VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH (CBBiH) propustila je u prethodnom periodu, kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila niska, da isto kupi i koliko-toliko povećava tog vrijednog metala u deviznim rezervama BiH, a što bi zemlji omogućilo veću monetarnu stabilnost u vremenu globalnih kriza.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Igor Gavran, navodeći kako su se na taj potez odlučile mnoge zemlje, a pogotovo u vrijeme pandemije virusa korona koja je ne samo udarila na zdravstveni sistem, već i na temelje globalne ekonomije i finansija.

    • Zlato je, gledano kroz istoriju, uvijek bilo izvor monetarne stabilnosti i najbolje utočište za investitore. BiH trenutno raspolaže sa minimalnim količinama i što nije dobro, a pogotovo zbog nepredvidivih padova kursnih vrijednosti. Konvertibilna marka je vezana za evro i eventualni nepovoljni scenario oko njega sigurno bi se lančano negativno odrazio na BiH i njen monetarni sistem. Znači, naše devizne rezerve treba što više diverzifikovati, jer bi nam veće količine zlata omogućile da budemo što više otporniji na sve globalne poremećaje – istakao je Gavran.

    Osvrćući se na to što su pojedine zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska i Mađarska povukle svoje rezerve zlata iz inostranstva i vratile u nacionalne trezore, Gavran kaže kako je to urađeno zbog globalne nestabilnosti, ali i da BiH najvjerovatnije nema potrebe za tim, jer se domaće zlato, koliko mu je poznato, nalazi u “sigurnim rukama”.

    Sa Gavranom se jednim dijelom slaže i ekonomski analitičar Branko Živanović, pojašnjavajući kako je zlato najbolje sredstvo za održavanje monetarne stabilnosti jedne zemlje, ali i da u “postkriznim perspektivama, koje nisu svaki put izvjesne i sasvim predvidive, najbolje je taj novčani, monetarni medijum par ekselans držati u svojim centralnim bankama”.

    Odgovarajući na naša pitanja iz CBBiH su pak istakli kako nemaju obavezu da objavljuju niti javno komentarišu svoju investicionu politiku. Saopštili su kako zaključno sa krajem prošlog mjeseca BiH ima devizne rezerve koje iznose oko 16,3 milijarde maraka, pri čemu udio zlata u istim iznosi 1,85 odsto.

    • Rezerve monetarnog zlata su posljednjih godina nepromijenjene i one iznose tri tone (oko 0,8 grama po glavi stanovnika prim. aut.), odnosno 96.000 finih unci, a njihova vrijednost se mijenja zavisno od kretanja cijene na tržištu. Ono se drži na računu u banci u Švajcarskoj, a fizički je locirano u trezoru “Benk of Inglend”, jednom od najbezbjednijih i najbolje organizovanih trezora za čuvanje zlata – istakli su iz CBBiH pojašnjavajući kako BiH godišnje za tu uslugu plaća oko sedam hiljada maraka.

    Govoreći o troškovima ležarine, naveli su i kako je neophodno imati u vidu i da držanje zlata u sopstvenom trezoru nije besplatno, ali i da je neophodno imati i adekvatan trezor koji se mora održavati. Na pitanje da li i CBBiH razmatra da u uslovima globalne krize povuče svoje zlatne rezerve iz inostranstva, poput nekih drugih zemalja, odgovorili su neodređeno.

    • Zavisno od toga ko je investitor i sa kojim ciljem se odlučuje na investiranje u zlato donosi se i odluka gdje će isto biti držano, da li će za to iznajmiti sef, graditi trezor ili plaćati ležarinu kod nekog poznatog subjekta koji nudi tu uslugu – naveli su iz ove finansijske institucije.

    Region

    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je lider u regionu po rezervama zlata. Ona u svom vlasništvu ima 37 tona, slijedi je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih poluga, Slovenija sa 3,17 i Crna Gora sa 1,09 tona. Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

  • Težak vikend za kriptovalute, razbijene nade da će Bitcoin uskoro dostići 100.000 dolara

    Težak vikend za kriptovalute, razbijene nade da će Bitcoin uskoro dostići 100.000 dolara

    Sumorno trošenje kriptovaluta tokom ovog vikenda koje je povuklo vrijednost Bitcoina (BTC) ispod 50.000 dolara i opustošilo druge kriptovalute odlučno je ublažilo vjerovanje investitora od kojih su neki predviđali rast od 100.000 dolara prije samo nekoliko sedmica.

