VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Novi rast cijena nafte, tržište u strahu zbog nemira u Kazahstanu

    Novi rast cijena nafte, tržište u strahu zbog nemira u Kazahstanu

    Na svjetskim tržištima su u prvoj sedmici 2022. godine cijene nafte porasle više od 5 posto zbog nemira u Kazahstanu i poremećaja u proizvodnji u Libiji, pa su vijesti o širenju omikrona bile u drugom planu.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice za 5,2 posto, na 81,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 5,1 posto, na 78,90 dolara.

    Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvoj sedmici nove godine cijene nafte dodatno su znatno porasle, što je, među ostalim, posljedica nemira u Kazahstanu, članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

    Protesti su počeli u naftom bogatim regijama na zapadu Kazahstana, nakon što su početkom nove godine u toj zemlji znatno porasle cijene goriva.

    Proizvodnja nafte na glavnom kazahstanskom polju Tengizu smanjena je tokom sedmice, nakon što su neki podizvođači prekinuli željezničke linije u znak podrške protestima širom zemlje.

    Nemiri u toj srednjoazijskoj zemlji zaoštrili su problem slabije ponude OPEC-a i njegovih saveznika, koji ne uspijevaju pratiti rast potražnje.

    “Skok cijena nafte uglavnom odražava nervozu tržišta zbog eskalacije nemira u Kazahstanu i kontinuiranog pogoršanja političke situacije u Libiji, što blokira proizvodnju nafte”, rekla je Louise Dickson iz Rystad Energyja, prenosi Reuters.

    Proizvodnja u Libiji pala je, među ostalim, i zbog radova na održavanju cjevovoda, na 729 hiljada barela dnevno, u usporedbi s najvišom prošlogodišnjom proizvodnjom od 1,3 miliona barela dnevno.

    Zbog toga je ubrzano širenje omikrona palo u drugi plan premda sve veći broj zemalja uvodi nove restriktivne mjere. Ipak, zabrinutost za potražnju smanjena je zbog tvrdnji da nova varijanta koronavirusa izaziva blaže simptome od dosadašnjih.

  • Cijene u Njemačkoj eksplodirale

    Cijene u Njemačkoj eksplodirale

    Energija u Njemačkoj je 2021. poskupila kao nikada do sada.

    A cijene i dalje rastu.

    Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije usledila je velika potražnja za energentima.

    Cijene struje, gasa i lož-ulja u Nemačkoj bukvalno su eksplodirale. U roku od nekoliko meseci umnogostručila se veleprodajna cena gasa popevši se na istorijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta gasa u zemljama koji su potrošači ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode gas. Tu su i skupi emisioni sertifikati, piše DW.

    Nemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza meri cene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cene od početka 2021. utrostručile. A na kratkoročnom tržištu gasa tokom godine su se cene zemnog gasa više nego usedmostručile. Megavat-sat trenutno košta 150 evra. A dugogodišnji prosek cene je bio između 10 i 25 evra.

    Gas tokom godine poskupeo 50 odsto

    Verivoks tvrdi da su troškovi jednog prosečnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovat-sati godišnje u 2021. bili prosečno 1704 evra. A početkom godine iznosili su 1.162 evra. To je rast cene od 47 odsto. „U 2022. će početi da deluju faktori koji dodatno povećavaju cene“, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

    Osim veleprodajnih cena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 evra po toni. Štork kaže da to sve snabdevače gasom prisiljava da povećaju cene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoksa 515 od 700 firmi koje se bave snabdevanjem gasom najavile su da će u februaru povećati cene u proseku za 23,1 odsto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 evra.

    Lož-ulje skuplje 41 odsto

    Slično su se razvijale cene u slučaju lož-ulja. Sto litara je pre godinu dana koštalo prosečno 49 evra neto. U decembru je cena bila 69 evra – to je plus od 41 odsto. „Cena lož-ulja u suštini prati razvoj međunarodne cene nafte. Početkom pandemije ona je pala na istorijski minimum. Trenutno su cene lož-ulja veće nego pre krize“, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

    Cene električne energije porasle 18 odsto

    Prosečna cena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 odsto. Prosečno domaćinstvo sa godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat-sati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 evra, a u decembru je cena bila 1.386 evra. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 evra godišnje.

