Kategorija: Ekonomija

Cijene nafte opale su danas za više od četiri procenta dok Grupa sedam razmatra ograničavanje cijene ruske nafte I nakon što su zalihe goriva u SAD porasle više nego što se očekivalo.
Barel brent nafte za isporuke u januaru pojeftinio je za 3,47 dolara i sada košta 84,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je na 77,63 dolara.

Zalihe goriva u SAD povećane su za 3,1 milion barela, navodi se u podacima američke Administracije za energetske informacije. Analitičari su očekivali rast zaliha za samo 383.000 barela.

Na cijene je dodatno uticala informacija da članice Grupe sedam razmatraju da ograniče cijenu ruske nafte na 65 do 70 dolara po barelu, rekao je jedan evropski zvaničnik.

Taj nivo je u ovom trenutku veći od cijene po kojoj se ruska nafta prodaje na tržištu. Barel sirove ural nafte trenutno košta između 62 i 63 dolara.

Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj pojeftiniće narednih dana, pa će za litar dizela vozači izdvajati od 3,14 do 3,19 maraka, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i nafnim derivatima pri Privrednoj komori RS Jovica Vučković.
Naglasio je da će gorivo pojeftiniti u prosjeku za pet feninga po litri.
– Zavisno od regije do regije cijene dizela će se kretati od 3,14 do 3,19 maraka po litri. Ulazne cijene su u padu pa se u skladu sa novim nabavkama mijenjaju i cijene na pumpama. Pojeftinjenje će uslijediti u narednih četiri do pet dana – rekao je Vučković.

Naglasio je da su prethodnih dana domaći distributeri imali i problema u vezi sa nabavkom goriva.

– Rafinerija u Pančevu je obustavila isporuku, a u Pločama brod sa naftom nije stigao na vrijeme. Mi smo morali da dovozimo gorivo iz Rijeke i Kopra. Sutra bi mogli već imati stabilniju situaciju jer je brod stigao u Ploče – rekao je Vučković.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić danas je u Banjaluci održao konsultacije sa predstavnicima Elektroprivrede Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske na temu cijene električne energije za privredu za 2023. godinu na kojem je konstatovano da je došlo do povećanja troškova u poslovanju i proizvodnji električne energije koji bitno utiču na proizvodnu cijenu kilovat-sata i da stoga postoji potreba povećanja cijene električne energije za narednu godinu.

Predstavnici privrednih asocijacija su pokazali razumijevanje i iznijeli jednoglasan stav da je cijenu električne energije za privredu potrebno korigovati, naglasivši da ovo pitanje, prije donošenja konačne odluke, treba biti predmet daljih razgovora.

Đokić je naglasio da će Republika Srpska i sa povećanjem cijene električne energije imati i dalje najpovoljniju i najnižu cijenu od svih država u našem okruženju. Prema njegovim riječima, ključni interes Vlade Republike Srpske je i dalje da se održi i stalno unapređuje privredna aktivnost u Republici Srpskoj i zato će nastaviti pružati podršku mjerama koje stoje na raspolaganju.

Dogovoreno je da se u narednom periodu nastave konsultacije na temu cijene električne energije, u cilju postizanja adekvatnog dogovora i zadovoljavajućeg rješenja za sve uključene strane.

Sastanku su prisustvovali generalni direktor Elektroprivrede RS, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, predsjednici Područnih privrednih komora Banjaluka i Bijeljina, kao o predstavnici nekoliko većih proizvodnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Inspekcija je završila kontrolu mljekara u Republici Srpskoj i utvrđeno je da se nisu pridržavali uredbi o visini marži.

Njima su izrečene kazne i rješenjima im je narađeno da snize veleprodajnu cijenu mlijeka.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković je, u cilju sprečavanja nekontrolisanog povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, prošle sedmice izdao nalog da se na raspolaganje stave svi raspoložovi kapaciteti Inspektorata Srpske i izvrši kontrola cijena u maloprodaji i veleporodaji,

Kontrola poštovanja propisa pri formiranju cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, pored tržnih centara, proširena je i na mljekare u kojima su inspektori počeli da češljaju knjige kako bi utvrdili da li i kod njih ima određenih odstupanja pri krojenju cijena.

Glavni tržišni inspektor Radivoje Gavrić rekao je da su inspektori ušli u sve mljekare u Srpskoj polovinom prošle sedmice kako bi utvrdili šta se dešava kada je u pitanju formiranje njihovih cijena.

“Utvrdićemo šta se dešava u mljekarama, kakve su otkupne i veleprodajne cijene, odnosno na bazi čega su one formirane. Prekontrolisaćemo u njihovim knjigama sve stavke vezane za cijene, jer i oni moraju poštovati propise pri formiranju cijena, odnosno imaju određenu maržu koja je izražena u procentima”, rekao je Gavrić ranije za “Glas Srpske”.

Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru 2022. godine iznosila je 1.198 КM i u odnosu na septembar 2022. nominalno je veća za 0,8 odsto, a realno je manja za 1,0 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, kada je oktobarska bruto plata iznosila 1 815 КM, ove godine je nominalno veća za 16,7 odsto, a realno za 1,0 odsto.

Posmatrano po područjima, u oktobru 2022. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Informacije i komunikacije i iznosila je 1.582 КM, a najniža prosječna neto plata u oktobru 2022. isplaćena je u sektoru građevinarstva i iznosila je 871 КM.

