Kategorija: Ekonomija

Prve količine šljive iz majevičkog kraja krenule su u Evropu, a zbog sporog prolaska granice proizvođači strahuju da će im prevoznici početi naplaćivati i čekanje, što bi ih uz poskupljenje prevoza gurnulo u debeli minus.

Rekao je to za “Glas Srpske” jedan od najvećih proizvođača šljive u Ugljeviku Darko Milošević, dodavši da će berba u punom jeku biti iduće sedmice i da proizvođači ne znaju šta ih čeka.

• Kada se zahukta berba, gužva na granici biće još veća jer ne može ni šljiva ni malina čekati da se bere kasnije. Sve u svoje vrijeme ide zato smatram da je priču o uspostavljanju zelenih koridora i produžetka radnog vremena fitosanitarnih inspektora na hrvatskoj strani trebalo započeti mnogo prije berbe – rekao je Milošević i dodao da će slika biti jasnija nakon 7. jula za kada je zakazan sastanak nadležnih na ovu temu.

Kazao je i da je problem to što nema dovoljno rashladnih kapaciteta pa da ubrano voće stoji i čeka u hladnjači.

• Prevoz je poskupio za oko 50 odsto zbog rasta cijene goriva, još ako nam prevoznici naplate dodatno stajanje na granici nema nas nigdje. Ne znamo ni da li će krajnji kupac cijenom ispratiti sve te troškove, tako da veoma lako može doći do pada izvoza i cijena, a time i ogromnih gubitaka – upozorio je Milošević.

Član odbora Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika tereta pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Nijaz Duraković rekao je da je u toku sezona izvoza lako kvarljive robe, šljive, krastavaca kornišona, maline, kupine i borovnice, te da je problem jer ta roba može ići samo preko graničnog prelaza Gradiška gdje Hrvatska obavlja fitosanitarni pregled.

• Kada se kroz Evropu vozi lakokvarljiva roba oslobođeni smo svih zabrana i čak i praznikom se može voziti. Prije dvije godine smo nekako izlobirali pa su nam Hrvati udovoljili i produžili radno vrijeme fitosanitarnih inspektora do 19 časova, a moglo se i subotom uz najavu. Odnedavno je uveden obavezan fitopregled i za drvne sortimente pa se zato stvara puno veća gužva na granici – rekao je Duraković.

Naglasio je da bi izvoznicima mnogo značilo da se u ova tri ljetna mjeseca nađe rješenje za brži prolazak granice. Duraković je rekao da, primjera radi, Srbija sa Mađarskom ima dogovor da 24 časa radi fitosanitarni pregled, a dogovorila je i sa Hrvatskom radne subote.

• Imamo i po 300 do 400 utovara u sezoni i mnogo bi značilo da sve ide brže, jer svako čekanje obara kvalitet robe, a samim tim pada i cijena – istakao je Duraković. On je naglasio da bi i na našoj strani na granici trebali olakšati prolaz lakokvarljive robe, da oni koji prevoze tu vrstu robe imaju prioritet pri prolasku.

Radno vrijeme
Nijaz Duraković je pojasnio da fitosanitarna inspekcija s hrvatske strane radi samo radnim danima od sedam do 15 časova.

• Subotom ne rade, a to znači da ako robu natovarimo u petak definitivno čekamo do ponedjeljka. Često ni kada se četvrtkom natovari ne stiže se izaći do ponedjeljka – kazao je Duraković

Zaduženost stanovništva Republike Srpske nastavila je da raste, a svaki građanin na kraju prvog kvartala ove godine dugovao je 3.292 marke, odnosno za 43 KM više u odnosu na kraj 2021. godine

U najnovijem izvještaju o stanju u bankarskom sistemu koji je objavila Agencija za bankarstvo RS navedeno je da je ukupna zaduženost stanovnika kod banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća na kraju marta ove godine iznosila 3,7 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine ukupna zaduženost po navedenim sektorima iznosila 3,6 milijardi maraka.

Imajući u vidu da je prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku RS u Srpskoj 1,13 miliona stanovnika, to znači da je zaduženost po glavi stanovnika na kraju marta ove godine iznosila 3.292 marke, dok je na kraju prošle godine iznosila 3.249 KM.

Najveći dio duga opada na banke koje su stanovništvu plasirale 2,8 milijardi maraka i veći je za 42,2 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine. Ukupni krediti u mikrokreditnim organizacijama iznosili su 409,7 miliona maraka i veći su za 10,5 miliona KM.

Zanimljivo, i štednja građana u Srpskoj na kraju marta ove godine iznosila je 3,7 milijardi KM, uključujući i tekuće račune i manja je za 319,8 miliona KM u odnosu na kraj 2021. godine.

Prema podacima navedenim u izvještaju, oročena štednja čini 71,9 odsto ukupne štednje i manja je za 151,4 miliona KM, dok štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 28,1 odsto ukupne štednje stanovništva i manja je za 83,7 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine. Tekući računi su manji za 84,7 miliona KM.

