VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Poboljšati status radnika!” Socijalni partneri pregovaraju o najnižoj plati u Srpskoj

    “Poboljšati status radnika!” Socijalni partneri pregovaraju o najnižoj plati u Srpskoj

    Socijalni partneri u Republici Srpskoj pregovaraju o utvrđivanju najniže plate koja trenutno iznosi 540 maraka.

    Goran Stanković iz Saveza sindikata Srpske istakao je da mora doći do povećanja najniže plate.

    – Poslodavci moraju generalno povećati plate i iz svojih dobiti – rekao je Stanković, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Naglasio je da se mora poboljšati status radnika u Srpskoj.

    Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca je istakao da plate rastu na osnovu rasta produktivnosti u kompanijama.

    – Rast plata i rast produktivnosti trebaju da idu paralelno. Status radnika se mora poboljšati – dodao je Aćić.

    Istakao je da je potrebno pregovarati na kraju svake godine kako bi se plate povećavale za određen procenat.

    – Ne pristajemo na populizam i priču o naglom skoku rasta plata. Moramo pregovarati i dogovarati se. A na kraju godine da se povećava plata za dva, do tri odsto – naveo je Aćić, prenosi RTRS.

  • Nezaposleni u RS ne žele bilo kakvu platu

    Nezaposleni u RS ne žele bilo kakvu platu

    Sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ove godine obrisano je 47 osoba koje su odbile posao, što je duplo više nego prije dvije godine, a dok poslodavci smatraju da mnogi ni ne žele da se zaposle, sindikalci tvrde da ne treba ni pristati na neprihvatljive uslove.

    Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, lani je sa evidencije nezaposlenih izbrisana 51 osoba, a 2019. godine njih 23, a među onima koji su odbili posao najviše je kvalifikovanih radnika, te onih sa visokom i srednjom stručnom spremom.

    “Oni su neopravdano odbili da prihvate ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivališta ili ono koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima”, kazali su u Zavodu, dodajući da se u tim slučajevima nezaposleni narednih 12 mjeseci ne mogu ponovo prijaviti na biro. Naglasili su da su različiti razlozi zbog kojih građani odbijaju posao.

    “Uglavnom su nezadovoljni visinom ponuđene plate ili uslovima rada. Takođe, brišu se sa evidencije nezaposlenih i ako odbiju intervju sa poslodavcem ili se ne pojave na razgovoru”, rekli su Zavodu.

    Predstavnik Saveza sindikata u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje RS Danko Ružičić za “Glas” kaže da je sporno koliko su su pomenuti razlozi za brisanje sa liste nezaposlenih u slučaju neopravdanog odbijanja posla zaista neopravdani.

    “Nerealno je očekivati da će svaki nezaposleni građanin potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uslovima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. Pitanje je da li na ponuđenom radnom mjestu imaju prava na četrdesetčasovnu radnu nedjelju, pola sata pauze, imaju li pravo na topli obrok i plaćen prevoz. Takođe, radnicima koji su na birou bitno je i hoće li na vrijeme biti obaviješteni o prekovremenom radu i da li će im biti plaćeno duže ostajanje na poslu”, istakao je Ružičić, koji je i potpredsjednik Saveza sindikata RS.

    Dodao je i da zaposlenje u struci najprije mora biti u skladu sa kvalifikacijama radnika, njegovim obrazovanjem, ali i da su uslovi rada prihvatljivi.

    “Ako poslodavac ponudi kvalifikovanom radniku platu od 540 ili 600 KM, to je u skladu sa zakonom, ali to nije dovoljno”, rekao je Ružičić, dodavši da iako je u tom slučaju poslodavac ispunio zakonom propisane uslove, ipak treba imati na umu da ne mogu svi biti isto plaćeni. Problem je, kaže on, u tome što nije utvrđena najniža plata za kvalifikovane i visokokvalifikovane radnike, ali i za one sa visokom stručnom spremom.

    “Bez kolektivnih ugovora poslodavac radniku sa biroa može ponuditi platu kakvu hoće”, kazao je Ružičić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, koji je i vlasnik preduzeća “Krajina klas”, u okviru kojeg posluje i lanac pekara “Manja”, kazao je da je iskustvo pokazalo da više od 90 odsto onih koji dođu na razgovor za posao nisu zainteresovani za zaposlenje.

