VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Slijedi pad cijena goriva u Srpskoj

    Slijedi pad cijena goriva u Srpskoj

    Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj trebalo bi u narednim danima da pojeftini za tri do četiri feninga.

    Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, koji je precizirao da je uzrok takvom trendu pad dolara.

    “Međutim, barel je u konstantnom rastu, ali očekujemo da bi gorivo trebalo da pojeftini za tri do četiri feninga u narednih par dana”, rekao je Vučković za “Nezavisne novine”.

  • Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Među deset najvećih dužnika za poreze i doprinose u Srpskoj nalazi se čak sedam bolnica, a šansa da budu izbrisani s te neslavne liste leži u obećanju Vlade da će izmiriti dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po tom osnovu.
    Obaveze tih sedam zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose “teške” su čak 205 miliona maraka i mahom je riječ o dugovanjima nastalim u ranijim godinama.

    Tako prema najnovijoj ažuriranoj listi Poreske uprave RS, prvo mjesto najvećih dužnika zauzima Univerzitetski klinički centar RS čije su obaveze za poreze i doprinose teške 48,33 miliona maraka.

    Tu zdravstvenu ustanovu u stopu prati bolnica u Istočnom Sarajevu koja ima neizmirene obaveze po istom osnovu u iznosu od 48,09 miliona maraka, dok je na trećem mjestu plasirana bolnica “Sveti apostol Luka” iz Doboja čiji je dug nešto tanji, tačnije 46,93 miliona maraka.

    I četvrto i peto mjesto na listi najvećih dužnika takođe pripada zdravstvenim ustanovama i to Univerzitetskoj bolnici iz Foče čije su neizmirene obaveze “teške” 19,64 miliona maraka, odnosno bolnici iz Gradiške čiji je dug za poreze i doprinose dosegao brojku od 16,65 miliona maraka.

    Bolnica “Sveti Vračevi” iz Bijeljine zauzima sedmu poziciju na listi najvećih dužnika s neizmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa teškim pak nešto manje od prethodnika, odnosno 15,52 miliona maraka, dok bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora zauzima devetu poziciju i po istom osnovu duguje Srpskoj 10,34 miliona maraka.

    Direktori zdravstvenih ustanova koje su najveći dužnici navode da su potpisani reprogrami u vezi sa izmirenjem obaveza nastalih ranijih godina, te da se i na taj način smanjuje dug zdravstvenog sektora za poreze i doprinose.

    “Mi imamo potpisan reprogram u vezi sa izmirenjem obaveza. Kako stižu na naplatu obaveze po osnovu tih reprograma tako ih i izmirujemo. Na taj način se smanjuje taj dug. Pored toga, nove obaveze redovno izmirujemo uz plate medicinskih radnika”, rekao je “Glasu” direktor Bolnice u Foči, Radmil Marić.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik rekao je da od 2020. godine, od kada je na čelu te zdravstvene ustanove, redovno izmiruju obaveze za poreze i doprinose uz platu radnika.

    Dugovanja za poreze i doprinose datiraju odranije.

    Potpisani su i reprogrami za izmirenje tih obaveza.

    Mi se trudimo da uplatimo poreze i doprinose i za one radnike koji su stekli uslove za penziju. Tako da ti ljudi na taj način odlaze u penziju bez ikakvih problema – rekao je “Glasu” Dodik.

    U programu ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godina navedeno je da Vlada RS planira da nastavi i sa započetom reformom zdravstvenog sistema te da je opredjeljenje da u narednom periodu bude obezbijeđen novac za izmirenje dugovanja javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda.

    Trezor
    Iz Vlade RS najavili su da bi iduće godine svi domovi zdravlja u Srpskoj trebalo da pređu na na trezorski sistem poslovanja.

    “Nakon toga i bolnice će preći na isti sistem poslovanja”, naveli su u Vladi.

  • Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Udruženje mlinara potvrdilo je da će u narednom periodu u Republici Srpskoj doći do poskupljenja brašna za 10 odsto.
    Kao razlog za to navode poskupljenje goriva i trenutno nestabilnu situaciju na tržištu Ukrajine.

    Očekuju se i veće cijene pekarskih proizvoda.

    Umjesto dosadašnjih 30 KM za 25 kilograma brašna standardnog kvaliteta, građani će uskoro morati da izdvoje četiri KM više. Vreća onog kvalitetnijeg mogla bi biti i do 35 maraka. Građani kažu da uzimaju koliko mogu, ne samo brašna, već svih namirnica.

    Ponovno poskupljenje mlinari pravdaju problemima u vezi s izvozom žitarica iz Ukrajine.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kaže da domaćom proizvodnjom snabdijevaju 30 odsto pekarske industrije, dok se ostala brašna i pšenica uvoze iz Srbije i Mađarske na čiju cijenu ne mogu uticati.

    Veće cijene pekarskih proizvoda u pojedinim pekarama već su vidljive. Cijena hljeba veća je od dvije marke, a pekari već najavljuju nova poskupljenja.

    Saša Trivić, vlasnik lanca pekara u Banjaluci, kaže da su pekari u lošoj situaciji i da je za očekivti povećanje cijena hljeba i pekarskih proizvoda od 5 do 10 odsto.

    Zbog ovog poskuljenja nema potrebe da građani prave zalihe, jer brašna i ostalih pekarskih proizvoda ima dovoljno. U to uvjeravaju i iz nadležnih institucija.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, kaže da Srpska ima obezbijeđene dovoljne količine hrane za sve stanovnike, od mesa, mlijeka, pšenice, pa sve do ostalih proizvoda.

    – Imajući u vidu samo jednu statistiku da Republika Srpska posjeduje preko 0,6 hektara obradivih površina po glavi stanovnika ako se to uporedi sa svjetskim prosjekom koji je oko 0,19 hektara po glavi stanovnika, onda to govori o kakvim komparativnim prednostima govorimo – ističe Stevo Savić, predsjednik područne Privrene komore Bijeljina.

    Veće cijene brašna na policama marketa biće vidljive već krajem ovog mjeseca, a kako navode mlinari eventualnog pojeftinjenja neće biti u dogledno vrijeme.

  • Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od evra

    Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od evra

    Pad dolara četvrtu sedmicu zaredom posljedica je očekivanja da će Fed ublažiti tempo povećanja kamata jer posljednji podaci pokazuju da inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju.

    Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna oštro pala jer se očekuje usporavanje tempa povećanja kamata američke središnje banke, pa se tečaj eura vratio iznad razine od 1 dolara.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice 3,9 odsto, na 106,42 boda.

    Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 3,9 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1,0350 dolara.

    Još je više, 5,3 odsto, kurs dolara potonuo prema japanskoj valuti, pa je zaronio na 138,80 jena, prenosi Poslovni.hr

  • Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Evropska komisija objavila je ekonomsku prognozu, prema kojoj će 19 članica evrozone skliznuti u recesiju tokom zime. Uz poskupljenje energenata, rast troškova života i kamata očekuju dalja poskupljenja i rast nezaposlenosti, dok će trgovina ostati usporena. Mnoga preduzeća već prijavljuju gubitke i smanjuju proizvodnju.

    Fabrika pamuka u centralnoj Grčkoj radi od 1970. godine i 80 odsto proizvodnje je izvozila. Porudžbina imaju sve manje. Zbog skupog gasa i struje već su za trećinu smanjili proizvodnju, a razmišljaju i o skraćenju radnog vremena da ne bi otpuštali radnike.

    “Veoma je zabrinjavajuće jer ne možete da pravite planove. Nema uslova da smanjite troškove i u stalnom stanju ste nesigurnosti. Najviše strepimo od nestanaka struje i nemogućnosti rada”, kaže izvršni direktor fabrike pamuka “Farsala” u Grčkoj Apostolos Dontos.

