VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH nedostaje 30.000 radnika, poslodavci traže strance

    BiH nedostaje 30.000 radnika, poslodavci traže strance

    Zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, BiH je stala u red zemalja koje traže spas u radnicima iz inostranstva, a poslodavci tvrde da u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika u različitim sektorima.

    Zbog toga očekuju da Savjet ministara, nakon dvije godine odugovlačenja, konačno definiše kvote radnih dozvola za inostrane radnike, kao što su to učinile i zemlje regiona, u koje, nažalost, upravo idu hiljade radnika iz BiH, kako bi, tvrde, na taj način spasili građevinarstvo, trgovinu, prevoz i druge oblasti.

    Prema važećem Zakonu o strancima BiH, Savjet ministara trebalo bi da utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca određenih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju određene djelatnosti, a kojima je radna dozvola za rad u BiH potrebna i ulazi u kvotu, uključujući i broj radnih dozvola koje se u BiH mogu izdati u jednoj godini za sezonske radnike.

    Međutim, iako je Agencija za rad i zapošljavanje BiH uredno poslala prijedlog tih kvota, Savjet ministara nije donio tu odluku, pa samim tim nisu uvaženi ni zahtjevi poslodavaca za ‘uvozom’ stranih radnika, a koji, sudeći prema onome što kažu za “Nezavisne novine”, nisu mali.

    “Mi smo čak tražili da to bude nekih osam-devet hiljada za FBiH u ovoj godini. Prošla godina je bila negdje oko 1.600, a oni su rekli da je to nedopustivo veliko, zato što je to ogroman skok. Mi smo pokušali da pojasnimo da je nedostatak radne snage ove godine značajno drugačiji u odnosu na prethodne godine i da je jednostavno potreba za uvozom radne snage sve veća”, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

    Smailbegović se nada da će se što prije liberalizovati i pojednostaviti procedure za izdavanje radnih dozvola strancima, inače, kako upozorava, prijeti krah građevinarstvu, prevozu, industriji i drugim privrednim granama.

    “Nadamo se da će Savjet ministara povećati ove kvote. Ja sam sasvim siguran, kada bi se liberalizovao uvoz radne snage, da to zaista bude tako, da bi mi već vrlo brzo mogli uvesti od 20.000 do 30.000 radnika na nivou BiH”, naglašava Smailbegović.

    Uprkos pasivnosti Savjeta ministara, Republika Srpska je na ovom polju preduzela niz aktivnosti. Zavod za zapošljavanje RS povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400. Pored toga, Narodna skupština RS u junu je po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i osoba bez državljanstva, prema kojima će stranci u RS imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučiti jesu li ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.

    “U ovom momentu nema nijedne grane privrede u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. To je problem cijelog regiona. Ovaj broj od 1.400 zahtjeva za radnu dozvolu za strance u Srpskoj nije dovoljan i trebaće nam daleko više od toga. Upravo zbog nedostatka radne snage, naša preduzeća ne mogu da preuzmu brojne poslove i prošire proizvodnju”, poručuje za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su brojni poslodavci u Republici Srpskoj već aplicirali za strane radnike.

    “Realno je očekivati da će se u narednih pola godine do godinu oni u velikom broju pojaviti na našem tržištu, jer to je jedini način da spasimo postojeća radna mjesta”, ističe Trivić za “Nezavisne novine”.

    Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u prvom polugodištu 2022. godine, u BiH je trenutno izdata 1.161 važeća radna dozvola za strane radnike, a najviše dozvola odnosi se na sektor građevinarstva te trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila.

    “Prema zemljama porijekla radnika, najviše radnika je iz Srbije (233), a potom slijede Turska (229), Kina (83), Kuvajt (57) i Bangladeš (48). Ne postoji generalno ograničenje koliko stranih radnika može biti u BiH. Jedino ograničenje je za izdavanje radnih dozvola koje ulaze u kvotu i njihov broj za Bosnu i Hercegovinu određuje Vijeće Ministara BiH”, poručio je za “Nezavisne novine” Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Iz Službe za poslove sa strancima BiH kazali su za “Nezavisne” da u BiH trenutno odobren/produžen privremeni boravak ima 9.508 stranih državljana, od čega 2.204 po osnovu izdate radne dozvole.

  • Privredna komora RS protiv novog povećanja minimalne plate: Većina firmi ne bi izdržala

    Privredna komora RS protiv novog povećanja minimalne plate: Većina firmi ne bi izdržala

    Još jedno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj potpuno je nerealno i neprihvatljivo i o tome u ovom trenutku uopšte ne treba ni govoriti.