    “Ostaje nejasno zašto su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje RS. Mi već četiri mjeseca tražimo radnika za rad u prodaji nudeći platu od 900 KM i ne možemo da popunimo ta upražnjena mjesta. Može se reći da u Banjaluci nemamo nezaposlenih”, kazao je Trivić.

    Opravdan razlog
    U Zavodu za zapošljavanje RS pojasnili su u kojim slučajevima nezaposleni kojima ponude posao mogu da ga odbiju, a da ne budu “skinuti” sa biroa.

    “Mogu odbiti zaposlenje ako posao ne odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama i ako je ponuđeni posao udaljen više od 50 kilometara od mjesta prebivališta nezaposlenog”, kazali su u Zavodu.

  • Višković: Iznos veći za osam miliona KM od rebalansa

    Višković: Iznos veći za osam miliona KM od rebalansa

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je usvojeni budžet Srpske za narednu godinu od 4,024 milijardi KM veći od rebalansa za ovu godinu za osam miliona KM.

    On je dodao da je rebalans od usvojenog budžeta za ovu godinu bio veći za 220 miliona KM, ali bez sredstava MMF-a dobijenih po osnovu specijalnih prava vučenja.

    “Smanjili smo budžetski deficit, smanjili smo potencijalno kreditno zaduženje. Okvir za rebalans budžeta za ovu godinu u odnosu na redovno usvojeni budžet bio je za 420 miliona KM veći. Od tog iznosa 200 miliona KM su bila sredstva MMF-a po osnovu specijalnih prava vučenja, a imali smo uvećane prihode za 220 miliona KM, koje smo iskoristili za razne korekcije u budžetu, povećanje plata, penzija, davanja za realni sektor”, rekao je Višković za prnjavorsku televiziju “K3”.

    On je podsjetio da je 200 miliona KM sredstava MMF-a upotrijebljeno za smanjenje kreditnog zaduženja koje je bilo planirano u ovoj godini.

    Višković je naveo da se u budžetu za narednu godinu na rashodovnoj strani Srpska, u suštini, odriče sredstava od 280 miliona KM, gdje spada 60 miliona KM za penzionere, i isto toliko za povećanje plata u javnom sektoru, 80 miliona KM za privredu kroz smanjenje poreskih stopa i parafiskalnih nameta, 26 miliona KM za dječiju zaštitu, 16 miliona KM za boračka primanja, osam miliona privredi i tako dalje.

    “Kad se na tih 280 miliona KM uzme 220 miliona KM koliki je bio rebalans, to je 500 miliona KM. Ako je neko u poziciji da u godini dana za 500 miliona KM oslobodi budžet, onda se to mora respektovati”, naglasio je Višković.

    On je dodao da u postupku usvajanja budžeta nije dobio nijedan amandman koji se tiče prihodovne strane, već su se odnosili na rashodovnu stranu i da je vrlo teško držati prihodovnu i rashodovnu stranu budžeta u “egalu”.

    “Neko misli da može samo trošiti, a ne voditi računa o prihodima, ali takvo razmišljanje vodi ka bankrotu. LJudi često da bi se dodvorili nekoj populaciji, iznose populističke zahtjeve ne vodeći računa odakle obezbijediti novac”, rekao je Višković.

    On je naveo da u Vladi postoji jasan princip da se može obećati ili dogovoriti sa socijalnim partnerima samo ono što se može finansirati.

    “Često se čuje ona priča – zadužuju. Izvinite, tačno zakonom su pripisani limiti i ukupnog duga i javnog duga i odnos deficita prema bruto domaćem proizvodu. Republika Srpska sve to ispunjava”, istakao je Višković.

    On je ocijenio da svaka nova vrijednost generiše potrošnju i kada postoji rast nove vrijednosti može se planirati i veća potrošnja, jer ta nova vrijednost treba da stvori novu akumulaciju koja dovodi poziciju rasta prihoda.

    Višković je dodao da kada se ima rast prihoda, onda se mogu na rashodovnoj strani planirati veća davanja.