    Verivoks konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cena električne energije za potrošače pet puta je obarala istorijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cenom od 325 evra. Do sada se višegodišnji prosek cene kretao između 35 i 55 evra.

    Na početku nove godine, namet na kilovat-sat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 cenata. To bi prosečno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 evra. Ali u isto vreme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cele zemlje za oko četiri odsto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdevača električnom energijom najavili su porast cena za februar 2022. prosečno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 evra više.

    Porezi i nameti takođe utiču na cijene

    Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cena u Nemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod gasa je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 odsto ugrađeni u cenu. A u lož-ulju je to 59 odsto.

    Jeftini snabdevači zaustavljaju isporuku

    Snabdevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

    Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju da dobijaju energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primer, kelnski veliki energetski koncern „Rajnenerdži“ od početka godine nudi struju za nove mušterije po ceni od 72,8 centi po kilovat-satu umesto 30,76 centi. Ovi veliki snabdevači retko dozvoljavaju da se promeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 odsto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

    Veće cijene i za industriju

    Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list „Handelsblat“, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

    U listu „Handelsblat“ navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Severne Rajne – Vestfalije: “Rast cena je bio već u trećem kvartalu tako drastičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju”.

    Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi da ostane anoniman, ima godišnji promet od dve milijarde evra, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali i propustili smo pravi trenutak”. Njegovo preduzeće će sledeće godine samo u Nemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona evra za struju i gas. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona evra. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cena, sve glasnije zahtevaju državnu pomoć.

  • RS dobija važan registar: Vjetar u leđa dijaspori da ulaže u rodnu grudu

    RS dobija važan registar: Vjetar u leđa dijaspori da ulaže u rodnu grudu

    I Srpska će dobiti registar dijaspore, što je, po riječima demografa, jako koristan potez i otvara mogućnost dodatnih ulaganja iseljenika u rodni kraj.

    Dvadesetogodišnji Andrej Krupljanin, medicinski tehničar u Bazelu u Švajcarskoj, koji je rođen u Banjaluci, ističe da je i te kako zainteresovan da ulaže u svoj zavičaj.

    “Naravno, cilj mi je da se ovdje dodatno školujem, da se usavršavam i izgradim karijeru koja bi mi uvećala prihode. Svakako da sam zainteresovan da dio novca koji ovdje zaradim uložim u neku nekretninu ili slično u Republici Srpskoj”, ističe Krupljanin u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Primjera kao što je Andrejev, prema riječima demografa, biće još, ako se mogućnosti registra dijaspore iskoriste na adekvatan način. Štaviše, stručnjaci ističu da bi to moglo doprinijeti i povratku građana Srpske koji su nedavno otišli u inostranstvo, dok je one, koji su otišli davno, teže vratiti. Demografi, naime, kažu da Srpska treba otvoriti put za investicije dijaspore u RS, uz određene benefite, kako bi iseljenici, primjera radi, zapošljavali najmanje pet ljudi, a vremenom će se, uvjeravaju, određen broj njih i vraćati.

    “To je izuzetno dobar potez. Jako je bitan ako ćemo ići dalje u saradnju sa dijasporom, a prije svega mislim na investicije. Kada im se otvori sigurnost za investiranje, oni će se i vraćati. To je recept koji se u nekim zemljama u svijetu pokazao kao odličan”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Stevo Pašalić.

    Za prvi period, da bi se takve investicije izvana privukle, potrebno je uvesti neke povlastice kao što je, recimo, oslobađanje od poreza na dobit.

    “Ja ću vam navesti primjer Bijeljine, a vjerovatno je slična situacija i u Banjaluci. Najveći broj stanova kupili su naši ljudi iz dijaspore. Znači, oni hoće da ulažu novac ovdje. Ali takav registar je izuzetno koristan i za investicije kao što je proizvodnja i slično”, naveo je Pašalić.

    I Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, kaže da je saradnja sa dijasporom od velikog značaja za institucije RS.

