

    “Od ukupnog broja, dva izvještaja su podnesena Posebnom odjeljenju Republičkog javnog tužilaštva za suzbijanje korupcije i najtežih oblika privrednog kriminaliteta, osam izvještaja Okružnom tužilaštvu Banjaluka, po dva izvještaja okružnim tužilaštvima u Doboju i Bijeljini, te po jedan izvještaj okružnim tužilaštvima u Prijedoru i Istočnom Sarajevu”, saopšteno je iz Poreske uprave.

    U saopštenju se navodi da su inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave najviše izvještaja nadležnim tužilaštvima u tom periodu, njih 15, podnijeli zbog sumnje da je izvršena utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.837.419 KM štete za budžet Srpske.

    U prvoj polovini ove godine Poreska uprava Srpske je nadležnom tužilaštvu podnijela i jedan izvještaj protiv odgovornog lica zbog sumnje u postojanje krivičnog djela nepravilno izdvajanje sredstava pravnog lica, sa štetom po budžet u iznosu od 56.474 KM.

    Iz Poreske uprave Srpske navode da su službenici Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove u periodu januar-jun, osim podnesenih izvještaja nadležnim tužilaštvima, radili i brojne druge poslove i zadatke iz svoje nadležnosti.

    Tako su, između ostalog, sproveli brojne radnje po zahtjevima sudova i tužilaštava, uzeli 113 izjava, izvršili 28 analiza poslovanja preduzeća, dok je aktivno rađeno i na međunarodnoj razmjeni informacija sa institucijama Austrije, Srbije, Italije i Slovenije, kao i na razmjeni informacija sa institucijama Republike Srpske i BiH.

    “Takođe, izvršen je i znatan broj informativnih kontrola i drugih radnji iz djelokruga rada ovog odjeljenja, koje funkcioniše u okviru Sektora za kontrolu, istrage i obavještajne poslove Poreske uprave”, navodi se u saopštenju.

    Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić rekao je da ovi podaci pokazuju da je i u ovoj godini nastavljen intenzivan rad inspektora na terenu.

    “Inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove će i u narednom periodu, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, nastaviti rad na razotkrivanju krivičnih djela iz oblasti poreza, a čijim činjenjem se nanosi šteta budžetu Republike Srpske”, naglasio je Maričić.

  • Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Još uvijek nije poznato ko je investitor iz Njemačke koji želi u Bosni i Hercegovini uložiti 30 miliona evra i zaposliti 2.500 radnika. Jedino što je poznato jeste da dolazi iz metalsko-elektro industrije.

    Preko poziva koji je stigao putem Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini kompanija traži i 20 hiljada kvadrata zemljišta sa poslovnim prostorom za kupovinu ili najam na deset i više godina.

    Rad u tvornici bio bi organizovan u tri smjene, pet dana u sedmici.

    No, kako piše ATV citirajući Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, veliki izazov biće obezbijediti radnu snagu i zemljište.

    “Nažalost u prethodnom periodu neke značajne investicije nisu mogle biti ovdje realizovane jer tražite nekoliko hiljada kadrova, s obzirom da u ovom trenutku privredi Republike Srpkse nedostaje značajan broj adekvatne radne snage u svim granama privrede. Ukoliko nije moguće, uslovno rečeno, rasparčati tu proizvodnju onda nažalost investitori ne mogu da realizuju svoju proizvodnju”, dodaje Blagojević.

    U posljednjih dvije-tri godine, zbog pandemije, a sada i zbog krize u Ukrajini, sve je veći interes kompanija da proizvodnju presele sa istoka u srednju Evropu, zbog bržeg i jednostavnijeg transporta.

    Investitor iz Njemačke očekuje da će do kraja sljedeće godine pronaći lokaciju, ali i obezbijediti potrebnu radnu snagu, kako bi pokrenuo proizvodnju. Na potezu su opštine i gradovi koji mogu odgovoriti ovom izazovu.

    (Indikator)

  • U RS se lani iz EU fondova slilo oko pola milijarde maraka

    U RS se lani iz EU fondova slilo oko pola milijarde maraka

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić pozvao je zainteresovane da što više apliciraju za ponuđena sredstva iz fondova EU, ilustrujući to podatkom da su aplikanti iz Srpske u prošloj godini na ovom planu učestvovali u realizaciji 182 takva projekta, ukupne vrijednosti od oko 255 miliona evra.

