VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Netfliks će naplaćivati djeljenje lozinke

    Netfliks će naplaćivati djeljenje lozinke

    U pokušaju da spreči deljenje lozinke, Netfliks testira mogućnost da korisnici plaćaju dodatna tri dolara mesečno ako žele da podele svoj nalog sa drugim ljudima.

    “Počevši od sledećeg meseca, uvodimo ovu postavku u Argentinu, Dominikansku Republiku, El Salvador, Gvatemalu i Honduras”, rekao je Čengi Long, direktor za inovacije proizvoda u Netfliksu.

    Netfliks je izgubio pretplatnike prvi put u deceniji u aprilu, što je smanjilo svoje akcije za 72 odsto za šest meseci, palo ispod 200 dolara po prvi put od kraja 2017.

    Netfliks je tražio načine da obuzda deljenje lozinki od kada je studija iz 2019. otkrila da bi gigant za striming mogao da gubi do 192 miliona dolara svakog meseca zbog te prakse.

    Nedavno je Netfliks pokrenuo funkciju “dodaj dodatnog člana” u Čileu, Kostariki i Peruu.

    Korisnici društvenih mreža izrazili su nezadovoljstvo novom praksom Netfliksa u pojedinim zemljama.

    “Sledeće što će tražiti je da naplate naknadu za svaku osobu koju pozovete u svoju kuću da pogleda film. Vidimo da ste pohlepni, Netfliks”,napisao je jedan korisnik.

  • Da li će od minimalac u Srpskoj biti 750 KM

    Da li će od minimalac u Srpskoj biti 750 KM

    Ni nakon prve runde pregovora o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, niko ne spominje kolika bi konkretno mogla biti povišica. U igri su cifre od od 750 i 800 KM, a konačni iznos će umnogome zavisiti od analize Ministarstva finansija RS.

    Ministarstvo finansija Republike Srpske se obavezalo da, u roku od 15 dana, dostavi informaciju o svim relevantnim makroekonomskim parametrima neophodnim za utvrđivanje novog iznosa najniže plate – saopšteno je iz Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, nakon vanredne sjednice sazvane na zahtjev Saveza sindikata RS.

    A koji su to “relevantni makroekonomski faktori” po kojima će se mjeriti budući minimalac?

    Pokazatelji
    Kako saznajemo, suprotstavljeni tabori iz Saveza sindikata RS i Unije udruženja poslodavaca RS predlagali su raznorazne pokazatelje: od poreskih kretanja, do dobiti poslodavaca i brzine rasta plata i cijena, stope inflacije.

    Za sindikalce presudne su cijene osnovnih životnih namirnica.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Goran Stanković
    – Tražimo da konkretno izračunaju: koliko je litara ulja i vekni hljeba radnik za minimalac mogao da kupi u decembru prošle godine, a koliko danas. Na osnovu toga predložićemo iznos najniže plate – kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković.

    Sindikalci za sada odbijaju da govore o konkretnim ciframa. Kažu, nije socijalni dijalog pijaca, da se cenkanju odokativno. Međutim, u kuloarima se već danima spekuliše sa cifrom od 800 KM, što bi bilo povećanje od respektabilnih 23 odsto.

    Manje u korpi
    Ni to povećanje, a malo je vjerovatno da bi ono bilo prihvaćeno, ne znači da bi radnici u avgustu 2022. mogli za minimalac kupiti ni izbliza jednako hljeba i ulja koliko su mogli krajem prošle godine.

    Naime, trenutni minimalac u RS od 650 KM “vrijedi” samo 112 litara suncokretovog ulja, i to ne onog najskupljeg, nego ulja koje se prodaje po prosječnoj cijeni od 5,8 KM i koje je teško naći na policama, jer se brzo razgrabi.

    U decembru prošle godine minimalac od 590 KM je bio dovoljan za skoro duplo više: za čak 180 litara ulja, čija je prosečna cena tada bila 3,28 KM.

    Ni sa hljebom situacija nije mnogo bolja, pa je pitanje da li će povećanje minimalca, koje će za sobom, neminovno, povući i rast svih plata u Srpskoj, doprinijeti suzbijanju rastućeg radničkog siromaštva.

    Računica
    Podsjećamo, ranijih godina je Savez sindikata obično tražio minimalac u visini iznosa koji je, po sindikalnoj potrošačkoj korpi, bio neophodan za hranu za četvoročlanu porodicu.

    Taj je iznos sada narastao na 952 KM, što je, kako saznaje Srpskainfo, cifra o kojoj niko od socijalnih partnera u ovom trenutku ni ne razmišlja.