    “Činjenica je da značajan broj naših građana živi u dijaspori, ali i da želi da održi veze sa Republikom Srpskom zbog porodičnih, prijateljskih, ali i poslovnih razloga. Naša namjera je da saradnju podignemo na viši nivo, uredimo odgovarajućim dokumentima i stvorimo uslove da ostvarimo nekoliko ciljeva i prioriteta koji su postavljeni našim strateškim dokumentima”, kaže Klokić za “Nezavisne novine”. Kako ističe, prije nekoliko dana Vlada Srpske usvojila je i Akcioni plan, kojim će se konkretizovati prioriteti iz Strateškog plana za saradnju sa dijasporom Srpske.

    “Takođe, želim da istaknem da je Uredba za uspostavljanje i vođenje registra dijaspore upućena u proceduru za usvajanje. To je neophodni korak kako bismo mogli da evidentiramo našu dijasporu i na osnovu toga da planiramo adekvatnu saradnju”, rekao je Klokić. Na taj način, istakao je, Srpska će dobiti preciznije podatke o broju iseljenika, strukturi i kvalifikacijama pripadnika dijaspore.

    “S ovim informacijama moći ćemo da adekvatnije planiramo aktivnosti, kao i da uključimo određene pojedince, udruženja i organizacije u njihovo sprovođenje. Namjera nam je da kreiramo mrežu koja je aktivna, a podstaknuće komunikaciju, razmjenu znanja i iskustava između dijaspore. Naglašavam da je saradnja obostrana, što znači da će i dijaspora moći da predlaže odgovarajuće aktivnosti”, naveo je Klokić.

    Podsjetimo, nedavno je i ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio da je plan Ministarstva da se sačini registar dijaspore, odnosno pokuša da se na neformalan način popišu i okupe Srbi u rasijanju.

    Upis već počeo
    Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, pozvao je građane u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu www.dijasporars.com i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u registar. “Uskoro će biti organizovana i šira promotivna kampanja u saradnji sa našim predstavništvima u inostranstvu kako bismo upoznali što veći broj građana s ovom inicijativom i podstakli ih da se upišu u ovaj registar”, naveo je Klokić.

  • Evo koje namirnice bi mogle drastično poskupiti ove godine

    Evo koje namirnice bi mogle drastično poskupiti ove godine

    Sve od kafe do senfa trebalo bi ove godine poskupiti, piše Wall Street Journal. Mnogi proizvođači hrane govore kako će povećati cijene u 2022. godini, a to znači da će ljudi u trgovinama više plaćati za namirnice.

    “Ne postoji ništa što je imuno na rast cijena”, rekao je Tony Sarsam iz firme SpartanNash Co. koja se bavi prodajom i distribucijom prehrambenih proizvoda. Dodao je i kako su mliječni proizvodi, te kruh i sokovi među namirnicama koje će poskupiti.

    Procjenjuje se da će cijene namirnica u prvoj polovici 2022. godine narasti za 5%. Iz poznate firme Mondelez International, koja stoji iza mnogih slatkiša, rekli su kako će podići cijene keksa, slatkiša i ostalih proizvoda i to za između 6% i 7%.

    Iz Heinza, pak, kažu da će cijena nekih njihovih proizvoda rasti i do 20%.

    Wall Street Journal piše i kako će rast cijena u 2022. godini varirati od 2% do 20%. Poskupiće i povrće poput krompira i celera, te namirnice poput vina, piva i ostalog alkohola, posebno ako se radi o onim uvoznim.

    Takođe, očekuje se da će poskupiti, na pirmjer, majoneza i smrznuta gotova jela.

  • Rast inflacije u BiH najveći od 1997. godine

    Rast inflacije u BiH najveći od 1997. godine

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 odsto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, privrednicima će donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a dovešće i do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

    Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za “Nezavisne novine” govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom uticaju kako na privredu, tako i na građane.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u evrozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine takođe porasla na pet odsto.

    “Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u evrozoni, ali da je kod nas pet odsto, a tamo i dalje na dva odsto, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest”, rekao je Đogo.

    Dodao je da se postavlja pitanje da li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regiona svijeta ovime pogoršava.

    “Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost”, kazao je Đogo, dodajući da je srećna okolnost što se više od 70 odsto trgovine između BiH odvija sa zemljama Evropske unije.