    Potaknuti neizvjesnošću u vezi s Federalnim rezervama koje se kreću ka strožijoj monetarnoj politici suočene s rastućom inflacijom i globalnim strahovima zbog nove omikron varijante koronavirusa, dramatičan krah bio je pojačan likvidacijama na tržištu kriptovaluta, piše Yahoo Finance.

    Samo u petak, Bitcoin je pao ispod 57.000 dolara prije nego što se averzija prema riziku prelila na dionice u kripto svijet povukavši najjaču digitalnu valutu za čak 20% za dan, ispod 43.000 dolara. U nedjelju je Bitcoin porastao za 2 posto i trgovao se za oko 49.000 dolara.

    Podsjetimo da je sredinom novembra 1 BTC vrijedio blizu 69 hiljada dolara.

    Prema procjenama Larryija Cermaka iz “The Block Researcha”, gotovo 5 milijardi dolara “zbrisano” je za samo pola sata. To je pomoglo da se ukupna tržišna kapitalizacija kriptovalute smanji na oko 2,3 biliona dolara, što je oštar pad u odnosu na prošlomjesečni rekord iznad 2,6 biliona dolara.
    Subotnji pad povukao je ukupnu tržišnu vrijednost kripto tržišta za skoro 400 milijardi dolara na oko 2 biliona dolara, prije nego što se oporavio na oko 2,2 biliona dolara, procjenjuje CoinMarketCap.

    U nekim dijelovima tržišta, cijena BTC-a je pala još niže, a neke berze su joj dale čak 28.000 dolara prema Jasonu Lauu, glavnom operativnom direktoru berze kriptovaluta Okcoin.

    “Kao što obično biva, kaskadne likvidacije na tržištima derivata dovele su do pretjeranih poteza”, objasnio je Lau iz Okcoina.

    Budući da manje ljudi obično trguje vikendom, kripto tržišta se često bave mnogo nižim nivoima likvidnosti pružajući još manji tampon protiv skokova u vodu. Lau i investitori kažu da su loši tržišni uslovi podstakli pokolj u subotnjoj akciji cijena.

    Ethereum, druga po veličini kriptovaluta, također je pao za više od 15%, ali je u nedjelju popravio gubitak i trgovao nešto više. Ostale kriptovalute kojima se široko trguje, uključujući Solana, Dogecoin i Shiba Inu coin, trgovale su manje.

    Zanimljivo, predsjednik El Salvadora Nayib Bukele objavio je u subotu da je njegova zemlja “kupila pad”, kupivši 150 Bitcoina u prosjeku po 48.670 dolara. Kasnije je napisao da je zemlja promašila dno “za 7 minuta”, nakon čega je uslijedio emotikon koji se smije. El Salvador je u septembru postao prva zemlja koja je usvojila Bitcoin kao nacionalnu valutu.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, šeste zaredom, jer se trgovci plaše da bi omikron soj koronavirusa mogao izazvati ponovno zatvaranje ekonomija, a time i pad potražnje za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je proše sedmice za gotovo 4 posto, na 69,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,8 posto, na 66,26 dolara.

    To je šesta sedmica zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od novembra 2018. godine. Nakon što su krajem oktobra dosegnule najviši nivo u tri godine, cijene nafte skliznule su oko 18 posto.

    Pad cijena prošle sedmice posljedica je širenja omikron soja koronavirusa u svijetu, koji bi mogao biti zarazniji od prethodnih i otporan na postojeće vakcine.

    Premda ljekari iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje zaoštravaju granične kontrole.

    Stoga se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomija, što bi usporilo oporavak od korona-krize.

    Cijene nafte su pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika na čelu s Rusijom da će, unatoč pojavi novog soja koronavirusa, nastaviti povećavati proizvodnju u januaru kao što su i planirali, za 400 hiljada barela dnevno.

