VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    U Austriji za kupovinu namirnica građani moraju sve dublje da uvlače ruku u novčanike, jer su namirnice značajno poskupjele.

    Analiza Radničke komore pokrajine Tirol pokazala je da je od aprila, na primjer, cijena šećera porasla za 60 odsto, ulja za 48 procenata i brašna za 33 odsto.

    Kada je riječ o mlijeku, rast cijene je između 11,51 do 14,39 odsto.

    Cijena putera porasla je za do 15 odsto.

    U svojoj analizi Radnička komora je poredila cijenu 19 identičnih proizvoda koje građani kupuju, i ustanovila koliko su cijene skočile u posljednjih šest mjeseci.

    Organizacija “Fudvoč Austrija” ustanovila je “skriveno” poskupljenje.

    “Kod svih namirnica je naši istraživanje pokazalo da su proizvođači smanjili sadržaj proteklih mjeseci. Uz to su cijene značajno porasle”, istakla je šefica organizacije Hajdi Porstner.

  • Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Ukrajinski ministar ekonomije Julija Sviridenko izjavila je danas da će pad bruto domaćeg proizvoda njene zemlje iznosti 39 odsto, a ne ranije očekivanih 35 odsto, zbog razaranja infrastrukture koje je izvršila Rusija u prethodnim sedmicama.

    Ona je rekla novinarima da je Vlada preduzela korake za smanjenje vrhovnog organa izvršne vlasti i da to podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, kao i da će biti izvršena privatizacija državnih preduzeća.

    Sviridenkova, koja je i prvi potpredsjednik Vlade, rekla je da Ukrajina traži jednogodišnje produženje suspenzije američkih carina na čelik da bi se pomoglo ukrajinskim željezarama, koje su teško pogođene ruskim raketnim napadima.

    Ona je izjavila da je danas razgovarala u Vašingtonu o ovoj temi sa američkim predstavnikom za trgovinu Ketrin Taj.

  • Izvještaj MMF-a o BiH i regionu: Inflacija će trajati godinama, realne plate u padu

    Izvještaj MMF-a o BiH i regionu: Inflacija će trajati godinama, realne plate u padu

    Inflacija u Bosni i Hercegovini će trajati godinama, a realne plate uprkos nominalnim povećanjima su u padu zbog efekta inflacije, jedan je od zaključaka prezentacije o regionalnom rastu, koji su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda juče održali u Sarajevu.

    Prema podacima za BiH, u narednom periodu se očekuje pad ekonomskih aktivnosti, a inflaciju i dalje podstiču visoke cijene energenata i hrane. Dobra vijest je što je, prema procjenama MMF-a, BiH manje ranjiva na energetske šokove od većine zemalja u zapadnoj Evropi.

    Republiku Srpsku, kako su ocijenili, čeka izazovna fiskalna godina jer će zbog finansijske situacije morati dosta pozajmljivati, iako kamatne stope u BiH nisu rasle kao što je to slučaj u evrozoni.

    Naime, kako su objasnili, RS se 2018. godine u obveznicama zadužila za oko 550 miliona maraka na godišnjem nivou, 2021. za oko 850 miliona, dok su zaduženja u narednoj godini planirana u visini od milijardu maraka.

    Što se tiče realnog rasta, ocijenjeno je da će on biti na visini od oko dva odsto na godišnjem nivou, u odnosu na četiri odsto koliko je to bilo prije dvije godine. Visoka stopa inflacije mogla bi pasti na oko 3,5 odsto u 2024. godini, a dobra vijest je što u BiH nema većih povećanja cijena električne energije, što je važan faktor u ukupnoj inflaciji.

    Jedno od najznačajnijih zapažanja izvještaja je proračun da su plate, uprkos nominalnom rastu od 14 odsto na godišnjem nivou, realno pale za dva odsto u odnosu na isti period.

    Generalno gledano, kako su naglasili, na negativne trendove globalno najviše je uticao rat u Ukrajini, posebno u EU koja je zbog manjka ruskog gasa suočena s velikim energetskim izazovima u narednom periodu.