    “Naša ekonomija je krenula putem oporavka i stabilizovala se iako smo još u situaciji pandemije virusa korona, i bila je u poziciji da uplati i veće poreze. Sve to je generisalo rast prihoda”, rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, teško je u ovom momentu reći da li će se napuniti budžet od preko četiri milijarde KM, s obzirom da je teško, politički opterećeno vrijeme, situacijom sa virusom korona, da predizborna kampanja nije takoreći ni prestajala od opštih do lokalnih izbora, pa od lokalnih do opštih.

    “Ako ste na poziciji predsjednika Vlade, onda morate vjerovati u to što radite, to što kreirate, ali uvijek se može desiti i neka nepredviđena okolnost koja u datom momentu može poremetiti planove, ali i u takvim momentima se mora pribjegavati određenim mjerama i korekcijama, a zakon i predviđa rebalans budžeta”, rekao je Višković.

  • Veća podrška privredi put do ozbiljnih investicija u RS

    Veća podrška privredi put do ozbiljnih investicija u RS

    Podrška privredi izmjenom i dopunom Odluke o Garantnom programu dovešće do većeg razvoja privrede i mogućnosti većih i ozbiljnijih investicija privrednika u Republici Srpskoj, ističu sagovornici “Nezavisnih”.

    Podsjećamo, Vlada RS je 9. decembra usvojila izmjenu i dopunu Odluke o Garantnom programu podrške privredi za ublažavanje posljedica pandemije virusa korona, kojom se do kraja naredne godine najveći iznos kredita za srednja preduzeća povećava na 500.000 KM.

    Uvedena je mogućnost korištenja počeka u trajanju do 12 mjeseci, umjesto obaveznog korišćenja počeka, kao i mogućnost da i ostali privredni subjekti budu korisnici Garantnog programa.

    “Izmjenama i dopunama biće omogućeno finansijskim organizacijama da privrednim subjektima odobravaju više kredita, uz uslov da ukupan iznos odobrenih kredita ne pređe maksimalan iznos kredita utvrđenog po vrstama privrednih subjekata”, naveli su tada iz Vlade RS.

    Ovim je povećan i maksimalan iznos kredita za mikropreduzeća na 50.000 KM, a za mala preduzeća na 200.000 KM.

    Radivoja Krčmar, direktor Garantnog fonda RS, u izjavi za “Nezavisne” naveo je da ovu podršku imaju skoro sve firme i industrije u Republici Srpskoj, osim igara na sreću.

    “Mi smo pregovarali s bankama da budu povoljniji krediti za mikro, mala i srednja preduzeća, na šta je do sada plasirano više od 40 miliona KM. Ovaj program se prenosi i na narednu godinu”, kazao je Krčmar.

    Dodao je da će ovakva podrška veoma značiti privrednicima jer se tokovi novca usmjeravaju ka poslovnoj zajednici.

    “Naša misija je da ohrabrimo banke, ovo je garancija Republike Srpske za poslodavce koji investiraju i počinju nove poslove”, kazao je Krčmar.

    Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, istakao je da je ovaj potez Vlade Republike Srpske u doba pandemije veoma dobar.

    “Drugi put se pravi korekcija uslova dodjeljivanja i, što je najbitnije, u skladu s potrebama privrede. Bili su rigorozniji, a sada je to malo relaksirano. Sve ono što je u interesu privrede je dobro i ovakva rješenja treba podržati”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, privreda je pod imperativom novih tehnologija i digitalizacije te je neminovno da se mora brže odlučivati na nove projekte i ulaganja.

    “Ako ovo ne prati adekvatno bankarski sektor, onda će privreda vrlo teško biti u prilici da to sve isprati. Poslovne banke se vrlo dobro obezbjeđuju, a Garantni fond RS je tu da se privrednici lakše odluče na investiranje, a s druge strane da poslovne banke budu relaksiranije i odluče da odobre kredite. Lakše će se privrednici razvijati i odlučivati na neke veće i ozbiljnije projekte”, objasnio je Ćorić.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, rekao je da privrednici imaju sve veće mogućnosti kreditiranja.