    “To su zemlje koje su svoje valute takođe vezale za evro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. privreda uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekat na izvoz”, naveo je Đogo za “Nezavisne”. Dodao je da, ako se ipak desi da bh. proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjiće se i količina izvoza.

    Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje da li realna zarada bh. građana raste ili opada.

    “Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plata. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti da li je potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plata raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekat. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata”, zaključio je Đogo.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić za “Nezavisne novine” je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

    “To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotiviše privredne aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti”, kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja. “Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugočnih kamatnih stopa”, rekao je Čavalić.

    Istakao je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

    Na pitanje da li u narednom periodu možemo da očekujemo dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

    “Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tokom cijele godine”, rekao je Čavalić.

    Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

    “Svaka inflacija preko tri odsto pravi probleme, jer onda privrednici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija”, kazao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Naveo je da privrednici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.

  • Milijarderi kupuju kriptovalute “čisto za slučaj da klasični novac ode do đavola”

    Milijarderi kupuju kriptovalute “čisto za slučaj da klasični novac ode do đavola”

    Donedavno su ih upoređivali s “džihadističkim pohodom na dolar”, plaćali oglase o njihovoj opasnosti, a sada okreću ploču…

    Tomas Peterfi je 2017. platio oglas preko cele stranice u Vol Strit žurnalu upozoravajući na opasnosti koje kriptovalute predstavljaju za tržišta kapitala.

    Ovih dana, mađarski milijarder dobro je upućen u kriptogovor, prenosi Tportal. Peterfi, “vredan” 25 milijardi dolara, rekao je da je mudro imati dva do tri posto bogatstva u kriptovalutama, čisto za slučaj da “normalne” valute odu k vragu, piše Blumberg, a prenosi net.hr.

    “Moguće je i da propadnu i da odu u nebo”

    I sam poseduje neke, dok je njegova kompanija Interactive Brokers Group Inc. nedavno ponudila kupcima mogućnost trgovanja bitkoinima, itirijumom, lajtkoinom i bitkoin kešom, nakon što su otkrili da se njihovim klijentima žuri da se uključe u akciju.

    Peterfi (77) je rekao da će Interactive Brokers iz Grinviča u Konektikatu ponuditi mogućnost trgovine s još pet do 10 kriptovaluta počevši od ovog meseca.

    “Moguće je da bi kriptovalute mogle ostvariti izvanredne prinose – čak i ako važi i potpuno suprotno”, rekao je Peterfi. “Mislim da može (vrednost) pasti na nulu, a mislim da može ići na milion dolara”, rekao je u intervjuu. “Nemam pojma.”

    Okretanje ploče

    Njegov pristup naglašava promenu stava prema kriptovaluti od strane ulagača koji su nekad prezirali ili su bili oprezni prema digitalnim tokenima, ali su shvatili, naročito 2021, da ne mogu sebi da priušte rizik da propuste velike dobitke.

    Čak i dok su se cene divlje ljuljale, veliki i mali ulagači su zaronili u bitkoin i itirijum, kao i na nezamenljive tokene i niz drugih kriptovaluta.

    Rej Dalio je nedavno otkrio da u svom portfelju drži barem nešto bitkoina i itirijuma samo nekoliko meseci nakon što je dovelo u pitanje korisnost kriptovaluta kao načina čuvanja bogatstva. Osnivač Bridgewater Associatesa gleda na ulaganja kao na alternativni novac u svetu u kojem je “gotovina smeće”, a inflacija narušava kupovnu moć.

    Pol Tjudor Džons otkrio je da je investirao u kriptovalute kao zaštitu od inflacije, a gotovo polovina porodičnih kancelarija s kojima posluje Goldman Sachs Group Inc. bila je zainteresovana za dodavanje digitalnih valuta u svoje portfelje, prema nedavnom istraživanju banaka.

    Sve jači prodor u “mejnstrim” finansije

    Kriptovalute se sve više prodiru u mainstream financije, iako s podeljenim uspehom.

    ProShares je pokrenuo prvi američki bitkoin fjučers ETF, koji je privukao više od milijardu dolara u dva dana, pre nego što su prilivi raspršeni i cena pala od njegovog debija u oktobru. Kriptoentuzijasti se još uvek se nadaju da će američki regulatori odobriti ETF koji zapravo drži bitkoin 2022. godine.