    – Poslodavci kukaju, ali sve su prilike da su i oni svjesni da se minimalac mora povećati, a sada samo nastoje da to povećanje bude što minimalnije. S druge strane, interesantno je da sindikalci često pominju linearno povećanje plata u javnom sektoru od 100 KM mjesečno – kaže sagovornik Srpskainfo iz Ekonomsko-socijalnog saveta RS.

    Ako je baš tih 100 maraka ključ za “čitanje” ciljeva Saveza sindikata RS, onda će sindikalci, vjerovatno, tražiti da minimalac bude povećan na 750 KM, što bi moglo biti prihvatljivo i za Vladu RS i za poslodavce.

    – O ciframa ne možemo govoriti, nismo ispostavljali takve zahtjeve, jer čekamo analizu Ministarstva finansija RS. Uvjeren sam da ćemo krajem jula ili početkom avgusta ponovo sjesti za sto i da će radnici već od idućeg mjeseca imati veću minimalnu platu – kategoričan je Goran Stanković.

    Analiza
    Iz Ministarstva finansija RS nisu detaljnije otkrili kakve će tačno analize u naredne dvije sedmice raditi po zadatku koji su dobili od Ekonomsko-socijalnog savjeta RS.

    – Biće to analiza svih makroekonomskih parametara relevantnih za utvrđivanje iznosa plate, kao što su tržište radne snage, prosjek plata, kretanje bruto domaćeg proizvoda. Po završetku analize biće održana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta, nakon koje će javnosti biti prezentovani traženi podaci – navodi se u odogovoru Ministarstva finansija na pitanja Srpskainfo.

    Ali, kakvi god da budu makroekonomski pokazatelji sve će se na kraju, bar iz ugla radnika, minimalac svesti na litre ulja i vekne hleba.

    Ako se ostvari scenario koji je najvjerovatniji, a to je da sindikat zatraži povećanje minimalca na 750 KM, a poslodavci to, nakon kuknjave i rondanja ispoštuju, ili ako, što je još vjerovatnije, Vlada RS “presudi” da se minimalac povećava za 100 KM, rezultat će ipak moći stati na dvije-tri police u špajzu.

    Naime, računica pokazuje da će povećanje minimalca omogućiti radnicima da za povišicu kupe, recimo, dodatnih 10 litara ulja i 20 vekni boljeg hljeba.

  • Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Ruski Gasprom i iranska Nacionalna naftna kompanija potpisali su Memorandum o strateškoj saradnji, javlja iranska novinska agencija Tasnim.

    U Nacionalnoj naftnoj kompaniji ističu da je reč o najvećoj stranoj investiciji u istoriji naftne industrije Irana.

    Memorandum je potpisan u danu kada u Iran stiže predsednik Rusije Vladimir Putin, prenosi Sputnjik.

  • Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži nekim indijskim kupcima da joj plate naftu u dirhamima, valuti Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekla su tri izvora za Rojters i pokazala dokument.

    Moskva se udaljava od američkog dolara kako bi se izolovala od učinaka zapadnih sankcija, prenosi portal bizinfo.ba.

    Rusija je pogođena nizom sankcija Sjedinjenih Država i njihovih saveznika zbog sukoba sa Ukrajinom krajem februara.

    Faktura u koju je Rojters imao uvid pokazuje da je račun za isporuku nafte jednoj rafineriji obračunat u dolarima, dok se plaćanje traži u dirhamima.

    Ruska naftna kompanija Rosnjeft gura sirovu naftu preko trgovačkih firmi, uključujući Everest Enerdži i Koral Enerdži, u Indiju, sada drugog najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine.

    Ruska nafta po niskim cenama
    Zapadne sankcije podstakle su mnoge uvoznike nafte da izbegavaju Moskvu, gurajući cene ruske sirove nafte na rekordne popuste u odnosu na druge vrste.

    To je indijskim rafinerijama, koje su retko kupovale rusku naftu zbog visokih troškova prevoza, pružilo priliku da ugrabe izvoz uz velike popuste.

    Moskva je drugi mesec za redom u junu zamenila Saudijsku Arabiju kao drugi najveći dobavljač nafte Indiji nakon Iraka.

    Najmanje dve indijske rafinerije već su podmirile neka plaćanja u dirhamima, rekli su izvori, dodajući da će sve više tako izvršavati plaćanja u narednim danima.

    Faktura je pokazala da plaćanja mora izvršiti Gazprombank preko Mashreq Banke, njene korespondentne banke u Dubaiju.

    Ujedinjeni Arapski Emirati, nastojeći da zadrže neutralnu poziciju, nisu uveli sankcije Moskvi, a isplate bi mogle da dodatno isfrustriraju neke na Zapadu, koji kažu da je pozicija UAE neodrživa.

