VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Pandemija virusa korona nije zamrznula tržište nekretnina, koje je ove godine zabilježilo rast cijena i prometa, što se očekuje i u 2022, kada će mnogi kupovati stanove ne samo da bi živjeli u njima, već i da im posluže za iznajmljivanje ili preprodaju.

    Uagencijama za nekretnine širom Republike Srpske kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prometom, ističući da slično očekuju i u idućoj poslovnoj godini.

    Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” u Banjaluci Dragan Milanović ističe da ljudi sve više kupuju nekretnine, jer im to predstavlja jednu od najsigurnijih investicija.

    – Dobar pokazatelj je porez na nepokretnosti. Oni koji imaju jedan stan oslobođeni su plaćanja tog poreza, dok podaci Poreske uprave pokazuju da pet odsto ljudi plaća 80 odsto poreza na nepokretnosti, što znači da u vlasništvu imaju više nekretnina koje rentiraju ili posluju sa njima – navodi Milanović.

    Prema njegovim riječima, naše finansijsko tržište je nedovoljno razvijeno, pa se neko ko ima novac radije odlučuje da uloži u nekretnine, umjesto da pokreće sopstveni biznis koji sa sobom nosi i određene rizike.

    – Prodaja stanova ide u veoma ranoj fazi gradnje. To je zato što je velika potražnja, posebno za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih lako izdati ili preprodati po znatno višoj cijeni nego što su platili dok su bili u izgradnji – navodi Milanović, piše Glas Srpske.

    I u bijeljinskim agencijama za prometovanje nekretninama kažu da je najviše klijenata koji kupuju stanove da bi u njima živjeli, ali da je sve više i onih koji nakon kupovine odlučuju da ih daju pod kiriju.

    – Stanovi su uvijek više traženi, mada postoji veliko interesovanje i za kupovinu kuća. Prodaja nekretnina nije opala čak ni u vrijeme pandemije. Ko je imao novca prije nekoliko godina, ima i danas da kupi stan. Sa druge strane, mnogi se i kreditno zadužuju kako bi riješili stambeno pitanje – navode u bijeljinskim agencijama.

    Kako ističu, cijene stanova skočile su najviše zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali to i dalje ne sprečava kupce da se javljaju agencijama. Slična situacija očekuje se, kako kažu, i u idućoj godini.

    – Sve je više ljudi koji nekretnine kupuju uz pomoć agencija. Cijene kvadrata zavise od lokacije i da li je riječ o staroj ili novoj gradnji. Tako kvadrat u staroj gradnji košta od 900 do 1.500 maraka, ukoliko je riječ o renoviranom stanu, dok se cijene po kvadratu u novoj gradnji kreću od 1.900, pa i više od 2.000 maraka – navode u bijeljinskim agencijama.

    Ekonomista Marko Đogo kaže da je za privredu dobro kada raste obim građevinskih radova i cijene nekretnina.

    – Cijene nekretnina kod nas su desetak godina stagnirale i sada je zanimljivo da su u periodu kada je pandemija pogodila mnoga druga ekonomska kretanja nastavile ubrzano rasti. To je posebno zanimljivo jer se dešava u periodu kada su izražene emigracije, što znači da naši ljudi koji zarade novac u inostranstvu ovdje mahom kupuju stanove – navodi Đogo.

    On kaže da to može potvrditi i podatak da je kod nas svaka deseta marka od doznaka iz inostranstva, tako da ne bi čudilo da je značajan dio trenda rasta prodaje nekretnina u stvari posljedica migracija.

    – To može biti i jedan pozitivan plod emigracija, koje su ostavile razne negativne posljedice i zbog kojih smo izgubili veliki dio radne snage – dodao je Đogo.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.

  • Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najveća prosječna plata u novembru u Republici Srpskoj isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i to 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM.

    Tako je prosječna neto plata, nakon oporezivanja, isplaćena u novembru ove godine iznosila 1.030 KM i veća je za tri KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u oktobru.

    “Niske prosječne plate u novembru primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 828 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, u trgovini 799 KM, kao i u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva 764 KM”, saopštili su iz Sindikata.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosječna plata je pokriva sa 51,1 posto.