    Ovo su istakli na pres konferenciji Privredne komore Republike Srpske gdje su naglasili da je minimalna plata ove godine povećana dva puta te da ovo nije trenutak da se zagovara ponovno povećanje.

    “Vidimo da je inflacija 13,2% u Srpskoj. Povećanje najniže plate znači i povećanje ostalih plata, a to u ovom trenutku privreda Republike Srpske ne može tehnički da iznese. Većina privrednih društava ne bi to izdržala, a to dalje vodi da će ljudi napuštati preduzeća i ona neće biti u poziciji da odgovore ni kvantitetu ni kvalitetu”, rekao je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske pozivajući sve aktere da tu temu stave “ad acta” i da se o tome u ovom trenutku ne raspravlja.

    On je rekao da još nemaju informaciju koliko sindikat traži ali zna da su pominjali 800 KM, istovremeno naglašavajući da je to nemoguće.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore RS rekao je da će uskoro izaći sa prijedlogom da se olakšaju dolasci i prijavljivanja sezonskih radnika na privremeni period, posebno u poljoprivredi.

    “U Srbiji je to na dnevnnom nivou, kod nas je mali broj sezonskih radnika i to se mora promijeniti. Naše tržište vapi za radnicima i BIH je jedina zemlja koja to nije uredila”, rekao je Račić.

    Odgovarajući na pitanje o eventualnoj neradnoj nedjelji, Račić je rekao da je kategorički protiv te da je anketa koju su sprovodili pokazala da bi dio radnika ostao bez posla.

    “Pogubno bi bilo, a Banjaluka, posebno u ljetnim danima bi bila mrtva. U razgovoru sa predstavnicima trgovačkih preduzeća došli smo do podatka da im 20 posto prodaje ide nedjeljom”, rekao je Račić.

  • Evro pao ispod dolara, a padaće i dalje

    Evro pao ispod dolara, a padaće i dalje

    Pad evra ispod dolara po prvi put u dvije decenije stavlja ga na kurs za jednu od najgorih godina u njegovoj istoriji, posebno ako šok cijena energije izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu odvede evropski blok u produženu ekonomsku krizu.

    Jedinstvena valuta EU se danima kretala na ivici pariteta u odnosu na dolar, da bi sinoć konačno probila taj nivo. Njegov pad od 11,8 posto od početka godine gotovo je jednak gubicima uočenim u 2015, godini kada je Evropska centralna banka pokrenula ogroman podsticaj.

    Povisiti kamatne stope

    Preokret od srijede mogao bi otvoriti vrata za pomak da jedan evro iznosi 0,96 dolara, predviđaju analitičari, a neki očekuju pad na 0,90 dolara ako isporuke gasa budu još više poremećene.

    Ovi potezi su doveli ECB u problem. Očekuje se da će sljedeće sedmice povisiti kamatne stope po prvi put od 2011. kako bi se suzbila inflacija koja iznosi rekordnih 8,6 posto.

    Slabost valute pogoršava taj problem inflacije. Ipak, ECB ne može rizikovati agresivno pooštravanje politike iz straha da će ekonomski rast dovesti u rikverc.

    “Vidimo prostor za pomak sve do 0,97 dolara, a možda čak i 0,95 dolara”, rekao je Olivier Konzeoue, direktor tima za valute u upravljanju imovinom UBP, ističući implikacije energetske krize na evropsku ekonomiju.

    “U suštini, znamo da je sve u vezi sa Rusijom”, dodao je.

    Najnoviji pad evra uslijedio je nakon što je protok gasa kroz ruski plinovod Sjeverni tok 1 zatvoren na 10 dana zbog održavanja. Ali ako Moskva produži zatvaranje, Njemačka — koja je već u drugoj fazi troslojnog plana za hitne slučajeve gasa — mogla bi biti primorana da racionalizuje gorivo.

    Gasovod zatvoren

    “Ako se gasovod koji je bio zatvoren na 10 dana ponovo ne otvori i dobijemo više racionalizacije gasa, u toj situaciji možda nismo vidjeli najslabiji nivo evra“, rekao je Christian Keller, šef ekonomskog istraživanja u Barclaysu.

    Spiralni troškovi energije već imaju danak. Njemačka je upravo prijavila svoj prvi trgovinski deficit od 1991. godine, a raspoloženje investitora palo je ispod nivoa viđenog kada je izbila pandemija koronavirusa 2020. godine.

    U kratkoročnom periodu, sve može biti u vezi sa tehničkim faktorima i tržištima opcija, gdje trgovci postavljaju usmjerene opklade ili štite od izloženosti valuti. Opcije u iznosu od 1 do 1,5 milijardi dolara ističu sljedeće sedmice, a trgovci su rekli da će konačno, i kontinuirano, kršenje pariteta pokrenuti naloge za prodaju evra, što će potencijalno dovesti do njegove cijene 0,95 dolara.