    Ipak, vodeći svjetski proizvođači nafte zadržali su mogućnost promjene politike u kratkom roku, ako mjere kojima vlade pokušavaju spriječiti širenje omikrona naštete potražnji, pa su poručili da bi se mogli ponovno sastati i prije početka iduće godine.

    “Puno je razloga pada cijena nafte, među ostalim, rast broja zaraženih koronavirusom, OPEC-ova odluka da ostane pri planu o povećanju proizvodnje u januaru i razočaravajući izvještaji o zapošljavanju u SAD-u”, kaže Bob Yawger, direktor za tržište energije u tvrtki Mizuho.

    U petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec ranije i manje od očekivanih 530.000.

    To bi moglo značiti da se usporava oporavak najveće svjetske ekonomije od korona-krize, a taj bi se oporavak mogao dodatno usporiti ako američka centralna banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.

  • Smanili im procenu rasta; razlog – omikron

    Smanili im procenu rasta; razlog – omikron

    Investiciona banka Goldman Saks smanjila je prognozu ekonomskog rasta SAD na 3,8 odsto za 2022. godinu.

    Kao razlog navode rizike i neizvesnosti zbog pojave omikron soja koronavirusa.

    Goldman Saks je ranije predviđao rast američke privrede u 2022. godini od 4,2 procenta, prenosi tv stanica CNN i dodaje da je banka takođe snizila procenu privredne ekspanzije za četvrti kvartal ove godine na 2,9 odsto međugodišnje sa prvobitno projektovanih 3,3 posto.

    Ekonomista Goldmana, Džozef Brigs, ocenio je da bi omikron mogao da uspori ponovno otvaranje privrede, ali da se očekuje “samo skromno usporavanje” potrošnje na usluge.

    “Iako su mnoga pitanja još uvek bez odgovora, mislimo da je sada najverovatniji umereni negativan scenario, prema kojem se virus širi brže, a imuni odgovor na ovu tešku bolest će biti samo malo oslabljen”, naveo je on u belešci.

    Nedostatak radnika mogao bi da potraje duže ako se ljudi ne budu osećali spremnima da se vrate na posao zbog ovog soja, smatra Brigs.

    Goldman je ukazao na to da bi širenje virusa moglo da pogorša situaciju sa snabdevanjem ukoliko druge zemlje uvedu stroža ograničenja, te da bi povećanje stope vakcinacije među spoljnotrgovinskim partnerima sprečilo ozbiljne poremećaje.

    Prognoza Goldman Saksa za SAD dolazi nakon što je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva ovog vikenda upozorila na jednom Rojtersovom događaju da će MMF verovatno smanjiti svoje procene globalnog ekonomskog rasta zbog omikrona, napominje CNN.

    “Čak i pre pojave ove nove varijante, bili smo zabrinuti da oporavak… pomalo gubi zamajac”, rekla je ona, dodajući da bi novi soj mogao vrlo brzo da se proširi, što bi potencijalno urušilo samopouzdanje ekonomija.

  • “Srpska ima tri puta manju cijenu gasa”

    “Srpska ima tri puta manju cijenu gasa”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je zahvalan predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji je direktno potvrdio da će cijena gasa za Republiku Srpsku ostati ista i da se neće mijenjati.

    “Što se tiče cijene gasa, ona je 290 dolara zato što plaćamo dodatni tranzit u odnosu na Srbiju koja ima 270 dolara i to će ostati do 30. maja kada ćemo ponovo razgovarati o toj cijeni. Ja vjerujem da će se do tada stabilizovati tržište gasa i da nećemo imati više problema u tom pogledu”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, govoreći o svojoj posjeti Rusiji i susretu sa Putinom.

    Dodik je podsjetio da je gas juče prodavan po 1.080 dolara za hiljadu kubika.

    “Mi imamo tri puta manju cijenu u odnosu na ovu i to je nešto što smatramo velikim uspjehom”, zaključio je Dodik.

    On je naglasio da je zahvalan i Upravi “Gasporoma”, sa Aleksejom Milerom na čelu, koji je potvrdio da cijena gasa ostaje ista za Srpsku.