    Što se tiče EU, najmanje izazova u energetskom sektoru u pogledu uticaja na domaćinstva ima Mađarska, koja je izuzeta od dijela evropskih energetskih sankcija prema Rusiji, iza nje su Francuska, Švedska i Španija, dok su najugroženije zemlje Estonija, Nizozemska, Italija i Danska.

    “Neizvjesnost je na visokom nivou s realnim očekivanjima za pogoršanje kako se geopolitičke tenzije i inflacija dalje budu odražavale na ekonomiju”, jedan je od zaključaka. Na rizike će i u narednom periodu najviše uticati rat u Ukrajini, energetska neizvjesnost, poremećaji lanaca snabdijevanja, kriza rasta troškova života, monetarne restrikcije od strane centralnih banaka, kovid zaraze, kao i moguća recesija u Kini i Americi.

    Dobra vijest na globalnom nivou je, kako ističu stručnjaci MMF-a, što su domaćinstva bolje pripremljena na finansijske izazove, ali upozoravaju da se mogući trendovi moraju pažljivo posmatrati.

    Senad Softić, guverner Centralne banke, kaže da je ova banka spremna da učestvuje u zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost bh. ekonomije.

    “Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, istakao je Softić, kako prenosi Fena.

    Gabriel di Bela iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta.

    “Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Šezdeset do sedamdeset odsto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u avgustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije”, naveo je Di Bela.

  • Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas Srni da u ovom ministarstvu prvi put razmtraju da u narednoj godini zbog sve većih potreba sklapaju petogodišnje ugovore o isporuci drvnih sortimenata sa drvoprerađivačima.
    Pašalić je naveo da do tada rješenje vide u ravnomjernoj isporuci sirovine, s tim da imaju obavezu prema 50 strateških subjekata u kojima proizvodnja ne smije stati zbog opšteg interesa zajednice.

    – Šume Republike Srpske sjeku godišnje u prosjeku oko dva miliona metara kubnih svih sortimenata, a potrebe drvoprerađivačke industrije su blizu pet miliona metara kubnih i taj “kolač” moramo da dijelimo na još 30 novih firmi. To je problem sa kojim se suočavamo – rekao je Pašalić na Sokocu, gdje je obilježena krsna slava preduzeća – Mitrovdan.

    Dodao je da je u ovom preduzeću u probni rad pušten informacioni sistem koji će pomoći da se bolje prate radovi u sječi i otpremi šumskih drvnih sortimenata.

    On je napomenuo da je resorno ministarstvo izdvojilo više od šest miliona KM da “Šume Srpske” u ovoj godini ostvari svoje planove u stoodstotnom obimu, ali da je plan proizvodnje ostvaren 90 odsto, čime “Šume Srpske” zbog neizvršavanja preostalih 10 odsto od plana ostaju uskraćene za oko 20 miliona KM, koje bi se mogle iskoristiti kao dividenda ili za investicije.

    Naglašavajući da se resorno ministarstvo trudi da osposobi “Šume Srpske” kako bi u potpunosti izvršili plan, Pašalić je rekao da je jedan od problema nesklad između raspoloživih količina šumskih drvnih sortimenata i sve većih potreba drvoprerađivačke industrije, što se mora riješiti sklapanjem višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima, kako to rade u Hrvatskoj.

    Pašalić je rekao da Ministarstvo sa 40 odsto sufinansira nabavku mehanizacije za izvođače radova za izvlačenje trupaca kako bi osnažili najslabiju kariku u procesu proizvodnje u oblasti šumarstva.

    Druga mjera podrške Ministarstva bila je da su izvođačima radova u šumarstvu od jula do kraja ove godine obezbijedili 4,1 miliona KM da bi im pomogli u rješavanju problema nastalog visokim cijenama nafte i drugim nepovoljnim kretanjima na tržištu.

