VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Putin zabranio plaćanje kriptovalutama u Rusiji

    Putin zabranio plaćanje kriptovalutama u Rusiji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se zabranjuju kriptovalute čime je potvrđeno da je rublja jedina prihvaćena novčana jedinica u Ruskoj Federaciji.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao zakon koji sprečava korištenje digitalne finansijske imovine kao sredstva plaćanja u Rusiji.

    Prema novom zakonu, digitalna imovina i digitalna prava više se ne prihvataju kao “novčani surogati” i stoga se ne mogu prihvatiti kao plaćanja za robu i usluge.

    Ostale monetarne jedinice su također zabranjene, čime se potvrđuje mjesto rublje kao jedine službeno prihvaćene valute u Rusiji.

    Usklađenost će biti osigurana tako što će operatere berze i preduzeća smatrati odgovornim za bilo kakvo kršenje. Prema ruskom zakonu, takvi operateri se smatraju subjektima nacionalnog platnog sistema i moraju poštovati propise koji, između ostalog, ograničavaju vrste transakcija koje im je dozvoljeno da obavljaju i zabranjuju pružanje proizvoda poluge i prinosa svojim klijentima.

    Finansijska sredstva sada može direktno steći ruska država bez učešća ili saglasnosti razmjene. Hartije od vrijednosti koje podržavaju digitalnu imovinu također mogu biti pravno ukinute bez obavještenja vlasnika imovine.

    Rusija je pokazala dvosmislen stav prema kriptovalutama jer je Ruska centralna banka u maju naznačila da je otvorena za ideju korištenja kriptovaluta za međunarodna poravnanja, ali ne nužno i domaća. S druge strane, ruski ministar industrije i trgovine izjavio je da će kripto plaćanja biti legalna “prije ili kasnije u ovom ili onom formatu”.

    Rusima u inostranstvu ne mora nužno biti odobren veći pristup kriptovalutama, jer su sankcije zabranile nekim kripto berzama da pružaju usluge ruskim građanima u Evropskoj uniji.

  • Gašenje svjetala po danu smanjuje zagađenje i štedi gorivo

    Gašenje svjetala po danu smanjuje zagađenje i štedi gorivo

    U Bosni i Hercegovini vozači po danu moraju imati uključena dnevna kratka, oborena svjetla i ukoliko bi ta zakonska odredba bila ukinuta, došlo bi do manjeg zagađenja okoline, ali i do uštede goriva, čija cijena je u zadnje vrijeme vrtoglavo porasla i prosječno iznosi 3,6 KM po litru.

    U mnogim evropskim gradovima ovaj problem je zakonski regulisan, kako bi došlo do uštede goriva, koja, prema našim izvorima, može dostizati i do šest odsto.

    Kako je za “Nezavisne” kazao Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, treba postaviti pitanje kada plaćamo cijenu povećane bezbjednosti, a kada nepotrebno plaćamo cijenu formalnosti.

    “Činjenica je da dnevna svjetla u uslovima smanjene vidljivosti značajno doprinose bezbjednosti u saobraćaju, što opravdava njihovu upotrebu, s tim da upaljena svjetla mogu povećati potrošnju do dva odsto goriva, a prema nekim studijama i do šest odsto, u zavisnosti od tipa sijalice”, kazao je Crnković.

    Prema njegovim riječima, veliki problem stvara i način odlaganja, s obzirom na to da ogromna većina sijalica, kako iz domaćinstava, tako iz industrije, završava zajedno sa komunalnim otpadom, gdje će zbog našeg nemara ka životnoj sredini ispaštati buduće generacije.

    “Trenutno ne postoji tendencija da se pokrene pitanje uštede energije i goriva gašenjem sijalica, bar sa ekološke strane”, dodao je Crnković.

    Kako su za “Nezavisne” objasnila ovlaštena lica u servisima, svjetla, naravno, troše energiju, odnosno dodatno opterećuju generator.

    “Kao proizvođač energije u vozilu koji je direktno povezan sa motorom i on stvara opterećenje na rad motora i što je veće opterećenje, raste i potrošnja goriva”, kazali su iz servisa.

    Dalje navode da bi gašenje dnevnih svjetala stvorilo određene uštede te da u Hrvatskoj u toku ljetnog računanja vremena i mnogim drugim evropskim gradovima nisu obavezna ova svjetla, osim ako to vremenski uslovi ne zahtijevaju.

    “Kolika bi tačna ušteda bila u procentima, trebalo bi više istražiti, ali ne bi prelazila pet odsto. Činjenica je da vozila koja imaju start-stop sisteme, gdje se motor gasi na semaforu, stvaraju uštedu između pola litra i jednog litra goriva na 100 kilometara u gradskim uslovima vožnje”, kazali su oni.