U oktobru 2022. godine, u odnosu na oktobar 2021, u 18 od 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima obrazovanje 24,4%, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 23,7% i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 22,0%. Nominalno smanjenje neto plate zabilježeno je jedino u području finansijske djealtnosti i djelatnosti osiguranja 1,5%.

Cijene nafte na svjetskom tržištu u padu su već drugu sedmicu, i na najnižem su nivou još od septembra, a to bi, kako za “Nezavisne novine” kažu energetski stručnjaci, trebalo da donese pojeftinjenje goriva u BiH.

Međutim, isto tako, struka smatra da ne bi bilo iznenađenje da i u ovom slučaju izostane reakcija distributera, podsjećajući da su i ranije globalne cijene bile snižavane, ali da se to nije odrazilo na pumpe u BiH.

Nova radna sedmica na polju tržišta nafte i naftnih derivata donijela je nastavak pada cijene ovog energenta. Tako je nafta brent pojeftinila za isporuke u januaru za 0,6 odsto, pa se za jedan barel sada plaća oko 87 dolara.

Američka sirova nafta u ovom trenutku se prodaje ispod 80 dolara (na koti je 79,4), što je njena apsolutno najniža cijena od septembra, a cijena za januar utvrđena je na 79,68 dolara po barelu. I na evropskom tržištu cijene barela opale su na najniži nivo unazad dva mjeseca, i to za dolar po jednom barelu. Na londonskom tržištu nafta je na 87,62 dolara, a samo u prošloj sedmici pad je išao na 8,7 odsto.

Dalje prognoze nisu optimistične. Kina se nalazi u velikom problemu, jer raste broj zaraženih, pa samim tim pada i potražnja usljed mogućih jačih restrikcija u najmnogoljudnijoj državi na planeti. Pad cijena nafte, poručuje struka, slijedi i zbog usporavanja rasta privreda, pa zato slabi i potražnja za naftom.

Osim situacije u Kini, trgovce brine i činjenica da je nafta izgubila dobitke ostvarene na početku posljednjeg kvartala kada su zemlje OPEC plus donijele odluku da smanje proizvodnju za dva miliona barela dnevno. Pored toga, očekivani dalji pad cijena mogao bi da navede OPEC plus da dodatno smanji proizvodnju.

Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, kaže za “Nezavisne” da je pozitivna stvar to što je došlo do pada cijene nafte na berzi te da bi pojeftinjenje goriva po pravilu trebalo uskoro očekivati i u BiH.

“Istina, to sniženje kod nas dolazi sa kašnjenjem, ali bi sigurno bilo realno očekivati da to u mjeri u kojoj je na svjetskoj pijaci bude i kod nas. Naravno, u međuvremenu da se stare naručene količine istroše”, pojašnjava Bičakčić.

Prema njegovim riječima, dalji trend cijena nafte na berzi zavisi od mnogo faktora.

“Nastupa zima, ona će sigurno prouzrokovati povećanu potražnju za naftom za grijanje, pa i neke TE koje rade na naftu radiće da to nadomjeste, tako da ja ne očekujem ozbiljniji dalji pad cijena nafte. Ovo je stabilizirajuće, da one idu ispod 100 dolara po barelu i to je onda pozitivna vijest sa tržišta nafte”, navodi Bičakčić.

On podsjeća da distributeri u BiH imaju slobodno formiranje cijena te da je upravo zbog toga realno očekivati da će sniziti cijene prateći situaciju na berzi.

“Dobro bi bilo da se vlade uspostave što prije, da se imamo čemu nadati i da bi se pomoglo građanima”, navodi Bičakčić.

Ali, kada je u pitanju pomoć za građane, iz udruženja potrošača su ogorčeni.

“Tu nema ništa od brige za običnog čovjeka, poduzetnika ili umirovljenika”, smatra Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji je mišljenja da nadležni imaju jasnu računicu zašto ne snižavaju cijene.

“Čim su više cijene goriva, veća su i davanja državi i ona se više uprihoduje. Akcize su, podsjećam, namjenska sredstva, sa njima smo trebali praviti puteve i auto-puteve, međutim to sve ide na gomilu i na javnu potrošnju i to je aktuelnim političkim strukturama idealno da pune proračun i da namjenski ne idu ta sredstva te da oni koriste taj novac kako žele”, ističe Bago i dodaje:

“To je sav jad i očaj naše aktuelne politike. Pa, ti ljudi su isti posao radili i četiri godine prije. Dakle, osam godina su na poziciji i nikakve konkretne mjere nisu donesene, čak i za vrijeme korone. Znači, jedan apsolutni amaterizam i diletantizam, ne postoji volja za općim dobrom”, kazao je on za “Nezavisne”.

Zato zemlje u okruženju ne “spavaju mrtvim snom pravednika”.

Hrvatska vlada opet će intervenisati u pravcu pada cijene goriva, poručio je ministar mora, prometa i infrastrukture ove države Oleg Butković. Podsjećamo, Hrvatska je ovu mjeru već donosila nekoliko puta.

A sa druge strane, u BiH, ne samo da se ne zna kada će institucije biti formirane, već i da li će nas sutra dočekati novo poskupljenje, bez obzira na situaciju na svjetskom tržištu.