    Direktor Šuma Srpske Slaven Gojković rekao je Srni da je proteklih godinu dana za ovo Јavno preduzeće bio težak period, ali da pokazatelji iz organizacionih cjelina ukazuju da će biti bolja nego prošla.

    On je uvjeren da su Šume Srpske ušle u fazu oporavka koju treba da nastave, što je vidljivo kroz finansijske izvještaje, gdje je navedeno da smanjuju dugovanja, popravljaju likvidnost, sustižu da plaćaju sve obaveze prema lokalnim zajednicama i Poreskoj upravi.

    Gojković je podsjetio da je početak godine obećavao dobre rezultate, ali su pomijeranja na tržištu izazvana krizom zbog dešavanja u Ukrajini dovela do novih problema u poslovanju preduzeća.

    Zahvaljujući resornom ministarstvu, koje je zajedno sa Upravom “Šuma Srpske” prepoznalo te probleme, donesena je mjera kojom je iz Kompenzacionog fonda subvencionisana proizvodnja šumskih drvnih sortimenata, a Gojković kaže da su pozitivne rezultate u ovom preduzeću osjetili u oktobru.

    – Vremenski uslovi u oktobru pogodovali su proizvodnji u šumarstvu i oktobar je bio rekordan, što nam daje nadu da ćemo ovu godinu završiti mnogo bolje nego prošlu – izjavio je Gojković.

    On je najavio i manje korekcije cijena šumskih drvnih sortimenata, s obzirom na to da je posljednje povećanje cijena bilo krajem prošle godine, te dodao da će ovu godinu završiti sa postojećim cjenovnikom.

  • Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić rekla je da će u narednom periodu inspekcijski organi kontrolisati poštovanje odluke Vlade Republike Srpske o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta.

    Ona je, tokom današnjeg sastanka sa predstavnici privrednih društava koja se bave proizvodnjom peleta, istakla da mjere Vlade imaju za cilj zaštitu životnog standarda stanovništva i omogućavanje zadovoljenja potreba stanovništva, te da ni na koji način nisu usmjerene na ugrožavanje poslovanja privrednih subjekata.

    Gašićeva ističe da će u skladu sa situacijom na tržištu, razmatrati moguće inicijative prema Savjetu ministara kada je u pitanju ukidanje zabrane izvoza peleta i moguće uvođenje kvota za izvoz.

    Podsjećamo, Vlada RS nedavno je usvojila odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša prodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Ova odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 4. novembra, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja i prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Ministarstvo trgovine i turizma apeluje na sve korisnike peleta, koji do sada nisu nabavili potrebne količine ovog energenta, da u narednom periodu izvrše nabavku dodatnih količina kako, bi nadležni organi u skladu sa iskazanim pokazateljima izvršili potrebne analize i donosili mjere za predstojeći period.

    Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

  • Bitka s inflacijom ponovo podiže kamate na kredite u BiH

    Bitka s inflacijom ponovo podiže kamate na kredite u BiH

    Početkom naredne godine očekuje se da će banke širom Bosne i Hercegovine povećati kamatne stope na kredite zbog visoke inflacije.

    Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) naložila je krajem oktobra povećanje kamatnih stopa s ciljem da suzbije inflaciju.

    ECB je sada podigla stope za evrozonu od 19 zemalja za puna dva procentna poena za samo tri mjeseca.

    Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, istakao je da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali da očekuje da one budu minimalne.

    “Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva odsto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor”, naglasio je Softić.

    On je dodao da je Bosna i Hercegovina dostigla rekordan nivo inflacije koja trenutno iznosi 17,3 odsto, iako je prema projekcijama Centralne banke BiH iz maja predviđeno da inflacija ove godine iznosi 14,5 odsto.