    “Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prijevoz, obrazovanje i kulturu”, navode iz Sindikata.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u novembru trošile za nabavku prehrane 780 KM, za stanovanje i komunalne usluge 591 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM.

    Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 156 KM, higijena i njega zdravlja 92 KM, prijevoz 200 KM, a obrazovanje i kultura 83 KM.

  • Prekinuta dugogodišnja praksa: Od 1. januara neće poskupjeti cigarete

    Prekinuta dugogodišnja praksa: Od 1. januara neće poskupjeti cigarete

    Iako su pušači u Bosni i Hercegovini navikli da svake godine izdvajaju više novca po kutiji cigareta, od 1. januara 2022. godine neće biti poskupljenja, potvrđeno je za Klix.ba.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) rečeno nam je da veliki proizvođači i distributeri cigareta nisu najavili povećanje maloprodajnih cijena cigareta.

    “Od 1. januara 2022. godine neće biti poskupljenja cigareta u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, ranije ove godine Upravni odbor UIO donio je Odluku o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2022. godinu, kojom je difinisano da će akciza na cigarete biti ista kao i u 2021. godini”, navedeno je.

    Inače, svi proizvođači i veliki distributeri cigareta uvijek moraju mjesec dana prije stupanja na snagu novih maloprodajnih cijena cigareta u BiH, o tome obavijestiti Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

    Proteklih godina, svakog januara, maloprodajne cijene cigareta u BiH su bile veće za 0,10 do 0,20 KM.

    Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosit će 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

    Tom odlukom iz novembra ove godine specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 posto minimalne akcize i iznosit će 133,20 KM po kilogramu.

  • Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    • Privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva ne prihvataju ponuđeno povećanje cijene električne energije i diskriminatorski odnos prema sektoru usluga u odnosu na ostale grane privrede, jedan je od zaključaka jučerašnje sjednice privrednih društava iz Udruženja trgovine i Udruženja turizma i ugostiteljstva, koji je održan u Privrednoj komori Republike Srpske.

    Naime, “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) najavila poskupljenja struje za privredu u Srpkoj, gdje će većina preduzeća plaćati 53 evra po megavat-času, dok bi velikim hotelima, ali i trgovinama cijena struje novim ugovorima trebalo da bude uduplana.

    Privrednici iz oblasti trgovine i ugostiteljstva traže da im struja bude 45 evra po megavat-času, umjesto ponuđenih 67 za trgovačke centre, odnosno 87 evra za velike hotele, kojima je, kako nezvanično saznajemo, “Elektroprivreda RS” naknadno ponudila cijenu od 72 evra.

    Iz Privredne komore RS kazali su da od “Elektroprivrede RS” zahtijevaju da hitno preispita donesene odluke i da se cijena električne energije za potrošače iz kategorije trgovine i ugostiteljstva koriguje na 45 evra po megavat-času.

    “Dostavljeni ugovori o potpunom snabdijevanju električnom energijom subjektima iz navedenih privrednih grana predviđaju povećanje cijene električne energije koje ide i preko 100 odsto, što u ionako složenim ekonomskim uslovima dodatno i ozbiljno ugrožava njihovo dalje poslovanje”, dodaju iz Komore.

    Ističu da se predloženim povećanjem direktno ugrožava i ispunjavanje svih drugih obaveza, sa velikom izvjesnošću potpunog i trajnog prekida poslovanja za mnoge subjekte, što ima dalekosežne posljedice po društvo u cjelini. “Ovakve nagle promjene cijena na više iznose potpuno su neprihvatljive i s aspekta planiranja poslova i plasmana proizvoda i usluga za narednu godinu”, pojasnili su iz Privredne komore RS.

    Kako hotelijeri kažu, novi ugovori su već na njihovim stolovima.

    Miloš Stanišić, menadžer etno-sela “Stanišić” iz Biljeljine, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da je skok cijene struje u pandemiji dodatni udar na hotelijerstvo.

