VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Iako je zlato na tržištu gotovo uvijek predstavljalo sinonim za stabilnost, posljednjih sedam mjeseci cijene zlata doživljavaju pad, što je zabrinulo analitičare.

    Prema analizama Deutsche Banke, pad cijena zlata ujedno je i najduži još od 1869. godine. Samo u oktobru, cijene zlata pale su za 1,6 posto, dok je od početka godine pad cijene ovog plemenitog metala iznosio 11 posto.
    “Cijene zlata bilježe najduži pad od 1869. godine uz nagli rast prinosa na obveznice. Također, kao faktor se navodi i kombinacija s povećanjem kamatnih stopa američkog Sistema federalnih rezervi (Fed) i drugih centralnih banaka širom svijeta”, navodi se.

    Kada je riječ o prinosima na obveznice, u bilješci Deutsche Banke se navodi kako su oni porasli s -0,49 posto u martu na 1,54 posto u oktobru što je umanjilo atraktivnost zlata, iako je inflacija ostala visoka.

    Zbog situacije na tržištu i mjera koje donose centralne banke širom Evrope i svijeta, očekuje se kako će situacija s cijenom zlata i dalje varirati.

    Pitanje cijena zlata nedavno je u svoj fokus stavila i Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je prodala 40.000 unci zlata, što je više od jedne tone deviznih rezervi.

    To je učinjeno zbog tržišnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara.

    Iz Centralne banke su ranije za Klix.ba potvrdili da su prodali određeni dio zlata.

    “Tačno ste informisani da je CBBiH prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke”, rečeno nam je iz ove institucije.

  • EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.

    Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija. Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.

    Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga. U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.

    “Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno nam je u Kabinetu. Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala. Naime, kako nam je objašnjeno, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.

    Kako saznajemo, Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.

    Podsjećamo da su u Berlinu potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.

    Takođe, podsjećamo da je Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio u Sarajevu i Banjaluci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.

    Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banjaluci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.

    U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde evra namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.

    Saznajemo da je predviđeno da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.

  • Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Moguće su negativne posledice od ograničenja cena gasa.Holandski regulator koji kontroliše TTF berzu, glavno evropsko terminsko tržište prirodnog gasa, upozorio je da nastojanja da se uvede ograničenje cena gasnih fjučersa mogu imati negativne posledice, uključujući i fizičke nestašice.

    Fjučersi su ugovori koji se izvršavaju u nekom trenutku u budućnosti po ceni dogovorenoj na dan sklapanja ugovora.

    Evropske cene gasa su vođene ponudom i tražnjom otkako je počelo sukob Rusije i Ukrajine, i nije bilo znakova manipulacije ili preteranih špekulacija uprkos naglom rastu cena, saopštila je holandska Uprava za finansijska tržišta (AFM) u svom godišnjem izveštaju o politici, prenosi Rojters.

    Agencija je zauzela kritičan stav prema “evropskoj tendenciji za ograničenje cena ili prema veoma strogim pravilima o volatilnosti”, rekao je član odbora Hanzo Van Beusekom na konferenciji za novinare.

    “Tržište funkcioniše adekvatno i sa intervencijama nikad ne znate šta možete dobiti, posledice mogu biti gore nego što očekujete”, naglasio je Beusekom.

    On je dodao da iako AFM shvata da su visoke cene gasa bolne za preduzeća i potrošače, one su pokrenule investicije u novu evropsku infrastrukturu tečnog prirodnog gasa (TPG) i dovele do slanja pošiljki TPG-a u Evropu umesto u Aziju.

    Evropska komisija je u oktobru saopštila da će razmotriti uvođenje “dinamičkog” ograničenja cena za TTF fjučerse, nakon što su Italija, Belgija, Poljska i 12 drugih zemalja pozvale na limitiranje cene gasa u EU.

    Budući da se cene TTF fjučersa koriste kao referentna cena kod sklapanja kupoprodajnih TPG ugovora, to je podstaklo nadanja da bi ograničavanje cena na TTF-u značilo niže cene za evropski uvoz gasa.

    Međutim, Nemačka i Holandija, koje su relativno bogate i sa velikim industrijskim sektorima veoma zavisnim od gasa, protive se ograničenju.