    Rat u Ukrajini usijao je cijene gasa, struje i sirovina, što je donijelo ogromne prihode velikim energetskim kompanijama. Dok se one bogate, privreda koja zavisi od energenata jedva opstaje.

    “S jedne strane, imamo velike korporacije koje ostvaruju ogromne prihode samo od valuta, pretvarajući svoju dobit u američkim dolarima, u evre. S druge strane, manje kompanije koje posluju u Evropi, u Njemačkoj, već vide da njihova tržišna baza masovno opada”, kaže šef analize tržišta kapitala Bader banke iz Njemačke Robert Halver.

    Državne subvencije samo kratkoročno rješavaju probleme, ali energetska kriza sve dublje gura firme u bankrot i građanima ugrožava standard. Evropski parlament od Brisela zahtijeva brza i konkretna rešenja na nivou Unije.

    “Odgovor na to ne može da bude da stavljamo flastere na pokvaren sistem, kao i da pokušavamo da uvezemo gas i fosilna goriva sa drugih mjesta. Jedini odgovor je da se izgradi sistem koji je pouzdan, sa jeftinom i održivom energijom”, kaže predstavnica Alijanse Zelenih u Evropskom parlamentu Teri Reintke.

    Predsjednica Progresivne Alijanse socijalalista i demokrata u Evropskom parlamentu Irače Garsija istče da je za bilo koju od mjera potrebno vrijeme, ali da ga njihova domaćinstva nemaju.

    “Potreban nam je odlučan evropski odgovor da se suočimo sa inflacijom i smanjimo troškove, da ne bismo došli u situaciju da naša domaćinstva ne mogu da upale svetla, greju domove i plate račune”, kaže Garsija.

    Stručnjaci upozoravaju i da se najnovije prognoze usporavanja privrednog rasta u Evropskoj uniji mogu se pogoršati već početkom godine, zbog posljedica naftnog embarga na rusku naftu koji stupa na snagu 5. decembra, prenosi RTS.

  • U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj skočila je na 10,4 odsto u oktobru što je istorijski visok nivo, saopštila je Federalna kancelarija za statistiku.
    “Nivo od 10,4 odsto je najviša stopa inflacije od ponovnog ujedinjenja Njemačke”, rekao je šef Kancelarije za statistiku Georg Til.

    Prema njegovim riječima, i dalje je glavni razlog inflacije enormno veliki rast cijena energenata.

    Cijene energenata povećane u oktobru ove godine za 43 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a posebno se veliko povećanje odnosi na energiju za domaćinstva – 55 odsto.

    Cijene prirodnog gasa više su nego udvostručene u poređenju sa prošlom godinom – do 109,8 odsto.

    Nakon energenata, cijene hrane bilježe veliki rast na godišnjem nivou od 20,3 odsto. Porast se odnosi na sve grupe prehrambenih proizvoda.

  • Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Diverzije na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” su pogoršale situaciju na energetskom tržištu, saopštili su iz Gasproma.
    “U septembru je izvršena neviđena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” i zbog toga se još više pogoršala situacija na energetskom tržištu”, navodi se na Telegramu kompanije.

    U Gaspromu su naveli da je transformacija svjetskog energetskog sistema praćena kriznim pojavama, odnosno neviđenim rastom cijena, preusmjeravanjem isporuka gasa i smanjenjem njegove potrošnje.

    Kompanija je takođe obratila pažnju na to što je usljed rasta cijena gasa u Evropi došo do preorijentacije isporuka tečnog prirodnog gasa na evropsko tržište.

    “Pritom, značajan rast isporuka tečnog prirodnog gasa u Evropu je obezbijeđen za račun preusmjerenih partija TPG, a ne povećanja njegove proizvodnje. Faktički, to je dovelo do nedovoljnih količina energetskih resursa u drugim zemljama”, navode iz kompanije.