    “Mjere koje sprovodi Centralna banka BiH sa podizanjem referentne kamatne stope i depozitne, predstavljaju pokušaj ublažavanja naglog i velikog nivoa inflacije. Građani su uvijek imali povjerenje u našu valutu i štednju. Podaci iz septembra govore da depoziti bh. građana iznose 14,2 milijarde KM, to je jedan pokazatelj povjerenja. BiH bi uskoro mogla da uđe u novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i to bi bila dobra poruka za investitore. Postoji mogućnost za novi aranžman. Mislim da oni čekaju da se uspostavi nova vlast i bilo bi dobro da to bude što prije, jer je to za nas veoma važno, u ovom vremenu rasta kamatnih stopa”, pojasnio je Softić.

    Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, rekao je medijima prije nekoliko dana da od 1. januara naredne godine možemo očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite.

    “Ovo predstavlja značajan udar na kućni budžet građana. Ipak, određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija će u jednoj mjeri ublažiti ove udare, ali ne u potpunosti”, kazao je Šuput.

    On je istakao da je ova agencija donijela odluku o ublažavanju značajnog rasta kamatnih stopa.

    “Mi ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje preko dva odsto znači da će banke morati da umanje dobit”, naveo je Šuput.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne” da je realno očekivati da će i naredne godine doći do povećanja kamatnih stopa na kredite.

    “Ovim povećanjem kamata na EURIBOR nije se postigao željeni efekat smanjenja inflacije. ECB će i dalje nastojati da monetarnim instrumentima utiče na dovođenje inflacije na željeni nivo od dva odsto. Povećanje kamata na kredite zavisiće od povećanja kamata ECB-a sa jedne strane i potražnje za kreditima u BIH sa druge strane. Sreća je što banke u BiH još uvijek imaju višak likvidnosti, pa to povećanje može biti i nešto manje od očekivanog”, naveo je Kutle.

    Na pitanje koliko će biti povećane kamatne stope, Kutle odgovara da je to teško sada prognozirati jer zavisi od niza povezanih faktora.

    “Prvi je smirivanje ratne situacije, a tek onda monetarni instrumenti – kamatna stopa kojom se pokušava dovesti inflacija na poželjni nivo. Sama inflacija se ne može smanjiti samo monetarnim mjerama, pogotovo ako se u isto vrijeme ne povećava kamata na kredite i depozite. Na taj način bi novac depozita ostajao van potrošnje, a potražnja za kreditima bi opala, što bi dovelo do smirivanje cijena.

    Glavni razlog povećanja kamata na kredite u BIH je povećanje kamate na EURIBOR, a gotovo svi krediti osim onih sa fiksnom kamatom) vezani su taj instrument”, pojašnjava Kutle.

  • Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda će biti smanjena.

    Dodik, koji je na opštim izborima pobijedio za predsjednika Republike Srpske, istakao je da će naredne godine u Srpskoj biti primarno održavanje sektora javnog plaćanja, odnosno plata i materijalnih troškova, kao i da socijalna situacija bude na postojećem nivou.

    On je naveo da je plan da u ruralnim dijelovima Srpske na stambene i privredne objekte budu postavljeni paneli za struju.

    “Vlada Republike Srpske je u septembru ove godine povisila plate 10 odsto, linearno smo isplatili po 100 KM za sve u javnom sektoru što je dogovor sa Sindikatom”, rekao je Dodik za Televiziju “Una”.

    On je naglasio da će cijena viška električne energije biti ponuđena investitorima za 80 evra, a tržišna je 500 evra, kako bi otvorili neki pogon što bi trebalo pokrenuti investicioni ciklus.

    “Kada je riječ o hrani, Srpska je ima dovoljno, a dijelom smo naslonjeni na Srbiju i zahvalan sam vlastima ove zemlje što nas podržavaju. Gas ne koristimo puno i nećemo imati problema”, dodao je Dodik.

    Komentarišući odlazak stanovništva iz Srpske i BiH, Dodik kaže da sve više sreće ljude koji žele da se vrate, jer “Zapad nije više što je bio”.

    Govoreći o situaciji na Balkanu i u Evropi, Dodik je ocijenio da Evropa sada nema lidera kakav je bila Angela Merkel.