    Klokić je naveo da je poenta da što više ljudi iz Srpske iskoristi ovu priliku i aplicira za ponuđeni novac.

    “Benefiti su ogromni. Uvjerio sam se u to dok sam obilazio naše firme koje su se prijavile na neki od fondova EU, prošle i napravile odličnu priču. Modernizovale su proizvodnju, unaprijedile poslovanje, a poenta i cilj je da svake godine bude što više takvih primjera”, rekao je Klokić.

    Klokić je naveo da resorno ministarstvo godinama, na različite načine i putem pokrenutog sajta “PROJEKTIEU” animira i informiše zainteresovane aplikante iz Srpske da prate pozive, pišu projekte i da se, na kraju, prijave i uzmu novac iz nama dostupnih fondova EU.

    On smatra da je to donedavno bila poprilično komplikovana priča, bar kada je riječ o Republici Srpskoj, pošto svaki donator iz EU ima svoj način plasiranja informacija o otvorenim pozivima i do sada je bio slučaj da oni koji su iz Srpske zainteresovani za neke od projekata teško mogu da prate toliki broj sajtova.

    “Zbog toga smo odlučili smo proceduru pojednostavimo i sve raspoložive projekte objedinimo, pa smo ove godine pokrenuli sajt. Zainteresovani na jednom mjestu mogu da pronađu bukvalno sve što ih interesuje, a ima vezu sa aktuelnim pozivima koji dolaze iz različitih EU fondova”, rekao je Klokić.

    Klokić je istakao da je resorno ministarstvo administrator ove internet stranice i da redovno ažuriraju podatke o novim projektima, te ih čine dostupnim svima koji to žele da znaju.

    “Tu su informacije o uslovima, rokovima i količini novca za koju možete da aplicirate. U vezi s tim, u posljednjih pet godina uspostavljena je baza aplikanata iz Srpske. Njima, nevezano za sajt, na dnevnoj osnovi dostavljamo informacije o otvorenim pozivima u sferi njihovih iskazanih interesa. Osim toga, pozive redovno objavljujemo i na društvenim mrežama Ministarstva”, rekao je Klokić.

    POVEZATI DIJASPORU SA MATICOM
    Kada je riječ o povezivanju dijaspore Srpske sa maticom, uspostavljenom Registru dijaspore i promovisanju načina upisa u njega putem nedavno objavljenog video-spota, Klokić je rekao da će ovakva promocija biti nastavljena.

    Klokić je ocijenio da je spot prihvaćen odlično, bilježi veliku gledanost na društvenim mrežama, a uskoro će njegova promocija biti proširena na pojedine televizije.

    “Važno je građanima približiti ovaj projekat nakon što je Republika Srpska dobila svoj Registar dijaspore. U video-spotu su praktično prikazani svi koraci kako da se zainteresovani građani u njega upišu, pronađu odgovore na pitanja o krajnjem cilju Registra. Registracija je besplatna i sigurna”, napomenuo je Klokić.

    On je dodao da će resorno ministarstvo uskoro objaviti informaciju koliko se ljudi do sada upisalo u Registar.

    Resorni ministar kaže da su ponosni na činjenicu da su se do sada upisali naši ljudi sa raznih strana svijeta, najviše iz NJemačke, Austrije, Švajcarske, Švedske i Grčke, a prijavilo ih se mnogo i iz Australije, SAD, Belgije i Kanade.

    “LJudi se svakodnevno javljaju, a raspituju se i udruženja koja okupljaju naše ljude u dijaspori, kulturno-umjetnička društva… Pozivamo sve pripadnike dijaspore da se upišu u Registar i zvanično načine prvi korak na uspostavljanju saradnje, koja bi bila obostrano značajna – i za Srpsku i dijasporu”, rekao je Klokić.

    ZADOVOLJSTVO RADOM PREDSTAVNIŠTAVA SRPSKE U INOSTRANSTVU
    Klokić je rekao da je zadovoljan radom i aktivnostima predstavništava Republike Srpske u inostranstvu u prvoj polovini ove godine, napomenuvši da su ova tijela u zemljama u kojima djeluju obilježila 30. rođendan Srpske.