    “Umjesto da podstiču ovu oblast da ostanemo da normalno poslujemo, ovo je samo mjera koja će dodatno otežati poslovanje”, kazao je on.

    Dodao je da je, što se tiče etno-sela, rast cijene struje za preko 50 odsto.

    “Nije ni tajna da mi na mjesečnom nivou plaćamo oko 35.000 KM za struju, a s ovim povećanjem to bi bili nemjerljivi gubici. Umjesto da sredstva usmjerimo na nova radna mjesta ili bar da očuvamo postojaće, mi ćemo morati da dajemo više novca za struju”, kazao je Stanišić.

    U banjalučkom hotelu “Courtyard by Marriott” kazali su da će novim ugovorom struja za njih da poskupi 111 odsto.

    “Ne vidim zašto na nas ne gledaju kao na ostali dio privrede kada plaćamo poreze, radnike i obaveze prema njima. Mi nismo banke niti neke visokoprofitne kategorije da nam se tolike obaveze nameće”, kaže Mišo Kuzmanović, vlasnik hotela, i ističe da je u Srpskoj svega 11 velikih hotela koji treba da plaćaju veći iznos za struju.

    “U njemu je nova cijena po megavat-času 87 evra, duplo viša nego ona koja je plaćana ranije”, kazao je Kuzmanović.

    I Mirjana Čomić, direktorica hotela “San” Laktaši, kazala je da je zdravstveni turizam u Srpkoj generalno izložen velikim izazovima zbog pandemije prvenstveno jer su njihovi gosti dominantno osobe starije životne dobi iz Slovenije i Hrvatske.

    “Povećanje cijene električne energije za 111 odsto neminovno vodi do povećanja cijena naših usluga, što dodatno ugrožava perspektivu u smislu bar djelimičnog oporavka, kako na inostranom, tako i na domaćem tržištu”, kazala je Čomićeva.

    Dodala je da smanjenje obima poslovanja uslovljava i smanjenje broja radnika, a u konačnici i potpuni i trajni prestanak poslovanja.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kaže za “Nezavisne novine” da ovo nije povoljan trenutak za povećanje cijene električne energije za privredu.

    “‘Eletroprivreda RS’ je javno preduzeće koje mora biti u funkciji razvoja privrede i društva u cjelini”, kazao je Ćorić, koji ističe da država treba energičnije tome da pristupi.

    “Država treba da bude glavni regulator kretanja cijena električene energije u privredi RS, a ne da se to prepusti željama i potrebama ‘Elektroprivrede RS’ ne ulazeći u suštinu da nešto mijenjuju u sopstvenim redovima”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, privrednici prihvataju da treba da dođe do rasta cijene elektirčne energije, ali na razumnim osnovama.

  • “Željeznice RS” ne mogu da nađu mašinovođe i otpravnike vozova

    “Željeznice RS” ne mogu da nađu mašinovođe i otpravnike vozova

    Svjetska banka odobrila je produženje roka za restruktuiranje “Željeznice RS” do kraja godine, a najveći problem će, po svemu sudeći, biti (ne)očekivano zapošljavanje kvalifikovane radne snage.

    kvalifikaciona struktura zaposlenih ne ide na ruku menadžmentu i vlasniku.

    Zato su ŽRS već treći put u ovoj godini raspisale interni poziv radnicima za dobrovoljni odlazak i sporazumni prestanak radnog odnosa.

    – To je naš interni poziv koji se odnosi na administrativne radnike. Javi se otprilike od 12 do 16 ljudi kada raspišemo poziv, a to su oni koji u međuvremenu nađu bolji posao, odlaze u inostranstvo i slično – objašnjava za Srpskainfo Aleksandra Simić, portparol ŽRS.

    Ističe da je uprava nudila i prekvalifikaciju radnika unutar ŽRS, ali da odziva – nema.

