Kategorija: Ekonomija

Od 1. decembra građane očekuje novi udar na novčanike. Ovaj put poskupljuju peciva u pekarama, ali i ono bez čega ne možemo, a to je hljeb, i to za 5 odsto. Proizvođači se pravdaju – za sve je krivo najavljeno poskupljenje struje, nove cijene brašna i neminovno povećanje plata radnicima. Kažu da bez viših cijena proizvoda na svojim policama, ne bi bili ni na pozitivnoj nuli.

“Naša kalkulacija je pokazala da bi hljeb koji danas košta 2 KM, trebalo da košta 2,10 KM. Dio pekarskih proizvoda koji u sebi imaju samo brašno npr. kifla i slični proizvodi neće poskupljivati, dok svi oni proizvodi koji imaju u sebi meso, mlijeko i ostalo što je u posljednje vrijeme značajko poskupilo, poskupiće za nekih 5 odsto”, rekao je Saša Trivić, vlasnik lanca pekara “Manja”.

Da je to nedopustivo, smatra premijer Srpske. Uključićemo sve naše kapacitete kako bismo procijenili da li je ikako opravdano da pojedine životne namirnice imaju ovakve cijene, poručuje Radovan Višković.

“Hajde mi recite jedan razlog zbog čega? Odgovor je, kažu, povećale se cijene na nekim berzama u Mađarskoj itd., a nisu se povećale, ili su se neznatno povećale. A mi smo imali ove godine 200 hiljada tona proizvodnju pšenice u Republici Srpskoj, ta proizvodnja je dovoljna da prehrani naše stanovništvo dvije godine”, rekao je Radovan Višković, premijer Republike Srpske.

Istog stava su i iz Udruženja za zaštitu potrošača. Smatraju da nadležne institucije moraju nešto poduzeti.

“Novo poskupljenje nije opravdano i ne smije da bude. Imamo sa jedne strane pojeftinjenje cijene sirove nafte, kao i to da smo u nekom proteklom periodu imali već jedno poskupljenje pekarskih proizvoda. S druge strane smatramo da nam je ovdje potrebna jedna reakcija nadležnih institucija u svrhu zaštite potrošača u Republici Srpskoj”, rekao je Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

Ovo će biti treće poskupljenje u pekarama ove godine. U odnosu na prošlu, pekarski proizvodi su porasli za oko 50 odsto, kažu proizvođači. Sve je to smanjilo promet u pekarama od 15, do 30 odsto.

Sjetva pšenice u BiH je završena prije nekoliko dana, a u Srpskoj su, prema riječima poljoprivrednika, zasijane do sada najveće površine, ali i po najvećim cijenama koje su ikad zabilježene.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je ove godine u Srpskoj posijano više pšenice nego što je planirano.

“Prema informacijama kojima raspolažemo mi u Savezu, ove godine je posijano više pšenice nego prethodnih godina”, rekao je Marinković, dodajući da je ovogodišnja sjetva bila najskuplja do sada.

“S obzirom na visoke cijene goriva, sjemena, kao i repromaterijala, dolazimo do zaključka da je ovogodišnja sjetva bila veoma skupa”, rekao je Marinković.

Kako je dodao, poljoprivrednici očekuju subvencije od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS od 500 KM, kao i dodatne subvencije koje će biti definisane novim pravilnikom.

“Ovogodišnji agrarni budžet je oko 180 miliona KM, što znači da će on pomoći poljoprivrednicima da na kraju ipak ostvarimo neku dobit”, rekao je Marinković.

Kako ističe, ove godine je sjetva bila skuplja od 25 do 30 odsto.

“Vidjećemo kako će se kretati tržište pšenice u narednom periodu, te ćemo u skladu s tim apelovati na resorno ministarstvo ako bude bilo potrebe”, rekao je Marinković.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH Tuzlanskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u Federaciji situacija totalno obrnuta, odnosno da je na ovom području posijano daleko manje pšenice nego prethodnih godina.

“Mislim da nikad manje nije posijano, jer ljudi nisu mogli da finansiraju sjetvu koja je bila enormno skupa”, rekao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, visoke cijena goriva, kao i visoke cijene pšenice od jedne marke po kilogramu su glavni razlozi za ovako lošu sjetvu.

“U odnosu na prethodnu godinu sjetva je manja za 50 odsto”, rekao je Hasanović.

Kako je dodao, poljoprivrednici u Srpskoj su u mnogo boljem položaju nego poljoprivrednici u Federaciji.

“Treba biti realan i reći istinu, a istina je da u Republici Srpskoj poljoprivrednici imaju podsticaje, dok kod nas toga nema”, rekao je Hasanović i dodao da su pojedini poljoprivrednici iz bojkota prema vlasti odlučili da ove godine ne siju pšenicu.