    “Veoma sam srećan zbog te činjenice, naročito kada vidim da ljudi u rasejanju ne zaboravljaju važne datume i sa istim žarom ih proslavljaju daleko od rodnog mjesta”, istakao je Klokić.

    On je naveo i da je putem predstavništava uspješno promovisan Registar dijaspore, kao i da su pojašnjavani politički stavovi Republike Srpske u evropskim organima, organizovane posjete zvaničnika Srpske drugim zemljama, kao i brojni korisni konkursi, kursevi i konferencije.

    PRISTUPITI INICIJATIVI “OTVORENI BALKAN”
    Klokić je ocijenio da bi Republika Srpska imala veliku korist od pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, koja bi omogućila lakši protok ljudi, roba, usluga i kapitala, a time i snažniju ekonomiju.

    “Ekonomija Srpske mogla bi biti konkurentna i na ostalim tržištima, odnosno pozicionirana na regionalnom planu, a gotovo sigurno bi se povećale i investicije”, napomenuo je Klokić.

    On je ukazao da je poslovno okruženje u Republici Srpskoj jedno od najpovoljnijih u regiji i to bi bilo prepoznato i od investitora.

    “Ako bi bile ukinute određene barijere posredstvom ove inicijative – bio bi omogućen dolazak određenog kapitala u Republiku Srpsku. Bio bi riješen i problem protoka robe na granicama”, zaključio je Klokić.

  • Gorivo u BiH skuplje nego u najbogatijoj zemlji EU

    Gorivo u BiH skuplje nego u najbogatijoj zemlji EU

    Litar dizela u Bosni i Hercegovini u 28. sedmici ove godini u prosjeku je koštao 1,87 evra ili 3,65 KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Uodnosu na zemlje bivše Jugoslavije, litar ovog goriva samo je skuplji u Hrvatskoj, gdje je litar u pomenutom periodu, a prema istoj analizi, koštao 2,1 evro (4,09 KM).

    Cijena dizela je u BiH gotovo ista kao u Srbiji, dok u Sloveniji litar košta 1,8 evra (3,51 KM), u u Crnoj Gori 1,74 (3,39), a u Sjevernoj Makedoniji 1,62 evra (3,16 KM).

    Zanimljivo je da je dizel u BiH skuplji nego u pojedinim zemljama s najvišim standardom u Evropskoj uniji, dok je u nekim tek neznatno jeftiniji.

    Naime, na nivou EU, Luksemburg je prošle godine imao najviši standard, 46 odsto iznad evropskog prosjeka. Slijede Danska i Njemačka sa standardom višim za petinu, pokazuje analiza Eurostata. S druge strane, Eurostatovi podaci o standardu građana govore da je Bosna i Hercegovina druga najsiromašnija država u Evropi, odmah iza Albanije.

    Ipak, u Luksemburgu je litar dizela u 28. sedmici ove godine koštao 1,84 evra (3,59 KM), u Njemačkoj 1,97 evra (3,84), a u Danskoj 2,1 evro (4,09 KM).

    Primjera radi, stanovnik BiH za prosječnu platu može da kupi tek nešto više od 300 litara dizela, a stanovnik Luksemburga više od 1.800 litara! Za prosječnu platu u Njemačkoj može da se kupi oko 1.300, a u Danskoj više od 1.100 litara dizela.

    Prosječna plata u BiH je tek nešto viša od 1.100 KM, dok se u Luksemburgu kreće oko 3.390 evra (6.610 KM), u Njemačkoj 2.780 evra (5.420 KM), a u Danskoj 2.200 evra (4.290 KM).

    Unazad desetak dana, odnosno od objavljivanja pomenutih podataka, gorivo je u BiH neznatno pojeftinilo, pa litar dizela u prosjeku košta oko 3,5 KM.