    U svakom slučaju, za nova zapošljavanja potrebna je saglasnost Vlade RS i Svjetske banke čijim kreditom se obavlja restruktuiranje ŽRS. I kada dobiju odobrenje, na tržištu rada je nemogoće naći kvalifikovanu radnu snagu za rad na prugama. To su mašinovođe, skretničari, otpravnici vozova…

    – Ključni problem su niske plate. Evo, ja sa 45 godina staža kao otpravnik vozova imam oko 940 KM sa toplim obrokom, i to sa 20 odsto stimulacije za koju smo se izborili jer su primanja izuzetno niska – kaže za Srpskainfo Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Banjaluka.

    Kaže da na birou nema potrebnih radnika za rad na željeznicama, a da niko iz administracije neće da se prekvalifikuje.

    U “Željeznicama RS” su na kraju septembra imali 2.064 radnika, dok je planski cilj da na kraju ove godine bude zaposleno 2.098 radnika.

    – Isplata posebne naknade za dobrovoljni odlazak je jedan od dva Programom utvrđena načina rješavanja viška radnika u ŽRS, koji za to ispune uslove, a koji može biti realizovan isključivo slobodnom voljom i ličnim prijavljivanjem radnika. Njihov status biće tretiran po pravilima za tehnološki višak radnika kojima slijede zakonske otpremnine – kažu u ŽRS.

    Organizaciono restrukturiranje sprovodi se kroz smanjenje broja zaposlenih, razdvajanje poslova infrastrukture i poslova operacija na tri odvojena zavisna preduzeća u okviru holdinga. Prema odluci Vlade Republike Srpske osniva se holding sa tri zavisna preduzeća – infrastruktura, prevoz roba i prevoz putnika.

    Troškovi implementacije su jednaki ukupnom zajmu od Svjetske banke koji iznosi 51,3 miliona evra, za realizaciju sve tri faze restrukturiranja. Opterećenje za budžet Republike Srpske je otplata duga po osnovu zaduženja kod Svjetske banke za finansiranje komponente 1 (izmirenje dugovanja prema radnicima i Poreskoj upravi), u iznosu od 42,7 miliona evra.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić ocijenio je da je u interesu Vlade RS, ŽRS i zaposlenih radnika to što će biti “uspostavljen bolji sistem od onoga koji danas postoji i da će u narednom periodu biti značajnije investicije u “Željeznice Republike Srpske”.

    On je naveo da su investicije u infrastrukturu i opremu “Željeznica Republike Srpske” nužne jer bez njih preduzeće neće moći da odgovori zahtjevima i potrebama tržišta, niti biti u funkciji kako to očekuje Vlada RS.

    On je naveo da sindikalne organizacije najviše zabrinjavaju određeni prijedlozi, sugestije i mišljenja konsultanta kako su pojedini procesi odrađeni u zemljama u regionu.

    – To nisu odluke koje smo mi donijeli, nego samo prijedlozi i mišljenja konsultanta. Mi pokušavamo da to prilagodimo uslovima u kojima mi živimo, kapacitetima koje mi imamo, stručnoj osposobljenosti naših radnika i infrastrukturi koju posjedujemo – poručio je Ćorić.

    Predsjednik Samostalnog sindikata za održavanje šinskih vozila, Goran Čamdžić, izrazio je bojazan da holding kao model organizovanja nije dobar za preduzeće, s obzirom na to da pojedini sektori, pogotovo radionice, koje po predlozima konsultanata trebaju da djeluju kao nezavisni profitni centri, nisu pripremljene za tržišnu utakmicu.

  • Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi

    Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi

    Može se očekivati da ćemo u vrijeme proljećne sjetve imati manjak, ali i visoku cijenu sjemena, kao i nestašicu svih ostalih inputa za sjetvu, saglasni su poljoprivrednici iz Srpske.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da je primjetno da su energenti znatno poskupjeli, prvenstveno mineralna đubriva, ali i da su oni upravo ti koji diktiraju proizvodnju.

    “Budući da je prošla godina bila jako nepovoljna za pojedine sjemenske kulture, sjemenskog materijala neće biti dovoljno. Na našem tržištu najviše sjemena prisutno je iz zemalja EU, a koje će oni naredne godine da plasiraju na ono tržište koje im bude primamljivije po cijenama”, kazao je Marinković i dodao da će po toj računici domaće tržište ostati bez značajnih količina sjemena.