    Ali dalje, cijene plina su ključne.

    Analiza BNP Paribasa o tome kako su se valute u prošlosti ponašale kada su cijene energije skočile, pokazuje da euro trpi više od drugih razvijenih valuta od šokova cijena gasa, padajući u prosjeku za 4,5 posto u takvim vremenima.

    JPMorgan je ukazao da se evrozona već suočava sa “paraboličnim” skokovima cijena gasa, pri čemu su isporuke smanjene za 53 posto u junu. Industrijska elektrana Njemačke svjedočila je padu ponude od 60 posto.

    Najgori slučaj

    Najgori slučaj mogao bi donijeti cijenu eura od 0,90 dolara, rekao je JPMorgan, pozivajući se na prognozu Bundesbanke o 6 posto pada njemačkog BDP-a u prvoj godini ako zalihe potpuno prestanu.

    Nomurin Jordan Rochester procjenjuje da bi evro mogao pasti na 0,95 dolara do kraja augusta, ali u scenariju u kojem se rezervoari za skladištenje gasa ne popune do zime, mogao bi pasti na 0,90 dolara.

    Slično tome, analitičari Citija predviđaju da će prekid isporuke iz Rusije dovesti do porasta cijena gasa znatno iznad sadašnjih nivoa.

    Uz sve ostale jednake vrijednosti, evro će pasti na 0,98 dolara ako gas dostigne 200 evra, dok bi po cijeni od 250 evra trgovao ispod 0,95 dolara, rekli su klijentima.

    U teoriji, ECB bi mogla intervenisati prodajom dolara kako bi poduprla valutu kao što je to bilo 2000. godine, kada je euro pao na oko 0,83 dolara.

    Ali banka je signalizirala da možda neće uskočiti u ovo vrijeme, vjerovatno zato što je “pravi” kurs evra — u odnosu na valute trgovinskih partnera i prilagođen inflaciji — znatno iznad onoga što je bio 2002. godine, posljednji put evro-dolar paritet je pogođen.

  • Gas u Evropi premašio 1.900 dolara za hiljadu kubika

    Gas u Evropi premašio 1.900 dolara za hiljadu kubika

    Cijena prirodnog gasa u Evropi prešla je nivo od 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara tokom današnje trgovinske sesije, usled privremene obustave proizvodnje na jednom gasnom polju u Norveškoj.

    Na holandskoj TTF berzi, cijena gasa za isporuku u avgustu iznosila je 1.910 dolara za hiljadu kubika, ili 184 evra po megavat-satu (MWh), što je rast od 5,0 posto u odnosu na početak trgovačke sesije, pokazuju podaci londonske ICE berze, izveštava Tas s.

    U Norveškoj je u utorak saopšteno da su tehnički problemi na polju Slepner dovelo do curenja i privremenog prekida proizvodnje i isporuka gasa Evropi.

    Prema saopštenju kompanije Gasko, norveškog operatera za transport gasa, to polje će biti zatvoreno do jutra 15. jula, a obustava proizvodnje iznosi oko 17 miliona kubnih metara dnevno.

  • Pad evra povećava dug BiH

    Pad evra povećava dug BiH

    Zaključno sa prvim kvartalom, Bosna i Hercegovina u dolarima je bila dužna u vrijednosti oko 470 miliona KM, a s obzirom na to da posljednjih mjeseci ta valuta značajno jača u odnosu na evro, rata kredita koji BiH vraća u dolarima značajno je porasla.

    Inače, evro se praktično izjednačio sa dolarom i juče se za evro, kao i obično, moglo dobiti 1,955 KM, a za dolar 1,936 KM. U ovom trenutku za dolar je direktno vezano oko 470 miliona KM duga Bosne i Hercegovine, međutim značajan dio vezan je i za SDR, u kojem dolar takođe ima značajnu ulogu. Vrijednost SDR-a određuje se na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti pet svjetskih valuta i to dolara, evra, japanskog jena, funte i kineskog juana tako da će sasvim sigurno pad evra u odnosu na dolar djelimično povećati i spoljni dug BiH u ovoj valuti.

    U Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine “Nezavisnim novinama” rekli su da se prilikom formiranja godišnjeg budžeta uz stavku koja je potrebna za otplatu spoljnog duga planira još pet odsto sredstava kao korektivni faktor, upravo kako bi se pokrile neplanirane kursne razlike i neplanirani troškovi na koje se ne može uticati.