    “Mi nismo neki veliki potrošač, ali nam je veoma važno da ostane stabilna cijena pošto planiramo diverzifikaciju i razvoj gasnog sektora tako da to može da bude samo stimulativno”, konstatovao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, ako dođe do izgradnje svega onoga što je planirano tokom razgovora sa predstavnicima “Gasproma” u Sankt Peterburgu, Republika Srpska će za skoro četiri puta povećati potrošnju gasa, imajući u vidu da će dvije elektrane po 300 megavata povući značajnu količinu tog energenta.

    “Cijena gasa i za te elektrane biće određena na osnovu dogovora sa ‘Gaspromom’ koji će biti vlasnik tih elektrana. To predstavlja mogućnost da mi na našem tržištu u nekom dugoročnijem smislu imamo benefite u smislu povoljne cijene gasa”, istakao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je da o tome svemu postoje urađeni planovi.

    “Mi želimo da profil tog gasovoda bude sasvim dovoljan da može da prihvati budući razvoj, ali jednako tako i mogući tranzit preko Republike Srpske, što je za nas veoma važno”, rekao je Dodik.

    On je dodao da su vođeni razgovori o izgradnji autonomnog sistema gasovoda za Srpsku sa mogućnostima da na nekim tačkama, kao što je u blizini Tuzle, taj krak bude izgrađen prema Tuzli, ukoliko za to bude zaintersovanosti.

    “Treba da se vidi negdje na izlasku prema Hratskoj gdje bi mogli da se konektujemo tako da se napravi čitav jedan krug, jer danas svi ti gasovodi funkcionišu u kružnom sistemu da ne bi došlo do nekog zastoja, ako je to samo sa jedne strane usmjereno”, pojasnio je Dodik.

    On je ponovio da su to sve opsežne pripreme koje će Republika Srpska sprovesti.

  • Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Kompanije EFT solarna elektrana (SE) Bileća i “Dongfang Electric Corporation” potpisale su ugovor za projektovanje, isporuku i izgradnju solarne elektrane Bileća instalisane snage 60 megavat-pikova. Ugovor je potpisan u četvrtak, saopšteno je iz EFT grupe.

    Početak realizacije ugovora očekuje se u drugom kvartalu 2022. godine, a početak komercijalnog rada SE Bileća, sa godišnjom proizvodnjom električne energije od 100 gigavat-časova sredinom 2023. godine.

    Kako je ranije saopšteno, ova firma, koja radi u okviru EFT grupe, prodavaće struju iz buduće solarne elektrane u opštini Bileća na tržištu, a trebalo bi da ima pravo i da je izvozi.

    Na zvaničnoj stranici ove kompanije navodi se da je koncesija dodijeljena na 50 godina i uključuje perioSolarna elektranad projektovanja i izgradnje od tri godine i period korištenja u trajanju od 47 godina.

    “Period projektovanja i izgradnje označava period za izradu tehničke dokumentacije, pribavljanje neophodnih dozvola, izgradnju, montažu opreme, ispitivanje i probni rad postrojenja do početka komercijalnog rada. Procijenjena ukupna vrijednost projekta je 43,5 miliona, evra dok se početak komercijalnog rada SE Bileća očekuje 2023. godine”, navodi se na njihovoj stanici.

    Veselin Vujović, načelnik opštine Bileća, rekao je za “Nezavisne novine” da će izgradnja velike solarne elektrane Bileći donijeti benefite te da bi od velikog značaja bilo da se novim zakonom reguliše da i mali proizvođači električne energije uđu u sistem plaćanja naknada lokalnim zajednicama.

    “Opština Bileća trebalo bi od solarne elektrane da dobija oko 550.000 KM na godišnjem nivou, što je za nas veliki novac. Značajno je napomenuti da je od ukupno 138 malih solarnih elektrana, koliko ih ima u RS, 61 sa područja Bileće”, naveo je Vujović.

    Podsjećamo, Vlada RS je u aprilu 2020. godine firmi EFT SE Bileća dodijelila koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane na području opštine Bileća. Koncesija je dodijeljena na period od 50 godina.

    “Koncesionar će, u periodu trajanja koncesije, proizvedenu električnu energiju prodavati na tržištu, uključujući i pravo izvoza. Koncesionar će, u skladu sa ugovorom, nakon izgradnje solarne elektrane, u budžet Republike Srpske plaćati koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM/KWh, od čega će 95 odsto biti usmjereno u budžet opštine Bileća”, rečeno je tada iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

    Dodaju da je koncesionar prije potpisivanja koncesionog ugovora u budžet Republike Srpske uplatio jednokratnu naknadu u iznosu od 700.000 KM.