    AFM je takođe saopštio da je uvođenje alternativnog evropskog referentnog indeksa, što je još jedan predlog EK – nešto što učesnici na tržištu ne žele, i što neće “imati veći efekat u rešavanju fundamenata previsokih cena energije… u EU“.

    Holandski regulator je naveo da uslovno podržava drugu ideju koju Komisija razmatra – uvođenje instrumenta automatskog “prekidača trgovanja” da bi se ograničile velike fluktucije cena u jednom danu i obezbedilo normalno trgovanje. Dodaje, međutim, da to neće pomoći snižavanju cena.

  • Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Zemlje G7 i Australija dogovorile su se da odrede fiksnu cijenu ruske nafte, prenosi Rojters pozivajući se na svoje izvore.

    Zvaničnici SAD i predstavnika grupe G7 bili su u intenzivnim pregovorima prethodnih nedelja o planu da se odredi ograničenje na cenu ruske nafte, koje bi trebalo da stupi na snagu 5. decembra.

    G7 time želi da se osigura da sankcije EU i SAD, koje imaju za cilj da ograniče Moskvu da finansira napad na Ukrajinu, ne “uguše” globalno tržište nafte.

    Gornja cena nafte još nije određena, ali bi to trebalo da bude jasnije narednih nedelja, više izvora je reklo Rojtersu.

  • Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija RS Zora Vidović smatra da trenutni obračun minimalne plate nije dobar zbog čega će se naredne godine dogovarati i utvrđivati sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

    Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu – navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

    U Republici Srpskoj je definisano da se socijalni partneri Ekonomsko-socijalnog savjeta dogovaraju oko utvrđivanja najniže plate. To su predstavnici sindikata, poslodavaca i članovi Vlade RS. Međutim, taj dogovor u posljednje vrijeme se ne postiže zbog čega Vlada RS donosi odluku o utvrđivanju zakonski zagarantovane najniže plate. Trenutno je minimalna plata u Srpskoj 650 maraka.

    Ako bi se minimalna plata određivala kao najniža zagarantovana penzija u Republici Srpskoj, onda bi minimalac iznosio 50 odsto od prosječne plate iz decembra prethodne godine. S tim da, kako je to zakonski definisano, postoji nekoliko pragova do 15 godina staža, od 15 do 20 godina staža, od 20 do 30 godina staža, od 30 do 40 i više od 40 godina staža.

    Ministarka finansija ocijenila je da je Vlada Srpske u proteklom mandatu na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

    – Primjera radi, naš takozvani “poreski klin”, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli smo na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni s tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, onda bi se ovaj “poreski klin” mogao još više smanjiti u korist plata radnika – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

  • „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    “Elektroprivreda RS” će uložiti 5,8 miliona KM u izgradnju nove poslovne zgrade u Laktašima, čiji izgled je inspirisan Teslinim generatorom i kalemom.

    Kako bi krenuli sa realizacijom projekta, ovo javno preduzeće je nedavno objavilo tender za izbor izvođača radova, a rok za prijem ponuda je 16. novembar.

    Vrijednost ove investicije je procijenjena na pet miliona maraka bez PDV-a, a rok za izvođenje radova je 36 mjeseci.

    Jedan od kriterijima za izbor firme za realizaciju tog posla je i najniža ponuđena cijena, a tenderom su definisani i drugi uslovi.

    Zainteresovane firme u zadnje tri godine ne smiju imati ukupan promet manji od dvostruke procjene vrijednosti nabavke, odnosno deset miliona KM.

    „Ponuđač mora dostaviti najmanje jednu referencu kojim dokazuje iskustvo u izgradnji objekta iste ili slične namjene, čija je minimalna vrijednost pet miliona KM bez PDV-a u posljednje tri godine ili od datuma registracije“, precizirano je u tenderskoj dokumentaciji.

    Potrebno je i da zapošljava ili da ima na raspolaganju radnike određenih kvalifikacija među kojima su inžinjeri građevinarstva i mašinstva, te 50 kvalifikovanih radnika. Mora imati i određen broj mašina i to minimalno dva bagera gusjeničara, tri kamiona kipera, jedan valjak, četiri automiksera te minimalno jednu pumpu za beton.

    Tenderom je preciziran izgled i objekta. Tako je navedeno da je u prizemlju predviđen „monumentalni ulazni hol sa centralnom aulom dvostruke spratne visine, koja se otvara prema galeriji na prvom spratu i pruža vizuleni kontakt između dvije etaže“.