  • Gubitaši u “Šumama Srpske” nemilice trošili

    Gubitaši u “Šumama Srpske” nemilice trošili

    Više od polovine šumskih gazdinstava u Srpskoj precijenilo je zalihe na kraju 2021. godine, dok oni koji su poslovali sa gubitkom nisu se odgovorno ponašali i uskladili troškove sa svojim prihodima.
    Rezultati su to kontrola svih šumskih gazdinstava koja posluju u okviru “Šuma Srpske”, a prvi čovjek toga javnog preduzeća Slaven Gojković naveo je da su kontrole pokazale propuste na koje je i eksterna revizija ukazala.

    – Od naše interne revizije dobili smo konkretno u kojim gazdinstvima su napravljeni propusti. Najveći problem odnosi se na vrednovanje zaliha na kraju godine. Više od polovine gazdinstava precijenilo je zalihe. To nam se do sada nikada nije dešavalo. Zašto je došlo do toga ni nama nije jasno – rekao je “Glasu Srpske” direktor “Šuma Srpske” Slaven Gojković.

    Nije želio da navodi nazive onih gazdinstava kod kojih su uočeni ti propusti, ali je naglasio da je kod jednog, koje je čak imalo dobar rezultat, vrijednost zaliha na kraju godine višestruko precijenjena.

    – Kod ostalih se precijenjenost kreće od 30.000 do 40.000 maraka – naveo je Gojković.

    Pored toga, kontrole su pokazale i da ona gazdinstva koja su poslovala negativno nisu štedjela novac na pozicijama gdje su to mogli.

    – Njihovi troškovi nisu bili usklađeni sa prihodima. Oni su imali smanjene prihode iz razloga što nisu imali izvršenje plana proizvodnje ali tome nisu prilagodili troškove. To je na kraju sve uticalo na negativan rezultat. Ima tu i opravdanih troškova koje ne mogu izbjeći ali je bilo pozicija na kojima su mogli štedjeti – podvukao je Gojković.

    Naglasio je da će preduzeti sve korake kako bi uočene nedostatke otklonili, te dodao da već imaju fizičke pokazatelje proizvodnje za šest mjeseci ove godine iz kojih se može vidjeti da su pojedina gazdinstva popravila svoju finansijski poziciju.

    – “Zelengora” iz Kalinovika koja je bila lani među najvećim gubitašima za šest mjeseci je iskazala pozitivan rezultat. Imamo i drugih koji su popravili stanje ali i onih koji nisu, pa ćemo vidjeti koje ćemo korake preduzeti, odnosno da li ćemo i koga mijenjati na čelu tih gazdinstava – rekao je Gojković.

    “Šume RS” su prošlu godinu završile sa dobiti od svega 44.991 marku, a devet organizacionih dijelova poslovalo je sa gubitkom. Najveći minus iskazao je Centar za sjemensko-rasadničku proizvodnju iz Doboja i to od milion maraka. Na drugom mjestu je Šumsko gazdinstvo “Zelengora” iz Kalinovika sa gubitkom od 990.000, a na trećem “Čemernica” iz Kneževa koja je imala minus veći od pola miliona KM.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ranije su najavili da neće reorganizovati ovo javno preduzeće u smislu funkcionisanja, ali da će definitivno morati zahvaliti pojedinim rukovodiocima šumskih gazdinstava koji su imali loš rezultat na kraju godine.

  • BiH neslavni rekorder po visini inflacije

    BiH neslavni rekorder po visini inflacije

    Inflacija u Bosni i Hercegovini, kao što se očekivalo, nastavila je da raste i u junu, i opet je, kao i mjesec prije, ubjedljivo najviša u regionu, što je, kako smatraju stručnjaci, posljedica neadekvatne reakcije vlasti, koja nije uspjela odgovoriti ekonomskim izazovima.

    U junu inflacija u Federaciji BiH bila je 16,8 odsto, a u Republici Srpskoj 14,3 odsto, dok je u Hrvatskoj iznosila 12,1 odsto, Srbiji 11,9 odsto, a u Crnoj Gori 13,5 odsto.

    I u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH u odnosu na maj inflacija je viša za 1,1 odsto, odnosno 1,7 odsto.