    Trgovačke firme koje koristi Rosnjeft od ovog meseca su počele da traže plaćanje u dolarskoj protuvrednosti u dirhamima, rekli su izvori.

    Rosnjeft, Koral Enerdži i Everest Enerdži nisu odgovorili na Rojtersove e-mailove tražeći komentar.

    Moskva pronašla saveznike
    Rusija želi da poveća korišćenje nezapadnih valuta za trgovinu sa zemljama poput Indije, rekao je u aprilu njen ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Ministar finansija zemlje prošlog meseca je takođe rekao da bi Moskva mogla da počne da kupuje valute “prijateljskih” zemalja, koristeći takva sredstva da utiču na kurs dolara i evra kao sredstvo suprotstavljanja oštrom rastu rublje.

    Moskovska menjačnica priprema se za pokretanje trgovanja uzbekistanskim sumama i dirhamima.

    Dubai, finansijsko i poslovno središte Zaliva, pojavio se kao utočište ruskog bogatstva.

    Indija, takođe zadržavajući neutralnu poziciju, priznaje osiguranje ruskih kompanija i ponudila je klasifikaciju brodovima kojima upravlja podružnica najveće moskovske brodarske grupe sa sedištem u Dubaiju kako bi se omogućila trgovina.

    Indijska centralna banka prošle nedelje je uvela novi mehanizam za međunarodne trgovinske obračune u rupijama, što mnogi stručnjaci vide kao način promicanja trgovine sa zemljama koje su pod zapadnim sankcijama, poput Rusije i Irana.

  • Rastu cijene u BiH

    Rastu cijene u BiH

    Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.

    Osim toga, kako je istaknuto, do početka ukrajinske krize statističari u Evropskoj komisiji bilježili su snažan oporavak od kovida u BiH, a turizam je nastavio da raste i nakon toga što je, kako naglašavaju, doprinijelo donekle povoljnijim ekonomskim pokazateljima.

    Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

    Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.

    “Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.

    Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.

    U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.

    Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.

    Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.

    “Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.

  • “Bolje nego što je očekivao Zapad”

    “Bolje nego što je očekivao Zapad”

    Neprijateljske akcije Zapada komplikuju trenutnu ekonomsku situaciju u Rusiji, ali ona je bolja nego što su očekivali naši neprijatelji.

    To je izjavio predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Naravno da neprijateljske sankcije Zapada komplikuju trenutnu ekonomsku situaciju u Rusiji, ali stanje je znatno bolje nego što su očekivali kada su pokušali da blokiraju rusku ekonomiju uvođenjem sankcija”, poručio je Peskov, prenosi TAS S.

  • Elektrodistribucije u RS traže povećanje cijena i tarifa za korisnike

    Elektrodistribucije u RS traže povećanje cijena i tarifa za korisnike

    Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske pokrenula je na zahtjev distributivnih preduzeća koja se bave djelatnostima upravljanja električnom energijom tarifni postupak za promjenu cijena i tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) u Srpskoj, a sve zbog, kako navode, povećanja troškova prenosa električne energije, povećanja troškova rada i gubitaka izazvanih rastom cijene električne energije.

    Distributivna preduzeća ZP “Elektro-Hercegovina” Trebinje, ZP “Elektro Doboj” Doboj, ZEDP “ElektroBijeljina” Bijeljina, ZP “Elektrokrajina” Banjaluka i ZP “Elektrodistribucija” Pale u zahtjevima koji su 29. aprila i 3. maja 2022. godine dostavljeni Regulatornoj komisiji za energetiku RS navele su da su se stekli objektivni, obavezujući i formalni uslovi za sprovođenje tarifnog postupka tokom koga će biti preispitana i određena visina opravdanih troškova za period 2023-2025. godina, potrebnih za obavljanje distributivne djelatnosti.

    “Dostavljeni zahtjevi operatora distributivnih sistema za odobrenje distributivne mrežne tarife temelje se na zahtjevu za povećanje odobrenog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, uključujući troškove proizvodnih usluga i troškova zarada i naknada zarada, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital”, stoji, između ostalog, u obavještenju Regulatorne komisije za energetiku.

    Naglašavaju da pored povećanja zahtijevanih prihoda od strane operatora distributivnih sistema, na povećanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) utiču i povećanja troškova prenosa električne energije i rada Nezavisnog operatora sistema, čije utvrđivanje je u nadležnosti Državne regulatorne komisije za električnu energiju.