    Dodaju da slijedom nekih logičkih stvari koji se vežu za tehničke detalje, ne samo korištenjem svjetala, već i upotreba klima-uređaja i radija opterećuje rad motora, a samim tim i potrošnja goriva raste.

    Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, kazao je za “Nezavisne novine” da se, bez obzira na poskupljenje goriva, saobraćaj u Banjaluci ne smanjuje.

    “Obim saobraćaja u Banjaluci se ne smanjuje, s obzirom na to da je povećana cijena goriva. Postoji podatak da je 2013. godine bilo 53.000 registrovanih vozila, a danas je taj broj veći od 80.000, dok se javni prevoz koristi 30 odsto”, kazao je Ćopić.

    Prema njegovim riječima, radi smanjenja troškova i štednje goriva, preporuka je da se koristi alternativni prevoz.

  • “Žozepe, Evropljani uveliko osećaju”

    “Žozepe, Evropljani uveliko osećaju”

    Evropske zemlje treba da se strpe, kako bi osetile efekat antiruskih sankcija, piše šef evropske diplomatije Žozep Borelj u svom blogu.

    “Sankcije zahtevaju strateško strpljenje, pošto za postizanje željenog efekta može biti potrebno mnogo vremena”, izjavio je političar.

    Po njegovim rečima, zabrana za isporuke visokotehnoloških proizvoda, između ostalog poluprovodnika, treba ozbiljno da se odrazi na ruske kompanije koje proizvode kućnu elektroniku, kompjutere, avione, automobile i vojnu industriju.

    Predsednik ustavnog komiteta Saveta Federacije Andrej Klišas, komentarišući izjavu Borelja, predložio je da “jednostavno sačekaju zimu”.

    “Borelj savetuje da se sačeka na efekat od sankcija protiv Rusije. Neka čekaju, mi ćemo sačekati do zime”, napisao je senator.

    “Borelj to i ne zna”
    “Stanovnici Evrope su već dočekali efekte antiruskih sankcija”, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je na taj način prokomentarisala poziv šefa evropske diplomatije Žozepa Borela zemljama EU da budu strpljive dok ograničenja uvedena protiv Rusije ne počnu da daju efekta.

    “Žozepe, mnogi stanovnici EU odmah su osetili efekat antiruskih sankcija. Stanovnici Azije, Afrike i drugih udaljenih regiona takođe su osetili jednostrana nelegitimna ograničenja koja su Vašington i Brisel uveli Rusiji”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ona je naglasila da “Borelj to i ne zna”.

    Nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Zapad je pojačao pritiske sankcijama na Moskvu.

    Neke zemlje su zamrzle rusku imovinu, i mnogi strani brendovi su napustili Rusiju.

    Evropska unija je usvojila šest paketa sankcija protiv Moskve, uključujući između ostalog i embargo na ugalj i naftu.

    To je izazvalo nagli porast inflacije i cena hrane i benzina u zapadnim zemljama.

    Kremlj je sankcije nazvao ekonomskim ratom bez presedana. Kako je istakao predsednik Rusije Vladimir Putin, politika obuzdavanja i slabljenja Rusije je dugoročna strategija za Zapad, a sankcije su zadale težak udarac celokupnoj globalnoj ekonomiji.

  • Učesnici samita G20 bez zajedničkog saopštenja: “Svjetska ekonomija ostala bez kormila”

    Učesnici samita G20 bez zajedničkog saopštenja: “Svjetska ekonomija ostala bez kormila”

    Ministri finansija i guverneri banaka zemalja članica Grupe 20 razvijenih ekonomija istakli su da će pokušati da riješe globalne probleme snabdijevanja hranom i rastućim spoljnim dugovima, ali na dvodnevnom sastanku u Indoneziji nisu napravili bitne političke pomake.

    Pomaci su izostali zbog podeljenih stavova u vezi sa sukobom u Ukrajini, pa je izostalo i zajedničko saopštenje.

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je da su različiti pogledi na sukob u Ukrajini spriječili učesnike da izdaju zajedničko zvanično saopštenje, ali da je grupa imala “snažan konsenzus” o tome da je neophodno pozabaviti se pogoršanom krizom u vezi sa snabdijevanjem hranom, prenio je Rojters.

    “Ovo je izazovno vrijeme, jer je Rusija dio G20 i ne slaže se sa nama ostalima o tome kako okarakterisati rat”, navela je Jelen, ali je naglasila da neslaganje ne bi trebalo da spriječi napredak u rješavanju hitnih globalnih pitanja, prenosi britanska agencija.