    „Po obimu kružnice su nanizane kancelarije, restoranska kuhinja i trepezarija kao i arhiva te prateće prostorije. Na spratu su smješteni glavni kancelarijski kapaciteti višečlanog poslovanja kao i kancelarije za izvršne direktore sekretarice te prateće prostorije“, objašnjeno je u tenderskoj dokumentaciji.

    Navedeno je da u povučenoj etaži predominantnu poziciju treba zauzimati multifunkcionalna sala sa pratećim prostorima kao i prostrana panoramska krovna terasa. Za salu se vezuju prostorije za tehničku podršku, kuhinju, prevodioca, garderobu, obezbjeđenje i slično.

    „Sve u svrhu ostvarivanja potencijala prilikom organizovanja raznih događaja kapaciteta od 100 do 200 ljudi“, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji uz napomenu da ispred zgrade ima prostor za 38 parking mjesta.

    Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić je nedavno na društvenim mrežama prezentovao izgled budućeg objekta „Elektroprivrede RS“. U objavi je naveo da ovo javno preduzeće planira graditi „velelepni objekat inspirisan Teslinim generatorom i kalemom” u ovoj lokalnoj zajednici.

    „Plan je da u objektu bude smještena jedna od direkcija ‘Elektroprivrede RS’“, precizirano je u objavi.

  • Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Odlukom Vlade Republike Srpske cijena peleta po toni ograničena je na 480 KM plus PDV.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, rekao je za “Nezavisne” da su oni spremni prihvatiti ovu cijenu u slučaju da se omogući izvoz ove robe.

    “Mi smo i ranije govorili da smo spremni na razgovore i ustupke, ali da se omogući izvoz. Zadnje količine peleta će u toku ove i naredne sedmice biti isporučene na domaće tržište, jer potražnje više nema”, kazao je Ivanović.

    Na pitanje šta ako se ne dozvoli izvoz, a ostanu ove cijene, Ivanović kaže da je domaće tržište namireno te da bi u tom slučaju moglo doći do zatvaranja kompanija koje proizvode i plasiraju pelet.

    “Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM. Mi ćemo već početkom naredne sedmice imati razgovore sa predstavnicima Vlade RS da vidimo šta ovo znači i kako bismo nekako došli do dogovora”, naglasio je Ivanović.

    Iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS saopštili su da je na sjednici, koja je održana juče, Vlada donijela Odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša maloprodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Kako su naveli iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS, ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će Republički Inspektorat kontrolisati sprovođenje ove odluke kada stupi na snagu.

    “Vlada je ograničila cijenu peleta na tržištu u Republici Srpskoj i u dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujem da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Na ovaj način želimo da snabdijemo domaće tržište u Republici Srpskoj i BiH i na neki način da zaštitimo građane Srpske”, istakao je Višković u video-izjavi.

    Napomenuo je da je ograničena cijena peleta usaglašena sa proizvođačima u Srpskoj i FBiH, koja će biti jedinstvena za cijelu BiH.

    “Ova mjera će važiti do kraja marta iduće godine, a korigovaće se ukoliko u ovom periodu dođe do bilo kakvih promjena u proizvođačkim cijenama ili nečemu drugome u dogovoru sa proizvođačima peleta.

    Prateći cijene energenata na svjetskom i domaćem tržištu, bili smo prinuđeni da donesemo ovakvu odluku kako bismo odluku koju je donio Savjet ministara u vezi sa zabranom izvoza drvnih sortimenata i peleta u narednom periodu korigovali. Idemo na one kvote o kojima smo razgovarali sa proizvođačima peleta”, rekao je Višković.

    Pozvao je sve koji žele da nabave pelet da to i urade u ovom periodu kako bi proizvođači, kroz kvote, jedan dio viška mogli ostaviti na domaćem tržištu, a viškove plasirati van granica BiH po znatno višim cijenama i time ostvariti određen profit za kompanije.

  • Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa se neće mijenjati, i biće ga dovoljno, rekao je Ljubo Glamočić, direktor preduzeća GAS-RES, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

    “Cijena gasa u Srpskoj se utvđuje kvartalno. Ovaj posljednji kvartal imali smo blago povećanje, oko pet odsto od našeg dobavljača, ali prema potrošačima je išlo nešto manje. Inače, cijena kupovine je definisana u dolarama, a plaćamo u evrima, i po tom osnovu između 2,5 i tri odsto je skuplje, zbog svega što se dešava sa dolarom”, naglasio je Glamočić.