    Iz Regulatorne komisije poručili su da se zahtjevi za odobrenje cijena i tarifa upućuju na javno razmatranje i da će biti održane javne rasprave, ali naglašavaju da u raspravi mogu učestvovati samo stranke u postupku i druga lica koja učestvuju u dokaznom postupku po odobrenju voditelja postupka.

  • Cijena nafte pada, u Srpskoj litar dizela i dalje skoro 3,5 KM

    Cijena nafte pada, u Srpskoj litar dizela i dalje skoro 3,5 KM

    Cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj ove sedmice će mirovati, iako su distributeri prošle sedmice najavli da bi trebalo doći do pojeftinjenja.

    Kad je riječ o kretanjima na svjetskoj berzi, cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je pala na 101,16 dolara, što je najniža vrijednost unazad tri godine i nešto.

    Iz Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske prije pet dana su saopštili da je i gorivo u Srpskoj pojeftinilo, te da bi još jedno pojeftinjenje trebalo da uslijedi ovih dana.

    – Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj je pojeftinilo, a trend pada biće nastavljen i idućih dana. Pojeftinjenje benzina će biti nastavljeno, a litar će ići do 3,29 maraka po litri, što bi bilo jeftinije i do 20 feninga u odnosu na prethodni period. Za dizel je, takođe, primjetna tendencija pada cijene, a za sada je ova vrsta goriva u prosjeku pojeftinila za 10 feninga po litri – rekli su tom prilikom iz Grupacije.

    Međutim, prosječna cijena dizela trenutno je 3,49, a benzina 3,29-3,39 KM.

    – Predviđanja su da će ovakve cijene biti na svim pumpama i u ovoj sedmici. Šta će biti nakon toga, trenutno je teško procijeniti – rekli su za Srpskainfo u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske.

    U odnosu na prije dvije sedmice, litar dizela i benzina trenutno su u prosjeku jeftiniji za deset feninga. Tada je cijena barela „brent“ nafte već bila pala ispod 106 dolara, što se desilo prvi put od maja 2019. godine, a tada je litar goriva u Srpskoj u prosjeku koštao 2,23 KM.

  • Rusija i Iran odustaju od dolara

    Rusija i Iran odustaju od dolara

    Rusija i Iran će “napustiti” dolar u budućim bilateralnim transakcijama.

    Kako navode iz Moskve, dve zemlje bi uskoro mogle da sklope sveobuhvatan sporazum o saradnji, pošto jačaju veze, preneo je Sputnik International.

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov obratio se prilikom posete Vladimira Putina Iranu, navodeći da su Moskva i Teheran pouzdani dugogodišnji partneri.

    On je takođe naglasio da će dve zemlje postepeno napuštati praksu korišćenja američkih dolara za procenu obima bilateralne trgovine.

    “Svi znamo da su trgovinsko-ekonomski odnosi dve zemlje prošle godine premašili četiri milijarde američkih dolara, iako je možda pogrešno računati to u američkim dolarima, a vremenom ćemo se verovatno udaljavati od ove prakse kako razvijamo našu saradnju u bankarskom finansijskom sektoru”, rekao je Peskov u intervjuu za iransku državnu televiziju.

    Zvaničnik je rekao i da je samo u poslednjih nekoliko meseci trgovinska razmena između Rusije i Irana povećana za 31 odsto.

  • Vlada obezbijedila besplatne udžbenike, Zavod omogućio kupovinu na rate

    Vlada obezbijedila besplatne udžbenike, Zavod omogućio kupovinu na rate

    Direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske Bojan Đenić rekao je da je, osim besplatnih udžbenika koje će Vlada Republike Srpske nabaviti učenicima, Zavod ove godine omogućio i kupovinu udžbenika na rate.

    Đenić je u intervjuu Srni rekao da je Vlada besplatne udžbenike obezbijedila svim učenicima prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, učenicima pobjednicima republičkih takmičenja, kao i trećem i svakom narednom djetetu iz višečlanih porodica, ali i za odlične učenike tih porodica.

    On je naveo da će ove godine i određen broj lokalnih zajednica obezbijediti udžbenike za đake od petog do devetog razreda ili određene kategorije učenika sa područja lokalne zajednice.

    Direktor Zavoda je rekao da se u svim knjižarama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske do 10. avgusta mogu zaključiti ugovori o kupovini udžbenika i školskog pribora na četiri rate.

    • To su pogodnosti koje nudimo kako bismo olakšali spremanje učenika za školu, jer smo svjesni izdataka koje roditelji izdvajaju za spremanje školaraca u septembru – od kupovine udžbenika do kupovine odjeće i obuće – dodao je Đenić.