    “Imajući u vidu planirane iznose za servis spoljnog duga uz korektivni faktor za 2022. godinu smatramo da će izvršenje obaveza biti u planiranim okvirima”, rekli su nam u Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

    Kako će se rast dolara odraziti na budžet Bosne i Hercegovine, možda je najbolje prikazati na primjeru. U januaru 2021. godine za 1.000 dolara duga Bosna i Hercegovina morala je vratiti 1.590 KM bez kamata, da bi danas za tih istih 1.000 dolara duga morala vratiti 1.930 KM, takođe bez kamata.

    Za razliku od ostalih valuta, konvertibilna marka odlukom karensi borda Centralne banke BiH fiksno je vezana za evro i svaka izdata novčanica ima pokriće u evrima. Fiksni kurs KM je 0,51129 evra ili za jedan evro dobije se 1,95583 KM.

    “Jačanje dolara spram evra će nas dovesti u nepovoljniji položaj i biće nam veće rate i to nije pozitivna vijest. Nekada ne možete birati valutu u kojoj ćete se zaduživati i tu ste prinuđeni na uzmi ili ostavi. Mislim da taj udar, s obzirom na stanje u budžetima, neće izazvati krizu s obzirom na inflaciju i da u budžetima ima novca”, rekao je za “Nezavisne novine” Marko Đogo, profesor Ekonomskom fakulteta u Palama.

    Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan spoljni dug BiH, zaključno sa prvim kvartalom, iznosio je 9,670 milijardi KM. Najveći dio spoljnog duga Bosna i Hercegovina ima u evru i to 64,19 odsto, u dolarima 4,86 odsto, u SDR-u 24,70 odsto itd.

    Koliko će Bosna i Hercegovina morati dati više novca zbog jačeg dolara, zavisi od toga koliko u ovoj godini stiže na naplatu i koja je valutna struktura glavnice i kamate koja se plaća, ali po gruboj računici, to može koštati od par miliona do nekoliko desetina miliona KM, što, kako kažu ekonomisti, neće predstavljati veći problem, jer je punjenje budžeta zbog inflacije rekordno.

    Svjetski ekonomisti tvrde da je pad evra u odnosu na dolar odraz opreznosti svjetskog tržišta kapitala kada je riječ o evrozoni, koja je ozbiljnije i mnogo teže pogođena od SAD, prije svega kada je riječ o snabdijevanju energijom.

    Uprkos ovim problemima, konstantnim poskupljenjima pa i padu vrijednosti vlastite valute, Evropska centralna banka zaostaje za mjerama drugih zemalja, jer još nije podigla referentnu kamatnu stopu i pored činjenice da su to uradili i FED, kao i Velika Britanija i Švajcarska.

    Ipak i od manje vrijednosti evra pojedine zemlje u Evropskoj uniji imaju koristi, jer je roba koja je proizvedena u zoni evra jeftinija na svjetskom tržištu, što zemlji izvoznici kao što je Njemačka može biti i od koristi.

    Ipak, glavni problem je to što se praktično svi energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu obračunavaju u dolarima tako da u ovom trenutku od “jeftinog evra” u Evropskoj uniji niko nema koristi.

  • Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije i nekadašnji prvi čovjek ove države Dmitrij Medvedev oglasio se povodom činjenice da su jučer prvi put u 20 godina vrijednosti dolara i evra bile izjednačene.

    Tim povodom, Medvedev je rekao kako se predviđanja o izbijanju sistemske krize u evrozoni polako ostvaruju.
    “Prije svega, članice EU su pucale sebi u glavi sankcijama. Sada ubiru gorke plodove pada proizvodnje, superkritične inflacije hrane, gubitka konkurentnosti njihove robe i iščekivanja zime u ledenim stanovima bez našeg plina”, rekao je Medvedev.

    U globalnom smislu, smatra on, ovo je potvrda krajnje nepromišljenosti sankcija Rusiji te je poručio kako su sankcije štetne za same Evropljanje jer evro slabi.

    “Naravno, evropska valuta, koja je sve jeftinija u odnosu na američku, postala je odličan marker onog ko plaća krvavu krizu. Poznato je da je rat nastavak politike drugim sredstvima. Prilikom pokretanja ekonomskog masakra bilo je potrebno izračunati sopstvene monetarne i ekonomske probleme, a ne samo uvesti loša ograničenja”, mišljenja je nekadašnji predsjednik Rusije.


    U kontekstu odnosa EU i SAD-a, Medvedev je evropske države još jednom nazvao korisnim idiotima.