    EFT je obavezan da plaća 5,5 maraka ili 2,8 evra po megavat-satu proizvedenom u svojoj prvoj solarnoj elektrani.

    Procedura dobijanja koncesije započeta je u januaru prošle godine nakon što je kompanija izrazila interesovanje, pa je Vlada proglasila poseban interes nad dijelom nepokretnosti u svom vlasništvu u toj opštini. Sadašnji koncesionar dobio je bonus u poenima za svoj prijedlog tehničkog i finansijskog rješenja.

  • Skrivanju vlasnika nekretnina u Srpskoj došao kraj

    Skrivanju vlasnika nekretnina u Srpskoj došao kraj

    Iako je javna tajna da mnogi političari i javne ličnosti u Republici Srpskoj skrivaju imovinu, posebno nekretnine, Zakonom o notarskoj službi u Republici Srpskoj to skrivanje biće onemogućeno, barem kada je riječ o nekretninama koje se vode na njihovo ime.

    Naime, od 1. aprila ove godine, notar je po službenoj dužnosti u obavezi da svaki ugovor o kupovini, zamjeni ili poklonu dostavi na provođenje Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP), što ranije nije bio slučaj, i svakom pojedincu je bilo ostavljeno na volju da nekretninu koju je kupio provede kroz knjige RUGIPP-a i na određeni način, vlasništvo učini dostupnim javnosti.

    “Ranije je bilo slučajeva da političar ili javna ličnost kupe stan, kuću ili poslovni prostor i to ne provedu kroz knjige RUGIPP-a i uopšte ih ne navedu u imovinskom kartonu, što su obavezni dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji. Biće zanimljivo vidjeti neke imovinske kartone političara i javnih ličnosti na kraju mandata, odnosno nakon izbora sljedeće godine i sa koliko kvadrata raspolažu”, ispričao je jedan od sagovornika “Nezavisnih” koji nije želio da mu spominjemo ime dodajući da je činjenica da mnogi imovinski kartoni političara i javnih ličnosti nisu potpuni, upravo kada je riječ o nekretninama, i da se tome djelimično staje na kraj.

    Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine “Remax” kaže da je tačno da vlasnik ili kupac stana, recimo, nije bio obavezan da svoju nekretninu evidentira u RUGIPP-u i da je sasvim sigurno bilo takvih slučajeva.

    “Sada je notar u obavezi da odmah nakon zaključenog ugovora o kupovini to dostavi RUGIPP-u i Poreskoj upravi Republike Srpske. Onaj ko hoće to da sakrije vjerovatno će opet naći način, recimo, neće kupiti nekretninu na svoje ime već na nečije tuđe. Ranije je bilo i slučajeva da se, kada neko preprodaje nekretninu, ispostavi da ona nije u registru nepokretnosti, pa se onda moraju izmiriti porezi koji nisu plaćani, jer ta nekretnina nije bila evidentirana”, rekao je Milanović.

    I Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore Republike Srpske, kaže da je notar dužan sve ugovore o prometu nepokretnosti koje je obradio od 1. aprila po službenoj družnosti u ime i za račun stranke dostaviti na provođenje RUGIPP-u. Ukoliko to ne uradi, notar rizikuje vođenje disciplinskog ili krivičnog postupka postupka protiv njega, a za propuste može odgovarati i cjelokupnom svojom imovinom.

    “U ime i za račun stranke po službenoj dužnosti, bez ikakve naknade, notar dostavlja sve ugovore, bilo da se radi o poklonu, zamjeni, kupoprodaji, ugovoru o zajedničkoj izgradnji, ugovoru koji znači promjenu prava svojine nad nepokretnosti itd.”, istakla je Ivelićeva.

    Ona pojašnjava, kada su u pitanju stanovi u izgradnji, da kod njih ne može pisati pravo svojine dok se ne dobije upotrebna dozvola, ali notar ima obavezu da zarad pravne sigurnosti pravi zabilježbe sticanja prava svojine i zabilježbe zaključenja ugovora i dostavlja ih RUGIPP-u.