    Sumirajući rezultate 2022. godine Gasprom je došao do zaključka, da je u većini zemalja orijentir prema dekarbonizaciji otišao u drugi plan.

    Istaknuto je da je ponovo prioritet postala energetska bezbjednost i dostupnost energetskih resursa.

    U kompaniji smatraju da uloga prirodnog gasa na svjetskom energetskom trištu nastavlja da raste.

    “Ključnu ulogu u uvećanju potrošnje energije, uključujući gas, igraće Kina”, navode iz kompanije.

    Teroristički napadi su se dogodili 26. septembra istovremeno na dva ruska gasovoda koji dostavljaju gas Evropi – “Sjevernom toku 1” i “Sjevernom toku 2”.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da je riječ o ciljanoj diverziji.

    Operater gasovoda, kompanija Nord strim AG je tada saopštila da je riječ o incidentima bez presedana i da je nemoguće procijeniti kada će šteta biti sanirana.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak zbog međunarodnog terorizma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Vlast u BiH dnevno izdvaja dva miliona KM zbog kredita

    Vlast u BiH dnevno izdvaja dva miliona KM zbog kredita

    BiH je za šest mjeseci ove godine na servisiranje spoljnog duga uplatila 392,59 miliona maraka, što znači da je u prosjeku dnevno za te namjene uplaćivano skoro 2,20 miliona maraka.
    U informaciji Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti BiH na kraju juna ove godine navedeno je da je javni dug u BiH na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio 12,808 milijardi, od čega se na spoljni odnosi 9,741 milijardu, a unutrašnji 3,67 milijardi maraka.

    Ukupni javni dug manji je za 48,27 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine.

    “U ukupnom stanju javne zaduženosti FBiH učestvuje sa 51,81 odsto, Srpska 47,32 odsto, a Brčko distrikt sa 0,49 odsto. Na institucije BiH odnosi se preostalih 0,38 odsto duga. Učešće javnog duga BiH u BDP iznosi 32,35 odsto”, navedeno je u informaciji, koju je usvojio i Savjet ministara BiH.

    Podvukli su da je servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini godine iznosio 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM, a na kamatu preostalih 92,86 miliona maraka.

    Ako ukupan iznos potrošenog novca na servisiranje spoljnog druga u prvom polugodištu podijelimo s brojem mjeseci, statistika pokazuje da je BiH u prosjeku mjesečno davala 65,43 miliona maraka svjetskim, evropskim i međunarodnim finansijskim kreditorima, odnosno dnevno 2,18 miliona maraka.

    Ekonomisti pojašnjavaju da podaci iz nadležnih institucija na nivou BiH i entiteta pokazuju da budžeti nisu prezaduženi te da su dugovi u okviru propisanih standarda.

    “Potencijalni problem, kako i kod bilo kakvog zaduživanja, bilo da je to javni ili privatni dug, može se uvijek pojaviti i sve zavisi od toga kakva je sposobnost nekoga da izmiruje dugovanja. U problem bi mogli upasti ako dođe do pada privrednih aktivnosti te rasta kamatnih stopa. To može biti i okidač da se jednostavno dugovi ne mogu otplaćivati bez obzira koliki je procenat zaduženja u BDP”, rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SNjOT” Saša Grabovac.

    Objasnio je i da se vrlo brzo bezbjedna pozicija po pitanju otplate kredita može pretvoriti u problematičnu, odnosno u pravcu koji niko ne želi.

    “Do toga može doći ako dođe do pada BDP-a i budžetskih prihoda te rasta kamatnih stopa”, podvukao je Grabovac.

    Naglasio je da je sreća BiH i to što trenutno nije puno zadužena u valuti dolar.

    “Da smo bili većinom zaduženi u dolarima imali bismo zbog rasta vrijednosti te valute uvećan dug za nekoliko mjeseci i 20 odsto”, rekao je Grabovac.