    Što je još bolje, Coinbase Global Inc. je izašao na berzu i sada ima tržišnu vrednost od 54 milijarde dolara. Njegov osnivač, Brajan Armstrong, “težak” je 9,7 milijardi dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera.

    Toliko se novca pumpa da će teško pasti

    Majkl Novograc, koji vodi Galaxy Digital, rekao je prošlog meseca da bi cene mogle kratkoročno pasti. Bilo je puno “pene” na tržištima 2021, rekao je Novograc za Blumberg, dok su se maloprodajni ulagači gomilali u NFT-ove i sledili neobična kriptoulaganja. Digitalni “prorok” sa sjedištem u Njujorku takođe je predvideo da bitkoin neće pasti ispod 42.000 dolara. Godinu je zaključio na oko 46.300 dolara.

    “Toliko novca se sliva u ovaj prostor da ne bi imalo smisla da cene kriptovaluta budu puno ispod toga”, rekao je Novograc.

    Džesi Pauel, glavni izvršni direktor kriptoberze Kraken, priznaje da bi cene mogle pasti, ali je na Blumberg TV-u 14. decembra rekao da je svaki pomak ispod 40.000 dolara “prilika za kupovinu”. Brzo priznaje da nije uvek u pravu. U avgustu je predvideo da će cene dostići 100.000 dolara po novčiću 2021. godine.

    Pragmatizam pre svega

    Još uvek ima dosta skepticizma s Vol Strita i od strane i ultrabogatih, ali i pragmatizma.

    Ken Grifin iz Citadele nedavno je opisao pomamu za prihvatanjem kriptovaluta kao “džihadistički pohod” na američki dolar. Ali Griffin je rekao da bi i njegova firma trgovala kriptovalutama ako bi bilo više propisa.

    Džejmi Dimon iz JPMorgan Chase & Co. nazvao je bitkoin “bezvrednim” u oktobar, ali to se dogodilo čak i kada je bankarski div sa sedištem u Njujorku sve više zapošljavao kako bi pomogao svojim klijentima u trgovini digitalnim valutama.

  • Potražnja na visokom nivou: Nafta skuplja uoči sastanka proizvođača

    Potražnja na visokom nivou: Nafta skuplja uoči sastanka proizvođača

    Cijena nafte porasla je danas u očekivanju investitora da će proizvođači ovog energenta odlučiti da nastave sa povećanjem isporuka, što je znak da je potražnja na visokom nivou uprkos širenju omikron varijante virusa korona.

    Barel brent nafte skuplji je za 43 centa i sada košta 79,41 dolar, a barel sirove nafte u SAD prodaje se za 76,41 dolara nakon poskupljenja za 33 centa.

    – Glavni pokretač globalnih cijena u ovom trenutku je regulisanje isporuka na tržištu sa strane grupe OPEK plus, dok postoje i prekidi snabdijevanja iz Libije i Ekvadora – izjavila je Vijendra Čauhan, analitičar iz kompanije “Enerdži aspekts”.

    Ona je ocijenila da je efekat bojazni za potražnju usljed širenja omikrona i planiranog korištenja strateških rezervi nafte manji nego što se očekivalo.

    OPEK, Rusija i ostali izvoznici nafte sastaće se danas, a tri izvora iz ove grupe zemalja rekla su da se očekuje odluka o nastavku povećanja dnevnog izvoza u februaru za 400.000 barela na dan, kao što se radilo u svakom mjesecu od avgusta.

  • BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    BiH ne smije da propusti voz za “Otvoreni Balkan”

    Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija su od Nove godine počele s primjenom prvih mjera u sklopu inicijative “Otvoreni Balkan”, što znači kraća zadržavanja na granicama i slobodniji protok određene robe.

    Prva od mjera koja je stupila na snagu uključuje slobodniji protok poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a znači da će ove tri države međusobno priznavati sertifikate, zbog čega će graničari na graničnim prelazima uglavnom propuštati robu nakon pregleda osnovne dokumentacije.