    “Bosna i Hercegovina nije adekvatno odgovorila na ekonomsku situaciju, zapravo ona nema adekvatan odgovor od završetka rata naovamo. Bosni i Hercegovini, mimo svega što politika kaže, neophodna je jedinstvena ekonomska politika i Dejtonski mirovni sporazum nije prepreka tome. Treba nam jedinstvena politika potpuno usaglašena između entiteta, koji su nosioci ekonomske politike u Bosni i Hercegovini”, rekao je Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

    Stručnjaci naglašavaju da svi problemi koji su van BiH, a dođu u BiH, po pravilu budu dodatno veći nego u zemljama koje imaju jedinstvene ekonomske politike, te je takav slučaj i sa inflacijom.

    “Teško je predvidjeti kako će se dalje kretati inflacija, ali ako bih morao da glasam, glasao bih da će rasti, zato što nosioci ekonomske politike, znači entitetske vlade i zakonodavna tijela, nemaju ni unutar svog entiteta usaglašene i djelotvorne mjere”, istakao je Šain.

    S obzirom na to da se inflacija ne smiruje ni u evrozoni, može se očekivati da će i u narednim mjesecima predstavljati problem, zbog čega mnoge vlade i reaguju. Francuska je ponovo odlučila da poveća penziju, a i Donji dom francuskog parlamenta odlučio je da privremeno zamrzne povećanje stanarina. Zanimljivo je da je ove mjere Francuska, recimo, donijela na inflaciju koja je u odnosu na BiH “svega” 6,5 odsto. Istovremeno i Evropska centralna banka (ECB) podigla je u četvrtak referentnu kamatnu stopu i najavila još jedno povećanje ove godine, što će sasvim sigurno poskupjeti novac, do kojeg će sve teže biti doći i koji će sasvim sigurno biti skuplji nego što je bio prethodnih godina.

    “FED i ECB podgili su referentne kamatne stope. Naravno, može se očekivati i povećanje kamatnih stopa na kredite građanima i privredi u BiH i to će imati negativan uticaj na troškove i zahtjeve stanovništva, ali s druge strane, ako taj rast kamatne stope uspije da suzbije inflaciju, onda i ta povećanja referentnih kamatnih stopa će stvoriti preduslove i stvoriti makroekonomsku stabilnost za budući rast”, rekao je Dragan Gligorić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu.

    On naglašava da je primarni cilj da se smanji inflacija te da se iz tog razloga smatra da bi odluke FED-a i ECB-a mogle imati pozitivan efekat.

    Kada je riječ o inflaciji, iako je u Bosni i Hercegovini ona najviša, u regionu takođe bilježe rekorde, pa je u Hrvatskoj najviša od kada tamošnji Državni zavod za statistiku vodi taj podatak.

  • Prosječna plata u junu 1.157 KM

    Prosječna plata u junu 1.157 KM

    Najviša prosječna neto plata u junu u Republici Srpskoj isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.541 KM, dok je najniža u području građevinarstva – 844 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U saopštenju se naglašava da je prosječna mjesečna neto plata u Srpskoj isplaćena u junu iznosila 1.157 KM i u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 16,4 odsto, a realno za 1,8 odsto, dok je u odnosu na maj ove godine nominalno veća za 4,7 odsto. a realno za 3,6 odsto.

    Iz Zavoda navode da je prosječna mjesečna bruto plata iznosila 1.749 KM. “U junu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, u svih 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 27,9 odsto, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 25,8 odsto i poslovanje nekretninama 22,2 odsto”, navodi se u saopštenju.

  • Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Od osam banaka koje posluju na tržištu Srpske tri su već obavijestile korisnike kredita sa promjenjivom kamatnom stopom da će doći do rasta rata za juli, a isto toliko priprema informaciju da će biti promijenjen iznos anuiteta.

    Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput rekao je “Glasu Srpske” da tri banke koje pripremaju obavještenja za klijente taj posao će završiti do kraja mjeseca.
    – Preostale dvije banke trenutno ne šalju obavještenja niti se spremaju, što ne znači da neće u narednom periodu to uraditi ako euribor nastavi i dalje da raste – rekao je Šuput.

    Naglasio je da na nivou bankarskog sektora u RS ukupno plasirani krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno sa klauzulom euribor, iznose 1,900 milijardi maraka.

    – Od toga iznosa na privredu se odnosi 950 miliona, a preostalih 940 miliona maraka na stanovništvo – kazao je Šuput.