    Đenić je naveo da je, zbog povećanja cijena repromaterijala i nestabilnog tržišta za nabavku papira za štampu, bilo neminovno povećanje cijena udžbenika za osnovnu školu u odnosu na prethodnu godinu.

    Cijene kompleta udžbenika od 6. do 9. razreda bez drugog stranog jezika i udžbenika koji se koriste u više razreda, iznose za šesti razred 206 KM, za sedmi 189 KM, osmi 219 KM i deveti 204 KM. Cijena kompleta za peti razred iznosi 143 KM.

    NOVE PROGRAME PRATE NOVI UDŽBENICI

    Đenić je rekao da je za septembar odobreno 15 novih udžbenika za osnovnu školu i isto toliko za srednje škole.

    On je istakao da je 12 novih udžbenika za srednje stručne škole prvi put objavljeno u Republici Srpskoj, te da je primjetno povećanje interesovanja autora za pisanje udžbenika za srednje škole.

    • Pored toga, uradili smo i adaptaciju pet udžbenika za osnovnu školu. Ono što je najvažnije je to da su udžbenici usklađeni sa nastavnim planom i programom i da se trudimo da djeca u Republici Srpskoj imaju moderne udžbenike oslobođene nepotrebnih sadržaja. Razvoj udžbenika i udžbeničke politike je kontinuiran proces – naglasio je Đenić.

    On je naveo da su izmjene programa dovele i do redukcije broja udžbenika, tako da u trećem, četvrtom i petom razredu đaci imaju po jedan udžbenik manje.

    • S druge strane, u drugom razredu, nakon uvođenja novog nastavnog predmeta Digitalni svijet, dobili smo novi udžbenik za taj predmet – rekao je Đenić.

    On je istakao da aktivnosti Zavoda u potpunosti prate aktivnosti Ministarstva prosvjete i kulture i Republičkog pedagoškog zavoda.

    • Naš zajednički rad dovodi do određenih promjena kada je udžbenička politika u pitanju i uopšte objavljivanje udžbenika. Čitavu godinu mi se pripremamo i aktivno radimo na pripremi udžbenika – rekao je Đenić.

    Direktor Zavoda naveo je da je do sada izvršena digitalizacija sadržaja za 19 udžbenika, te da je riječ o udžbenicima prve trijade, istorije i geografije.

    • U toku je digitalizacija sadržaja za septembar i to novih sedam udžbenika, tako da će broj udžbenika kod kojih je izvršena digitalizacija sadržaja u septembru biti 26 – pojasnio je Đenić i dodao da će u narednom periodu biti intenzivirana obuka i edukacija nastavnika za upotrebu i korištenje digitalnih sadržaja.

    KONSTANTAN RAD NA PODIZANjU KVALITETA PREDŠKOLSKOG OBRAZOVANjA

    Đenić je rekao da je u proteklom periodu mnogo urađeno u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i da Zavod konstantno radi na davanju doprinosa podizanju kvaliteta tog segmenta.

    • Brojni su projekti koje realizujemo. Zavod je u proteklom periodu napravio veliki iskorak objavljivanjem radnih listova i didaktičkog materijala za rad sa djecom predškolskog uzrasta. Nesebičnu pomoć nam tu pružaju i Ministarstvo i Republički pedagoški zavod i vaspitači u predškolskim ustanovama. S ponosom možemo predstaviti svoje didaktičke igre, materijale i radne listove – naveo je Đenić.

    “ZLATNA SOVA” I “SOVICA”

    Đenić je najavio da će dodjela tradicionalnih književnih nagrada “Zlatna sova” i “Sovica” biti upriličena povodom Dana Zavoda u Istočnom Sarajevu.

    • Mi ćemo nastaviti sa svojim aktivnostima na polju doprinosa razvoju kulture Republike Srpske. Nastavljamo aktivno predstavljanje na sajmovima knjiga koji će biti upriličeni od septembra, nastavljamo sa organizovanjem konkursa za najbolji neobjavljeni roman i najbolju neobjavljenu knjigu za djecu – rekao je Đenić.

    TRIDESET GODINA IZAZOVNOG, ALI USPЈEŠNOG RADA

    Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske obilježiće u septembru 30 godina od osnivanja, a povodom toga će u opštini Istočno Novo Sarajevo biti otvoren još jedan maloprodajni objekat.

    • U opštini koja ima potencijal i gdje konstantno raste broj djece, otvorićemo novi maloprodajni objekat, odnosno svoju 21. knjižaru. Mislim da je to najbolji način da pokažemo u kom pravcu želimo da se Zavod kreće i razvija u narednih 30 godina – poručio je Đenić.