    Ministarka finansija Indonezije Šri Muljani Indravati saopštila je da su se članice usaglasile oko većine tema, ali ne i oko posebnih izjava o ratu u Ukrajini i to je opisala kao “najbolji rezultat” koji je grupa mogla da postigne na ovom sastanku.

    Sastanku je virtuelno prisustvovao ruski ministar finansija Anton Siluanov, dok je njegov zamjenik prisustvovao lično.

    Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko je na sjednici pozvao na uvođenje “strožih ciljanih sankcija” pojedincima koji podržavaju Putinov režim, navodi Rojters.

    G20 će uspostaviti zajednički forum ministara finansija i poljoprivrede zemalja članica za rješavanje pitanja snabdijevanja hranom i poljoprivrednim đubrivom.

    Sličan forum je uspostavljen za ministre finansija i zdravlja.

    Kristalina Georgieva, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda, upozorila je da je više od 30 odsto zemalja u razvoju i nevjerovatnih 60 odsto zemalja sa niskim prihodima u dužničkoj krizi ili blizu nje.

    “Situacija u vezi sa spoljnim dugovima zemalja se ubrzano pogoršava i trebalo bi osmisliti mehanizam za rješavanje duga koji dobro funkcioniše”, istakla je ona, prenosi Rojters.

    Kevin Galager, koji je na čelu Centra za politiku globalnog razvoja na Univerzitetu u Bostonu, to što države članice nisu uspjele da se dogovore oko zajedničkog saopštenja vidi kao slabost nekada moćne ekonomske grupacije.

    “Nalazimo se u trenutku kada je svjetska ekonomija ostala bez kormila. G20 je paralizovana Putinovim ratom”, ocijenio je Galager, prenosi Rojters.

  • Za poslodavce neprihvatljivo dodatno povećanje minimalca u Srpskoj

    Za poslodavce neprihvatljivo dodatno povećanje minimalca u Srpskoj

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je danas u Banjaluci da je za ovu organizaciju neprihvatljivo novo povećanje trenutne minimalne plate u Srpskoj od 650 KM, jer bi to moglo da izazove različite probleme u poslovanju privrednika, te gubitak poslova i radnih mjesta.

    Trivić je rekao da Unija smatra da se Savez sindikata Srpske pod firmom borbe za radnička prava neprimjereno ponaša tražeći pomenuto povećanje, čime vrši politički pritisak i zloupotrebljava predstojeće izbore i situaciju u Srpskoj i BiH.

    – Mi ćemo na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta u Banjaluci iznijeti svoje argumente i razgovarati, iako smatramo da nema nikakve opravdanosti i šanse da se odluka o novom povećanju minimalca usvoji – rekao je Trivić na konferenciji za novinare o stavovima Unije poslodavaca u vezi sa održavanjem sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta po zahtjevu Saveza sindikata za povećanje najniže plate u Srpskoj za 2022. godinu koja trenutno iznosi 650 KM.

    On je rekao da je Unija i dalje otvorena za sastanak sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem o ovim temama, kao i tome da se Vlada odredi prema zahtjevu Sindikata o povećanju najniže plate.

    Trivić je rekao da Sindikat za sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta nije predložio iznos povećanja minimalca, te je dodao da, “realno rečeno, najniža plata u Srpskoj je oko 900 KM, jer se uvećava za minuli rad, prevoz, topli obrok…”.

    On je istakao da je suština da se povećanjem minimalca povećavaju budžetski prihodi od čega se povećavaju plate radnika u javnom sektoru.

    – Plate moraju rasti u skladu sa tržištem, a svako administrativno forsiranje na tom planu nas dovodi u ozbiljan problem – rekao je Trivić i dodao da se u vezi s tim ne smije dozvoliti da pojedini inostrani ulagači u određenim sektorima privrede napuste ove prostore.

    Direktor Unije poslodavaca Saša Aćić rekao je da analize ove organizacije pokazuju da će, ako dođe do nerealnog povećanja minimalca, određeni broj radnika u Srpskoj ponovo ući u sivu zonu.

    On je rekao da je učešće najniže plate u prosječnoj u Srpskoj na dosta visokom nivou i dodao da Srpska i Federacija BiH imaju najvišu stopu oporezivanja minimalca.