    On je podvukao da su banke dužne da obavijeste klijente o promjenama po pitanju iznosa anuiteta.

    – Jednostavno banka mora da obavijesti klijenta, osim ako nije drugačije navedeno u ugovoru. Agencija za bankarstvo RS apeluje na banku i klijente da pročitaju svoje ugovore i da strogo poštuju ono što je istim definisano – kazao je Šuput.

    Naglasio je da je rast anuiteta na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom neminovno, s obzirom da je došlo do rasta euribora te da su tražili od banaka u Srpskoj da ih o tim promjenama informišu.

    – Banke usklađuju kamatne stope sa euriborom dva puta godišnje. Odnosno banke ga gledaju na 30. ju­n i 31. decembar. Većina kredita sa promjenljivom kamatnom stopom je vezana za šestomjesečni euribor. Mi smo već najavili da će doći do rasta kamatnih stopa na kredite, jer je euribor porastao, odnosno on više nije negativan, ni na nuli, već je sada blago pozitivan – rekao je još prošle sedmice Šuput i dodao da se taj trend dešava svagdje gdje su banke dale kredite sa promjenljivim kamatnim stopama.

    Prema njegovim prognozama, neizvesno je šta će se dalje dešavati po pitanju euribora.

    – S obzirom da su recesija, inflacija i kriza prisutne ne može se očekivati da euribor ostane na ovom nivou već da raste, ali za koliko će to biti, teško je u ovom trenutku prognozirati. Prema nekim projekcijama, do kraja ove godine to neće biti dramatično – podvukao je Šuput.

    Podvukao je i da je došlo do rasta kamatnih stopa i na depozite.

    – Tako da i sa te strane može se očekivati da, ako rastu te kamatne stope, dođe i do blagog rasta kamata na kredite – zaključio je Šuput.

    ECB
    Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da podigne tri ključne kamatne stope te banke za 50 baznih poena. Prema tome, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 0,50 odsto, 0,75 odsto i 0,00 odsto respektivno od 27. jula ove godine.

  • Šokantni podaci o poslovanju preduzeća u Srpskoj

    Šokantni podaci o poslovanju preduzeća u Srpskoj

    Čak 402 preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini su ostvarila dobit veću od milion maraka. Među profiterima milionerima su i poslodavci koji se žestoko protive povećanju minimalca, tvrdeći da bi načisto propali ako bi najniža plata od 650 KM bila povećana za 100 maraka.

    Da privrednicima u Srpskoj, uprkos silnoj kuknjavi, ne ide baš loše potvrđuju zvanični podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge APIF RS, koji su u posjedu Srpskainfo.

    Prema ovom izvoru, privredna preduzeća u Srpskoj su u 2021. godini ostvarila 20 odsto više dobiti nego godinu ranije, a dobit banaka je, u odnosu na prethodnu godinu, porasla za 82 odsto!

    Brojke sve govore
    Kad se sve sabere, preduzeća u RS su prošle godine ostvarila ukupno dobit od 2,25 milijardi maraka, dok su ih bruto plate za svih 180.000 radnika zaposlenih u privredi “koštale” ukupno 2,9 milijardi.

    – Ove brojke govore više od hiljadu riječi – kaže Danko Ružičić, predsjednik Sindikata kože, obuće i tekstila RS i potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredne grane.
    Prema podacima APIF, na spisku 402 preduzeća koja su, uprkos krizi, prošlu godinu završila u milionskom plusu je i firma Dragutina Škrebića, jednog od čelnika Unije udruženja poslodavaca RS, koji se na pregovorima u Ekonomsko-socijalnom savjetu RS zalagao za to da se povećanje minimalca “skine sa dnevnog reda”, tvrdeći da bi povećanje plata bilo pogubno za privredu!?

    “Dobit se ne trpa u džep”
    Fabrika obuće “Škrebić kompani” iz Teslića je u prošloj godini ostvarila više od 3,2 miliona maraka dobiti.

    Vlasnik ove firme Dragutin Škrebić ipak tvrdi da je povećanje minimalca za 50 ili 100 KM nerealno i da može ugroziti privredu.