Predstavnici radnika u RS ističu da je tužno i žalosno što se građani zadužuju i da bi pokrili osnovne životne troškove.

• Očekivali smo da će doći do rasta zaduženosti u ovoj godini, jer radnici su u takvoj situaciji da primanja nisu nešto značajno povećana, bar u realnom sektoru, a sve je poskupjelo i prinuđeni su da dižu kredite da bi platili račune. To su krediti sa ogromnim kamatama i već unaprijed potrošen novac. Teško se preživljava – upozorila je predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić. Podsjetila je da iz mjeseca u mjesec statistika pokazuje da radnici u građevinarstvu imaju najnižu prosječnu platu u Srpskoj, iako poslodavci tvrde drugačije.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas” da je situacija takva da se građani moraju zaduživati da bi izmirivali obaveze.

• Nadaćemo se nekim uštedama da bismo pozajmljeni novac mogli vratiti. Kada je riječ o iznosu štednje, postoji grupa ljudi sa većim novčanim iznosima koji ne namjeravaju da investiraju i oni koji novac čuvaju za ne daj bože. Kada bismo uporedili broj onih koji štede i onih koji se zadužuju, vidjeli bismo da je najveći broj građana ušao u dugove – rekao je Pavlović.

Poslovanje banaka

Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS, finansijski rezultat koji su banke ostvarile u prvom kvartalu 2022. godine je pozitivan i iznosio je 38,5 miliona KM.

• U odnosu na prvi kvartal 2021. godine veći je za sedam miliona KM. Sedam banaka iskazalo je neto dobit u ukupnom iznosu od 38,7 miliona KM, dok je jedna banka iskazala neto gubitak u iznosu od 200.000 maraka – navedeno je u izvještaju.

Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da će mi od 1. jula rata kredita biti veća za 12 konvertibilnih maraka.

Ovo za Srpskainfo kaže jedan Banjalučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora. Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.

Budući da je Evropska centralna banka počela sa restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od septembra 2015. godine.

Dva puta godišnje
Samim tim banke u Republici Srpskoj su počele da usklađuju svoje poslovanje sa rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnom nivou.

To znači da će navedeni Banjalučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine da plaća ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 konvertibilne marke. Njegova rata je bila 501, a od 1. jula će da bude 513 KM.

Naredno usklađivanje biće početkom naredne godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.

Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su poslije gotovo deceniju imali konstantan pad rata.

– Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko kraće vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita – priča Sanja M. iz Banjaluke.

Nema prevare
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za Srpskainfo kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.

– Mnogi krediti u BiH vezani su za Euribor, Libor i ostale kamatne stope sa tih tržišta, a njihov rast se odražava na rast rata naših građana. Ne možemo reći da je ovo iznenađenje, ovo je najavljivano i tu klauzulu imaju u ugovoru – usklađivanje kredita sa Euriborom. I sam od 2018. godine najavljujem da će morati doći do restriktivnije monetarne politike u odnosu na dugo razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa, a sam Euribor je negativan od 2015. godine – objašnjava Đogo.

On kaže da su građani, dok je Euribor bio negativan, plaćali samo kamatnu maržu kao neki vid nadoknade za rizik banke.

– Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju sa građanima i privredom. Unesena je takva kaluzula – ističe Đogo.

Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjem, pa i mjesečnom nivou. Sve zavisi kako su građani to definisali u ugovoru s bankom.

Đogo kaže da se zapravo radi o tome da se Evropska centralna banka vraća na “normalno stanje” monetarne politike, jer od 2008. godine traje period izuzetno niskih kamatnih stopa – jeftinog novca.

Zadužene građane najviše zanima do kada će da traje period rasta njihovih rata kredita.

– Nažalost, to je kombinacija faktora i ne znam da li iko na svijetu može da pouzdano odgovori na to pitanje. Ono što je sigurno jeste da će Evropska centralna banka voditi ovakvu politiku sve dok inflacija divlja, a ta banka upravo ima zadatak da obuzda rast inflacije, koji je premašio i najnegativnija očekivanja. Evo, u BiH se očekivao rast inflacije od 10 odsto, a imamo 14 odsto. Slično je i u većini razvijenih zemalja što podstiče centralne banke da pooštravaju monetarnu politiku. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, kada vidimo da je rast inflacije zaustavljen, onda se može očekivati zaustavljanje pritiska na rast kamatnih stopa i rata kredita – zaključuje Đogo.

Fiksna kamatna stopa
Ovim povodom oglasila se i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj su potvrdili da se očekuju promjene referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu za ranije ugovorene kredite koji uključuju promjenjivu, odnosno varijabilnu kamatnu stopu.

– Banke su dužne da obavijeste klijenta unaprijed o opcijama fiksne i promjenjive kamatne stope na kredite. Stoga, uvažavajući činjenicu da je promjenjiva kamatna stopa predviđena i prije samog zasnivanja ugovora o kreditu, odnosno klijent je pravovremeno i tačno informisan o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva promjena ne bi trebalo da ugrozi sposobnost klijenta da uredno izmiruje kreditne obaveze – tvrde u Agenciji.