  • Ili pomoć, ili svi autobusi u RS staju 1. septembra

    Ili pomoć, ili svi autobusi u RS staju 1. septembra

    Prevoznici u Srpskoj zatražili su od nadležnih i u RS i na nivou BiH da pomognu sektorima transporta robe i prevoza putnika, a ako se to ne dogodi, jedna od opcija je i obustava autobusa u cijeloj Republici Srpskoj od 1. septembra do ispunjenja zahtjeva.

    Vlast u Srpskoj im, kako ističu, može pomoći tako što će uplatiti poreze i doprinose na isplaćene plate za period od šest mjeseci, a od nadležnih u Sarajevu očekuju rasterećenja za gorivo.

    Iz Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske kažu da od Vlade Srpske traže hitnu uplatu poreza i doprinosa za šest mjeseci.

    “To je ono što nam Vlada može dati, to je njena nadležnost. Takođe, tražimo da se odavde podrži, a da naši predstavnici u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH hitno izglasaju oslobađanje od akciza, poreza i putarina za prevoz putnika i tereta. Osim toga, tražimo i da sektor javnog prevoza putnika od nove godine uđe u sistem poreskih olakšica, kao što je to slučaj sa sektorom kože i tekstila”, rekao je za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, predsjednik ovog udruženja.

    U protivnom će, kako je naglasio, biti neodrživ rad, a postoji veliki rizik da će, sa dolaskom nove školske godine, doći i novi problemi, te će firme početi da se gase.

    Mijić ističe da je situacija trenutno možda i teža nego kada je bio vrhunac pandemije, a ova branša spada u grupu uslužnih djelatnosti i ostavljena je na milost i nemilost krize, dok je u zemljama u okruženju i Evropi podrška neprestana. On nam je potvrdio da, ako pomoć izostane, jedna od mjera jeste moguća obustava prevoza putnika od septembra.

    “Nadamo se da će neko do tada reagovati. Mi konstantno ove zahtjeve šaljemo i tražimo da redovnim putem dođemo do rješenja. Pozivamo da se naši zahtjevi razmotre, oni su opravdani”, naglasio je Mijić, te potvrdio da su dopise poslali i Vladi Srpske i bh. nivou, ali povratnu informaciju, ističe, nisu dobili.

    U preduzeću “Mrkonjić Express”, koje ima osam, što manjih, što većih autobusa, poručuju da, ako većina prevoznika obustavi prevoz putnika 1. septembra, to će učiniti i oni.

    “Nešto nam je isplaćeno poreza i doprinosa tokom korone i, naravno, značilo bi nam da nam se uplate za još šest mjeseci. A najveća stavka nam je gorivo i najbitnije bi nam bilo da budemo pošteđeni akciza”, rekao nam je Goran Miletić, vlasnik “Mrkonjić Expressa”.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli dobiti stav resornog ministra Nedeljka Ćorića, na čiju adresu je otišao jedan od dopisa koji su prevoznici slali.

    U tom dopisu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, podsjećaju na enorman rast cijena, prije svega nafte, te ističu da je većina zemalja u okruženju, ali i ostatku Evrope, obezbijedila mjere za pomoć očuvanju kapaciteta u javnom drumskom prevozu.

    Položaj im je, upozoravaju, utoliko teži jer kao privredna grana su razvrstani u djelatnost usluga i nemaju prava da učestvuju u bilo kakvim podsticajima koje je Vlada u ovoj godini kreirala za privredu.

    “Svjesni smo situacije u kojoj se nalazi kompletno društvo i specifičnosti BiH i jasno nam je da je veoma teško obezbijediti neke od tih mjera, te smatramo da mjera koju smo tražili, uplata poreza i doprinosa na ispaćene plate za šest mjeseci, neće zahtijevati ogromna sredstava, a prevoznicima će biti od velike pomoći u cilju očuvanja radnih mjesta i naših preduzeća”, naveli su prevoznici.

  • Gas u Srpskoj nije poskupio

    Gas u Srpskoj nije poskupio

    Direktor Sarajevo gasa Istočno Sarajevo Nedeljko Elek rekao je za RTRS da gas u Republici srpskoj nije poskupio, te da će se pratiti kretanja cijena na berzi u narednom periodu.

    Povodom informacije da dolazi do poskupljenja gasa u Federaciji i informacija koje su iznijeli poslanici SDS-a, Elek je rekao da Republika Srpska ima direktan gasni aranžman sa Ruskom Federacijom, te da gas nije poskupio.

  • Pojeftinilo gorivo u Srpskoj, naredne sedmice dodatni pad cijena

    Pojeftinilo gorivo u Srpskoj, naredne sedmice dodatni pad cijena

    Na benzinskim pumpama širom Republike Srpske ovih dana je došlo do pada cijena naftnih derivata, te bi cijene dizela i benzina od naredne sedmice trebalo da budu još niže, rekao je za “Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori RS.