    Dodaje da će upravo ti proizvođači određene količine ostavljati za sebe i za svoje potrebe, odnosno za potrebe svojih poljoprivednih proizvođača.

    “Tako da se apsolutno može očekivati da ćemo imati nestašicu sjemena i da će ono biti jako skupo, takođe da ćemo imati jako skupu proljećnu sjetvu, ali i da ćemo imati neizvjesnu prihranu pšenice, s obzirom na nedostatak azotnih đubriva i na njihovu izrazito visoku cijenu”, kazao je Marinković.

    Prema njegovim riječima, opravdan je strah naših, domaćih distributera, ali i poljoprivrednih apoteka oko količina koje će moći da nabave, a najveći strah, kako kaže, opet imaju sami poljoprivredni proizvođači.

    Kako je rekao, ratari će biti prinuđeni da siju hibride koji neće biti visoke rodnosti, te se, kada bude vrijeme žetve određenih kultura, mogu očekivati izrazito niski prinosi i na kraju totalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

    “A sve to za sobom povlači negativne trendove u svakom smislu. Prvenstveno će doći do skuplje stočne hrane, ali seljaci neće imati šta da prodaju, tako da ćemo opet imati situaciju da će poljoprivrednici imati najmanje koristi od svega toga, dok će najveću korist ostvariti uvoznici i određene druge strukture koje najmanje zaslužuju da imaju najveću korist od cijene poljoprivrednih proizvoda”, kazao je Marinković.

    S naglim skokom cijena repromaterijala i sadnog materijala, ali i s manjom ponudom poljoprivrednici će vjerovatno dočekati proljećnu sjetvu, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

    “Cijene ulaznih inputa će diktirati broj registrovanih poljoprivrednika i zasijanih površina na proljeće”, kaže Bakajlić. Ističe da se poljoprivrednici samo mogu nadati dobrim vremenskim prilikama.

    “Trenutna situacija i određeni trendovi poskupljenja u kombinaciji sa sve više nepredvidivim vremenskim prilikama iznad glava poljoprivrednika ostavljaju veliki upitnik šta to donosi nova poljoprivredna sezona”, zaključio je Bakajlić.

    Iako do proljećne sjetve ima još nekoliko mjeseci, iz poljoprivrednih apoteka ističu da zbog visokih cijena, ali i smanjene ponude, ne mogu da nabavljaju veće količine.

    Iz jedne poljoprivedne apoteke u Banjaluci istakli su da se već polako pripremaju za proljećnu sjetvu, ali kako kažu, sve naručne količine su im prepolovljene upravo zbog manjka sjetvenog materijala na tržištu.

    Iz poljoprivredne apoteke “Poljo net” iz Prijedora ističu da se ne usuđuju da nabavljaju velike količine ni mineralnog đubriva, ali ni sjemena, upravo zbog visokih cijena.

  • Trivić poručuje: Mora se zaustaviti zapošljavanje u javnom sektoru

    Trivić poručuje: Mora se zaustaviti zapošljavanje u javnom sektoru

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, rekao je da imamo ozbiljne nejasnoće u vezi toga šta će se u budućnosti dešavati kao posljedica pandemija virusa korona, ali da je evidentno da izvoz i dalje raste, što je za našu privredu posebno bitno.

    On je rekao da svi prihodi rastu, plate rastu i da možemo reći da je 2021. godina uspješna, međutim, svi izazovi će i dalje uticati i ne postoji niko ko može da kaže šta će se dešavati iduće godine.

    Govoreći o inflaciji i rasti cijene energenata, Trivić je rekao da BiH ne može ništa posebno uraditi po tom pitanju.

    – Ono što je nejasno je da li je ovo inflacija izazvana zbog nekih špekulacija je došlo do nekih poremećaja. Nema nikakve posebne povećane potrošnje što bi moglo izazvati takve efekte tako da je pretpostavka da na nekom svjetskom nivou se dešavaju produkovani poremećaji koji će proizvesti posljedice, pitanje je koliko će to trajati. Najvažnije za poslodavce je da prate trenutno stanje, da se pripremaju da ovo može duže trajati i da u skladu s tim koriguju i cijene i plate i sve ono što ima veze s tim – rekao je Trivić gostujući u Centralnim vijestima ATV-a.