    “Banke često mijenjaju neka svoja pravila, tako da je ovaj potez dobar. Podrškom i promjenom nekih pravila pokušava se pomoći onima koji treba da podignu kredite zbog razvoja. Svaki pokušaj da se pomogne je dobrodošao, ali ono na čemu mi insistiramo jeste i da se pokuša naći način da Investiciona razvojna banka RS dođe u funkciju da vrši kreditiranje određenih firmi i projekata”, naglasio je Trivić.

    Dražen Vrhovac, direktor Investiciono-razvojne banke RS, kazao je da se sve može pronaći u njihovoj liniji kreditiranja te da je moguće preko dvije banke podići po pet miliona KM.

    “Privrednicima je omogućeno da apliciraju za ta sredstva, i to prema jednom pravnom licu, i mi to činimo”, naveo je Vrhovac.

  • Cijene nafte u porastu zbog rekordne potražnje u SAD-u

    Cijene nafte u porastu zbog rekordne potražnje u SAD-u

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je porasla za više od jedan posto zbog rekordne potražnje u SAD-u, pada zaliha sirove nafte i optimističnih ekonomskih predviđanja Federalnih rezervi.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 1,01 dolar ili 1,4 posto i sada je 74,89 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 1,34 dolara ili 1,9 posto i iznosi 72,21 dolar po barelu.

    Prema podacima američke Administracije za energetske informacije /IEA/ dnevna potražnja za naftom je prošle sedmice porasla na 23,2 miliona barela.

  • INTERVJU BOŽO MARIĆ: “Vlada Republike Srpske više nema izgovore za neispunjavanje zahtjeva 55000 zaposlenih”

    INTERVJU BOŽO MARIĆ: “Vlada Republike Srpske više nema izgovore za neispunjavanje zahtjeva 55000 zaposlenih”

    Narodna skupština Republike Srpske, na prijedlog Kluba poslanika Ujedinjene Srpske, usvojila zaključak kojim od Vlade RS traže da nastavi pregovore sa budžetskim sindikatima o vraćanju toplog obroka i regresa za zaposlene u javnom sektoru. Predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić, tvrdi da je usvojeni zaključak rezultat inicijative njegovog i ostalih budžetskih sindikata, koji su ga podržali, a ne na inicijativu Saveza sindikata Republike Srpske. O tom pitanju ali i mnogim drugim pitanjima vezanih za zaključak Narodne skupštine Republike Srpske, razgovarali smo sa predsjednikom Sindikata Uprave Republike Srpske, Božom Marićem.

    • Kako je došlo do usvajanja vašeg zaključka i zašto to nije bio prijedlog Vlade RS ako ste pregovarali?

    Nakon održane Skupštine Sindikata uprave Republike Srpske i inicijative Sindikata uprave Republike Srpske u vezi sa usklađivanjem zakona o platama za zaposlene u javnom sektoru i sistemskog Zakona o radu, prvi sastanak sa kolegom Šerbedžijom iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara obavili smo sa predsjednikom US dr Nenadom Stevandićem koji je javno dao podršku našoj iniciajtivi, jer bi ovakve izmjene zakonskih propisa za 55 000 zaposlenih u oblasti javnih službi, organa uprave, zdravstva, obrazovanja, nauke i kulture, MUP i oblasti pravosuđa došlo do povećanja primanja svih zaposlenih u istom nominalnom iznosu od čistačice do direktora.
    Nakon ovog sastanka u junu i julu usljedio je niz sastanaka sa devet poslaničkih klubova koji su nam pružili podršku u vezi sa našom inicijativom. (US, SNSD, SP, NPS, DNS, SDS, PDP, DEMOS i SPS). Ohrabreni neophodnom podrškom narodnih poslanika za izglasavanje ovakvih izmjena od Vlade RS smo zatražili da otpočnemo pregovore na ovu temu. Prvi sastanak sa premijerom usljedio je 24 septembra, kada smo premijeru predočili naše zahtjeve ali i način kako da obezbjedimo dodatna sredstva u budžetu i fondovima za predviđena povećanja. Naš prijedlog je da Republika Srpska treba da uvede najniže poreske osnovice za svaku granu djelatnosti kako bi se spriječile zloupotrebe sa najnižom platom i isplatom plata u kovertama, čime bi se smanjila siva zona u oblasti rada, a u budžetu i javnim fondovima obezbjedili bi neophodna dodatna sredstva koja iziskuju vraćanje prava na topli obrok i regres. Nakon našeg sastanka formirana je Interrresorna radna grupa od predstavnika sindikata i Vlade RS, koja je utvrdila tačan broj zaposlenih i iznos neophodnih sredstava u budžetu za isplatu toplog obroka i regresa za 55000 zaposlenih, a nakon toga našoj inicijativi su se pridružili i svi ostali budžetski i fondovski sindikati. Bez obzira na identične zahtjeve devet sindikata budžetskih i fondovskih korisnika, Vlada RS se oglušila na naše zahtjeve i izašla je sa svojim modelom povećanja 5% za primanja do 1000 KM i 3% preko 1000 KM pri tome pravdajući da nema dovoljno sredstava za ispunjenje naših zahtjeva, što je za Sindikat uprave Republike Srpske apsolutno neprihvatljivo ako uzmemo u obzir inflaciju i troškove života. Mi nismo imali drugog izbora osim da sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Samostalnim sindikatom u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, 13.12.2021.g poslaničkim klubovima uputimo zahtjev da u ime 55000 radnika usvoje Zaključak kojim će obavezati Vladu RS da izradi nove ili izmjene i dopune zakona o platama kojima će se posebno iskazati naknade za topli obrok i regres. Poslanički klub US prihvatio je naš zahtjev i u naše ime predložio taj Zaključak koji su podržali svi prisutni poslanici. Zaključak je usvojen sa 57 glasova ZA.