    – Nije minimalna plata problem za moju kompaniju, niti za druge koje ostvaruju dobit, ali jeste problem za one koji nemaju dobit i koji se bore za opstanak – objašnjava Škrebić za Srpskainfo.

    Tvrdi da u njegovom preduzeću niko do 700 zaposlenih ne radi za minimalac i da je lani, kada je minimalac bio 590 KM, najniža plata u “Škrebić kompani” bila 720 KM.

    Škrebić smatra da u našem društvu uspješne firme satanizuju, umjesto da se ističu kao primjer, i da o dobiti pričaju oni koji ne znaju šta je to.

    – Dobit se ne dijeli, niti se trpa u džep, dobit se ulaže u napredak, a od toga koristi imaju i radnici, jer će raditi u uspješnoj i stabilnoj kompaniji – smatra Škrebić.

    Sličnu priču priča Sarša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    U elitnom društvu firmi sa milionskim profitom je i njegovo preduzeće “Krajina klas”, koje je poslovnu 2021. godinu završilo u plusu od skoro 1,7 miliona KM..

    Trivić je ovih dana bio najglasniji u tvrdnjama da bi povećanje minimalca bilo katastrofalno za privredu i da novca za povećanje plata u privredi nema!

    Trgovački lanci kupe kajmak
    Na vrhu liste kompanije u RS, koje su lani ostvarile milionsku dobit su, očekivano, “teškaši” poput “M:tela”, “Elektroprivrede RS”, EFT Rudnika i termoelektrane Stanari i javnih preduzeća “Putevi RS” i “Autoputevi RS”.

    Ali za njima ne zaostaju mnogo ni veliki trgovački lanci, poput “Binga”, čija je poslovna jedinica u Prijedoru ostvarila 15,3 miliona KM dobiti, te “Frukta trejda” iz Dervente, koji je prošlu godinu završio u plusu od 12 miliona maraka.

    Nešto niže na listi je “Đurić MBB” Doboj, sa “skromnih” 4,6 miliona maraka profita.

    I dok gazdama trgovačkih lanaca, ako je suditi po zvaničnim pokazateljima, posao cvjeta, radnici u ovoj branši su među najslabije plaćenima.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u trgovini u Srpskoj iznosi 872 KM, što u odnosu na sindikalnu potrošačku korpu nije dovoljno čak ni za hranu za četvoročlanu porodicu.

    Još je veće iznenđenje, ali samo za neupućene, to što su se na listi najuspješnijih firmi koje su uknjižile milionsku dobit našle i fabrike tekstila, kože i obuće, čije se poslovanje temelji na slabo plaćenoj, mahom ženskoj radnoj snazi.

    Biznis koji se isplati
    Uz već pomenutu Škrebićevu, na listi najuspešnijih preduzeća u Srpskoj su još tri fabrike obuće: “Welly” iz Štrbaca kod Prnjavora, “Dermal” iz Kotor Varoša i “Sanino” iz Dervente.

    Prnjavorska fabrika je prošlu godinu završila u plusu od vrtoglavih 9,2 miliona maraka. “Sanino” je uknjižio godišnju dobit veću od 3,3 miliona, a kotorvaroški “Dermal” je svom vlasniku, Radenku Bubiću, zaradio respektabilnih 3,6 miliona maraka.

    Da Bubiću sasvim dobro ide potvrđuje i činjenica da je tokom protekle dvije godine, obilježene korona krizom, otvorio dva nova pogona, vrijedna više od pet miliona KM, te da je “Dermal” na 20. godišnjicu firme posjetio lično premijer Srpske Radovan Višković.

    Istina, u ovoj fabrici, koja zapošljava više od 1.200 radnika, plate su veće od prosjeka u obućarskoj branši, pa ni povećanje minimalca za njih vjerovatno ne bio bio problem. Ali, ovo preduzeće se već suočava s problemom koji će vjerovatno zadesiti i mnoge druge poslodavce u RS – manjkom radne snage.

    Prema podacima Poreske uprave RS, oko 125.000 radnika u Srpskoj prima platu do 600 KM, a prema procjenama sindikalaca prosječna plata koju prima većina radnika u privredi u RS je oko 700 KM.

    Radnici masovno odlaze u inostranstvo, gdje mogu zaraditi znatno više.