    Većina privrednika i analitičara slaže se da ovo znači prvi korak ka ekonomskoj integraciji regiona uz svestranu korist za cijeli region, iako ima i onih koji smatraju da je za manje zemlje poput BiH važno da na pravi način zaštite svoju privredu od velikih igrača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, za “Nezavisne novine” kaže da je šteta što BiH nije ušla u istom paketu sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    “Da smo ušli bilo bi nama sada lakše raditi, jer bi se i za nas pojednostavila procedura na graničnim prelazima i carinskim terminalima. Ali, nadamo se da će se u nekom narednom periodu, kada prođe ova kriza koja sada postoji u institucijama BiH, nadležne institucije i organi dogovoriti, da će se taj problem riješiti i da onda i BiH uđe u tu inicijativu. Zaista bi nama prevoznicima to mnogo pojednostavilo”, rekao je on.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je velika greška što BiH nije na vrijeme pristupila pregovorima.

    “Mislim da će sudjelovanje u ‘Otvorenom Balkanu’ biti korisno za sve zemlje koje učestvuju, uključujući u potencijalu i BiH”, rekao je on i dodao da se ne slaže s onima koji smatraju da će ova inicijativa biti štetna za BiH.

    “Međusobnim povezivanjem može se jačati vlastita ekonomija, a to će onda značiti i veću potražnju za proizvodima iz naše zemlje, jer su neke od zemalja koje su u ‘Otvorenom Balkanu’ naša važna izvozna tržišta”, naglasio je on.

    Dodao je da ostaje činjenica da je i dalje najviše bh. bruto domaćeg proizvoda povezano s EU i da još nije kasno da se BiH priključi ovoj regionalnoj inicijativi.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, za “Nezavisne novine” ističe da je uvijek dobro kada se otvaraju granice i povezuju privrede, ali da to ima i svojih opasnosti o kojima treba voditi računa.

    “Interes je uvijek na strani jačeg, a ako je Srbija poznata kao izvoznik poljoprivrednih proizvoda onda to znači da je to i najveća korist za Srbiju. Treba voditi računa i o tome”, naglasio je on.

    Bilo kako bilo, analitičari i privrednici u tri zemlje koje su zasad dio “Otvorenog Balkana” naglašavaju da više ništa u regionu neće biti isto. Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, primjera radi, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrzamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i dosad, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i dosad, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i dosad, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države. Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će ga “Otvoreni Balkan” značajno povećati, jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo i dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.

  • Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

    Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.

    Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

    Uz ovu računicu jedan penzioner teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri penzije samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.
    Tim povodom razgovarali smo s Josipom Šakićem, privrednikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru za Klix.ba kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

    “Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

    Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina.

    Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.


    “Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je naš sagovornik.

    Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

    Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta finansijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.

  • Prva svetska kompanija vredna 3 biliona dolara

    Prva svetska kompanija vredna 3 biliona dolara

    Epl je postao prva svetska kompanija koja je dostigla vrednost od tri biliona dolara, preneo je CNN.

    Tehnološka kompanija Epl tako je premašila još jednu “magičnu” garnicu.

    Vrednost proizvođača ajfona vrednost od tri biliona dolara dostigla je u ponedeljak, čime je postao prva kompanija te vrednosti čijim se akcijama javno trguje na berzi.

    Tačnije, akcije Epla dostigle su nakratko novu najvišu vrednost ikada – 182,88 dolara po komadu, čime je premašen nivo od 182,85 dolara koliko je potrebno da bi ta kompanija vredela više od 3 biliona “zelembaća”. Vrednost akcija kasnije je opala ispod tog nivoa.

    Da podsetimo, tržišna vrednost Epla premašila je granicu od bilion dolara 2018, a prag od dva biliona u avgustu 2020. godine.

    Eplove akcije u 2021. godini ojačale su ukupno skoro 35 odsto.

    Firma je zabeležila prošle godine rast potražnje za modelom ajfon 13 i drugim starijim modelima, kao i uslugama pretplate na Epl mjuzik, Epl TV+, popularni App Stor…

    Prodaja kompanije je porasla skoro 30 posto na više od 83 milijarde dolara tokom kvartala koji je završen u septembru.

    Epl takođe raspolaže ogromnim gotovinskim sredstvima u iznosu od 191 milijardu dolara.