    On je dodao da Ugovor sa “Gaspromom” Srpska ima do kraja godine, ali nema bojazni da gasa neće biti.

    “Već sada smo počeli aktivnosti oko novog ugovora, da se ima dovoljno vremena da se sve završi. Cijena se neće mijenjati, i u prvoj polovini decembra sve bi trebalo biti definisano”, dodao je Glamočić.

    Uporedio je cijene gasa i u drugim državama.

    “Prirodni gas najeftiniji trenutno plaća Mađarska, dok je najviša u zemljama sjeverne Evrope, Danskoj, Holandiji. Na berzi se gas kretao oko 1.360 dolara na 100 kubnih metara, a naša cijena je tri puta manja od dobavljača Gasproma”, poručio je Glamočić.

  • Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

    Podsjećamo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Savjet ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je za “Nezavisne” da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

    “Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu Srpske je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

    Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da puvuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

    “Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavaca po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

    Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

    “Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

    Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

    “Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.

  • Manji računi za struju tek u decembru

    Manji računi za struju tek u decembru

    Oktobarski računi za struju građanima koji su ostvarili uštedu po pitanju potrošnje struje neće biti umanjeni od 30 do 100 odsto, kako je ranije najavljeno. Ta mjera mogla bi biti na snazi od novembra, odnosno od decembarskih računa, ako Vlada RS i Regulatorna komisija za energetiku sutra daju zeleno svjetlo za njeno usvajanje, potvrdili su “Glasu” u “Elektroprivredi RS”.
    Iz Mješovitog holdinga “Elektroprivreda RS” ranije je najavljeno da je u pripremi program putem kojeg će građanima koji od oktobra do marta iduće godine uštede od pet do 20 odsto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 odsto.

    Još nismo dobili saglasnost Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. U tom smislu sutra će biti održana tematska sjednica predstavnika Ministarstva energetike i rudarstva, Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. Njima je dostavljen naš prijedlog.

    “Sve će se sutra znati nakon proširenog sastanka svih učesnika donosioca odluka”, rekao je “Glasu” generalni direktor ERS, Luka Petrović.

    Naglasio je da ima više varijanti i prijedloga u samom programu koji su skrojili te da će se na kraju opredijeliti za one koji mogu biti sprovedeni.

    “Već sada mogu potvrditi da računi za oktobar neće biti umanjeni onim građanima koji su i ako su ostvarili uštede po pitanju potrošnje struje. Ostaće isti obračun kao i prošle godine. Pripremljen je softver, ali oktobar je prošao i mi moramo početi izdavati račune za taj mjesec. To nije realno očekivati. Primjenu tih mjera možemo očekivati na računima za novembar”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da ERS ostaje pri tome da onim građanima koji uštede struju računi budu umanjeni.

    “Mi smo taj prijedlog definitivno razradili. Imaju određeni benefiti kako za “Elektroprivredu RS” tako i za građane”, naveo je Petrović.

    Na pitanje zašto u prethodnom periodu nije najavljeni program usvojen, Petrović pojašnjava da su oni javni snabdjevač, regulisana djelatnost te da su cijene regulisane.

    “Regulatorna agencija tek sada pravi pravilnik o tarifnoj metodologiji i mora da predvidi i ovu mogućnost o kojoj pričamo, a treće izbjegavamo izmjene Zakona o električnoj energiji koji ne dozvoljava uvođenje popusta niti drugih načina, osim ako regulator to ne odobri. Prosto, moramo uključiti više institucija, ne odlučuje samo javni snabdjevač. Naravno, tu je potrebna i saglasnost Vlade RS za novi način obračuna utrošene struje”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da je u čitavoj proceduri uključena Vlada Srpske, regulator ali i Zakon o električnoj energiji.

    “Sve to troje kada sklopimo nije se sprovela kompletna potrebna procedura”, zaključio je Petrović.

    Poskupljenje
    Iz “Elektroprivrede RS” ranije je najavljeno da će građani koji budu trošili više struje nego lani u istom periodu, plaćati veće račune. Kako saznajemo i o tom prijedlogu biće riječi na sutrašnjem sastanku predstavnika Vlade RS, Regulatorne komisije za energetiku i “Elektroprivrede”.