Kako je rekao Hasanović, on se, ipak, odlučio na sjetvu kukuruza jer je isplatnija.

“Planiram sjetvu sedam hektara kukuruza jer je isplatnija nego sjetva pšenice i bolje uspijeva u našim krajevima”, rekao je Hasanović.

Građani Srpske žale se da su prethodnih dana na policama trgovina i marketa cijene brašna skočile, ali to je samo početak, jer se tek očekuje da će ovo poskupljenje uticati na cijene pekarskih proizvoda, ističu naši sagovornici.

Vlasnici nekoliko pekara potvrđuju da su ova poskupljenja neminovna, jer ne skaču, kako kažu, samo cijene brašna, već i repromaterijala.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara “Manja” iz Banjaluke, potvrdio je za “Nezavisne” da je došlo do skoka cijena brašna.

“Imamo problem, jer cijene koje smo podigli u prethodnom periodu nisu bile dovoljne te su ugrozile poslovanje preduzeća, tako da je evidentno da će do nekog, bar minimalnog, povećanja cijena pekarskih proizvoda doći”, rekao je Trivić.

Kako ističe, cijene ovih proizvoda, mogle bi skočiti maksimalno do pet odsto, ne više.

“Tako bar pokazuju naše kalkulacije. Pekari su prisiljeni da dižu cijene, jer nisu u pitanju samo cijene brašna, već treba isplatiti i plate radnicima”, ističe.

On navodi da podržava prijedlog premijera Radovana Viškovića da se sjedne i razgovara i pregledaju finansije pekara i mlinara i da se utvrdi da li tu ima nekih spekulacija.

Prema riječima Bojana Bakala, vlasnika pekare “Bakal” iz Banjaluke, a s obzirom na to da je brašno osnovna namirnica u pekarstvu te da je prethodnih nekoliko mjeseci dolazilo do intenzivnog rasta cijena, i to ne samo ovog proizvoda, sada je već neminovno da dođe do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Već je trebalo doći, ali razlog više je poskupljenje brašna, tako da je to sigurno opravdano i dolazimo u situaciju da, pored svih tih poskupljenja, i hljeb, kao osnovna životna namirnica, mora poskupjeti. Pitanje je samo do koje granice će ići poskupljenje, ali ja vjerujem da će ići do nekih 10 odsto, i to svih pekarskih proizvoda”, kazao je Bakal za “Nezavisne”.

Dodaje da je ove godine već dva puta korigovana cijena, i to zbog sirovina i plata te da su i nova poskupljenja sasvim očekivana.

I Željko Popović, vlasnik pekare “Marčelo” iz Banjaluke, naglašava da ne poskupljuje samo brašno, već i sve druge sirovine te da sve to ulazi u kalkulaciju cijene konačnog proizvoda.

“Ako dođe do značajnijeg poskupljenja brašna, a svjedoci smo da cijene već idu gore, ali i drugih repromaterijala koji učestvuju u proizvodnji, sigurno će doći do poskupljenja i pekarskih proizvoda. Pitanje je samo na kojoj cijeni će brašno stati”, istakao je Popović za “Nezavisne”.

Podsjećamo, Višković je ranije ove sedmice izjavio da je u Srpskoj ove godine proizvedeno 200.000 tona pšenice i da je to dovoljno da prehrani njeno stanovništvo dvije godine.

On je istakao da je dao nalog da se sve pregleda te da organizuju sastanke sa pekarima, mlinarima i da se ponudi kvalitetna i stručna analiza zbog čega se najavljuje povećanje cijena. Tom prilikom je pozvao trgovce, mlinare i pekare da razgovaraju, jer, kako je rekao, udar na Republiku Srpsku moraju svi zajedno da podijele i podnesu.

Cijena barela brent nafte pala je danas na manje od 86 dolara, prvi put od 28. septembra, a ovaj energent pojeftinjuje širom svijeta, navodi se u podacima berze u Londonu.

U popodnevnim satima barel je za isporuke u decembru koštao 86,57 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,7 odsto. Prethodno je dostignuta cijena od 85,81 dolara.

Barel sirove nafte u SAD se trenutno prodaje za 78,72 dolara, poslije pojeftinjenja za 3,57 odsto.

Pojeftinjenje nafte dešava se uprkos velikom smanjenju proizvodnje u zemljama OPEK-a i ostalim državama koje izvoze ovaj energent.

Regionalna konferencija “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu” biće održana danas u Beogradu.

Konferenciji će, između ostalih, prisustvovati predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Na konferenciji, koju organizuju ambasade Norveške u Beogradu i Sarajevu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška-BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike, učestovavaće i premijeri Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i Crne Gore Dritan Abazović.