U Agenciji za bankarstvo RS naglašavaju da ranije ugovoreni krediti sa fiksnom kamatnom stopom neće biti izloženi promjeni referentnih kamatnih stopa, jer u bankarskoj praksi fiksne stope već uključuju komponentu očekivanih promjena.

– Bankarski sektor RS je visoko likvidan, a uvezena inflacija, na koju ne mogu uticati, kao i rast cijena, mogu imati manji uticaj na domaću ekonomiju, a samim tim i na bankarski sektor – dodaju u Agenciji.

Potražnja za cisternama za naftu u BiH, ali i vozačima za njihov prevoz nikada nije bila veća, a upućeni tvrde da je razlog tome transport goriva u Ukrajinu, gdje za jednu turu prevoznik uzima i do 10.000 maraka.
U jednoj od firmi u Tešnju koja u svojoj ponudi ima i cisterne za gorivo navode da su u roku od mjesec prodali čak tri kapaciteta od po 9.000 litara.

“To se nikada nije desilo. Najčešće se za cisterne raspituju firme. Oni nama ne govore za šta im trebaju, a mi ih i ne pitamo. Te naše cisterne što smo prodali koštale su po 9.000 maraka plus PDV”, naveli su u toj firmi, ali nisu željeli da navodimo naziv preduzeća.

Isto kažu i u jednoj firmi u Jelahu, gdje navode da im se svakodnevno javljaju pojedina preduzeća i raspituju za cisterne za gorivo.

“Ne znamo za šta im trebaju, ali čisto sumnjamo da ih kupuju da stvaraju zalihe. To im služi samo za transport goriva ili pak za neku dalju preprodaju u ovo današnje vrijeme”, ističu u tom preduzeću.

I predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS potvrđuje da potražnja za cisternama za transport goriva Nikola Grbić, ali i vozačima, nikada nije bila veća.

“Sve te cisterne idu prema Ukrajini. Naime, sve češće naši prevoznici sklapaju ugovor sa nekim firmama iz Hrvatske, kako bi iz Ploča, gdje nafta stiže brodovima, pretočili gorivo u cisterne i transportovali ga preko Mađarske, odakle dalje ulaze u međuzonu sa Ukrajinom. Tu gorivo pretakaju u njihove cisterne. Zatim se prevoznici vraćaju u BiH i Hrvatsku. Za samo tu jednu turu uzimaju 10.000 maraka”, rekao je “Glasu Srpske” Grbić.

Navodi da je skoro pa nemoguće naći cisterne za gorivo na domaćem tržištu, te da oni koji znaju svoj posao te iste cisterne koje kupe kod nas za nekih 25.000 maraka u Ukrajini mogu prodati za čak 30.000 evra.

“Na našem tržištu gotovo je nemoguće kupiti cisternu, jer su skoro sve koje smo imali završile u Ukrajini”, naveo je Grbić.

Ove informacije potvrđuju i zaposleni u naftnom sektoru. Neki od domaćih distributera goriva kažu da su cisterne koje nisu uspjeli prodati ranije, izbijanjem sukoba u Ukrajini, rasprodali.

“Sve te cisterne idu za Ukrajinu. Oni tamo nemaju drugi način da transportuju gorivo, ne mogu morskim putem niti željeznicom. Blokirani su sa svih strana. Transport goriva cisternama im je jedina opcija”, navode naftaši.

Zalihe
Nikola Grbić ističe i da određeni broj ljudi stvara kućne zalihe goriva zbog enormnog rasta cijene, ali i priče da bi moglo doći do nestašice.

“U kojim količinama oni stvaraju te zalihe ne znam. To ne može biti više od nekih 200 do 300 litara. Mi kao firma ne možemo praviti zalihe jer na mjesečnom nivou trošimo od 30 do 40 hiljada litara goriva”, naveo je Grbić.

Javni dug Bosne i Hercegovine iznosi 12,8 milijardi KM te je u godinu dana porastao za 623 miliona KM, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara je informisano da je na 31. decembra prošle godine javni dug iznosio 12,8 milijardi KM, od čega se 9,6 milijardi ili 75,67 posto odnosilo na vanjski dug, dok se 3,1 milijarda ili 24,33 posto odnosilo na unutrašnju zaduženost.

Javni dug se od 31. decembra 2020. do 31. decembra 2021. povećao za 623 miliona KM. Unutrašnji dug se smanjio za 376,48 miliona KM.

U ukupnom stanju javne zaduženosti, Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51,08 posto, Republika Srpska sa 48,04 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,49 posto, a Brčko distrikt sa 0,39 posto.

Učešće javnog duga u BDP-u tokom prošle godine iznosilo je 34,82 posto.

Servis vanjskog duga u 2021. iznosio je 805,31 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 680,37 miliona KM, a na kamatu 124,94 miliona KM. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga, FBiH učestvuje sa 65,29 posto, RS sa 32,90 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,93 posto, a Brčko distrikt sa 0,88 posto, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.