    Kreditori
    U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 28,03 odsto, Evropska investiciona banka sa 21,90 odsto, a Međunarodni monetarni fond sa 9,56 odsto, dok Evroobveznice RS učestvuju sa 9,40 odsto.

    “Evropska banka za obnovu i razvoj u stanju spoljnog duga BiH učestvuje sa 7,82 odsto, a Pariški klub sa 5,08 odsto”, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH.

  • Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanati u Srpskoj pali su na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u penziji, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih uglavnom otisnu u inostranstvo.

    Remenara, vunovlačara, stolara je sve manje. Trenutno je najveća potražnja za keramičarima, a kovača je najteže naći. Poznati mrkonjićki kovač Đuro Milanović kaže da mu se i otac bavio ovim poslom, a on je nakon njegove smrti, 1994. godine nastavio tradiciju.

    Ostavio je dnevnik u školi i uzeo čekić u ruke. Pravi sve za poljoprivredu i šumarstvo, jer selo ne može bez kovača.

    – Pravim kose, sjekire, kramp, motike i lopate. Sve popularniji su i ugostiteljski programi, ražanj, roštilj, sačevi – rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, mladi se rijetko odlučuju za zanatstvo.

    – Mladi nauče da rade i odoše. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu i odoše nakon toga, najčešće u Njemačku – dodaje Milanović.

    Iako su posebno cijenjeni u evropskim zemljama zanatlije i kod nas mogu lijepo da žive.

    – Vjerujem da sada najbolje keramičari prolaze, čak mislim i bolje od ljekara. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata – kazao je Milanović.

    Da bi neko bio dobar zanatlija mora usvajati znanje, ali i imati malo dara i veliku želju.

    – Ako ima volju mlad čovjek može naučiti brzo ali kovački zanat je najteži, zato što moraš imati dar, kao i umjetnici. Od 56 mrkonjićkih vatri koje su kovale ostale su samo dvije aktivne – rekao je Milanović.

    Slično je i kada su stolari u pitanju. Da su ove zanatlije tražene potvrdio je Zoran Grbić koji je zahvaljujući svom znanju radio na više kontinenata.

    – U penziji sam ali i sada me stalno neko kontaktira da radim, prihvatim nešto minimalno, dosta sam radio.

    Nema mladih stolara, a oni što nauče brzo odu u inostranstvo. Ovdje je bitna tačnost, ali se sve stiče radom i željom da naučite. Na kraju, od ovoga se može lijepo živjeti, tako je bilo uvijek, ali mora se raditi – rekao je Grbić.

    Dobar alat leđa čuva kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić za Glas Srpske, a bez dobrog zanatlije nema ni alata.

    – Stari zanati polako izumiru, za njih nema interesovanja. To je prije svega vunovlačar, stolar i remenar. Uz njih tu su zanatlije koji proizvode stare nošnje, a najviše kovači kojih skoro i da nema. Ko danas potkiva konje i pravi nakovnje i kose – rekao je Bratić.

    Prema njegovim riječima, ključni problem jeste to što je slabo interesovanje kod mlađe populacije.

    – Mladi bježe od zanata, iako se sada može dobro živjeti od njega. Nema dnevnice za radnike manje od 60 maraka, za majstora minimalno 100 maraka. Mladi većinom idu na fakultete misleći da će im biti lakše ali i da će bolje zaraditi, što i nije uvijek slučaj – rekao je Bratić.

    On tvrdi da je ključno đake usmjeriti tamo gdje su najjači te prepoznati njihove sklonosti.

    – Zašto mladi neće da budu zanatlije svi smo podjednako krivi. Prvo smo te zanate devalvirali a ništa nismo ozbiljno uradili da ih rehabilitujemo. Moramo probuditi njihovo interesovanje – rekao je Bratić.

    Ne nestaju samo zanati, nego i radnici. Prema njegovim riječima, od svog rada može odlično živjeti zidar, pekar, biger.