    • Vjerujete li da će Vlada RS ispoštovati zaključak?

    Vjerujem da Vlada RS više nema izgovora za neispunjavanje zahtjeva 55000 zaposlenih u javnom sektoru, naročito nakon što ju je na to obavezao najviši zakonodavni organ Republike Srpske. Ukoliko Vlada RS iskaže ozbiljnu namjeru da se obračuna sa sivom ekonomijom i isplatom plata u koverti zaposlenima u realnom sektoru, uvešće najnižu poresku osnovicu za svaku granu djelatnosti i zanimanje. Ispunjenjem ovog našeg zahtjeva došlo bi do povećanja plata u realnom sektoru na koje bi se plaćali porezi i doprinosi, što bi značilo i znatno više sredstava u budžetu i fondovima čime bi se stvorili preduslovi za ispunjenje naših zahtjeva. Procjene su da se jedan cijeli budžet kreće u sivoj zoni, što znači da Vlada RS treba da se odluči da li je u službi krupnog kapitala ili svojih radnika. Moramo da znamo da svaka isplata plata u koverti znači potkradanje države i svih fondova putem kojih se obezbjeđuje zdravtsvena zaštita, isplata penzija, isplata dječijih dodataka, isplata naknada usljed nezaposlenosti podsticaja privredi. Vlada RS ima dva izbora ili će igrati za raju ili za krupni kapital, što bi u doglednom vremenu značilo ozbiljan odliv radno sposobnog stanovništva iz Republike Srpske, tako da nemam dilemu da će doći do ispunjenja naših zahtjeva.

    • Kakav je položaj, a kakav stav radnika u državnoj upravi jer ih mnogi nazivaju uhljebima?

    Generalizacija ovog pitanja nije dobra zbog onih radnika koji svoj posao obavljaju čestito i odgovorno. Zbog pojedinaca koji šalju lošu sliku ne želim da komentarišem na taj način ovo pitanje, jer su takvi manjina. U velikoj većini su profesionalci koji svoj posao obavljaju odgovorno i pošteno, onima koji nanose štetu ugledu državne službe se trebamo zahvaliti na saradnji. Mi kao sindikat se zalažemo da državna služba treba da bude služba sposobnih a ne služba podobnih! Zbog toga tražimo da Vlada RS hitno objavi Registar svih zaposlenih koji platu primaju iz budžeta ili javnih sredstava i da konačno vidimo ko je sve u našim redovima. Naši ljudi i dalje žive u ubjeđenju da u javnom sektoru teče med i mlijeko i da su plate velike, a kada dođu u javni sektor shvate da to baš i nije tako. Primjer: primanje čistačice koja čisti Kabinet predsjednika Vlade RS, prema novim izmjenama i dopunama zakona o platama iznosi 580,00 KM. U tom iznosu je plata + topli obrok + 1/12 regresa, ukoliko to sve razdvojimo njena plata je 380 KM što je za 165 KM manje od najniže zagrantovane plate u Republici Srpskoj!