    “U Bijeloj kući ova formula, za razliku od briselskih pasa rata, očito se zna koristiti neuporedivo bolje. Mnogo rjeđe kažnjavaju svoje najmilije, dugo mjereći posljedice. Međutim, korisni evropski idioti su mnogo više patili, ali nije im nimalo žao. Upravo su rusofobi iz EU pokrenuli hibridni rat s Rusijom i otvorili širok ekonomski front protiv nas”, poručuje Medvedev.

    Na kraju, Medvedev je poručio kako solventnost Evrope zabrinjava Rusiju.

    “Moramo se baviti prilagođavanjem naše privrede novim veoma teškim uslovima. Rješavanje problema u industriji uključujući i osiguranje tehnološkog suvereniteta. Ovdje ima još puno posla”, mišljenja je Medvedev.


    Na kraju svog obraćanja, Medvedev je ponudio i svojevrsni vid rješenja za trenutnu situaciju.

    “Najbolja zaštita od trulog eura bit će prelazak na nove načine plaćanja u trgovini s našim pouzdanim partnerima uključujući korištenje nacionalnih valuta kao što su ruska rublja, kineski juan, indijska rupija i slično. U budućnosti je također moguće stvoriti novu rezervnu valutu zemalja BRICS-a. Savremeni svijet očigledno nema dovoljno dolara, evra i funti. Za sada, jedan dolar jednak je jednom evru. Štedite u rubljama”, zaključio je Dmitrij Medvedev.

  • Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Cijene nafte opale su danas pod uticajem jačanja dolara, očekivanog pada potražnje zbog epidemioloških restrikcija u Kini povodom kovida 19 i straha od globalnog ekonomskog usporenja.
    Barel “brent” nafte pojeftinio je za 2,2 odsto i danas košta 104,78 dolara, a barel sirove nafte u SAD se prodaje za 101,46 dolara nakon pojeftinjenja za 2,5 odsto.
    Obje cijene umanjene su ranije za oko tri procenta.
    Evro je danas dodatno oslabio i skoro se izjednačio sa dolarom, a opala je i vrijednost akcija na berzama zbog mogućnosti da centralne banke dodatno pooštre monetarnu politiku
    Stanje svjetske ekonomije konstanto brine ulagače širom svijeta.
    Pošto se cijena nafte izražava u dolarima, ona postaje skuplja za strane kupce kada američka valuta jača.

  • Zvanično: Hrvatska primljena

    Zvanično: Hrvatska primljena

    Savet za ekonomske i finansijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla da uvede evro 1. januara 2023.

    Među njima je i odluka o stopi konverzije kune u evro po središnjem paritetu 1 evro = 7.53450 kuna. Definitivni kurs je jednak onome po kojem je kuna pre dve godine uključena u Evropski kursni mehanizam (ERM II).Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni kurs konverzije kune u evro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvatanju evra u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica evrozone dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Savetu i Hrvatska od 1. januara 2023. postaje 20. članica evrozone, prenosi Index.

  • Pao Wall Street

    Pao Wall Street

    Na Wall Streetu su juče berzovni indeksi pali, nakon prošlosedmičnog rasta, jer na tržištu vlada nesigurnost uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u i početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 164 boda ili 0.52 posto, na 31.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1.15 posto, na 3.854 boda, a Nasdaq indeks 2.26 posto, na 11.372 boda.

    Nakon rasta prošle sedmice, indeksi su juče izgubili dio tih dobitaka jer ulagači ne žele riskirati uoči objave izvještaja o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu inflacija dodatno ubrzala s 8.6 posto, koliko je iznosila u maju, na 8.8 posto na godišnjoj razini.

    Bila bi to nova najviša razina inflacije u više od 40 godina, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata i poremećaja u nabavnim lancima.

    – Tržište se pozicionira za izvješće o inflaciji. Nadamo se usporavanju, što bi moglo navesti Fed na ublažavanje tempa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, puno je razloga da se očekuje zadržavanje inflacije na visokim razinama i da će Fed i dalje biti agresivan – kaže Rob Havort, strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

    I na većini evropskih berzi cijene dionica juče su pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1.40 posto, na 12.832 boda, a pariški CAC 0.61 posto, na 5.996 bodova. Londonski FTSE stagnirao je, pak, na 7.196 bodova.

  • Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Vrijednost evra u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 evra). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.

    Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je evro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.

    Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.

    Inflacija u evrozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.

    Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona takođe izjeda naše ušteđevine, nezavisno o tome štedimo li u evrima ili valutama koja su vezane za evro poput konvertibilne marke.

    Stanje je tim gore po nas zbog promjene kursa, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.

    Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali evro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije privrede.

    Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.

    Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, takođe nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.