    – Keramičari su odlično plaćeni, a i alat je jeftin. Teško je doći do takvih majstora, a na njihove usluge čeka se mjesecima – rekao je Bratić.

    Dovoljno znanje
    Privatnik ne traži diplomu, nego samo rad. Jovica Bratić naglašava da su one neophodne u javnom sektoru, dok se u realnom traži isključivo znanje.

    – Radnici se prekvalifikuju, na zapadu više ne treba diploma, jer recimo te keramičke poslove ili stolarske oni koji žele, a uz to imaju malo dara, nauče za 10 dana – rekao je Bratić.

  • Malo nade da će išta biti jeftinije

    Malo nade da će išta biti jeftinije

    Najavljeno ograničenje i smanjenje cijena robe široke potrošnje naredne godine u Republici Srpskoj sagovornici “Nezavisnih” pozdravljaju, ali nisu sigurni da li će išta biti moguće od toga.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, još aktuelni član Predsjedništva BiH i novoizabrani predsjednik Republike Srpske, prije nekoliko dana najavio je da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda smanjena.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne” da potrošači već dugo očekuju da dođe do zaustavljanja poskupljenja.

    “Najavljene mjere jesu dobre, ali imamo najave da će dodatno poskupjeti brašno, struja, da će rasti kamate. Koliko god se obradujemo da će doći do nekog poboljšanja situacije, dočekaju nas ovakve stvari. Podržavamo sve mjere vlasti u RS koje će omogućiti građanima što kvalitetniji život jer ovakva poskupljenja, sa ovakvim primanjima, mogu dovesti samo do većeg siromaštva”, navela je Marićeva.

    Dodala je da potrošači već godinu i po dana govore o inflaciji i pokušaju da se zaustavi dalji rast cijena.

    “Vlada je ranije donijela odluku da se zaustave marže, ali to nije urodilo plodom jer su trgovci svaku nabavku tretirali kao novu i podizali cijene. Ne znamo da li su bila opravdana poskupljenja, ali podaci inspekcije i veliki broj kažnjavanja trgovačkih lanaca dovoljno govore. Ako se ovako nastavi, ljudi neće kupovati jer neće imati od čega, biraće samo osnovno bez čega ne mogu”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, istakao je da su ovo sve najave i priče i da se treba nešto konkretno uraditi.

    “Ne znamo da li će se to odnositi samo na hranu ili će to biti i svi ostali proizvodi, jer je sve poskupjelo. Ipak, ovaj potez Vlade je pozitivan i nadamo se da će on poklopiti makar inflaciju. Mi apelujemo već više od godinu dana da se ograniče cijene proizvoda, a takve odluke su u Srbiji davno donesene”, kazao je Vasilić.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Nezavisne” da pojedini faktori koji utiču na visinu cijene pojedinih vrsta robe ne mogu da se spriječe lokalnim djelovanjem.

    “Na primjer, iz ugla energenata ili transporta sirovina dekretom ili nekim lokalnim djelovanjem ne možete da utičete na te faktore jer su njihove cijene vezane za tržište koje je razoreno manipulacijama na svjetskom nivou, a cijene energenata su pored manipulacije definisane geostrateškim kretanjima u svijetu. Ovo jeste jedna ispravna odluka vlasti u RS da se zaštiti stanovništvo, ali u ovom slučaju mislim da nije realno da se to uradi zato što mi ne utičemo na te cijene. Jedino rješenje je povećanje primanja ljudi kako bi se inflacija i rast cijena robe prebrodili. Do smanjenja cijena, nažalost, neće doći, roba će i u narednom periodu samo poskupljivati, te je ovo rješenje kako bi građani lakše prebrodili inflaciju”, objašnjava Ljuboja.

    Podsjećamo, jedno vrijeme u BiH u opticaju su bili ukidanje akciza na gorivo i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, kako bi cijene gotovo svih proizvoda bile smanjene, međutim to nije usvojeno.