    • Može li se postići konsenzus svih sindikata po važnim radničkim pitanjima i koliko su sindikati razjedinjeni?

    Budžetski sindikati su pokazali jedinstvo okupljajući se jedinstveno oko zahtjeva za 55000 zaposlenih, bez obzira u kojoj sindikalnoj centrali oni djelovali i bez obzira na opstrukcije vječitih sujetnih sindikalnih lidera. Bojim se da su radnici u Republici Srpskoj predugo bili taoci sindikalnog Maršala koji poslednjih dvadeset i kusur godina razjedinjuje sindikate i uništava radnička prava pod sloganom “Radnicima nikad gore, meni nikad bolje”. Sama personifikacija sindikalnog pokreta u lik i djelo jedne osobe je pogubna i vjerujem da je taj period daleko iza nas. Pametnom čovjeku bi bilo dovoljno da pročita komentare na društvenim mrežama ili portalima nakon svoje izjave i da shvati šta mu radnici poručuju, ali očigledno da to neki nikada neće shvatiti jer su se poistovjetili sa sindikalnim pokretom. Na sindikalnom nebu imamo sve više novih i mladih lica koji su se oteli iz ruku sindikalnih metuzalema i siguran sam da za sindnikalni pokret u Srpskoj predstoje bolji dani, možda i nova sindikalna centrala ili ujedinjenje svih sindikata.

    • Kakva je poruka sindikata za Novu Godinu i Božić?

    Svim građanima želimo puno zdravlja i srećne predstojeće praznike, da ih u miru i slozi proslave sa svojim najbližima. Poruka Sindikata uprave Republike Srpske je da se za bolji položaj i status radnika moramo zajednički boriti, i da sindikat nije lider Sindikata več njegovo članstvo. Koliko budemo složni toliko ćemo i ostvariti naše zahtjeve.
    Previše najboljih sinova Republike Srpske je dalo život za Srpsku da bi mi danas mogli da živimo i radimo u njoj, zbog toga nikada ne smijemo dozvoliti da nas u miru političari otjeraju iz nje zbog siromaštva i niskih primanja.

    (Vrbas Media)

  • Rastu cijene u Evropi; U Njemačkoj količine gasa na minimumu, očekuju i isključenja struje

    Rastu cijene u Evropi; U Njemačkoj količine gasa na minimumu, očekuju i isključenja struje

    Cene energenata u Evropi nastavile su da rastu ove nedelje.

    To se dešava nakon što je Nemačka odložila sertifikaciju ruskog gasovoda Severni tok 2, koji bi mogao da obezbedi dodatne isporuke prirodnog gasa.

    Kapacitet skladišta prirodnog gasa u Nemačkoj pao je ispod 60 odsto prvi put u poslednjih nekoliko godina, izjavio je Sebastijan Bleške, izvršni direktor nemačkog udruženja operatera podzemnih skladišta gasa INES, prenosi “Raša tudej”.

    On je za list “Handelsblat” rekao da je kapacitet trenutno na oko 59 odsto, što je “istorijski nizak nivo” u poređenju sa prethodnim godinama, prenose Novosti.

    On je istakao da sa relativno malim rezervama treba postupati pažljivo, s obzirom da “prava zima tek dolazi”.

    “Ako je povlačenje gasa iz skladišta ostane na nivou na kom je sada, stopa popunjenosti će u februaru postati veoma niska.”

    Prema pisanju “Handelsblata”, nemačko nacionalno čvorište za trgovinu gasom raspisalo je poseban tender za kupovinu prirodnog gasa kako bi se sprečio nestanak struje u februaru, a prijave su otvorene do petka.

    Specijalni tender je tržišni mehanizam za obezbeđivanje snabdevanja gasom.

    Bleške je istakao da će, s obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, kupovina gasa biti izazov.

    Nemačka, inače, ima najveći kapacitet skladištenja prirodnog gasa u Evropskoj uniji. Evropska komisija je ranije predložila uspostavljanje mehanizma u kome bi zemlje EU mogle da vrše zajedničke dobrovoljne kupovine prirodnog gasa za punjenje podzemnih skladišta.