    “Moj politički izbor jeste EU, ali je tačno da sam manji entuzijasta nego ranije. Mnogi danas u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i u Češkoj, gdje su demonstracije, žele da izađu iz EU. Sigurno je da ne želimo da EU dominira nad nama, nego moramo biti partneri”, rekao je Dodik.

    On smatra da se Srbi moraju okupiti i vidjeti šta bi bio program u ovom vijeku, te da zacrtaju cilj kao što je nacionalno ujedinjenje.

    “Sigurno je da Republika Srpska neće povlačiti poteze koji će dovesti do destabilizacije. Samo tražimo da se BiH vrati u ustavne okvire. Nismo nerazumni ljudi, ali je naša procjena da bi 10 zemalja, od toga šest sigurnih, priznalo nezavisnost Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da ima kapacitet za formiranje nezavisne države, i da će Republika Srpska “donijeti odluku o samostalnosti ukoliko ne dobije ulogu i poziciju koja je zapisana u Ustavu Bosne i Hercegovine i u Dejtonskom sporazumu”.

    “Deset zemalja, šest sigurno, a za četiri vjerujemo, bi priznale Republiku Srpsku kada bi se otcjepila. Nije ni Kosovo u Ujedinjenim nacijama, pa ne moramo ni mi biti, možemo naći zemlju koja će nas zastupati”, rekao je Dodik, ne želeći da otkriva koje su države u pitanju.

    Dodik je govorio i o razlozima svoje dugotrajnosti na političkoj sceni, kojoj se i sam ponekad čudi, ali i izdvojio najveću grešku koju je napravio u političkoj karijeri za koju tvrdi da je nikada neće ponoviti.

    “Sad strancima ne vjerujem ništa. Sigurno neću ponoviti tu grešku. Nema tu dobrog. Ima tu i dobrih ljudi, postižem razumijevanje kod Orbana koji je zainteresovan za Balkan, ali kad vam dođe Nijemac i kaže da ih ne zanima Republika Srpska, nego da žele samo Bosnu i Hercegovinu – ne možemo se složiti nikako, jer mi nećemo Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Milorad Dodik .

    Dodik je naveo da će finansijska sredstva koja su opredijeljena za kabinet predsjednika Republike Srpske potrošiti ciljano i strateški, a ne na, kako ističe, njegov “hir i ćar”.

    “Kada predsjednik ide bilo gdje, očekuje se da on i uradi nešto. Ranije mi se desilo da obećam da ću uraditi nešto, ja to delegiram ministarstvu, a onda za šest mjeseci mi jave da nije urađeno. Ne želim da ostavljam iza sebe nezavršene projekte, nego da iz budžeta odmah novac mogu da prebacim da se uradi šta treba. To jača funkciju predsjednika Republike Srpske, ne mene lično. Glupost je da ću ja od toga da plaćam muziku”, rekao je Milorad Dodik i dodao:

    “Iz tih sredstava će se pomagati bolesnoj djeci, školama, kinematografiji, namjenski će se trošiti pare na sve segmente društva. Naravno, postojaće i revizija kako se troši taj novac”, naglasio je Dodik.

  • Kina ulaže dve milijarde dolara za istraživanje litijuma

    Kina ulaže dve milijarde dolara za istraživanje litijuma

    Kineska rudarska kompanija Tibet Summit Resources Co. Ltd. objavila je nameru da uloži 2,2 milijarde dolara u dva projekta istraživanja litijuma u ​​Argentini.

    To se navodi u saopštenju koje je objavilo argentinsko Ministarstvo spoljnih poslova, prenose Novosti.

    Predsednik kompanije Jianrong Huang podelio je ove planove dok je razgovarao sa argentinskim ambasadorom Sabinom Vacom Narvajom na sajmu China International Import Expo u Šangaju.

    Kako je objasnio predsednik Tibet Summit Resources-a, njegova kompanija namerava da uloži oko 700 miliona dolara u projekat Đavolje slane ravni (Salar de Diablillos) u provinciji Salta, za koji se očekuje da će proizvesti 50.000 tona litijum karbonata za baterije od sledeće godine.