    Kako je istakao, više su pale cijene benzina nego dizela.

    “Maloprodajne cijene benzina će na benzinskim pumpama ići do 3,29 KM po litru ovog derivata. Očekujemo da će cijena benzina pasti znači za 20 feninga u odnosu na prethodni period. Cijene dizela su takođe pale, i one su niže za nekih 10 feninga”, kazao je Trišić.

    Dodao je da bi cijene naftnih derivata od naredne sedmice trebalo da budu još niže.

    “Uvozne cijene goriva su manje sada i to je došlo i na naše tržište. Barel nafte jeste pao, ali to je samo jedan od indikatora cijena goriva, su i to što je ojačao dolar, kao i kolika je ponuda i potražnja goriva. Sve se to drugačije odražava na svako tržište. Trebalo bi doći do pojeftinjenja cijena goriva i iduće sedmice i bitno je da će se nastaviti taj trend pada cijena. Očekujemo da će cijene naftnih derivata iduće sedmice biti niže za najmanje pet feninga”, naglasio je Trišić.

  • Gas u FBiH poskupljuje za 23,3 odsto

    Gas u FBiH poskupljuje za 23,3 odsto

    Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je da je Vlada FBiH na sjednici danas usvojila Informaciju o povećanju cijene gasa za treći kvartal 2022. godine, a koju je dostavio Energoinvest d.d. Sarajevo.

    “Usvojena je odluka o povećanju cijene gasa od 23,3 posto. Radi se o direktnom zahtjevu odnosno povećanju cijene od Gazproma prema Energoinvestu. Energoinvest je hitno zahtijevao korekciju od Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije”, kazao je Džindić nakon sjednice Vlade, prenosi agencija Fena

    Federalno ministarstvo trgovine je danas na sjednici, kako je naveo, predložilo ovu korekciju i Vlada FBiH je usvojila i uputila u dalju proceduru.

    Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine Vlada Federacije BiH je donijela odluku kojom se daje saglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od 1.7.2022. godine, a koja iznosi 998 KM/1000 Sm³, odnosno 0,998 KM/Sm³, i prema važećim uslovima za Bosnu i Hercegovinu. U ovu cijenu prirodnog gasa nije uračunat porez na dodatnu vrijednost.

    Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

  • 120.000 radnika hrani 150.000 budžetlija

    120.000 radnika hrani 150.000 budžetlija

    Socijalni partneri ponovo će za isti sto na temu najniže plate u Republici Srpskoj, ali još jednom sa suprotstavljenim stavovima.

    Dok poslovna zajednica smatra da je povećanje minimalca nerealno i neprihvatljivo, predstavnici Sindikata poručuju da je povećanje najniže plate sa 650 KM neophodno, prvenstveno zbog teške ekonomske i društvene situacije.

    Međutim, zahtjevi i primjedbe socijalnih partnera sa sobom povlače brojna pitanja. Da li su urađene neophodne analize o povećanju minimalca, za koji sindikalci traže da bude utvrđen u narednih nekoliko sedmica, da li će i na koji način poslovanje privrede biti ugroženo i da li su nadležni utvrdili kako će to uticati na BDP i ostale stavke.

    S tim u vezi, gruba računica kaže da je u ovom trenutku u Republici Srpskoj više radnika u javnom nego u privatnom sektoru, tako da praktično manje radnika koji privređuju zarađuje za sve ostale koji su na budžetima bilo države, lokalne zajednice, javnog ili lokalnog preduzeća itd.

    Prema nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru u ovom trenutku u Republici Srpskoj radi 55.000 radnika, a u najvećim javnim preduzećima i bolnicama radi još oko dvadeset hiljada.

    U “Šumama RS” radi 4.781 radnik, u banjalučkom Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) zaposleno je 3.416 ljudi, dok u “Poštama Srpske” ima zaposlenih 2.553 radnika, a u “Željeznicama Republike Srpske” 2.098 radnika. Ako se u ozbir uzmu ostala javna preduzeća kao i lokalna preduzeća, zdravstveni sektor, prosvjeta te nivo Bosne i Hercegovine u kojem trenutno radi oko 8.000 radnika iz Republike Srpske, gruba računica pokazuje da oko 120.000 radnika u realnom sektoru zaradi za oko 150.000 radnika koji plate primaju iz nekog od budžeta ili javnog ili lokalnog preduzeća. Takođe, iz tih zarada finansira se i isplata penzija za 273.000 penzionera.