  • Velika pobjeda Ujedinjene Srpske; obezbjeđeno da se otvore razgovori o toplom obroku za 60000 radnika

    Narodna skupština Republike Srpske zaključkom je zadužila Vladu da nastavi pregovore sa sindikatima koji traže da zaposlenima u javnom sektoru bude vraćen topli obrok i regres.

    Zaključak je predložio Klub poslanika Ujedinjene Srpske na prijedlog budžetskih sindikata na čelu sa Sindikatom uprave RS.

    – Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu da nastavi pregovore sa predstavnicima granskih sindikata budžetskih i fondovskih korisnika o donošenju novih ili izmjena i dopuna važećih zakona o platama koje se odnose na zaposlene u osnovnim i srednjim školama, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, kulture, javnim i zdravstvenim ustanovama, institucijama pravosuđa, Ministarstva unutrašnjih poslova, upravi i javnim službama, kako bi radnici zaposleni u ovim oblastima ostvarili pravo na topli obrok i regres, odnosno da te naknade budu posebno iskazane kako je to regulisano Zakonom o radu Republike Srpske – glasi usvojeni zaključak.

    Predsjednik Sindikata uprave Srpske, Božo Marić, kaže da je ovo rezultat razgovora koje su ljetos vodili sa poslaničkim klubovima.

    Svi su klubovi podržali ovakav zaključak, a predložila ga je US jer smo sa njima prije sastanaka sa poslaničkim klubovima otvorili ovu temu. Oni su od početka na tom fonu i podržali su nas u tome – kaže Marić za Srpskainfo.

    Naglašava da je ovaj zaključak obavezujući za Vladu RS da nastavi pregovore sa budžetskim sindikatima i da pripremi izmjene i dopune ili novi zakon o platama u kome će jasno biti iskazana naknada za topli obrok i regres.

    Bitno je reći da smo u završnim razgovorima sa premijerom Radovanom Viškovićem od njega dobili obećanje da ćemo nakon prvog kvartala ponovo otvoriti to pitanje i zato nam je od izuzetne važnosti ovaj zaključak poslanika. Jer, oni nalažu Vladi RS da pripremi takva zakonska rješenja i uputi ih u Narodnu skupštinu. Radnici treba da budu uz nas, nakon prvog kvartala 2022. očekujemo da će Vlada RS poslije 13 godina konačno ispraviti nepravdu prema 55.000 zaposlenih koji nemaju pravo na topli obrok i regres – zaključuje Marić.

  • Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

    Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

    “To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

    On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

    “U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit”, ističe Vukić.

    U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

    Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

    “Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže”, rekao je Zolak za “Nezavisne novine”.

    Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način – što je lijek skuplji, marža je manja.

    “Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže”, rekla je Binakajeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

    “Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove”, tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

  • Može li Amazonov futuristički način plaćanja zaista da zaživi?

    Može li Amazonov futuristički način plaćanja zaista da zaživi?

    Amazon je ove godine pokrenuo novu uslugu – radi se o prvoj prodavnici gde se plaća pokretom ruke.

    Ova nova tehnologija je našla svoje mesto i u sektoru turizma, odnosno putovanja.

    Kompanija Hudson je prihvatila novu tehnologiju i postavila prvi takav sistem na svetu na aerodromu Dalas, gde putnici ne moraju da koriste gotovinu, karticu ili mobilno plaćanje, nego usluge plaćaju samo držanjem dlana iznad Amazon skenera.

    Za prvu upotrebu sistema neophodna je lična prijava, a korisnik nakon snimanja otiska dlana mora upisati svoje lične podatke kao i podatke sa kreditne kartice. Dlan se upotrebljava u sistemu jer se plaćanje obavlja bez fizičkog kontakta sa skenerom, za otisak prsta je to neophodno, a u eri pandemije bilo koji fizički kontakt nije preporučljiv, piše TU magazin.

    Veruje se da će i pored pandemije ovaj način plaćanja postati popularan, posebno jer je jednostavan i brz, na aerodromima i ostalim prometnim mestima je čak i poželjno da ne koristite novčanike ili kartice, a i ruke su vam na taj način slobodne.