    On kaže da danas imamo koliko-tolikom stabilne cijene nafte, pa čak i pad cijene, dok s druge strane imamo enormni skok cijene gasa, struje isto tako. Dodaje da je evidentno da su cijene energenata otišle gore za 30,40 odsto, a sadašnje cijene će proizvesti još veće prosječno poskupljenje u odnosu na prošlu godinu.

    Kada je u pitanju poskupljenje struje za privrednike, Trivić kaže da se još vode razgovore sa „Elektroprivredom“ da se izvrše korekcije cijena i da svi poslodavci imaju iste cijene električne energije.

    – ‘Elektroprivreda’ je izdvojila neke kategorije, kao što su rudarstvo, ugostiteljstvo, trgovina koje imaju značajno veće cijene, i mislim da ćemo postići dogovor sa ‘Elektroprivredom’ da se cijene bar za te kategorije vrate na nešto niže nivoe zato što bi to bio prevelik udar na njih – istakao je Trivić.

    Što se tiče plata, Trivić je rekao da one moraju rasti, što zbog infalcije što zbog odlaska ljudi i dodaje da je dobor što je Vlada Republike Srpske kroz set zakona pomogla i privredu.

    – S druge strane, evidentno je da su plate u privredi, zanatstvo i srednja stručna sprema, već prerasle plate u javnom sketoru tako da postoji potreba za rast plata u ovom sektoru. Ono što je problem javnog sektora je da ima od 30 do 50 odsto vipka radnika i mislim da je krajnje vrijeme da država donese neku odluku po tom pitanju, da zaustavi zapošljavanje jer će vrlo brzo privatni sektor doći u situaciju da mora uvoziti radnu snagu, a mislim da je bolje da na neki način organizujemo prelazak radne snage iz javnog sektora u privatnu – smatra Trivić.

  • Zbog reverznog režima transporta gasa za Zapadnu Evropu cijene na rekordnom nivou

    Zbog reverznog režima transporta gasa za Zapadnu Evropu cijene na rekordnom nivou

    Gasovod “Yamal-Evropa”, koji služi za transportovanje ruskog gasa u Zapadnu Evropu, već peti dan funkcioniše u reverznom režimu, što znači da se gas šalje iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog gasnog operatora.

    Cijene gasa u Evropi skočile su na rekordan nivo ove sedmice, nakon što je obrnut smjer toka gasa u “Jamalu”.

    Rusija je saopštila da reverzni tok gasa nije politički potez, ali se dešava u vrijeme povećanih tenzija između Moskve i Zapada povodom Ukrajine.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prije dva dana da se obrnuto transportovanje gasa dešava jer nema narudžbi od kupaca.

    Putin je jučer rekao da je Poljska isključila Rusiju iz regulisanja rada ovog gasovoda.

    Prema jutrošnjim podacima, na njemačko-poljskoj granici gas se kreće na istok, u Poljsku, u količini koja je na sat ekvivalentna energiji od 1,1 miliona kilovat časova. Ovakav nivo toka očekuje se tokom čitavog dana.

    Ruski “Gasprom” za danas nije rezervisao tranzitne kapacitete za izvoz preko gasovoda “Yamal-Evropa”, navodi se u podacima sa berze energenata.

  • Šta sve inspektori u Srpskoj ne mogu da vide na računu

    Šta sve inspektori u Srpskoj ne mogu da vide na računu

    Sve dok poreski obveznici budu mogli da biraju šta će i kada prijaviti od svog prometa, sivom tržištu se neće stati u kraj. Kad se tome doda i mogućnost da umjesto pravog fiskalnog računa dobijete papirić koji samo liči na pravi i koji je kroz mehanizme postojećeg sistema praktično nemoguće iskontrolisati, jasno je da se nešto mora mijenjati, kažu u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    Šta vam vrijedi maksimalan inspekcijski nadzor, kad kontrolišete sistem zasnovan na tehnologijama starijim od dvije decenije.