    Ipak, i tu postoje problemi, jer RUGIPP, recimo, nakon što notar dostavi ugovore, šalje obavijest vlasniku da uplati taksu za knjiženje nepokretnosti ili upis nepokretnosti u svojinu, a ako taj čija je nepokretnost ne izvrši uplatu, notarov zahtjev se odbacuje, što u praksi znači kao da nije ni podnesen.

    “Bilo bi dobro radi pravne sigurnosti da je notarima dato ovlaštenje da od stranke može naplatiti taksu koja je neophodna da bi se izvršio upis prava svojine. Uplata te takse bi bila na račun RUGIPP-a i to ne predstavlja prihod notara, ali se tim putem obezbjeđeuje uredno vođenje javnih evidencija nepokretnosti”, rekla je Ivelićeva.

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Kineski investitor u razvoj nekretnina Kaisa počeo je pregovore sa svojim ofšor poveriocima o odlaganju dospeća duga od 400 miliona dolara.Naime, rok za isplatu duga Kaisa Group Holdingsa ističe sledeće nedelje, navela su za Rojters dva izvora direktno upućena u tu situaciju.

    Danas su akcije te grupe oštro pale nakon što je saopštila kako nije uspela da obezbedi obavezno minimalno odobrenje od 95 odsto poverilaca da na berzi objavi ponudu 6,5 odsto svojih ofšor obveznica do 7. decembra, bez koje rizikuje da ode u bankrot.

    Prethodno su grupa vlasnika ofšor obveznica koji kažu da poseduju 50 odsto tog duga i njihov finansijski savetnik poslali Kaisa grupi pismo u kojem se nudi dodatno vreme za pregovore o isplati obveznica i izbegnu bankrot.

    “Bondholderi” su takođe na sto izneli ponudu da obezbede dve milijarde dolara svežeg kapitala za Kaisa grupu, ali do sada nije napravljen značajniji pomak sa tom ponudom, prema izvorima Rojtersa, koji su zatražili da ostanu anonimni jer se radi o poverljivim informacijama.

    Akcije posrnulog džina u poslu sa nekretninama oslabile su do zaključenja trgovanja na hongkonškoj berzi 8,82 odsto, daleko više od pada indeksa berze (Hang Seng Index) koji je iznosio 0,9 procenata, čime je pad akcija te firme u ovoj godini dostigao oko 75 odsto.

  • Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Više od 3 milijarde 303 miliona – toliko bi trebalo da bude težak budžet Srpske za iduću godinu, navedeno je u radnoj verziji nacrta budžeta koja je u posjedu ATV-a. Veći je od ovogodišnjeg rebalansa za više od 36 miliona. Svemu tome doprinijeli su povećani prihodi koji rastu iz mjeseca u mjesec.

    “Podaci pokazuju da je za 11 mjeseci ove godine ukupno naplaćeno javnih prihoda kao i prošle godine za cijelu dvadesetu godinu. Ukupno je naplaćeno 2 milijarde 480 miliona KM što predstavlja povećanje za prošlu godinu za isti period, dakle za 11 mjeseci prošle godine u visini od 239 miliona ili 11 procenata“, Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Za iduću godinu planirane su i veće plate. I ta stavka bilježi povećanje u odnosu na ovu godinu. I to za skoro 62 miliona. Sve to je, smatraju ekonomisti, dobar signal koji pokazuje da se privreda oporavlja nakon pandemije.

    „Rast prihoda koji se očekuje u 2022.godini omogućio je da se do promjene određene strukture rashoda i očito se kroz budžet može vidjeti da se vlada opredijelila za politiku povećanja plata kako u javnim službama tako i u privredi Republike kao cjeline“, izjavio je Milenko kKrajišnik, predsjednik Fiskalnog Savjeta Republike Srpske.

    Povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, održiv zdravstveni sistem, pobošljšanje demografske pozicije Srpske. Samo su neki od prioriteta Vlade koji stoje u radnoj verziji ekonomskih reformi. U toku su završne pripreme budžeta za narednu godinu, a dokument će pred poslanike do 15. decembra.