    Očekuje se da će kompanija uložiti još 1,5 milijardi dolara u izgradnju fabrike u solani Arizaro, takođe u Salti, koja bi mogla da proizvede između 50.000 i 100.000 tona litijum karbonata do 2024.

    Tibet Summit Resources je takođe saopštio da očekuje otvaranje oko 10.000 radnih mesta u oblastima u kojima će se sprovoditi ovi projekti.

  • U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    Od početka ove godine registrovana su nova 802 preduzetnika i to najviše iz IT sektora, dok se ugostiteljske djelatnosti iz godine u godinu sve više gase.

    Podaci su ovo Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Gradske uprave, koji potvrđuju da privredna djelatnost u Banjaluci cvjeta, i to naročito za preduzetnike iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije.

    Trend sve većeg otvaranja IT kampanija, a zatvaranja ugostiteljskih objekata počeo je još prošle godine, a 2022. godina je nastavila u istom smjeru.

    “Tokom 2021. godine zabilježena su ukupno 874 novoregistrovana preduzetnika, najviše iz oblasti informacione tehnologije i komunikacije, a odjavljena su 482 preduzetnika, od kojih je većina iz oblasti ugostiteljstva”, kazali su iz nadležnog odjeljenja za “Nezavisne”.

    Podaci za ovu godinu idu u prilog cvjetanja privredne djelatnosti u Banjaluci, a kao i prethodne godine, prednjače preduzetnici iz IT oblasti.

    “U periodu od 1. januara do 19. oktobra ove godine novoregistrovana su ukupno 802 preduzetnika, i to najviše iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije”, kazali su oni.

    Prema njihovim riječima, 2022. godine odjavljeno je ukupno 396 preduzetnika, od kojih je opet najviše ugostiteljskih objekata.

    Nezavisno od oblasti otvaranja, na osnovu podataka može se zaključiti da je privredna aktivnost u Banjaluci iz godine u godinu sve veća.

    Tako je tokom cijele 2020. godine bilo registrovano ukupno 596 novih preduzetnika, a te godine najviše su se otvarali ugostiteljski objekti.

    Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka, istakao je da broj novoosnovanih preduzetnika ili startap preduzeća rapidno raste te da pod krovom Inovacionog centra preduzetnici iz IT sektora čine 90 odsto od ukupnog broja novih preduzeća.

    “Naši preduzetnici iz ove oblasti relativno lako dolaze do stabilnog tržišta i klijenata iz inostranstva. Naše firme ovdje postaju konkurentne i razumiju ponašanje evropskog tržišta”, kazao je Gverić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, dovoljno smo geografski blizu da možemo ostvariti saradnju s klijentom, a kulturološki se ne razlikujemo mnogo od zemalja zapadne Evrope. Kako kaže, odavno je težište prebačeno na digitalne servise i alate za koje nije bitno mjesto rada već je jedino važno isporučiti dobar servis ili uslugu. Trend povećanja ove vrste preduzeća, prema njegovim riječima, će se nastaviti, ali ga ograničava nedostatak radne snage koji predstavlja posljedicu ove pojave.

    “Susrećemo se sa problemom nedostatka radne snage, naročito starijih ili senior developera, dok se za mlađe ili juniore snalazimo kroz razne interne i eksterne oblike edukacije i usavršavanja”, kazao je Gverić.

  • Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za skoro tri dolara uslijed nesigurnosti oko rasta kamatnih stopa u SAD-u.

    Na rast cijena utjecala je i predstojeća zabrana EU-a za uvoz ruske nafte i mogućnsot da Kina ublaži određene restriktivne mjere uvedene zbog covida.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 2,63 dolara i sada je 97,30 dolara po barelu.

    U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,96 dolara po barelu i iznosi 91,13 dolara po barelu.

    Kina se pridržava svojih strogih regulativa za sprječavanje širenja covida, jer je broj oboljelih najviši od augusta, ali je neimenovani zvaničnik rekao je da će uskoro biti značajne izmjene politike protiv pandemije.