    U praksi to znači da postojeći sistem koji podatke sa fiskalnih kasa jednom dnevno šalje Poreskoj, nema opcije za napredna pretraživanja, filtriranje i analizu koja bi ukazala na moguću „prevaru“ i nelogičnosti.

    – Sa postojećim sistemom nije moguće vršiti kontrole na radnom mjestu inspektora, što prouzrokuje da inspektori neefikasno provode vrijeme na terenu. Podatke nije moguće kvalitetno obraditi i analizirati, jer ne stižu blagovremeno i često se radi sa zakašnjelim podacima. Sistem je, jednostavno, zastario i ne može da odgovori potrebama Poreske uprave kako bi na kvalitetan način vršila kontrolu, što umanjuje fiskalnu disciplinu, a samim tim i prihode – objašnjavaju u Poreskoj upravi.
    Poreska uprava Srpske
    Jedna od „rupa“ postojećeg sistema je i vještačenje fiskalnih kasa izuzetih od obveznika, najčešće zbog sumnje u njihovu usklađenost sa propisima.

    Taj posao bi, po zakonu, trebalo da bude povjeren ovlašćenoj laboratoriji, upravo zbog sumnje da su neki poreski obveznici pronašli način kako da izdaju fiktivne račune koji izgledaju kao pravi i ne ulaze u dnevne izvještaje o prometu.

    – Isto tako, primijetili smo da poreski obveznici koriste defiskalizovane certifikovane fiskalne uređaje sa kojih se izdaju računi koji potpuno odgovaraju propisanom izgledu fiskalnog računa (osim JIB-a obveznika kojeg prosječan kupac ne primjećuje), ali se tako ostvareni promet ne dostavlja na naš server, jer je sistem defiskalizovan. I to je jedan od snažnih motiva da se pređe na sistem koji po svojoj postavci onemogućava takav način rada u redovnom režimu – kažu poreznici.

    Upravo zato se uzdaju u novi sistem zasnovan na blokčejn tehnologiji i računima sa QR kodom koje je praktično nemoguće falsifikovati.

    – Kod takvih računa, osim vizuelno sadržanih elemenata, postoji i element digitalne autentičnosti koji je lako provjerljiv skeniranjem QR koda. Sa druge strane, u okviru novog sistema fiskalizacije, cjelokupan promet koji se registruje u prodaji biće momentalno zabilježen. Rješenje postoji i u slučaju prekida internet konekcije – ukoliko je poreski obveznik izdao 100 računa, a promet nije prijavio putem internet veze, dovoljno je da se skenira QR kod od tri računa kako bi se uz pomoć blokčejn tehnologije izgradile kompletne informacije o svim izdatim računima sa pojedinačnim iznosima i pripadajućim porezima – kažu poreznici i napominju da će na takvim računima biti vidljivi i artikli.

    Novi sistem bi, objašnjavaju, trebalo da omogući izdavanje računa krajnjem kupcu kao i izdavanje fakture poslovnom licu.

    Na taj način će biti moguće praćenje cjelokupne robe i usluga svih privrednih subjekata, što znači i efikasniji inspekcijski nadzor.


    – Roba će biti praćena od ulaza u veleprodaju, preko skladišta do prodaje krajnjem kupcu i poreski inspektori će veoma jednostavno moći da saznaju ispravne količine u prodaji. Novi sistem za upravljanje fiskalizacijom treba da bude više od sistema za izdavanje autentičnog računa, praćenja robe i usluga i nadgledanja poreskih obveznika. Njime Vlada želi da iskoristi puni potencijal pri korišćenju naprednih tehnologija i stavi ga na raspolaganje svim institucijama u Srpskoj – naglašavaju u Poreskoj upravi.

    Početkom decembra, Vlada je usvojila Prijedlog zakona o fiskalizaciji kojim se u tehničkom smislu mijenja kompletan sistem dosadašnje fiskalizacije, a kako je obećano, biće uveden o trošku države.